Bjelorusi prosvjeduju zbog odluke koja Lukašenku omogućuje novu pobjedu na izborima
Bjelorusi prosvjeduju zbog odluke koja Lukašenku omogućuje novu pobjedu na izborima
HINA
Foto: EPA
NEKOLIKO stotina ljudi prosvjedovalo je u bjeloruskoj prijestolnici Minsku nakon što je državna izborna komisija odbila za kandidate prihvatiti dva glavna rivala predsjedniku Aleksandru Lukašenku uoči izbora 9. augusta.
Ta odluka omogućava laku pobjedu Lukašenku, koji je na vlasti već 26 godina.
Viktor Babariko, bankar koji je pritvoren prošli mjesec, odbijen je zbog kriminalnog procesa koji se vodi protiv njega, a Valerij Tsepkalo, bivši veleposlanik blizak tehnološkim kompanijama, odbijen je nakon što su poništeni potpisi podrške njegovoj kampanji.
Nekoliko stotina ljudi na ulicama
Babariko i Tsepkalo su smatrani posljednjim preostalim kandidatima koji imaju šansu poraziti Lukašenka, dugogodišnjeg čelnika koji je zbog frustracija oko gospodarstva, ljudskih prava i nošenja s koronavirusom suočen s najvećim protivljenjem stanovništva dosad.
Nekoliko stotina ljudi izašlo je na ulice u središtu Minska, a policija ih je uhapsila nekoliko desetaka te je blokirala glavne ulice.
Na društvenim mrežama dijele se fotografije prosvjeda u drugim gradovima poput Grodna, Gomela i Bresta, no Reuters još nije potvrdio jesu li autentične.
Bjeloruske snage sigurnosti su proteklih tjedana privele nekoliko stotina ljudi u pokušaju da spriječe protuvladine prosvjede uoči izbora. Gotovo svi Lukašenkovi glavni rivali su ili u pritvoru ili pod istragom.
Delegat Europske unije u Bjelorusiji poručio je da odluka izborne komisije "potkopava sveukupni integritet i demokratsku prirodu izbora" dok šef Lukašenkove kampanje Mihail Orda poziva na mirne izbore "bez provokacija i nemira".
0 ( + )
*
Korona radi sve veće probleme u SAD-u, tri savezne države imaju rekord umrlih u danu
Korona radi sve veće probleme u SAD-u, tri savezne države imaju rekord umrlih u danu
Hina
Foto: EPA
ALABAMA, Florida i Sjeverna Karolina u utorak su zabilježile rekordan broj preminulih od koronavirusa, u vrijeme dok zaraza ubrzava diljem SAD-a.
Broj novozaraženih počeo je rasti prije šest tjedana, posebice u južnim i zapadnim saveznim državama poput Arizone, Kalifornije, Floride i Texasa, koje su među prvima ukinule restriktivne mjere uvedene radi zaustavljanja širenja virusa.
Zaraza ubrzala u većini saveznih država
Zaraza je prošli tjedan ubrzala u 46 od 50 američkih saveznih država, pokazuju podaci agencije Reuters. U srpnju je rekordan dnevni broj novozaraženih zabilježilo 28 saveznih država.
SAD je s 3,3 milijuna slučajeva najpogođenija država na svijetu u odnosu na broj stanovnika, uz Peru, a s više od 135 hiljada preminulih je sedma po broju smrtnih slučajeva u odnosu na sveukupni broj stanovnika.
Florida je u utorak izvijestila o 133 smrtna slučaja, čime je sveukupni broj narastao na 4,5 hiljada. Raniji rekord zabilježen je 9. srpnja, kad je bilo 120 preminulih. Alabama je u utorak imala rekordnih 40, a Sjeverna Karolina 35 smrtnih slučajeva.
Internetska nastava
Zbog rasta broja zaraženih i preminulih nastavnici i profesori od Kalifornije do Wisconsina će predavanja umjesto u učionicama držati putem interneta kad za nekoliko tjedana počne nova školska godina.
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da neće financirati ili osloboditi poreza obrazovne institucije koje odbiju vratiti nastavu u učionice, iako se većina financira na saveznoj razini ili lokalnim porezima.
Trumpova kampanja uoči predsjedničkih izbora 3. studenoga smatra otvaranje učionica i vraćanje roditelja na posao ključnima za ekonomski oporavak.
Savezna država New York planira ponovno otvoriti svoje škole na područjima gdje je broj zaraženih nekoliko tjedana ispod 5 posto dnevno testiranih.
Ta savezna država jedna je od samo četiri gdje je prošli tjedan broj novozaraženih pao. Grad New York, gdje se u velikoj mjeri poštuju mjere društvenog distanciranja i nošenja maski, nedavno je prvi put od ožujka zabilježio dan bez preminulih.
Guverner New Yorka Andrew Cuomo u utorak je dodao Minnesotu, Novi Meksiko, Ohio i Wisconsin na listu 22 savezne države iz kojih pristigli putnici moraju provesti 14 dana u karanteni.
0 ( + )
*
Plan pomoći zbog korone: Njemačka spremna na kompromis, Španjolska želi brz dogovor
KORONAVIRUS U SVIJETU
Plan pomoći zbog korone: Njemačka spremna na kompromis, Španjolska želi brz dogovor
HINA
Foto: EPA
ANGELA MERKEL priželjkuje brzo rješenje oko korona-paketa Europske unije, ali smatra da su pojedina stajališta zemalja članica još uvijek udaljena, priopćeno je uoči sastanka njemačke kancelarke i španjolskog premijera Pedra Sancheza u Berlinu.
"Postoje različite predodžbe zemalja članica oko konačnog rješenja, ali njemačka delegacija u Bruxelles putuje sa solidnom količinom spremnosti na kompromis", rekla je Merkel uoči sastanka sa španjolskim premijerom Sanchezom.
Ona je rekla kako zbog toga još ne može reći sa sigurnošću hoće li kompromis biti postignut već na ovom sastanku.
Na ovom sastanku bi, između ostalog, trebali biti pripremljeni i temelji za ovotjedni EU summit na kojem bi trebalo biti pronađeno kompromisno rješenje oko prijedloga Europske komisije o fondu pomoći za izlazak iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Udaljene pozicije
Španjolski premijer apelirao je na predsjednike država i vlada Europske unije da ovog tjedna postignu dogovor oko paketa pomoći.
"Ako odgodimo dogovor, odgađamo i obnovu. A ako odgodimo obnovu, kriza će se još više produbiti", rekao je Sanchez te dodao kako dogovor mora biti postignut "još u srpnju".
"Španjolska će učiniti sve da dogovor bude postignut ovog tjedna na summitu u Bruxellesu", rekao je Sanchez u Berlinu.
On je svjestan da su pozicije još prilično udaljene, ali da je važno da dogovor bude postignut kako po pitanju dugoročnog proračuna Europske unije tako i oko korona-paketa jer su, kako je rekao, "ove dvije stvari povezane".
Kancelarka Merkel, koje od početka mjeseca predsjeda Vijećem Europske unije, jučer se u Berlinu susrela s talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom koji također ustraje na što bržem dogovoru oko pomoći.
Plan ukupno predviđa pomoć u visini od 750 milijardi eura pri čemu bi 500 milijardi bilo isplaćeno u vidu nepovratnih paketa pomoći, a 250 u obliku kredita. Ovakvom rješenju se najviše protive tzv. štedljiva četvorka koju čine Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.
Merkel je još prošlog tjedna razgovarala i s nizozemskim premijerom Markom Rutteom koji je danas ponovno izrazio skepsu u pogledu brzog dogovora oko korona-paketa. Nizozemska se zalaže za strože uvjete pod kojima bi se isplaćivala direktna financijska pomoć.
0 ( + )
*
Američka tvrtka krajem mjeseca počinje završna ispitivanja za cjepivo protiv korone
KORONAVIRUS U SVIJETU
Američka tvrtka krajem mjeseca počinje završna ispitivanja za cjepivo protiv korone
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI farmaceutski koncern Moderna Inc je saopštio da 27. srpnja, ili oko tog datuma, kreću završna klinička ispitivanja za cjepivo protiv covida-19.
Radi se o trećoj, ključnoj fazi ispitivanja na ljudima cjepiva mRNA-1273.
Kliničko ispitivanje vodi Nacionalni institut za zdravstvo (NIH), a američka vlada je u taj projekt Moderne uložila blizu pola milijarde dolara.
Završna klinička ispitivanja će se provesti na 87 lokacija, svima u SAD-u. Bit će uključeno oko 30.000 odraslih osoba koje imaju velike izglede da se zaraze koronavirusom. Tijekom ispitivanja usporedit će se broj novozaraženih među osobama koje su primile novo cjepivo i među onima koji su dobili placebo.
Eksperimentalno cjepivo bit će testirano u 30 saveznih država i Washingtonu, D.C. Polovica su države koje su teško pogođene epidemijom, poput Teksasa, Kalifornije, Floride, Georgije, Arizone te Sjeverne i Južne Karoline.
SAD posljednjih dana bilježi rekordan broj novozaraženih, posebice iz spomenutih država.
Dionice Moderne su sredinom dana porasle oko 2,5 posto na američkoj tehnološkoj burzi Nasdaq.
0 ( + )
*
Sudac odbacio nagodbu za Ĺľrtve silovatelja Harveyja Weinsteina
Sudac odbacio nagodbu za žrtve silovatelja Harveyja Weinsteina
HINA
Foto: EPA
OKRUŽNI sud na Manhattanu je odbacio predloženu nagodbu od 18,9 milijuna dolara u građanskoj parnici za žene koje tvrde da ih je holivudski producent Harvey Weinstein, prvostupanjski osuđen na 23 godine zatvora, seksualno iskorištavao i maltretirao na radnom mjestu.
Iznos nagodbe je rezultat dviju građanskih parnica, jedne koju je 2018. podnio državni odvjetnik protiv Harveya Weinsteina, njegovog brata Boba i njihove filmske kompanije The Weinstein Company, i druge koju je grupa žena podigla 2017. godine zbog seksualnog nasilja nekadašnjeg filmskog mogula.
Tu nagodbu je danas trebao odobriti sud nakon čega bi se uspostavio fond iz kojeg bi se isplatile žene koje su tužile Weinsteina zbog pretrpljenog seksualnog nasilja.
Sudac Alvin Hellerstein, međutim, smatra da je ta preliminarna nagodba nepoštena prema ženama koje je Weinstein silovao ili seksualno iskorištavao, a također je neprihvatljivim ocijenio plan koji u toj nagodbi predviđa i novac iz fonda koji bi Weinsteinu i upravi njegovog bivšeg studija omogućio plaćanje troškova obrane.
Osude žena
Novac za ovaj fond trebala bi uplatiti osiguravajuća društva.
"Ideja da Harvey Weinstein dobije novac za obranu prije onih koji ga tuže je suluda", rekao je Hellerstein na ročištu.
Nagodba je naišla na osude žena koje tvrde da bi se prema tom prijedlogu Weinsteinove žrtve obeštetile sa samo 10.000 do 20.000 dolara, dok bi 15,2 milijuna dolara bilo namijenjeno za troškove obrane.
Douglas Wigdor, odvjetnik koji predstavlja šest žena koje ne prihvaćaju nagodbu, rekao je da je zadovoljan što je sudac "brzo odbacio takvu jednostranu nagodbu".
Weinstein, 68, uložio je žalbu na presudu iz veljače kojom je osuđen na 23 godine zatvora za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret - seksualni napad na svoju asistenticu i silovanje glumice. Na sudu u Los Angelesu su protiv njega podignute odvojene tužbe za silovanje i seksualno zlostavljanje.
0 ( + )
*
Tuniska blogerica zbog objave na Facebooku ide u zatvor
Tuniska blogerica zbog objave na Facebooku ide u zatvor
Index Vijesti
Screenshot: YouTube
TUNISKA blogerica osuđena je na šest mjeseci zatvora nakon što je objavila satirični tekst napisan u obliku stiha u Kuranu, javlja BBC.
Emna Charqui (28) uhapšena je u svibnju zbog poruke na Facebooku kojom poziva ljude da slijede higijenske propise, ali u formi stihova kakvi se mogu naći u Kuranu.
Na sudu u Tunisu proglašena je krivom za "poticanje na mržnju među religijama".
S obzirom na to da namjerava uložiti žalbu, još uvijek nije u pritvoru.
Oglasio se i Amnesty International
Charqui je 2. svibnja objavila tekst u kojem se građani pozivaju na poštivanje mjera uvedenih zbog koronavirusa.
Njezina objava izazvala je bijes među korisnicima društvenih mreža te su zatražili da Charqui, koja se otvoreno deklarira kao ateistkinja, bude kažnjena.
Amnesty International objavio je priopćenje u kojem poziva tuniske vlasti da obustave kazneni progon.
Navode kako Tunis, unatoč svom demokratskom napretku, nastavlja koristiti represivni zakon kako bi se narušila sloboda izražavanja.
0 ( + )
*
GrÄŤka je umirovljenicima nezakonito sniĹľavala mirovine
Grčka je umirovljenicima nezakonito snižavala mirovine
HINA
Foto: EPA
GRČKA će umirovljenicima možda morati vratiti milijarde eura zbog nezakonito smanjenih mirovina u vrijeme financijske krize, pokazuje sažetak sudske presude.
Kako bi prevladala dužničku krizu, Grčka je od 2010. do 2015. dobila tri međunarodna financijska paketa koji su uključivali obavezu smanjenja državne potrošnje.
Proteklih godina vlada je u više navrata smanjivala državne mirovine kako bi mirovinski sustav bio održiv, objašnjava Reuters.
Tisuće umirovljenika čije su mirovine smanjene i do 50 posto podnijelo je sudske tužbe, a najviši upravni sud presudio je da neka smanjenja u 2015. i 2016. godini nisu bila u skladu sa zakonom. Danas objavljen sažetak presude ne sadrži detalje.
Trošak za državu do tri milijarde eura
Državno vijeće tako u sažetku nije preciziralo odnosi li se odluka samo na umirovljenike koji su podnijeli sudske tužbe ili na svih 2,5 milijuna umirovljenika čije su mirovine smanjene.
Trošak povrata nezakonito sniženih mirovina mogao bi dosegnuti do tri milijarde eura, kaže stručnjak za radne odnose Kostas Bourlos.
"Moramo prvo vidjeti sve detalje odluke, tada ćemo odlučiti kakva će biti naša strategija", kazao je za Reuters neimenovani vladin dužnosnik.
Grčko gospodarstvo smanjit će se ove godine zbog pandemije covida-19 od 7,5 do 10,5 posto. Za 10-godišnje krize smanjeno je za četvrtinu, podsjeća Reuters.