Kaos u Gruziji: U strašnoj poplavi poginulo 12 osoba, bujice oslobodile lavove, medvjede i vodenkonje
Kaos u Gruziji: U strašnoj poplavi poginulo 12 osoba, bujice oslobodile lavove, medvjede i vodenkonje
Foto: Google Earth, FAH
NAJMANJE je 12 osoba izgubilo život u poplavama koje su u noći subotu na nedjelju pogodile glavni grad Gruzije Tbilisi, a dio stanovnika nestao je u bujicama, izvijestili su u nedjelju gruzijski mediji.
Gruzijska policija je u Tbilisiju pokušavala uloviti divlje zvijeri koje su se zbog poplava koje su uništile gradski zoološki vrt razbježale po ulicama grada, prenose ruski mediji. Među odbjeglim životinjama je i šest tigrova, šest lavova, osam medvjeda i bar jedan vodenkonj. Ukupno je pobjeglo više od 30 opasnih životinja a neke su se utopile u poplavama koje su pogodile zoološki vrt, prenosi RIA novosti.
Službenici nastavljaju upozoravati građane na odbjegle životinje, koje se slobodno kreću poplavljenim područjima.
Policija je kod dječje bolnice ustrijelila šest vukova, a građane je pozvala da ne napuštaju domove kako ne bi stradali, javio je kanal Rustavi 2.
Na području zoološkog vrta pronađena su i tijela tri osobe.
Poplave su u noći subotu na nedjelju pogodile glavni grad Gruzije Tbilisi, a ima i nestalih u bujicama, izvijestili su u nedjelju gruzijski mediji.
Snažne kiše pretvorile su rijeku Vere koja teče kroz Tbilisi u bujicu koja je odnijela desetke zgrada i automobila.
"Deseci obitelji ostali su bez domova jer su njihove kuće uništene ili teško oštećene u glavnom gradu. Ima i žrtava", kazao je novinarima zamjenik gradonačelnika Tbilisija Irakly Lekvinadze dodajući da prve procjene govore o štetama koje se kreću oko deset milijuna dolara.
Predsjednik Giorgi Margvelashvili izrazio je sućut obiteljima stradalih i oberćao brzu pomoć u obnovi.
Raste pritisak na Ciprasa: Grčka traži olakšavanje duga, Europa sve nervoznija
Raste pritisak na Ciprasa: Grčka traži olakšavanje duga, Europa sve nervoznija
Foto: FAH
GRČKI pregovarači bi kako se očekuje trebali u nedjelju izvršiti pritisak na međunarodne kreditore dok se europski čelnici sve više okreću sukobu nastojeći prisiliti Atenu da prihvati dodatnu štednju i reforme u zamjenu za financijsku pomoć.
Čak i čelnik njemačkih socijaldemokrata, dosad spreman prihvatiti i argumente ljevičarskog premijera Aleksisa Ciprasa, upozorio je da Atena riskira ispadanje iz eurozone ukoliko ne prestane zavlačiti Europu.
Europski čelnici pojačavaju pritisak na Ciprasa da ponudi ustupke kako bi postigao dogovor s Europskom unijom i MMF-om dok se zemlja suočava s mogućnošću prestanka plaćanja dugova za manje od dva tjedna.
Njemački konzervativci upozoravaju: Grčkoj istječe vrijeme
Najoštrije riječi ne dolaze od konzervativaca koji već dugo kritiziraju Grčku nego od šefa njemačkih socijaldemokrata Sigmara Gabriela koji je do nedavno smatran naklonjenim Grčkoj.
On je u listu Bild napisao kako želi zadržati Grčku u eurozoni. "Ali ne samo da vrijeme istječe nego i strpljenje diljem Europe. Svagdje u Europi narasta raspoloženje da što je dosta dosta je", rekao je Gabriel, vicekancelar u vladi velike koalicije Angele Merkel.
"Sjena izlaska Grčke iz eurozone poprima sve jasnije obrise", rekao je. "Ponavljanje navodno posljednjih pokušaja da se dođe do sporazuma počinje činiti da cijeli proces izgleda komično. Sve više ljudi osjeća da ih grčka vlada zavlači".
Cipras gubi prijatelje u Europi
Njemački socijaldemokrati osjećali su određenu solidarnost s Ciprasom mada je njegova stranka Syriza daleko ljevije na političkom spektru.
Gabrielove riječi, međutim, svjedoče da Cipras ubrzano gubi preostale prijatelje u Europi.
Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung izvijestio je kako je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, za kojega se također misli da imao više razumijevanja za grčka stajališta, upozorio Ciprasa na opasnost "Grexita", izlaska Grčke iz eurozone, tokom njihova susreta prošloga tjedna.
Cipras kaže kako je beskorisno nametati još više štednje zemlji čije se gospodarstvo smanjilo za četvrtinu zadnjih godina te da će samo produbiti patnje Grka čiji je životni standard potonuo a nezaposlenost snažno porasla.
Dajući upute svojem pregovaračkom timu prije nego što se zaputio u Bruxelles na razgovore tokom vikenda Cipras je u petak rekao kako bi mogao prihvatiti gorke kompromise, ali je signalizirao da zauzvrat želi bitno olakšavanje ogromnog tereta grčkih dugova.
Grčka vlada ubrzano ostaje bez potpore
Analitičar Jacob Funk Kirkegaard sumnja u dugovječnost grčke vlade. Izgleda da Europa odustaje od pokušaja da Ciprasa usmjere prema političkom centru opredjeljujući se za sukob koji bi mogao voditi prema "novoj realističnijoj vladi".
"Sve je jasnije da on nije čak niti prikriveni centrist nego da je uvelike suglasan s lijevim krilom svoje stranke. Eurozona shodno tomu nema drugog izbora nego da traži promjenu režima u Ateni", rekao je on na internetskoj stranici Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju.
Niti jedna od strana ne dvoji o hitnosti postizanja dogovora jer Grčka mora platiti 1,6 milijarda eura Međunarodnom monetarnonm fondu do kraja mjeseca ili neizvršiti obveze dovodeći svoju budućnost u eurozoni u veliku opasnost.
Jedan dužnosnik EU-a opisao je pregovore ovoga vikenda u Bruxellesu kao teške dodajući: "Stajališta su još uvijek udaljena. Nije sigurno hoće li biti rezultata".
Nasilju u Ukrajini ne nazire se kraj: Novinar AFP-a ranjen u bombardiranju Donjecka
Nasilju u Ukrajini ne nazire se kraj: Novinar AFP-a ranjen u bombardiranju Donjecka
Foto: FAH
NOVINAR agencije France presse lakeš je ranjen u nedjelju u bombardiranju Donjecka, uporišta proruskih separatista na istoku Ukrajine gdje je u zadnja 24 sata jedan vojnik ubijen, a više od 20 ranjeno u sukobu s ukrajinskom vojskom.
"Ozlijeđeno mi je koljeno, vjerojatno krhotinom granate", rekao je 33-godišnji novinar Aleksander Gajuk.
Žestoka, posebice minobacačka bombardiranja trajala su u nedjelju u četvrti Donjecka blizu ruševina zračne luke, granice između pobunjeničkih položaja i položaja ukrajinskih snaga.
Jedan ukrajinski vojnik ubijen, preko 20 ranjeno
Jedan je ukrajinski vojnik ubijen, a više od 20 je ranjeno u posljednja 24 sata na proruskom separatističkom istoku gdje su u bombardiranjima oštećeni vrtić i bolnica.
Iako je od sredine veljače na snazi primirje, više incidenta je zabilježeno ovog tjedna na istoku zemlje gdje je više od 6400 ljudi poginulo od početka sukoba u travnju 2014.
Krši se prekid vatre
"Stanje je teško u području sukoba, pobunjenici sve više krše prekid vatre", rekao je ukrajinski vojni glasnogovornik na konferenciji za novinare.
Početkom lipnja više od 30 osoba je stradalo u sukobima blizu Marjinke , što je zabrinulo međunarodnu zajednicu.
Talijanskom premijeru prekipjelo: Ako nam EU ne pomogne oko migranata, imamo plan B štetan za Uniju
Talijanskom premijeru prekipjelo: Ako nam EU ne pomogne oko migranata, imamo plan B štetan za Uniju
Foto: FAH
TALIJANSKI premijer Matteo Renzi zaprijetio je u nedjelju "planom B" koji bi "naštetio Europi" ne dobije li Italija veću potporu Bruxellesa za zbrinjavanje migranata koji se iskrcavaju u Italiji i Grčkoj i žele dalje u Europu koja im to priječi o čemu svjedoči kriza u pograničnom gradu Ventimiglia.
Krizu se "ne smije potcjenjivati. Ovo je ozbiljan problem i, neka bude jasno, odgovori Europe do sada nisu bili dovoljno dobri", rekao je Renzi u razgovoru za Corriere della Sera.
EU ne uspijeva postići konsenzus o svojem programu raspodjele migranata (koji predviđa raspodjelu 24.000 izbjeglica u drugim državama članicama), no Italija se nada da će se na summitu EU-a 25. lipnja ići i dalje.
"Raspodjela samo 24.000 ljudi gotovo je provokacija", rekao je Renzi.
Plan B će prvo udariti Europu
"Ako Europa izabere solidarnost, dobro. Ako ne, imamo 'plan B'. Ali on će prvo udariti Europu", rekao je ne ulazeći u pojedinosti.
Istaknuo je da je od početka godine Italija spasila na moru i zbrinula više od 57.000 migranata i tražitelja azila, prema 54.000 u istom razdoblju lani.
Renzi je najavio da će o tom problemu razgovarati sa svojim britanskim i francuskim kolegom u Milanu idući tjedan, kao i s predsjednikom Europske komisije i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Francuska je u četvrtak zabranila ulazak u zemlju 200 migranata na granici s Italijom u pograničnom mjestu Ventimiglia.
Migranti kampiraju na granici
Migranti, većinom iz Afrike, kampirali su dva dana na granici, a u subotu navečer otjerala ih je talijanska policija. Proteklu noć oko 150 ih je provelo na željezničkom kolodvoru u Ventimigliji. Trebali bi biti smješteni u prihvatnim centrima u Imperiji.
Predstavnik udruge Liječnici bez granica Philippe de Botton rekao je da "sanitarno stanje migranata nije kastastrofalno. No politički to je sramotno", rekao je i optužio nacionalne političare "za šutnju".
Italija i Grčka članice su EU koje primaju najveći val migranata. U grčku luku Pirej u nedjelju se iskrcalo 1800 migranata, većinom Sirijaca koji su stigli s otoka Lesbos i Chios u Egejskome moru.
Ta dva otoka, ali i drugi u Egejskome moru primili su zadnjih mjeseci velik broj migranata koji uglavnom gumenim čamcima stižu s turskih obala.
Najavljeno stacioniranje "značajne količine" američke teške vojne opreme na Baltiku, istoku EU
Najavljeno stacioniranje "značajne količine" američke teške vojne opreme na Baltiku, istoku EU
Foto: Hina
SJEDINJENE Države planiraju pohraniti "značajnu količinu teške vojne opreme" na području Baltika i istočne Europe kako bi umirile saveznike koji osjećaju nelagodu zbog ruskih intervencija u Ukrajini, izjavio je u subotu viši američki dužnosnik.
"Mi ćemo pred pozicionirati značajnu opremu," rekao je neimenovani dužnosnik za New York Times.
List doznaje da teška oprema podrazumijeva tenkove, oklopna vozila i drugo naoružanje za oko 5,000 vojnika, razgovore o stacioniranju su potvrdile Litva i Poljska.
"Prijetnja baltičkoj regiji se povećala. O tome smo raspravljali puno puta i ja gledam pozitivno na činjenicu da razgovori vode konkretnim odlukama za koje smatram da će postati stvarnost," rekao je litvanski premijer Algirdas Butkevičius za Reuters.
Poljski ministar obrane dodaje da odluku očekuje skoro. "Nas su tokom razgovora u Washingtonu ovog svibnja uvjerili da će odluka biti donesena uskoro," napisao je Tomaž Siemoniak na Twitteru. "To je još jedan korak koji će povećati prisutnost SAD-a u Poljskoj i regiji".
Odobrenje do kraja mjeseca
Ukoliko se navodi anonimnog američkog dužnosnika pokažu točnima, riječ je o prvom stacioniranju američke teške vojne opreme u novijim članicama NATO-a na Baltiku i u istočnoj Europi koje su dugo bile u interesnoj sferi bivšeg Sovjetskog Saveza, piše Reuters.
Prema izvorima NYT-a, odobrenje američkog tajnika za obranu Asha Cartera se očekuje prije ovomjesečnog sastanka ministara obrane NATO-a u Brusselsu.
Glasnogovornik Pentagona kaže da odluka još nije donesena. "Vojska Sjedinjenih Američkih Država nastavlja revidirati najbolje lokacije za pohranu ovih materijala u konzultaciji s našim saveznicima," piše u priopćenju kojeg prenosi Reuters. "U ovom trenutku nema odluke hoće li se i kada premjestiti oprema".
Prema izvorima Timesa, prijedlog predviđa razmještanje opreme za do 150 vojnika u Litvi, Latviji i Estoniji, te oružje za do 750 vojnika u Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i (možda) Mađarskoj.
U Sibiru najtoplije proljeće od početka mjerenja
U Sibiru najtoplije proljeće od početka mjerenja
Foto: Bajkalsko jezero 1990. godine/Jim Linwood/Flickr
SIBIR, jedna od najhladnijih regija svijeta prkosi tom stereotipu i bilježi temperature u prosjeku 6 stupnjeva Celzija više od uobičajenih, javlja The Siberian Times.
U ilustraciji neobičnih temperaturnih kretanja, portal piše da je područje oko Irkutska u nekoliko aprilskih dana bilo toplije od Madrida. Prva upozorenja i anegdote o "kršenju meteoroloških pravila" sežu još iz veljače i ožujka kad je zamijećeno da se led na golemom Bajkalskom jezeru topi i nestaje ranije nego inače. U prošlosti, led na jezeru je u navedenim mjesecima bio dovoljno čvrst da izdrži promet vozila.
Toplo vrijeme je prevarilo i medvjede, koji su se ove godine ranije prenuli iz zimskog sna na čitavom teritoriju.
Hidrometeorološki centar Rusije procjenjuje da je proljeće 2015., najtoplije od početka prikupljanja podataka prije 125 godina. Meteorolozi upozoravaju da bi zbog porasta temperature na području moglo doći do učestalijih prirodnih katastrofa, bile one povezane s požarima ili poplavama.
Posebnu zabrinutost izaziva topljenje u regijama koja su dosad bila okovane ledom tokom cijele godine, što rezultira otpuštanjem otrovnih plinova smrznutih kroz hiljade godina.
Sirijska humanitarna kriza: Turska zatvara granicu zbog velikog broja pristiglih izbjeglica
Sirijska humanitarna kriza: Turska zatvara granicu zbog velikog broja pristiglih izbjeglica
Foto: FAH
SIRIJSKE kurdske snage stegnule su u nedjelju obruč oko ključnog graničnog prijelaza s Turskom koji drži Islamska država (IS), a zbog sukoba stanje je dramatično za hiljada izbjeglih sirijskih civila blokiranih na granici s Turskom, koja optužuje Kurde.
Kurdske Narodne zaštitne postrojbe (YPG) zauzele su grad Suluk i na pet su kilometara od pograničnog grada Tel Abjada, objavila je nevladina udruga Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
YPG je zadnjih tjedana u tom području ostvario velik napredak, uz potporu intenzivnih američkih zračnih napada na položaje IS-a.
Područje Tel Abjada pruža džihadistima najizravniju vezu od porozne turske granice do njihova sirijskog uporišta Rake.
Tisuće u bijegu pred sukobima
Međutim, hiljade stanovnika toga grada u kojem žive i Arapi i Kurdi izbjegle su pred sukobima u nadi da će se skloniti u Turskoj, no u nedjelju ujutro dočekala ih je na granici bodljikava žica i turska vojska koja im priječila ulazak, čak ih povremeno rastjerala vodenim topovima, javlja agencija AFP.
Zauzimanje Tel Abjada povezalo bi kurdsku enklavu oko pograničnog grada Kobanija s kurdskim područjima na dalekom sjeveroistoku Sirije, javlja agencija dpa.
Kobani je zamalo pao u ruke IS-a u oktobaru, no američki zračni napadi pomogli su njegovim braniteljima da obrane grade i polako istisnu džihadiste iz okolice.
CNN Turk objavio je snimke boraca IS-a kako potiskuju civile s granice kod Tel Abjada pošto su turske vlasti zatvorile prijelaz na svojoj strani.
Turska zatvara granicu
Tursko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u četvrtak da je od prošlog mjeseca s područja Tel Abjada stiglo oko 13.400 izbjeglica i najavilo da će privremeno zatvoriti granicu.
Turska je primila gotovo dva milijuna sirijskih izbjeglica od početka sukoba 2011.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je samo prošli tjedan stiglo njih 15.000, javlja agencija AFP. Erdogan je optužio kurdske borce da su njihova meta arapsko i turkmensko stanovništvo te izrazio zabrinutost zbog napredovanja Kurda i rekao da su oni prijetnja Turskoj u kojoj također živi kurdsko stanovništvo.
Izbjeglice iz Tal Abjada proveli su noć stiješenjeni između bodljikave žice, potrošili su zalihe vode pri temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzijevih.
Xelil: Civili, bježite prema unutrašnjosti Sirije
Glasnogovornik YPGA Redur Xelil pozvao je civile neka ne bježe prema turskoj granici već prema gradovima u unutrašnjosti Sirije.
Po podacima UNHCR-a, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi nalazi se 3,98 milijuna izbjeglica iz Sirije. Još 7,6 milijuna, od predratne populacije od 22,4 milijuna, raseljeno je unutar sirijskih granica.
Sirijski sukob, koji je počeo 2011. mirnim prosvjedima protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, eskalirao je u krvavi građanski rat. Za nadzor nad teritorijem bore se vladine snage uz potporu stranih šijitskih milicija, islamistički pobunjenici uključujući sirijski ogranak Al Kaide, Islamska država i kurdske snage.
