Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Čitatelji Timesa proglasili Putina najutjecajnijom osobom godine
Čitatelji Timesa proglasili Putina najutjecajnijom osobom godine
Foto:
ČITATELJI Timesa su ocijenili da je ruski predsjednik Vladimir Putin najutjecajnija osoba u 2015. godini.
Timesov izbor 100 najutjecajnijih ljudi rasprostire se na politiku, zabavu, poduzetništvo, tehnologiju, znanost, religiju i druga područja, a Putin se popeo na vrh ljestvice sa 6.95 posto glasova pomevši popularnu konkurenciju kakvu predstavljaju Lady Gaga (2.6 %), Rihanna (1.9%) ili Taylor Swift (1.8%).
Izvan svijeta zabave, na vrhu liste se uz Putine nalaze Dalai Lama (1.7%), Malala Yousafzai (1.6%) i papa Franjo (1.5%).
Više od polovice glasova u online anketama (57.38%) su dali Amerikanci, za kojima slijede Kanađani (5.54%) i Britanci (4.55%).
Times će top listu najutjecajnijih ljudi svijeta prema izboru urednika otkriti 16. travnja.
Utopilo se oko 400 migranta na putu prema Italiji iz Libije
Utopilo se oko 400 migranta na putu prema Italiji iz Libije
Ilustracija: YouTube
OKO 400 migranata koji su isplovili iz Libije u pokušaju da stignu do Italije utopilo se, objavila je u utorak udruga Save the Children (Spasite djecu), pozivajući se na izjave preživjelih koje je spasio jedan brod i prebacio u talijansku luku.
Među žrtvama bilo je "mnogo mladića, možda maloljetnih", navela je udruga.
Oko 400 migranta utopilo se u pokušaju da iz Libije stignu do Italije kada je potonuo njihov brod, rekle su osobe koje su preživjele najnoviju tragediju u Sredozemlju.
Brod je prevozio 550 migranata i doživio brodolom 24 sata pošto je isplovio iz Libije, prema riječima 150 preživjelih osoba.
Prije te nesreće od početka godine poginulo je više od 500 migranta u Sredozemlju koje je zbog stalnih pokušaja stanovnika južne obale da se domognu Europe postalo najveće more-groblje.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) to je nagli porast u odnosu na 47 žrtava u istom razdoblju lani.
Preživjeli putnici stradalog broda bili su uglavnom subsaharski Afrikanci, rekao je glasnogovornik udruge Save the Children i rekao da ne zna kada se brodolom dogodio.
Povoljno vrijeme
Broj plovila s migrantima iz Afrike za Europu narastao je zadnjih tjedana zbog povoljnog vremena u proljeće što putovanje čini sigurnim. U februaru se utopilo više od 300 osoba na tom riskantom putu do Europske unije.
Save the Children, IOM i druge humanitarne organizacije stalno pozivaju EU da pojača operacije spašavanja u Mediteranu prije velikog priljeva koji se uobičajeno događa ljetnih mjeseci.
U ponedjeljak je spašeno 2851 migranata, prema podacima talijanske obalne straže, a najmanje je devet poginulo. Tijekom vikenda bilo je spašeno 5629 putnika, prema istome izvoru.
Italija, koja je zbog blizine afričke obale za afričke imigrante prvi komad europskog kopna, posebno je bila pogođena padom režima u Libiji 2011., jer se zbog kaosa i bezvlašća povećao priljev potencijalnih useljenika te poziva EU da podijeli s njome taj teret.
Agencija za kontrolu granica EU Frontex objavila je u utorak da su krijumčari ljudi pucali na njih kada su im pokušali oduzeti drveni čamac iz kojega su prethodno straže spasile 250 ljudi.
Bila je to druga epizoda ove godine u kojoj su naoružani krijumčari preuzeli prazno plovilo nakon što su migranti bili spašeni, izvijestio je Frontex.
U Sibiru gori preko 30 sela: Poginulo 26 ljudi, hiljadu zatražilo liječničku pomoć
U Sibiru gori preko 30 sela: Poginulo 26 ljudi, hiljadu zatražilo liječničku pomoć
Screenshot: YouTube
POŽARI koji haraju sibirskim selima do sada su za posljedicu imali 26 mrtvih osoba, a skoro 1000 osoba potražilo je liječničku pomoć, javlja The Guardian.
Preko 5000 spasilačkih radnika bori se protekla dva dana kako bi obuzdalo požar na području Khakassije na jugoistoku Sibira, gdje je poginulo 23 ljudi.
Vatra se proširila i na istočni Sibir, gdje je prema ruskim službenicima poginulo troje ljudi.
Putin osobno nadgleda situaciju
Ruski predsjednik Vladimir Putin osobno koordinira rad službi za krizno djelovanje, kazao je Putinov glasnogovornik.
Vlasti kao razlog izbijanja požara navele ljudski nemar. Navodno je nekolicina ljudi palila travu za vrijeme jakoga vjetra.
"Za tragediju su krivi odrasli"
"Do ovih požara ne bi došlo da se nitko nije igrao sa šibicama", rekao je Alexander Chupriyan, zamjenik ministra za krize, prekjučer.
"Odrasli su ovo skrivili, a ne djeca", dodao je.
Državna televizija javlja kako se požari mogu vidjeti i iz svemira te prikazuje satelitske slike vatre. Plamenovi na nekim mjestima dosežu i 3 metra visine.
Oko 80 osoba zadobilo ozbiljne ozljede, 8 kritično
Natalya Kogan, zdravstvena službenica, kazala je novinarima kako je na području Khakassije više od 900 ljudi potražilo liječničku pomoć.
Irina Emelianova, glasnogovornica regionalnih vlasti, potvrdila je da 77 osoba ima ozbiljne ozljede, dodajući kako se od onih odvezenih u bolnicu, njih 8 nalazi u kritičnome stanju.
"Temperatura je u nedjelju iznosila 25 stupnjeva, a puhali su jaki, olujni vjetrovi. Zbog te kombinacije uvjeta došlo je do požara. Nikada nam se nije dogodilo ovakvo nešto", rekla je Emelianova za AFP, ističući kako je više od 30 sela zahvaćeno požarima.
Stradalo 3000 ovaca i 700 goveda
Područni službenici kazali su kako je regija pretrpjela "ogromnu štetu" uslijed vatrene stihije. Oko 700 goveda i 3000 ovaca stradalo je u požarima, kazali su službenici.
Izrazili su i zabrinutost kako se preživjela stoka neće imati gdje hraniti, s obzirom na to da iza požara ostaju samo zgarišta.
"Velike površine zemlje i pašnjaka potpuno su spaljene", rekli su.
Istražitelji u Moskvi otvorili su 5 kriminalnih istraga zbog nemara na području Khakassije.
Guverner Chite pozvao stanovništvo na evakuaciju
Vatrogasci i policajci borili su se s vatrom jučer i u regiji Chita na istoku Sibira.
Konstantin Ilkovsky, guverner regije, rekao je kako je u toj regiji stradalo dvoje ljudi. Pozvao je lokalno stanovništvo da ne pali travu i zatražio od ljudi nekolicine naselja da napuste svoje domove.
"Situacija je veoma ozbiljna", upozorio je Ilkovsky.
Službeni izvori javljaju kako se vatrogasci bore s vatrom u blizini lokalnih skladišta oružja, no ističu i kako nema opasnosti od eksplozija.
Ruski poljoprivrednici redovito pale suhu travu po zimi, često izazivajući požare koji dovode do ljudskih žrtava i spaljenih kuća.
Za vrijeme 2010. godine, kada je u Rusiji zabilježen povijesno intenzivan toplinski val, dim od požara u središnjoj Rusiji "zagušio" je i ispunio Moskvu na nekoliko dana. Službenici su tada kazali kako je stopa smrtnosti porasla za 50 posto u tom periodu.
Krijumčar ljudima bacio leš iseljenika morskim psima
Krijumčar ljudima bacio leš iseljenika morskim psima
Ilustracija: YouTube
KRIJUMČAR ljudima je bacio mrtvog migranta morskim psima u posljednjoj od užasavajućih priča koje prate egzodus iseljenika iz Sjevere Afrike.
Policija u Ragusi, Sicilija, kaže da je osumnjičeni krijumčar, porijeklom iz Gvineje, uhapšen nakon što je u ponedjeljak stigao u luku Pozzallo na malteškom brodu koji je spasio migrante s njegova čamca.
Izbjeglice tvrde da je uhapšenik leš iseljenika bacio u more da bi odvratio jato morskih pasa koji su slijedili oštećeno plovilo.
Prema pisanju lista Il Gazzettino, migrant je umro zbog udisanja benzinskih para nakon što ga je gorivo zapljusnulo na nemirnom moru.
"Vidjeli smo da je kolabirao, on je povraćao i zatim pao licem prema dolje u središtu broda.. čim smo uvidjeli da je mrtav netko ga je htio baciti u more, ali Nigerijanci to nisu željeli učiniti, rekavši da je on s njima. Tada sam u jednom trenutku vidio kako ga bacaju u vodu," posvjedočio je jedan od migranata kojeg citira portal Ragusa.it.
Independent piše da je uhapšeni petnaesti krijumčar ljudima zatečen na Siciliji. Osumnjičeni je u luku Pozzallo stigao zajedno sa 110 iseljenika, među kojima je bilo osam žena i jedno dijete.
Turski predsjednik Erdogan: Papa Franjo govori besmislice
Turski predsjednik Erdogan: Papa Franjo govori besmislice
Foto: FAH
TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je u utorak papi Franji da govori "besmislice" i upozorio ga da ne ponavlja izjave o Armencima kao žrtvama "genocida" u doba Osmanskoga carstva.
Papa Franjo u nedjelju je rekao da su Armenci bili žrtve "prvog genocida počinjenog u 20. stoljeću" zbog čega je Turska svog veleposlanika iz Vatikana odmah pozvala na konzultacije u Ankaru.
"Časni papa vjerojatno neće više počiniti takvu pogrešku", rekao je Erdogan u Ankari na konferenciji za turske izvoznike.
Poglavara katoličke crkve "upozorio" je rekavši "kada se političari i klerici pačaju u posao povjesničara, iz toga neće proizaći istina, prije će to biti, kao i danas, besmislica".
Turska, sljednica osmanskoga carstva, odbacuje pojam genocid za ubojstva i deportaciju Armenaca u završnim godinama Prvog svjetskog rata, dok Armenija navodi da su Osmanlije ubili 1,5 milijuna Armenaca.
Papa Franjo nije jedini zbog kojega se Turska osjeća isprovocirana jer Europski parlament u srijedu glasuje o rezoluciji koja poziva na "komemoraciju o stogodišnjici genocida nad Armencima".
U ponedjeljak je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moon opisao ubojstva Armenaca kao "okrutni zločin", ali ne i genocid.
Grom ubio učitelja i šestoro učenika u Tanzaniji
Grom ubio učitelja i šestoro učenika u Tanzaniji
Ilustracija: Hina
GROM je u utorak ubio šestoro učenika i njihova učitelja u školi na sjeverozapadu Tanzanije, dva mjeseca nakon što je je na isti način nekoliko djece poginulo u drugoj školi na tom području, objavila je policija.
Žrtve gromova česte su na sjeverozapadu Tanzanije tokom dviju kišnih sezona u oktobaru i studenom te u ožujku i travnju.
"Stradala djeca imala su između sedam i devet godina", rekao je zapovjednik policije u regiji Kigoma.
Na drugom mjestu u toj regiji petnaest osoba je ozlijeđeno, a jedna je poginula, pa je ukupni broj smrtno stradalih u utorak osam.
U udaru groma za Uskrs poginulo je petoro hodošasnika u regiji Geita, također na sjeverozapadu Tanzanije.
Učitelja i šestoro učenika ubio je grom u februaru, u drugoj školi u Kigomi.
Sto godina od genocida nad Armencima: Užase su preživjeli djeca, lijepe djevojke i zanatlije
Sto godina od genocida nad Armencima: Užase su preživjeli djeca, lijepe djevojke i zanatlije
Foto: FAH
PROTJERANO u pustinju da umre od gladi ili žeđi, batina ili metaka, armensko stanovništvo Osmanskog Carstva masakrirano je prije sto godina, dok njihovi potomci u modernoj Turskoj, koji su većinom prešli na islam, uglavnom šute o svojim korijenima.
Među precima Gafura Turkaya tek je poneki preživio taj pokolj. Njegov djed bio je jedan od rijetkih sretnika. Pedesetogodišnji Turkay sjedi u dvorištu armenske crkve svetog Giragosa u Diyarbakiru na jugoistoku Turske i priča da mržnja iz tih vremena nije nestala.
"S obzirom na to da se izraz 'Armenac' i dalje koristi kao uvreda, možete zamisliti kako je teško", kaže Turkay.
Turkay misli na Recepa Tayyipa Erdogana, koji je prije nego što je izabran za predsjednika u augustu rekao da ga suparnici optužuju da je Gruzijac ili "još ružnije" Armenac.
Sveti Giragos najveća je armenska crkva na Bliskom istoku. Bila je ruševina do 2010. kada je završena obnova koju su uglavnom financirali turski Armenci ili armenska dijaspora.
Kao član upravnog odbora Zaklade Giragos, Turkay ima zamjerku i na Nijemce. Sveti Giragos korišten je kao vojarna njemačkih vojnika u Prvom svjetskom ratu kad su carska Njemačka i osmanska Turska bile saveznice.
Iako je crkva potpuno obnovljena vjerske službe su rijetke. Danas je vrlo je malo kršćana među Armencima u Diyarbakiru. Svećenik na vjerske blagdane dolazi iz Istanbula u kojem živi najveća armenska zajednica u Turskoj, ima ih oko 60 hiljada.
Do progona u Prvom svjetskom ratu Diyarbakir je bio veliko armensko središte. "Početkom 20. stoljeća, 60 posto stanovništva bili su kršćani", kaže Turkay.
"Tri su skupine preživjele genocid: djeca, lijepe djevojke i zanatlije", objašnjava Turkay. Njegov djed je tada bio dijete. Gotovo svi preživjeli prešli su na islam, ili prisilno ili jer su se nadali da će ih to zaštititi.
Ne govore o svojim korijenima
Turkayeva djeda odgojila je kurdska obitelj kao muslimana. I on je odrastao kao musliman, ali pošto je bio svjestan svojih kurdskih korijena, vratio im se i krstio kao odrastao.
Sve više turskih Armenaca preispituje svoje korijene, iako ih se tek šačica odluči na hrabar potez okretanja leđa islamu u kojem su odrasli. "Srame se ili se boje", misli Turkay.
Prije deset godina samo je jedan bračni par u Diyarbakiru isticao svoj armenski etnicitet. Danas ih ima između 300 i 400, kaže Abdullah Demirbas, donedavni načelnik jedne gradske četvrti.
Većina su, međutim, ostali muslimani. Ergun Ayik, čelnik Zaklade Giragos, kaže da se samo između 10 i 20 posto tih Armenaca krstilo. Iako je obnova crkve mnoge učinila svjesnijima svog armenskog porijekla, ostaju muslimani. "Imaju obitelji, imaju živote. Teško im je", rekao je Ayik.
Armenci u Turskoj i dalje su oprezni u otkrivanju svojih korijena drugima. "Ako nije nužno, šutimo o tome", kaže Ayik.
I krave znaju da je bio genocid
Demirbas, mjesni kurdski političar, nema dvojbi o karakteru događaja u Prvom svjetskom ratu. "Za mene je to bio genocid i zločin protiv čovječnosti. Ja sam se osobno ispričao za to".
Turska država odbija to nazvati genocidom, a raspravu o tome kako nazvati maskar koji je Armence koštao 1,5 milijun života naziva besmislenom. Turski političari burno su reagirali kad je papa Franjo u nedjelju rekao da su Armenci žrtve prvog genocida 20. stoljeća.
Turska priznaje da su mnogi armenski kršćani poginuli u sukobima s vojnicima Osmanskog Carstva 1915., kada je Armenija bila njegov dio, ali niječe da je riječ o više stotina hiljada ljudi i da je to bio genocid. Tursko ministarstvo je u priopćenju ocijenilo da je papina izjava za turski narod "bez ikakve vrijednosti".
Turkay također smatra da je rasprava o tome besmislena, ali iz drugog razloga. "O tome stvarno ne bi trebali debatirati. Moja baka je davno rekla da i krave na ispaši znaju da je to bio genocid".
Turkay krivi i Nijemce. "Da nisu podržavali Osmansko Carstvo to se ne bi dogodilo. Mislim da Armenci imaju pravo mrziti Nijemce još sto idućih godina".
Ayik je umjereniji. Hoće li ili ne njemačka vlada donijeti odluku kojom će masakr proglasiti genocidom njemu nije važno. "Isprika bi bila dovoljna".
