Ovo su crteži zbog kojih su islamisti pokušali ubiti Larsa Vilksa
Ovo su crteži zbog kojih su islamisti pokušali ubiti Larsa Vilksa
LARS VILKS, švedski crtač poznat po kontroverznim karikaturama Muhameda koje je objavio 2007. godine, preživio je pokušaj atentata u Kopenhagenu.
Dva su nepoznata napadača pucali u kafić unutar kojeg se Vilks nalazi na tribini o slobodi govora. Napadači su ubili jednu osobu i ranili tri policajca prije nego su pobjegli. Vilks u napadu nije ozlijeđen.
Objavljujemo sva tri Vilksova crteža na kojima je Muhamed prikazan kao pas, a zbog kojih je Islamska država ponudila 150.000 dolara za njegovu likvidaciju.
Grčka obećala da će zatvoriti centre za imigrante
Grčka obećala da će zatvoriti centre za imigrante
Foto: FAH
NOVA grčka ljevičarska vlada obećala je u subotu da će zatvoriti centre za ilegalne imigrante koje zbog nehumanih uvjeta već dugo kritiziraju udruge za ljudska prava.
Pakistanac je umro u noći s petka na subotu u centru u Amigdalezi u zapadnom dijelu Atene, a pretpostavlja se da je počinio samoubojstvo.
"S centrima je gotovo", rekao je novinarima zamjenik ministra unutarnjih poslova Janis Panousis koji je posjetio centar.
"Ovdje sam da bi izrazio sram, ne kao dužnosnik nego kao ljudsko biće", istaknuo je. "Ne mogu vjerovati što sam ovdje vidio. Stvarno ne mogu vjerovati. To se mora promijeniti i to odmah", istaknuo je.
UN je optužio Grčku da imigrante drži u jako lošim uvjetima bez grijanja i tople vode. Panousis je najavio da će vlada osnovati "otvorene", puno bolje opremljene centre za prihvat imigranata.
Grčka se nalazi na ruti prema EU-u kojom svake godine kreću stotine imigranata iz Azije i Afrike.
Žele zauzeti što veći dio ukrajinskog teritorija: Rusi prije primirja pokrenuli ofenzivu
Žele zauzeti što veći dio ukrajinskog teritorija: Rusi prije primirja pokrenuli ofenzivu
Foto: FaH
UKRAJINSKA vojska tvrdi da nema popuštanja u ofenzivi proruskih pobunjenika u istočnoj Ukrajini koji pokušavaju zauzeti što više teritorija prije nego što na snagu stupi primirje u ponoć, odnosno 23 sata po srednjoeuropskom vremenu. Sporazum o primirju predviđa uspostavu tampon zone i povlačenje teškog naoružanja odgovornog za smrt više od 5.000 ljudi u sukobu koji je izbio prije gotovo godinu dana.
Završavaju taktički plan
"Pobunjenici pokušavaju prije ponoći završiti taktički važne planove da prošire teritorij pod svojom kontrolom, posebice u smjeru Debalceva", rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij Lisenko na brifingu u Kijevu.
Debalcev, strateški prometni čvor sjeveroistočno od grada Donecka kojega nadziru proruski pobunjenici, i u središtu je najžešćih borbi posljednjih tjedana. Lisenko je rekao da pobunjenici dobijaju pomoć u borcima i vojnoj opremi koja prelazi granicu iz Rusije u Ukrajinu. Moskva uporno niječe opskrbu pobunjenika u oružju i vojnicima mada zapadni dužnosnici navode jasne dokaze za to.
Sedam vojnika ubijeno
Pobunjenici su napredovali daleko preko crte razdvajanja prema ranijem sporazumu o prekidu vatre dogovorenom u rujnu u Minsku, a novi dogovor predviđa da povuku svoje teško naoružanje oko 75 km kako bi ih povukli iza tih crta dok ukrajinsko teško oružje treba biti povučeno 25 km. Sedam ukrajinskih vojnika ubijeno je a 23 ranjeno u borbama u posljednja 24 sata, rekao je Lisenko.
Izgledi za uspjeh sporazuma iz Minska čine se sve slabiji nekoliko sati prije prekida vatre koji bi trebao stupiti na snagu u subotu u 23 sata, nakon žestokih sukoba u kojima je u petak poginulo 28 osoba na istoku Ukrajine. Proruski separatisti i ukrajinski vojnici nastavili su se sukobljavati oko osvajanja terena u petak, primoravajući ukrajinskog predsjednika da ocijeni kako su sporazumi iz Minska "u velikoj opasnosti".
Napad na sporazum iz Minska
Tekst sporazuma "Minsk 2", sklopljenog u četvrtak nakon 16 sati pregovora između ruskog, ukrajinskog, njemačkog i francuskog čelnika pobudio je "tračak nade" dok su na terenu sukobi nedavno dosegli kritičku razinu nakon deset mjeseci sukoba s više od 5500 mrtvih.
No, u petak je Petro Porošenko iskoristio susret s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Kijevu kako bi optužio proruske ustanike "da napadaju sporazume iz Minska" bombardirajući civilno stanovništvo na istoku Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik govorio je o bombardiranju iz višecjevnih bacača raketa Grad grada Artemivska, udaljena više od 30 kilometara od crte bojišnice, u kojem su u petak poginula tri civila od kojih jedno dijete od sedam godina.
Ofenziva Rusije sve jača
Ukupno je ubijeno 16 civila i 12 ukrajinskih vojnika, po najnovijim ukrajinskim i separatističkim podacima.
"Nažalost, nakon sporazuma iz Minska, ofenziva Rusije je znatno pojačana. Sporazumi iz Minska u velikoj su opasnosti", izjavio je ukrajinski predsjednik.
Čelnici sedam najvećih svjetskih gospodarskih sila G7 Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Britanije i SAD-a pozvali su na "strogo poštivanje" sporazuma te izrazili "spremnost na uvođenje" sankcija protiv onih koji bi prekršili taj sporazum, piše u priopćenju ureda francuskog predsjednika.
Džihadisti po gradu u Iraku vozili zarobljenike u kavezima
Džihadisti po gradu u Iraku vozili zarobljenike u kavezima
Screenshot i video: YouTube
DŽIHADISTI Islamske države 17 zarobljenih Kurda stavili su u kaveze i tako ih proveli po ulicama. Snimku koja je navodno nastala u Kirkuku na sjeverozapadu Iraka objavili su na internetu.
Dok džihadisti ulicama vode zarobljenike u narančastim kombinezonima, okupljena im gomila kliče i pozdravlja ih. Strahuje se da će džihadisti zarobljene Kurde pogubiti na isti način kao i jordanskog pilota, kojeg su također stavili u kavez i živog ga spalili.
Smatra da se da je ovaj video odgovor džihadista na snimke koje su ranije objavili kurdski borci, a na kojima ulicama vuku tijela ubijenih vojnika Islamske države.
Reakcije iz Minska sugeriraju pregovarački trijumf Putina i separatista
Reakcije iz Minska sugeriraju pregovarački trijumf Putina i separatista
Foto: Hina
OPREZNE izjave zapadnih čelnika u četvrtak nakon jedva postignutog sporazuma o prekidu vatre nakon maratonskih pregovora u Minsku u izrazitoj su suprotnosti s trijumfalističkim govorom pobunjeničkih vođa, ali i sa skepsom koja vlada među stanovnicima sukobima zahvaćenih područja na istoku Ukrajine.
Nakon gotovo 16-satnih pregovora, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako "nema nikakvih iluzija" jer i dalje postoje "velike prepreke" koje treba nadvladati kako bi se postiglo rješenje sukoba.
"Sad imamo tračak nade... No jasno je da treba poduzeti konkretne korake", rekla je. "Pred nama će biti još velikih prepreka... no ipak postoje realni izgledi da stvari krenu nabolje", dodala je.
Francuski predsjednik Francois Hollande ocijenio je da sporazum iz Minska ne jamči "trajni uspjeh".
Sporazum je "više od tračka nade", no "sve još može otići na jednu ili na drugu stranu, a presudni će biti nadolazeći sati", dodao je Hollande.
Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite ocijenila je sporazum iz Minska "samo djelomičnim rješenjem", koje je "slabo" jer ne sadržava odredbe o nadzoru granica.
"Nije dogovoren ni riješen nadzor granica, što znači da je granica otvorena za bilo čiji ulazak", rekla je latvijska predsjednica uoči summita EU u Bruxellesu.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također je upozorio da "moramo biti oprezni", naglasivši da će "pravi test biti poštovanje prekida vatre na terenu".
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steineier ustvrdio je da sporazum "nije krajnje rješenje, a još manje proboj", ali i pozdravio "korak naprijed koji nas udaljava od eskalacije vojnog sukoba". "Nekima ovo neće biti dovoljno. I mi smo željeli više", dodao je.
Separtisti proglasili veliku pobjedu
S druge strane, proruski separatistički vođe iz istočne Ukrajine su izrazili zadovoljstvo sporazumom, ocijenivši da on omogućuje vjeru u "mirno rješenje" sukoba.
"Potpisali smo sporazum koji omogućuje izglede za miran razvoj (samoproglašenih) republika Doneck (DNR) i Luhansk (LNR). To je njihova velika pobjeda", rekao je pobunjenički vođa iz Donecka Aleksandar Zaharčenko.
"Ne možemo Ukrajini ne pružiti tu priliku", ocijenio je politički vođa iz Luhanska Igor Plotninski. "Našem narodu se pruža prilika za promjenom svojeg odnosa s Ukrajinom, a Ukrajina dobiva priliku da se civilizirano promijeni i prestane ubijati vlastiti narod", dodao je. "Ukrajina će se promijeniti zahvaljujući narodu Donbasa. Štogod se dogodilo, pobjeda će biti naša", istaknuo je.
"Ovo mi nije bila najbolja noć u životu, ali mi se čini da je ovo jutro lijepo. Unatoč složenim pregovorima, uspjeli smo se usuglasiti oko bitnih stvari", rekao je na konferenciji za novinare ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Kontaktna skupina potpisala je dokument koji smo pripremili uz toliko napetosti", kazao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.
No građani Donecka, koji su i prošlu noć proveli uz tutnjavu topničkih udara, na sporazum gledaju s puno manje entuzijazma.
"Nadam se da će to biti stvarni prekid vatre", rekla je Elena Ivačova, dodavši da je prvi put napustila unutrašnjost svojeg stana nakon tri tjedna kad je na internetu vidjela da je sporazum potpisan.
"Uopće ne vjerujem u to. Svaki put kad je potpisan neki sporazum govorili su jedno, a radili drugo... Ne vjerujem više nikome", izjavila je Ljubov Mihajlovna.
U Minsku dogovoreno primirje u Ukrajini: Nervozni Putin je tokom pregovora slomio olovku
U Minsku dogovoreno primirje u Ukrajini: Nervozni Putin je tokom pregovora slomio olovku
Foto: Hina
BBC javlja kako je Vladimir Putin najavio prekid vatre u Ukrajini, nakon maratonskih pregovora. Detalji sporazuma još nisu poznati, no prema BBC-u primirje počinje 15. veljače. Detalji sporazuma se tek očekuju. Pregovori na kojima su sudjelovali osim Putina i Porošenka, i Merkel i Hollande, trajali su više od 17 sati.
Ruski predsjednik bio je toliko nervozan tokom pregovora da je cijelo vrijeme u rukama vrtio zelenu olovku koju je na kraju slomio.
Prije samo nekoliko sati ukrajinski predsjednik izjavio je kako ne može pristati na ono što predlaže Putin.
"Uspjeli smo se dogovoriti oko najvažnijih stvari", rekao je Porošenko nakon što su završili pregovori.
"Dogovorili smo neke bitne stvari, ali ne sve", dodao je Hollande.
Putin je kazao kako je sporazumom utvrđena i linija s koje će biti povučeno teško naoružanje. Hollande i Merkel dodali su kako će danas na summitu zatražiti od europskih partnera da podrže sporazum.
Koji sat kasnije stiglo je i malo više informacija o sporazumu.
"Nakon 17 sati, pregovori u Minsku su okončani: prekid vatre stupa na snagu 15. veljače u ponoć, a potom slijedi povlačenje teškog naoružanja. U tome leži nada", objavio je na Twitteru Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel.
"Uspjeli smo se dogovoriti oko glavnih pitanja", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je izjavio da je glavna stvar postignuta: "bezuvjetni, opći prekid vatre".
Putin izvršio pritisak na separatiste
Kancelarka Merkel kazala je da je Putin morao izvršiti pritisak na proruske separatiste u istočnoj Ukrajini kako bi oni pristali na prekid vatre. "Pri kraju pregovora predsjednik Putin je također izvršio pritisak na separatiste kako bi oni pristali na prekid vatre", rekla je Merkel, dodajući da je ukrajinski predsjednik Porošenko "učini sve kako bi se približili mogućnosti zaustavljanja krvoprolića".
Francuski predsjednik Francois Hollande je kazao da ima još puno posla kojeg treba obaviti, ali da sporazum predstavlja stvarnu šansu za poboljšanje situacije. U jednom trenutku, dodao je, proruski separatisti su bili na rubu da odbace dogovor, no ipak su ga potpisali.
U zajedničkoj izjavi četvero čelnika stoji da će poštivati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Za očekivati je da će ishod pregovora u Minsku utjecati na raspravu u četvrtak u Bruxellesu na sumitu EU-a o novim sankcijama Moskvi. Postignuti dogovor u Minsku će najvjerojatnije rezultirati blažim stajalištem prema Rusiji. Naime, eskalacija nasilja potaknula je Washington da počne otvoreno govoriti o naoružavanju Ukrajine kako bi se obranila od "ruske agresije", povećavajući izglede za izbijanje neposrednog rata u Europi između starih, hladnoratovskih takmaca.
Predsjednik SAD-a Barack Obama je kazao da tek treba odlučiti o pitanju slanja oružja Ukrajini. S Putinom je telefonski razgovarao u utorak i Bijela kuća je ruskog čelnika upozorila da će cijena koju će Moskva platiti, ukoliko nastavi pomagati separatistima, biti još veća.
Počele vojne vježbe
I dok su lideri Njemačke i Francuske najavljivali mirovnu inicijativu, proruski pobunjenici su učinili sve da steknu dodatnu prednost prije mogućeg dogovora. Kolone oklopnih vozila s vojnicima koji govore ruski, ali bez ikakvih vojnih oznaka, danima su napredovali prema gradu Debaltseveu. Na ruskoj strani granice, Moskva je počela vojne vježbe u 12 regija.
Odobren financijski paket pomoći
Nakon cjelonoćnog sastanka "četvorke" i s naznakom da je summit u Minsku Ukrajini donio neku nadu, iz Bruxellesa je poslana vijest da je Kijevu odobren financijski paket pomoći u iznosu od 40 milijardi američkih dolara kako bi izbjegla bankrot nakon godinu dana kaosa i rata. Ukrajina bi taj novac trebala primiti tokom sljedeće četiri godine, a polovicu svote osigurat će Međunarodni monetarni fond (MMF), izjavila je u četvrtak predsjednica MMF-a Christine Lagarde.
Stručnjaci MMF-a dogovorili su s Kijevom novi gospodarski program s oko 17,5 milijardi dolara koje će osigurati ta financijska institucija, dok će ostatak novca osigurati međunarodna zajednica, kazala je Lagarde.
"Sveukupno, financijski paket će iz raznih izvora dosegnuti broj od oko 40 milijardi dolara, a novac će pristizati naredne četiri godine", kazala je šefica MMF-a. Prema njezinim riječima, Ukrajina je prihvatila provesti reforme koje, između ostalog, u ranijoj fazi uključuju povećanje taksi na energente, restrukturiranje banaka, način upravljanja državnim poduzećima i borbu protiv korupcije.
"Glavni rizik, naravno, ovisi o geopolitičkom razvoju događaja koji bi mogao utjecati na tržište i povjerenje ulagača", istaknula je Lagarde.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je potvrdio da program MMF-a predviđa "vrlo teške" reforme na području borbe protiv korupcije, restrukturiranje energetskog sektora, smanjenje državne potrošnje i državne birokracije.
Cipras: Grčka nikoga ne ucjenjuje i neće niti pristati na ucjene
Cipras: Grčka nikoga ne ucjenjuje i neće niti pristati na ucjene
Foto: Hina
NJEMAČKA nema ništa protiv da "trojku", koju čine Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF), prestane nazivati tim imenom jer je Grcima iznimno mrsko, no Ateni ipak neće poći za rukom stvarno otarasiti se "trojke", izjavio je u petak glasnogovornik njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea.
"Ako je to želja naših grčkih sugovornika da "trojku" više ne zovemo trojkom, njemački dužnosnici će to poštivati", kazao je glasnogovornik Martin Jäger.
Za Grke su kreditori "trojke" postali simbol teških žrtvi koje moraju podnositi zbog strogih mjera proračunske štednje, a novi premijer Aleksis Cipras je obećao da će ih se riješiti.
No, objašnjava, Jäger, to ipak neće biti uistinu moguće. "I u budućnosti će te institucije nastaviti raditi svoj posao", kazao je glasnogovornik i dodao da Njemačka nastoji pronaći zajedničko rješenje kako bi budućnost Grčke bila sigurna.
Za Njemačku je jedini mogući put "nastavak program" pomoći koji Grčka trenutno koristi.
Cipras: Grčka neće pristati na ucjene
Grčki premijer Alexis Cipras sa sastanka u Bruxellesu poručio je kako Grčka nikoga ne ucjenjuje te da neće niti pristati na ucjene.
Istaknuo je da njegova vlada neće podleći pritiscima te da neće prekršiti obećanja koja su dali glasačima.
Cipras je rekao da je tokom summita u Bruxellesu Grčka pristala s partnerima iz Eurozone započeti tehničke pregovore uoči sastanka ministara financija koji će se održati u ponedjeljak.
Grčki je premijer izrazio nadu da će se na tom sastanku postići dogovor o vraćanju dugova koji bi bio prihvatljiv za obje strane.
