Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Glavni tuĹžitelj Haitija traĹži da se za ubojstvo predsjednika optuĹži premijer
Glavni tuitelj Haitija trai da se za ubojstvo predsjednika optui premijer
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GLAVNI tuitelj Haitija zatraio je od suca koji vodi istragu da se premijer Ariel Henry optui za ubojstvo predsjednika Jovenela MoĂŻsea te je pozvao na zabranu izlaska iz zemlje.
Ova naredba izdana je istoga dana kada je on pozvao premijera Henryja da se s njim sastane i da mu objasni zato ga je ključni osumnjičeni u ubojstvu predsjednika MoĂŻsea dva puta nazvao samo nekoliko sati nakon ubojstva.
"Postoji dovoljno kompromitirajućih elemenata da se sudi Henryju te da se zatrai podizanje optunice", rekao je tuitelj Bed-Ford Claude.
Dodaje kako su pozivi upućeni 7. srpnja u 4:03 i 4:20 te dodao da dokazi pokazuju kako je osumnjičeni Joseph Felix Badio bio u blizini njegove kuće u to vrijeme.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Badio je nekad radio u vladinoj jedinici za borbu protiv korupcije, dok nije otputen uz optube o krenju etičkih propisa.
U dokumentu stoji kako su pozivi trajali ukupno sedam minuta te da se premijer Henry u to vrijeme nalazio u hotelu Montana u glavnom gradu Haitija.
Podsjetimo, predsjednik Haitija ubijen je 7. lipnja u oruanom napadu.
0 ( + )
*
Ĺ ef europske diplomacije: Rusija Ĺželi podijeliti Europsku uniju
ef europske diplomacije: Rusija eli podijeliti Europsku uniju
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
RUSIJA eli podijeliti Europsku uniju pregovaranjem samo s određenim članicama, na to treba odgovoriti jedinstvom, istaknuo je ef europske diplomacije Josep Borrell na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
"Nae bi jedinstvo trebalo biti najveći adut u odnosima s Rusijom. Oni nas ele podijeliti, nije ih briga za Europsku uniju", kazao je Borrell u raspravi s europarlamentarcima o odnosima EU-a i Rusije.
"Rusija eli razgovarati s dravama članicama pojedinačno i to samo s određenima, s onima koje su vane", pojasnio je visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Rusija "uvijek pokuava podijeliti Europsku uniju", a Unija kao odgovor na to "mora ostati jedinstvena", ocijenio je Borrell. "To, vjerujte mi, nije uvijek lako", istaknuo je.
"Prave komunikacije de facto nema"
ef europske diplomacije smatra da je stanje europsko-ruskih odnosa "tee nego ikad" i da "prave komunikacije de facto nema".
Međutim, Rusija je susjed EU-a i "vaan globalni akter" pa je potrebna nova strategija kako bi odnosi s Rusijom postali manje konfliktni, predvidljiviji i stabilniji.
Ta strategija ne smije podrazumijevati odustajanje od podravanja ruskog civilnog drutva jer je podrka demokraciji "jedan od glavnih prioriteta EU-a", istaknuo je Borrell.
"Ne moemo biti otok okruen autokratskim sustavima. Ne bismo tako preivjeli", zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Litavski pučanin Andrius Kubilius, o čijem će izvjetaju o smjeru odnosa EU-a i Rusije Europski parlament glasati u srijedu, istaknuo je u raspravi da EU treba jasnu strategiju s dugoročnim ciljevima u politici prema Rusiji.
âelimo dobre odnose s Rusijom, ali to ovisi o Rusiji. S Rusijom koju predvode autoritarci i kleptokrati i agresivni putinovski reim to je nemogućeâ, poručio je, dodavi da je Rusija najveća prijetnja europskoj sigurnosti.
Iste slobode
Pritom Kubilius ističe da treba razlikovati "kremaljski reim" od ruskog naroda koji je prijatelj Europske unije.
âelimo da ruski narod ima iste slobode, ljudska prava i privilegije demokracije koje mi uivamoâ, kazao je.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula sudjelovao je u raspravi i istaknuo da EU treba kreirati novu europsku strategiju prema Rusiji koja bi "omogućila proaktivniji pristup".
"Moramo biti realistični po pitanju ambicije demokratizacije Rusije. Ne smijemo pasti u političku klopku i dodatno smanjiti prostor za nae političko djelovanje", poručio je Picula koji ističe da je "reim sve odlučniji u nastojanju da potkopa" odnose EU-a s ruskim civilnim drutvom.
0 ( + )
*
Afganistanke na Twitteru objavljuju fotke u svojim pravim tradicionalnim noĹĄnjama
Afganistanke na Twitteru objavljuju fotke u svojim pravim tradicionalnim nonjama
Petar Stošić
Foto: Twitter
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AFGANISTANKE prosvjeduju. Mnoge hrabre ene izale su ovog i prolog mjeseca, nakon pada zemlje pod kontrolu talibana, na ulice Kabula i digle svoj glas protiv novog islamističkog reima koji brutalno ograničava enska prava.
Na njihove prosvjede talibani su reagirali nasiljem - mlateći prosvjednice palicama, bičevima, kundacima puaka, da bi na kraju prolog tjedna, nimalo neočekivano, zabranili daljnje prosvjede.
ene koje podravaju talibane prosvjedovale u burkama u kojima se ne vide ni oči
Od te su zabrane očito bile izuzete ene, po svemu sudeći studentice, koje podravaju talibane i koje su u subotu marirale Kabulom i napunile predavaonicu na gradskom sveučilitu potpuno zamotane u jezive crne burke koje su mnogima od njih prekrivale čak i oči.
"Mi smo zadovoljne stavovima i ponaanjem mudahedina", glasio je njihov slogan na engleskom jeziku, dok su u rukama drale talibanske zastavice. Poručile su da one ne ele zajedničko pohađanje predavanja s mukarcima i da su ene koje prosvjeduju protiv talibana "agentice Amerike".
Twitter-kampanja #DoNotTouchMyClothes
Sad su se, međutim, prosvjedi Afganistanki iz zemlje i inozemstva protiv talibana premjestili na drutvene mree. Pod hetegovima #DoNotTouchMyClothes (ne diraj moju odjeću) i #AfghanistanCulture (afganistanska kultura) Afganistanke na Twitteru masovno objavljuju svoje i tuđe fotografije u tradicionalnim enskim nonjama te zemlje.
A te tradicionalne nonje nisu jednobojne crne abaje ili burke (iroki ogrtači koji prekrivaju tijelo od glave do pete) s nikabom (maramom koja prekriva i kosu i lice, s prorezom ili mreom za oči) ili, u blaoj verziji, hidabom (maramom koja prekriva kosu, ali ne i lice) koje sad talibani nameću Afganistankama u javnosti, pogotovo na sveučilitima i na radnim mjestima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ustvari, afganistanske tradicionalne nonje izuzetno su arene, ivopisne i raznolike, pomno skrojene i bogato ukraene. Ponekad uključuju marame, kape ili druga pokrivala za kosu, ali i one, kao i ostatak ovih nonji, čista su suprotnost sumornim i dehumanizirajućim burkama i nikabima.
"Nijedna ena se nikada nije ovako odijevala u povijesti Afganistana"
Kampanju je na Twitteru, izgleda, pokrenula Bahar Dalali, biva predavačica na Američkom sveučilitu u Afganistanu.
No woman has ever dressed like this in the history of Afghanistan. This is utterly foreign and alien to Afghan culture. I posted my pic in the traditional Afghan dress to inform, educate, and dispel the misinformation that is being propagated by Taliban. https://t.co/jrp772jIKu
"Nijedna ena se nikada nije ovako odijevala u povijesti Afganistana. Ovo je potpuno strano i tuđinsko afganistanskoj kulturi. Objavila sam svoju sliku u tradicionalnoj afganistanskoj haljini kako bih informirala, obrazovala i ponitila dezinformacije koje promiču talibani", napisala je Dalali uz fotografiju jedne od pro-talibanskih prosvjednica u burki.
"Nećemo dopustiti da nau kulturu prisvoje oni koji nas ele izbrisati"
"Ovo sam ja u Kabulu, nosim tradicionalnu afganistansku odjeću. Ovo je afganistanska kultura i tako se odijevaju afganistanske ene", napisala je uz fotografiju Vaslat Hazrat-Nazimi, afganistanska reporterka Deutsche Wellea.
So how do Afghan women dress then? They ask.
This is how. If I was in Afghanistan then I would have the scarf on my head. This is as âconservativeâ and âtraditionalâ as I/you can get. https://t.co/4fjoSUuJZYpic.twitter.com/VkQLQoBXDy
"Pa kako se onda odijevaju Afganistanke, pitaju se oni. Evo kako. Da sam u Afganistanu, tada bih imala al na glavi. Ovo je 'konzervativno' i 'tradicionalno' "koliko moe biti", napisala je uz svoju fotografiju BBC-jeva novinarka Sana Safi.
Dalali je objavila jo jednu svoju fotografiju, neto stariju, sa sljedećim objanjenjem: "Ovo je jo jedna tradicionalna afganistanska haljina iz drugog dijela Afganistana. Bio sam tinejder na ovoj slici. Nećemo dopustiti da nau kulturu prisvoje oni koji nas ele izbrisati."
This is Afghan culture. My traditional dress #AfghanWomen
"Ovo je afganistanska kultura. Moja tradicionalna haljina... Naa kulturna odjeća nije dementorska odjeća koju nose talibani", tvitala je pak afganistansko-britanska političarka Pejmana Asad iz Laburističke stranke, referirajući se na mračna bića iz knjievne i filmske sage Harry Potter.
â Nahid Fattahi ŮاŮŰŘŻ ŮتاŘŰ (@NahidFattahi) September 13, 2021
"Ovako se odijevamo mi, afganistanske ene. Neke od nas nose tradicionalnu odjeću, neke zapadnjačku, neke nose hidab, a neke se oblače skromno, ali nikab nameću talibani, nikab nije na način odijevanja", napisala je uz svoju fotografiju afganistansko-američka psihoterapeutkinja Nahid Fatahi.
this is what an afghan woman looks like. this is our culture. this is our traditional dress. we love lots of colour. even our rice is colourful and so is our flag.
Inspo @RoxanaBahar1 đŚđŤ pic.twitter.com/cj3FxfzROT
"Ovako izgleda afganistanska ena. Ovo je naa kultura. Ovo je naa tradicionalna haljina. Volimo puno boja. Čak nam je i ria arena, pa je i naa zastava", objasnila je pak Sodaba Haidare, jo jedna BBC-jeva novinarka.
I wear my traditional Afghan dress proudly.
It's colourful and beautiful.
Not at all like the images you saw circulating yesterday.
Afganistansko-kanadska novinarka Tahmina Aziz, koja se također pridruila kampanji, sloila se da je afganistanska odjeća "arena i divna, nimalo kao slike koju ste vidjeli jučer", misleći na pro-talibanske prosvjednice.
AfriÄka unija pozvala na pravedniji pristup kupnji cjepiva
Afrička unija pozvala na pravedniji pristup kupnji cjepiva
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AFRIČKA unija je optuila proizvođače cjepiva protiv covida-19 da afričkim zemljama uskraćuju jednaku ansu da ih kupe te je pozvala zemlje proizvođačice - posebice Indiju - da ukinu zabrane izvoza cjepiva i njihovih sastojaka, prenosi Reuters.
"Ti proizvođači znaju vrlo dobro da nam nikad nisu dali pravi pristup", rekao je Strive Masiyiwa, specijalni izaslanik Afričke unije za covid-19, na brifingu Svjetske zdravstvene organizacije u enevi.
Od 5.7. milijardi doza cjepiva protiv koronavirusa koje su distribuirane po svijetu dosad, samo 2 posto distribuirano je u Africi.
Masiyiwa je naglasio da, u namjeri da cijepe 60 posto populacije, Afrička unija i njezini partneri očekivali su da kupe pola potrebnih doza, dok se očekivalo da će druga polovica u Afriku stići putem programa COVAX, kojeg podupiru WHO i GAVI, globalni savez za cjepiva.
"elimo pristup kupnji", rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Dijeljenje cjepiva je dobro"
Čelnik GAVI-ja, Seth Berkley, rekao je da je njegova organizacija računala na zalihe iz Indije - najvećeg svjetskog proizvodnog centra za cjepiva - na početku pandemije - no da iz Indije nisu primili doze od oujka, kad je Indija nametnula zabrane izvoza.
Masiyiwa je dodao: "Dobavljači u posljednjih osam do devet mjeseci dali su do znanja da je najveći izazov s kojim se nose zabrana izvoza."
Pozvao je Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond da krenu raditi na pandemijskom fondu koji će biti pripravan pomoći siromanijim nacijama da u budućnosti kupe cjepivo, umjesto da se oslanjaju na zajedničke programe poput COVAX-a - koji je zasad omogućio samo 260 milijuna doza.
"Dijeljenje cjepiva je dobro - no ne bismo se trebali oslanjati na dijeljenje cjepiva, osobito kad moemo pregovarati i reći da i mi elimo kupiti", rekao je.
0 ( + )
*
Britancima zbog Brexita prijete trajne nestaĹĄice hrane
Britancima zbog Brexita prijete trajne nestaice hrane
Petar Stošić
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KAD SU ovog ljeta u Velikoj Britaniji po dućanima opet osvanule prazne police, to se prvo pripisivalo velikom broju radnika u maloprodaji koji su zavrili u samoizolaciji uslijed velikog skoka broja zaraenih koronavirusom. No broj zaraenih je naglo pao (iako je u međuvremenu opet u porastu), ali prazne police su i dalje zabrinjavajuće česta pojava.
Sve je očiglednije da je primarni uzrok nestaica u britanskim supermarketima kronični nedostatak radne snage i poremećaj u lancu opskrbe - a da je to prvenstveno posljedica kaotičnog Brexita.
"Sustav opskrbe 'točno na vrijeme' vie ne funkcionira i mislim da vie neće funkcionirati", izjavio je ef britanskog Saveza za hranu i piće (FDF) Ian Wright u petak na skupu Instituta za vladu, uz poruku potroačima da očekuju na "trajne nestaice" hrane u trgovinama. FDF predstavlja vie od 800 britanskih tvrtki za hranu i piće.
ef dobavljača hrane: Vrijeme kad smo imali sve na policama je gotovo
Sustav "točno na vrijeme" (just in time), odnosno "nultih zaliha", model je opskrbe u kojem se minimiziraju trokovi tako to se sinkronizacijom opskrbnog lanca maksimalno skraćuje vrijeme skladitenja sirovina ili proizvedenih dobara i njihova količina u skladitima.
Wright je naglasio da to "ne znači da će Britanci ostati bez hrane" i gladovati, ali sugerirao je da bi opksrba mogla biti puno nestabilnija nego dosad.
"Britanski kupac i potroač mogli su (dosad) očekivati da će gotovo svaki proizvod biti na polici (supermarketa) ili u restoranu cijelo vrijeme. To je gotovo. I mislim da se neće vratiti", upozorio je Wright.
"We're now in for permanent shortages."
Ian Wright, Chief Executive of the @Foodanddrinkfed, discusses the supply chain challenges facing the food and drink sector and whether the problem is going to get worse.
ef FDF-a iznio je i konkretni primjer ovih tektonskih poremećaja u maloprodaji: "Proli tjedan čitav istok Engleske u osnovi nije bio opskrbljen flairanom vodom jer jednostavno nije bilo moguće da tvrtke koje premjetaju te stvari opskrbljuju i to i sve ostalo. Stoga su tvrtke donijele odluku o davanju prioriteta proizvodima s većom (prodajnom) marom."
"Velika Britanija ima vrlo otporan lanac opskrbe hranom koji se dobro snaao u odgovoru na izazove bez presedana. Poduzimamo korake kako bismo podrali tvrtke u rjeavanju niza pitanja, od pandemije do nestaice vozača tekih teretnih vozila diljem Europe", inzistirao je pak glasnogovornik vlade Borisa Johnsona, prenosi BBC.
"Radim ovdje 32 godine i nikad ovo nisam vidio, nikad"
Međutim, ankete potroača daju drukčiju sliku. Prema anketi YouGova objavljenoj ovog mjeseca, 56% ispitanika primijetilo je nestaice proizvoda u svojim lokalnim supermarketima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Radim ovdje 32 godine i nikad ovo nisam vidio, nikad", rekao je komercijalni direktor Translink Expressa Chris Hobbis za Sky News.
I Iain Brown, potpredsjednik kotskog udruenja poljoprivrednika East Scotland Growers (ESG), također upozorava na dramatične probleme s kojima su suočeni.
"Skladita s hladnjačama nisu imala dovoljno prostora za dranje usjeva, pa smo morali baciti tjedni urod. A mi nismo imali dovoljno radnika za berbu naeg povrća, to znači da će otići u otpad", rekao je Brown za CNN.
Iako je nestaica određenih namirnica bila nerijetka pojava u nekim zemljama tijekom pandemije, Brown je dijagnosticirao upravo Brexit, koji je stupio na snagu u siječnju prole godine, nedugo prije pandemije, kao ključni uzrok problema u Velikoj Britaniji.
Nedostaje radnika i u poljoprivredi i u transportu
Dva esencijalna područja proizvodnje - prvo berba i etva, a zatim i distribucija poljoprivrednih dobara na police supermarketa - teko su pogođeni nedostatkom radnika.
Kronični nedostatak vozača kamiona koji odvoze svjee namirnice u zamrzivače i iz njih doveo je do toga da je ESG u jednoj fazi morao baciti čitav tjedni urod svojih članova i tako izgubio oko milijun funti (1.17 milijuna eura).
Osim toga, u berbi voća i povrća u Velikoj Britaniji, ba kao i u Njemačkoj i drugim zemljama zapadne Europe, velikim dijelom sudjeluju sezonski radnici koji bi doli iz istočnoeuropskih zemalja poput Rumunjske i Bugarske na nekoliko mjeseci. Brown kae da tih sezonskih radnika sad ima mnogo manje.
"Neki nisu doli jer covid-propisi oteavaju rad, neki su doli, zaradili mnogo novca i otili kući ranije nego to je planirano", kae Brown za CNN i dodaje da je to značilo da je oko 10-15% njegovog ukupnog uroda otilo u otpad, to ga je kotalo oko 200.000 funti.
Radnika iz Europske unije, naravno, ne nedostaje samo zbog pandemijskih ograničenja ulaska u zemlju već i zbog onih nametnutih izlaskom Velike Britanije iz EU. A to znači financijske gubitke za tvrtke i prazne police - s boićnom oping-sezonom na vidiku.
Imigrantski vozači otili kući zbog pandemije, zbog Brexita se nisu mogli vratiti
Velik broj imigrantskih vozača kamiona otiao je prole godine natrag u domovinu zbog pandemije i lockdowna - a onda se zbog Brexita mnogi od njih nisu mogli vratiti. Do lipnja 2020. Veliku Britaniju je napustilo 14 hiljada vozača kamiona. Do srpnja ove godine - dakle, vie od godinu dana kasnije - vratilo se njih samo 600, rekli su predstavnici ovog sektora za Sky News.
Trenutni nedostatak vozača kamiona procjenjuje se na između 90.000 i 120.000, prema udruenju peditera Logistics UK-a. A vozače iz EU ne mogu tako jednostavno zamijeniti britanski radnici. Za stjecanje kvalifikacije vozača treba i do devet mjeseci, uz trokove do 5000 funti. I, naravno, kao ni drugi dravljani bogatih zemlja, ni Britanci nisu previe zainteresirani za posao vozača kamiona ili berača povrća.
"Imamo sve stariju radnu snagu u Velikoj Britaniji, a slika radnih uvjeta za vozače kamiona - nesigurna parkirna mjesta ili mjesta za odmor - učinila je taj posao neprivlačnim za mnoge mlađe ljude", kae glasnogovornik Logistics UK-a za CNN .
Konfederacija britanske industrije upozorava da nedostaje i mesara, radnika u skladitima, berača voća i cvijeća, kuhara, stolara, električara i tvorničkih radnika.
efovi najvećih britanskih supermarketa opisuju nestaicu hrane na njihovim policama kao situaciju bez presedana. Jedan je ef u razgovoru za londonski The Times otvoreno rekao da je nestaica "na goroj razini nego to je ikada vidio" i da bi police za Boić mogle biti prazne zbog nedostatka vozača.
Johnsonovoj vladi problemi s pandemijom izlika su za posljedice Brexita
Oporba i kritičari Johnsonove vlade i njegovih optimističnih obećanja i prognoza o Britaniji nakon Brexita tvrde da se vlada nije adekvatno pripremila za neizbjene posljedice izlaska iz EU.
A poremećaji i zapreke u opskrbi izazvani pandemijom, koji su pogodili i ostatak svijeta, sad slue Johnsonu kao izlika za ozbiljne poremećaje izazvane Brexitom, pie Guardian. Naravno, britanskim konzervativcima, koji su ionako skeptični prema epidemiolokim mjerama i ozbiljnosti pandemije, u interesu je uvećati probleme vezane uz mjere, a umanjiti one vezane uz Brexit, koji su zagovarali.
Unatoč uvjeravanju britanskih ribara da neće imati problema pri izvozu u EU, oni sada često moraju bacati ulov natrag u more jer brodovi ne mogu iskrcati i/ili preraditi ribu na vrijeme za prodaju
Rast britanskog BDP-a u srpnju se gotovo zaustavio, prema Uredu za nacionalnu statistiku, čemu su problemi u lancu opskrbe i nedostatak radnika zasigurno pripomogli. Britanski BDP i dalje je za 2.1% manji nego prije pandemije, a neki ekonomisti misle da će se razlika nadoknaditi tek u drugom tromjesečju sljedeće godine.
Koliko bi ove ekonomske promjene mogle biti dalekosene, svjedoči i to to je Britanija, kako pie Reuters, na putu da izgubi status jednog od 10 najboljih trgovinskih partnera Njemačke ove godine, prvi put nakon 1950. godine, zbog trgovinskih barijera povezanih s Brexitom.
0 ( + )
*
Hrvaticu zaustavili u zraÄnoj luci u NjemaÄkoj, morala platiti 3500 eura zbog prevare
Hrvaticu zaustavili u zračnoj luci u Njemačkoj, morala platiti 3500 eura zbog prevare
Index Vijesti
Foto: EPA
HRVATSKA dravljanka putovala je u petak iz Splita u KĂśln. Prilikom kontrole ulaska u zračnu luku KĂśln/Bonn, slubenici Savezne policije provjerom su otkrili otvoreni nalog za njezino hapenje.
Pedesetogodinjakinja je već bila osuđena od Okrunog suda u Traunsteinu na novčanu kaznu u iznosu od 3.200 eura zbog računalnih prijevara u lipnju 2020., pie Fenix magazin.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Budući da to nije platila, Javni tuitelj u Traunsteinu izdao je nalog za hapenje za enom u februaru 2021.
Uz već postojeću novačanu kaznu, morala je platiti jo 200 eura za takozvanu zamjenu vrijednosti i trokove postupka u iznosu od 107 eura. Nakon to je platila ukupni iznos od 3.507 eura na licu mjesta, putena je.
0 ( + )
*
SAD i EU dogovorili smanjenje emisije metana, traĹže da im se pridruĹže i druge zemlje
SAD i EU dogovorili smanjenje emisije metana, trae da im se pridrue i druge zemlje
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SAD i Europska unija postigli su dogovor s ciljem smanjenja emisije metana, plina koji utječe na globalno zagrijavanje, za otprilike trećinu do kraja desetljeća, pri čemu trae od drugih zemalja da im se u tome pridrue, objavio je Reuters.
Dogovor je postignut u vrijeme kada Washington i Bruxelles nastoje utjecati na najveća svjetska gospodarstva, uoči svjetskog summita o klimatskim promjenama u Glasgowu u studenom.
On bi mogao imati značajan utjecaj na energetski sektor, poljoprivredu i industriju zbrinjavanja otpada koji su odgovorni za većinu emisije metana.
"Moemo brzo smanjiti stopu globalnog zagrijavanja"
Staklenički plin metan je drugi najveći uzrok klimatskih promjena nakon ugljikovog dioksida (CO2).
Kako bi utjecali na djelovanje po tom pitanju, SAD i EU kasnije će se ovoga tjedna obvezati na smanjenje emisije metana, povezane s ljudskom aktivnoću, za najmanje 30 posto do 2030., u usporedbi s razinama iz 2020., navodi se u nacrtu pod nazivom Global Methane Pledge koji je vidio Reuters.
"Kratak ivotni vijek metana u atmosferi znači da, ako sada poduzmemo mjere, moemo brzo smanjiti stopu globalnog zagrijavanja", navodi se u nacrtu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U drugom se dokumentu, pie Reuters, navodi vie od 20 zemalja na koje će apelirati SAD i EU da im se pridrue. Među njima su zemlje s najvećom emisijom metana, poput Kine, Rusije, Indije, Brazila i Saudijske Arabije, ali i zemlje poput Norveke, Katara, Velike Britanije, Novog Zelanda i June Afrike.
"Najveći potencijal u sektoru fosilnih goriva"
State Department i Europska komisija odbili su komentirati Reutersovo otkriće.
Sporazum će vjerojatno biti predstavljen u petak.
Stručnjaci kau da sektor fosilnih goriva ima najveći potencijal za smanjenje emisije metana u ovom desetljeću popravljanjem propusnih cjevovoda ili skladita plina, a cijena mnogih takvih popravaka nije velika. SAD i Europska unija ove će godine predloiti zakone, čiji je cilj restrikcija emisije metana.
Dogovor SAD-a i EU pokriva glavne izvore emisije metana, uključujući propusnu naftnu i plinsku infrastrukturu, stare rudnike ugljena, poljoprivredu i odlagalita, navodi se u nacrtu.