Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
U Armeniji spriječili pokušaj ubojstva premijera
U Armeniji spriječili pokušaj ubojstva premijera
Hina
Foto: EPA
ARMENIJA je spriječila pokušaj ubojstva premijera Nikola Pašinjana i pokušaj da vlast preuzme skupina bivših dužnosnika, objavila je Nacionalna služba sigurnosti.
Pašinjan je pod pritiskom hiljada demonstranata koji prosvjeduju od utorka i traže da odstupi zbog prekida vatre koji je dogovorio i koji je Azerbajdžanu osigurao teritorijalne dobitke u Nagorno Karabahu nakon šest tjedana borbi.
NSS je objavio da su uhapšeni njegov bivši čelnik Artur Vanecjan, bivši šef kluba zastupnika Republikanske stranke u parlamentu Vahram Bagdasarjan i ratni veteran Ashot Minasjan.
"Osumnjičeni su planirali ilegalno preuzeti vlast ubojstvom premijera i već su razgovarali o potencijalnim kandidatima koji bi ga zamijenili", objavio je NSS u priopćenju.
Pašinjan je ranije ovaj tjedan rekao da nije imao izbora osim potpisati sporazum kako bi spriječio daljnji gubitak teritorija. Rekao je da za to preuzima osobnu odgovornost, ali je odbacio pozive da odstupi.
Prekid vatre zaustavio je vojne akcije u i oko Nagorno Karabaha, enklave međunarodno priznate kao dio Azerbajdžana, ali naseljene uglavnom Armencima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Od devedesetih godina prošlog stoljeća etnički Armenci imali su vojnu kontrolu nad Nagorno Karabahom i dijelovima teritorija Azerbajdžana koji ga okružuju.
Sada su izgubili dobar dio enklave kao i teritorija oko nje.
Borbe počete u rujnu u kojima je, kako se pretpostavlja, poginulo nekoliko hiljada ljudi, izazvale su strah da bi rat mogao zahvatiti širu regiju, s obzirom na to da Turska podržava Azerbajdžan, a Rusija ima sporazum s Armenijom, gdje ima i svoju vojnu bazu.
Prema nekim podacima više od 1000 boraca iz vojske Nagorno Karabaha izgubilo je život, a Azerbajdžan nije objavio podatke o svojim ratnim žrtvama no Rusija procjenjuje da je na svakoj strani oko 5000 poginulih.
0 ( + )
*
MoĹľe li Trump izvesti puÄŤ i ostati na vlasti?
AMERIČKI IZBORI
Može li Trump izvesti puč i ostati na vlasti?
Petar Stošić
Foto: Getty Images
DESET dana od američkih predsjedničkih izbora i šest dana otkad su vodeći američki mediji, vodeći se rezultatima prebrojavanja glasova u ključnim saveznim državama, proglasili Joea Bidena pobjednikom i novoizabranim predsjednikom, aktualni predsjednik Donald Trump i dalje odbija priznati poraz.
"Otkad lamestream mediji odlučuju tko će naš idući predsjednik biti?", glasi Trumpova objava od 8. studenog, a varijaciju iste ponovili su mnogi njegovi saveznici iz Republikanske stranke proteklih dana. Naravno, Trump nije osporavao medijsko proglašenje pobjednika kad je tražio da se pobjednik zna iste noći, što u tom trenutku mogu napraviti isključivo mediji. Nije osporavao ulogu medija ni kad su njega proglasili pobjednikom, puno prije službenog rezultata, na izborima 2016. Nije ga osporavala ni njegova protukandidatkinja Hillary Clinton, koja je održala tradicionalni govor s priznanjem poraza 9. studenog 2016. - samo dan nakon izbora.
Kritike republikanaca da je Clinton prozivala Trumpa zbog ruskog miješanja u izbore u njegovu korist, što je kasnije i dokazano, prilično su neozbiljne, budući da ni Clinton ni Barack Obama nisu osporavali samu činjenicu da je Trump izabran kao novi predsjednik SAD-a. Nitko nije tvrdio da Trump ne bi trebao biti inauguriran 20. siječnja 2017.
"Demokracija funkcionira samo kad gubitnici priznaju da su izgubili"
Trump, s druge strane, sada nastavlja svoju kampanju osporavanja legitimiteta izbora koju je počeo mjesecima prije izbornog dana, tvrdeći da može izgubiti samo ako oporbeni demokrati ukradu izbore preko glasanja poštom.
"Dobio sam ove izbore uz veliku razliku", napisao je Trump isti dan kad je potvrđeno da je Biden pobjednik, ponavljajući laž koju je prvi put iznio već u izbornoj noći.
"Imat ćemo mirnu tranziciju na drugu Trumpovu administraciju", kazao je pak njegov državni tajnik Mike Pompeo, potpuno negirajući stvarnost u kojoj je Biden pobijedio njegovog šefa s ogromnom razlikom, kako u apsolutnim razmjerima (više od 5 milijuna glasova razlike), tako i u elektorskim glasovima po državama.
Demokracija funkcionira samo kad gubitnici priznaju da su izgubili, upozorio je u kolumni za Washington Post Henry Farell, profesor na Johns Hopkins School of Advanced International Studies. Sukladno tome, demokracija u kojoj stranka koja izgubi izbore odbije sići s vlasti više nije demokracija.
Može li se tako nešto dogoditi u SAD-u, najvažnijoj i najstarijoj kontinuiranoj liberalnoj demokraciji na svijetu? Iako stručnjaci godinama upozoravaju na Trumpovo neumorno potkopavanje institucija i njegove neporecive autoritarne impulse, iako upozoravaju na eroziju demokracije koja je počela i mnogo prije nego se Trump spustio zlatnožutim pokretnim stubama i objavio svoju kandidaturu, scenarij u kojem Amerika prestaje biti demokracija i dalje se čini kao znanstvena fantastika.
Da Trump pokušava ili bi mogao pokušati izvesti svojevrsni puč, ovih dana upozoravaju novinari Guardiana, Voxa, Washington Posta i Foreign Policyja, među ostalima. Američki povjesničar i autor knjige "O tiraniji: Dvadeset lekcija 20. stoljeća", Timothy Snyder, poslao je u nizu objava na Twitteru ovog tjedna isto dramatično upozorenje.
Povjesničar Timothy Snyder: Ono što Donald Trump pokušava ima ime - državni udar
"Donald Trump je sve vrijeme govorio da će ignorirati rezultat glasanja. Ono što Donald Trump pokušava ima ime - državni udar. Koliko god se činio slabo organiziran, nije izvjesno da neće uspjeti. Mora se postići da ne uspije. Državni udari su poraženi brzo ili nikako. Dok se događaju, od nas se očekuje da gledamo na drugu stranu, što mnogi od nas rade. Kad su gotovi, nemoćni smo. Ideja o američkoj jedinstvenosti sprječava nas da vidimo osnovne istine. Bidenovi glasači su u krivu ako vide dolazak Bidenove administracije na vlast kao neizbježan. Preuzmite odgovornost, demokrati. U autoritarnoj situaciji, izbori su samo prva runda. Ne dobivate tako što dobijete prvu rundu", napisao je, među ostalim, Snyder.
9/20. What Donald Trump is attempting to do has a name: coup d'état. Poorly organized though it might seem, it is not bound to fail. It must be made to fail.
Podsjetimo, Trump nije proteklih dana tražio samo da se regularnost izbornog procesa u ključnim saveznim državama provjeri te da se, kako on i njegovi saveznici ponavljaju poput mantre "broje svi legalni glasovi". Predsjednik SAD-a ustvari je tražio da se odbace svi glasovi pristigli poštom nakon zatvaranja birališta ili nakon ponoći izbornog dana, što je demokrat i bivši profesor ustavnog prava Jamie Raskin posprdno opisao kao imaginarno "pravilo Pepeljuge".
"Glasovi se broje na dan izbora. Tako da se mi borimo za to da američki narod zna ranije, a ne kasnije...U Pennsylvaniji su produljili rok dolaska (listića) tri dana nakon (izbornog dana), a zakonodavna vlast određuje vrijeme, način i mjesto na kojem se izbori odvijaju. I mi vjerujemo da ako odemo na Vrhovni sud s ovime... ako ta tri dana budu bitna, mi vjerujemo da ćemo pobijediti na Vrhovnom sudu", rekla je i Trumpova glasnogovornica Kayleigh McEnany.
Kayleigh McEnany says if Trump loses PA they will go to the supreme court to get ballots mailed before or on election day thrown out pic.twitter.com/rNWA959Nwr
Glasovi pristigli poštom nakon izbornog dana legalni su u pola SAD-a
No teza da glasovi koji pristignu poštom nakon izbornog dana nisu važeći naprosto nije točna. U polovici američkih saveznih država takvi su glasovi potpuno legalni, uključujući neke od države "bojišnica" koje su odlučivale ove izbore (Nevada, Sjeverna Karolina (koja je na kraju otišla Trumpu) i Pennsylvania), nakon odluke Vrhovnog suda te države da se, zbog pandemije i sumnjivih zastoja s poštom pod upravom Trumpovog lojalista Louisa DeJoyja, dozvoli rok od tri dana nakon izbora. Vrhovni sud SAD-a tu odluku nije srušio, budući da su suci bili podijeljeni (4-4).
Jednako je netočna i teza u koju je Trump uvjerio dio svojih pristaša koji su izašli prosvjedovati pred centre za brojanje glasova - da je nemoguće provjeriti je li glasački listić poslan poštom legitiman ili ne. U izborni proces su u tu svrhu uključeni kontrolni mehanizmi poput provjere potpisa glasača, adrese s koje je listić poslan i datuma na koji je poslan.
Što se optužbi za izbornu prevaru tiče, unatoč pravoj poplavi glasina, bombastičnih teorija zavjere, pa i nizu ovjerenih pismenih svjedočanstava republikanskih promatrača koji tvrde da su uočili nepravilnosti, Trumpov stožer zasad nije imao previše uspjeha u dokazivanju nepravilnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
The Trump campaign released that 234-page stack of affidavits from poll watchers in Detroit tonight. So far, it's mostly allegations that they couldn't get as close as they wanted to the counting, couldn't re-enter the room after they left, etc. Pretty standard election stuff. pic.twitter.com/95JxceLCah
Privatno, i Trumpovi najbliži suradnici kao što su njegov šef kabineta Mark Meadows, čelnica Republikanskog nacionalnog odbora Ronna McDaniel i savjetnik u izbornom stožeru Corey Lewandowski priznaju da tužbe nemaju previše šansi za uspjeh ako u međuvremenu ne isplivaju čvršći dokazi, prenosi Washington Post.
Znakovito je da su izborni dužnosnici u gotovo svim saveznim državama iz obaju glavnih američkih stranaka potvrdili za New York Times kako nema dokaza izborne prevare ili drugih neregularnosti koje bi igrale ulogu u rezultatu ovih predsjedničkih izbora, unatoč upornim tvrdnjama Trumpa i njegovih saveznika da je Bidenova pobjeda rezultat izborne krađe. Pravni eksperti također ocjenjuju da su tužbe bez temelja, ali i da, čak i da uspiju na sudu, ne bi uspjele preokrenuti golemu prednost od sedamdesetak elektorskih glasova koju Biden trenutno ima.
Trumpove tužbe nemaju pravnog temelja, smatraju eksperti
Što se tiče nove tužbe koju su podnijeli ovaj ponedjeljak u Pennsylvaniji, prema kojoj su dopisni glasovi nevažeći jer su se brojali na drugačiji način nego standardni glasovi, profesor prava sa Sveučilišta Teksas, Stephen Vladeck, smatra da je podnesena "neoprostivo prekasno" jer su te razlike bile poznate već mjesecima.
"Temeljna teorija na kojoj ona počiva - da postoji neko pravo da se svi glasački listići prebroje kroz potpuno istu proceduru - u praksi bi učinila nevažećim ne samo glasanje poštom u Pennsylvaniji, nego diljem zemlje. Još jednom, ona ne nudi konkretne dokaze ikakve nepravilnosti ili prevare oko toga kako je Pennsylvania brojala ove listiće. Ovo je samo providni pokušaj da se izbace legalni glasovi - ili da se, barem, zamuti voda dovoljno dugo da spriječi Pennsylvaniju da potvrdi svoj set elektora na vrijeme", komentirao je profesor Vladeck za Guardian.
Kad je sudac Paul Diamond na ročištu prošli četvrtak u Pennsylvaniji pitao odvjetnika Trumpovog stožera Jeromea Marcusa o zabrani pristupa republikanskim promatračima u centru za brojanje glasova što je bio povod za tužbu, ovaj mu je priznao da je "bilo više od nula ljudi u sobi", prenosi CNN.
"Oprostite, ali koji je onda vaš problem?" upitao ga je sudac, koji je nakon toga odbio njihov zahtjev da se zaustavi brojenje glasova.
A Pennsylvania judge asked a Republican lawyer whether he was alleging any fraud.
Ako je Trumpov cilj "sudski ostvariti pobjedu koju nije uspio ostvariti na biralištima", kako je to sročila profesorica prava s američkog Sveučilišta Stetson, Ciara Torres-Spellicsy, u razgovoru za BBC, čini se da su mu šanse minimalne.
Teško da će mu u tome pomoći i Vrhovni sud, unatoč konzervativnoj većini od 6-3. Sud se ne želi izložiti ponovnim optužbama za političko miješanje u izbore, kao što je bio slučaj nakon izbora 2000. na kojima je zaustavio ponovno prebrojavanje glasova u Floridi i tako osigurao pobjedu Georgeu W. Bushu nad Alom Goreom. A u ovom slučaju bi intervencija morala biti daleko ekstremnija - morali bi poništiti stotine hiljada glasova za Bidena u dvije ili više saveznih država, za što nema presedana u američkoj povijesti.
No ako je Trumpu cilj, kao što su već profesor Raskin i mnogi drugi američki analitičari i eksperti upozorili, da odugovlači s procesom potvrde rezultata i baci dovoljnu sumnju u njega u dovoljnoj mjeri da na drugi način poništi Bidenovu pobjedu, onda je situacija bitno drukčija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Republikanci bi teoretski mogli odabrati elektore koji će glasati za Trumpa
Sve su glasnije spekulacije da elektorski kolegij u nekim državama neće poštivati rezultate narodnog glasanja. Podsjetimo, u američkom izbornom sustavu pobjednik se odlučuje glasovima elektora, koji u pravilu glasaju prema rezultatu izbora u svojoj saveznoj država. Tako 55 elektora iz Kalifornije glasa za kandidata koji je odnio pobjedu u Kaliforniji, 38 elektora iz Teksasa glasa za pobjednika u Teksasa, 29 elektora iz Floride za pobjednika u Floridi, i tako dalje.
U saveznim državama u kojima su ured guvernera i Kongres u rukama suparničkih stranaka moglo bi se dogoditi da svaka strana verificira svoje elektore.
Takva je situacija u Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, ključnim državama u kojima je pobjeda tijesno pripisana Bidenu. Sve imaju demokratske guvernere, ali Kongres s republikanskom većinom. U Arizoni, državi u kojoj je Biden također odnio pobjedu, republikanci drže i ured guvernera i Kongres, što znači da bi im još lakše bilo izvesti operaciju izbora "odmetnutih" elektora, tvrdeći da je rezultat izbora nelegitiman.
"Takav scenarij je iznimno nevjerojatan, ali zabrinjavajuće je da se o njemu uopće raspravlja", kaže Barry Burden, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Wisconsin.
A popularni konzervativni radio-voditelj Mark Levin otvoreno je pozvao republikance u državama u kojima drže većinu u lokalnim Kongresima da izaberu elektore koji će glasati za Trumpa, čak i ako je u njihovoj državi većina građana glasala za Bidena.
I hesitate to draw attention to this stuff, but...
Mark Levin is one of the most popular radio hosts in the country. This isn't just about Trump. It's exposure to guys like Levin, day after day, that readied Republicans for Trump, and his autocratic impulses. The rot runs deep. https://t.co/R4ecEMhxog
"Podsjetnik republikanskim državnim zakonodavnim vlastima, vi imate posljednju riječ oko izbora vaših elektora, ne nikakav odbor elektora, državni tajnik, guverner ili čak sud. Vi imate posljednju riječ - članak 2 saveznog ustava. Dakle, spremite se izvršiti svoju ustavnu dužnost", napisao Levin, svim velikim slovima, 5. studenog na Twitteru, u objavi koju je Twitter označio kao potencijalnu izbornu dezinformaciju.
Što ako se nađu suparničke grupe elektora za Trumpa i za Bidena?
Što onda ako se ovaj nevjerojatni scenarij ipak ostvari - ako guverneri u Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu odaberu jedan set elektora koji će glasati za Bidena, a državni Kongresi drugi set elektora koji će glasati za Trumpa? Naime, prema saveznom zakonu, parlamenti pojedinih država mogu odabrati elektore po svojoj volji ako te države "nisu uspjele odabrati" pobjednika. Republikanci ne bi imali pravnog temelja za takav argument, odnosno za tezu da su izbori "ukradeni" ili nevažeći, što znači da bi ovakav potez bio čisto iskazivanje političke moći, piše profesor prava sa Sveučilišta Kalifornija Richard Hasen za Atlantic. A takav bi manevar zasigurno izazvao masovne prosvjed.
Elektori se, po američkom Ustavu, trebaju sastati u glavnim gradovima svojih država 14. prosinca i glasati. U pravnom smislu, nije potpuno jasno što se događa ako se dvije suparničke grupe elektora taj dan pojave u navedenim državama. Takav scenarij izazvao bi ozbiljnu ustavnu krizu.
Izborni ekspert Edward Foley u svom je znanstvenom članku za Loyola University Chicago Law Journal istražio moguće ishode. Prema jednom tumačenju 12. amandmana američkog Ustava, predsjednik Senata bi bio taj koji bi odlučio koji su elektorski glasovi legitimni. Budući da je formalni predsjednik Senata potpredsjednik države, to bi značilo da bi Mike Pence odabrao republikanske elektore i osigurao pobjedu Trumpu.
Prema drugom tumačenju, pošto suparnički elektorski glasovi jednako vrijede, međusobno bi se poništili i ta država naprosto ne bi imala udjela u računanju pobjede. U tom je slučaju opet prilično neizvjesno tko bi na kraju bio izabran.
Prema trećem tumačenju, valjani elektori su isključivo oni koje potvrdi guverner, piše Guardian. To pak znači da bi u spomenutim državama elektorski glasovi ipak išli Bidenu.
A ako se Kongres ne bi mogao složiti oko načina na koji se određuju valjani elektori, demokrati bi vjerojatno tvrdili da vršitelj dužnosti predsjednika, prema Ustavu,automatski postaje predsjednik Zastupničkog doma Kongresa - konkretno, demokratkinja Nancy Pelosi. No republikanci bi opet mogli odbiti takav zahtjev i inaugurirati Trumpa kao novog-starog predsjednika, unatoč svemu. O svemu bi na kraju mogao odlučivati Vrhovni sud koji, kao što smo već rekli, ima konzervativnu većinu od 6-3.
"Ovo bi bio golo, antidemokratsko grabljenje moći kako bi se iskoristio državni parlament za zaobilaženje odluke glasača i ne vjerujem da će se to dogoditi", smatra profesor Hasen. Pa ipak, republikanska većina u Kongresu u sve tri ključne države već je pokrenula parlamentarne istrage o navodnoj izbornoj prevari. A Trumpov stožer traži od suda da spriječi Pennsylvaniju i Michigan da potvrdi svoj rezultat.
Rezultat izbora je, prema saveznom zakonu, "uvjerljiv" ako je potvrđen do 8. prosinca. Ako Trumpove tužbe i drugi manevri nekako uspiju spriječiti potvrdu rezultata, koliko god da su izgledi za to mali, tada bi vrata zaista bila otvorena za otimanje elektorskih glasova u Trumpovu korist. A onda je, nažalost, sve moguće. No jedno je sigurno - tko god bi izašao kao pobjednik iz tog "scenarija iz noćne more", kako su ga neki nazvali, američka demokracija bila bi sigurni gubitnik.
0 ( + )
*
GradonaÄŤelnik Istanbula traĹľi potpuno zatvaranje grada zbog korone
Gradonačelnik Istanbula traži potpuno zatvaranje grada zbog korone
Index Vijesti
Screenshot: YouTube
GRADONAČELNIK Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je i sam prebolio koronavirus, danas je izjavio kako bi se grad trebao potpuno zatvoriti na dva do tri tjedna kako bi obuzdali širenje zaraze, jer je više od pola slučajeva u Turskoj zabilježeno upravo u Istanbulu.
Turska trenutno bilježi najveće brojke još od travnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gradonačelnik je rekao kako je epidemija trenutno izvan kontrole te da potpuno zatvaranje savjetuje Znanstveni savjet grada, nakon čega bi uslijedilo kontrolirano otvaranje. Dodao je da će prihvatiti njihov savjet.
0 ( + )
*
Trumpov biograf: ÄŚitav Ĺľivot bio je legalni Houdini
Trumpov biograf: Čitav život bio je legalni Houdini
Deutsche Welle
Foto: EPA
DONALD TRUMP odlazi iz Bijele kuće, sad je to i sam uvidio. Dvostruki Trumpov biograf Michael D'Antonio predviđa blistavu budućnost odlazećem američkom predsjedniku i njegovoj obitelji. Ali ne u politici, nego u medijima. Intervju donosi Deutsche Welle.
Američki biograf i novinar nagrađen i Pulitzerovom nagradom, Michael D'Antonio, proveo je dosta vremena s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom dok je o njemu pisao dvije knjige. Njegovo najnovije djelo "High Crimes: The Corruption, Impunity, and Impeachment of Donald Trump", objavljeno prije nekoliko dana, kronika je (neuspjelog) postupka udaljavanja predsjednika s funkcije.
Donald Trump je nakon objavljivanja posljednjih rezultata za Georgiju i Arizonu, koji pokazuju nedvosmislenu pobjedu Joea Bidena, jednom rečenicom dao naslutiti da više nije toliko siguran u svoju pobjedu.
No što će Trump raditi kada izađe iz Bijele kuće? Mnogi mediji su špekulirali da bi se mogao u potpunosti prebaciti na medije.
Michael D'Antonio u razgovoru za DW otkriva što očekuje od Trumpa nakon što preda svoj mandat 20. siječnja 2021.
DW: Što se sprema za Donalda Trumpa kad napusti Bijelu kuću?
Sasvim je jasno da je Donald Trump još od malih nogu, a to seže u rane šezdesete godine prošlog stoljeća, htio biti showman - više od bilo čega drugog. Da, izgradio je nekoliko nebodera i vlasnik je golf terena. Ali najveći dio njegovih prihoda od 2000. godine do danas potječe od televizijskog "entertainmenta". Kad ga vidite na pozornici tokom kampanje kako iz nastupa crpi energiju i koliko ga to zabavlja, prilično je očito što želi raditi.
Očekujem da će biti stalno na televiziji. Vjerojatno će biti dijelom ili potpuno vlasnik neke televizijske mreže ili postaje. Mislim da se može lako predočiti kako bi to moglo funkcionirati, samo kad se uzme u obzir da je za njega glasalo 70 milijuna ljudi. Čak i ako to znači 30 milijuna domaćinstava, ako se svako pretplati za jedan dolar mjesečno, možete zamisliti koliki prihod bi se mogao ostvariti stvaranjem neke takve mreže.
I to bi zaposlilo svu njegovu djecu. Moglo bi se zaposliti pola ljudi iz njegovog kabineta. Mislim da će Don Jr. imati emisiju pod nazivom "Talking About My Dad" (smijeh). Ali stvarno mislim da ćemo to doživjeti. Ivanka (Trumpova kći) bi mogla imati emisiju pod nazivom "Lovely Like Me". Mogućnosti su beskrajne. Najbolji način da to zamislite je pomisao na najapsurdniji koncept, a ni to vjerojatno neće biti dovoljno da zamislite ishod.
Bio bih potpuno šokiran da 21. siječnja Trump ne bude angažiran u ovakvoj vrsti medijske kuće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Što je s postojećim Trump brendom? Njegovi hoteli, golf tereni itd.?
Zanimljivo je razmišljati o tome da nekretnine i hoteli možda i neće biti više u rukama obitelji Trump. To je vrlo težak posao. Brand je oštećen, kako za luksuzno tržište tako i niže tržište. Tako da mogu zamisliti da prodaju sve što im je ostalo.
Može li Trump prihvatiti neuspjeh svog hotelskog brenda?
Mislim da bi mogao pronaći načina kako da to objasni: "Ti grozni ljudi su me uništili i sve što sam pokušao učiniti za ove zajednice. Pomogao sam vratiti New York City. Pomogao sam revitalizirati Washington D.C." Uzet će kredit za sve, a zatim će reći: "Užasno su me tretirali."
To je fantazija, ali emocionalno nailazi na odjek kod njegovih pristalica, koji se osjećaju isto. Mislim da ga neće previše zanimati predsjednička knjižnica.
(Opaska: Američke predsjedničke biblioteke arhiviraju dokumente i artefakte predsjednika i njihove administracije u svrhu javnog proučavanja i rasprave).
Što bi sve išlo u Trumpovu predsjedničku knjižnicu?
To je zaista zanimljivo pitanje jer ti muzeji teže tome da postanu istraživački centri, a odbori koji ih vode na kraju nastoje biti centri istraživanja. Mogao bih si zamisliti da se razvije u istraživački centar posvećen neuspjelim predsjedništvima i koketiranju Amerike s autoritarnošću.
Možda ne odmah, ali nakon što prođe određeno vrijeme nakon njegovog odlaska. Nixonova biblioteka uvučena je u kontroverzu, a zatim su doveli stvarne povjesničare koji su je izveli na pravi put, tako da je Nixonovo predsjedavanje predstavljeno na realističan način, a istraživači su se uspjeli udubiti u radove koji prikazuju Nixona kao dobrog, ali i one koji ga prikazuju kao lošeg.
Samo ne znam što biste stavili u muzej ili knjižnicu posvećenu Donaldu Trumpu.
Koliki rizik za Trumpa predstavljaju tužbe i krivične istrage?
On je svoj čitav život bio legalni Houdini. Uspio se izvući iz parnica i platiti što je manje moguće kada ga je vlada pozvala na odgovornost.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
A njegove su financije toliko tajanstvene da je teško odrediti što mu je važno, a što ne. Bori se za iznenađujuće male svote novca, kad imate na umu da tvrdi da vrijedi 10 milijardi dolara. Ali znam da on radi sve što može kako bi dobio 50.000 dolara od posla vrijednog 100 milijuna dolara. Većina ljudi na toj razini ne bi bila usredotočena na "Kako da od trgovca izvučem dodatnih 50.000 dolara da bih se još bolje osjećao zbog dogovora koji sam sklopio?" Ali moguće je da mu je novac zapravo trebao i da su njegove tvrdnje o velikom bogatstvu bile toliko neistinite te da je u stvarnosti skupljao svaki cent.
Mislim da je moguće da bi, posebno porezni problemi, savezni porezni problemi i pitanja države New York, mogli nanijeti veliku štetu njegovom posjedu nekretnina i postojećim kompanijama.
Ali mislim da ga to više ne zanima. Mislim da cijela ova porodica budućnost vidi u političkoj zabavi i da će to tako i učiniti. To će biti nešto poput Fox Newsa. Ali oni će se odreći vijesti i sve će se svesti na šou pojedinaca. Bit će to samo obitelj Trump i ljudi poput Trumpa.
Hoće li Trump htjeti revanš protiv novoizabranog predsjednika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2024. godine?
Mislim da bi mogao shvatiti da ima više moći izvan Washingtona nego povratkom u Washington. Njegov ego bi ga mogao navesti da razmotri tu opciju, ali mislim da na to ipak neće pristati.
Možda će biti sretniji u studiju, dok javno nastupa i gradi mrežu koja će ga nadživjeti, te pružiti položaj od velikog utjecaja svojoj djeci.
Njegova prvobitna kampanja nije imala cilj da ga odvede u Ovalni ured. Kampanja je u početku bila stvaranje TV mreže. I tako će on, konačno, 21. siječnja i dobiti ono što je zapravo htio.
Trump je veliki dio svog imidža izgradio oko toga kako je on vječiti "pobjednik". Što se događa sada kad je izgubio?
Mislim da to uopće ne smanjuje veličinu kod njegove baze. Zapravo mislim da se tim ljudima potvrđuje da je zlo u svijetu veliko i da postoje moći koje će varati i krasti, pa čak i predsjedništvo Sjedinjenih Država.
Gotovo da imam osjećaj da cijela dinamika teorije zavjere ovisi o ljudima koji pate. Jer ako ste sretni, ne treba vam teorija zavjere da objasnite svoju okolnost. A ako je on nesretan jer je prevaren, to samo znači da je teorija zavjere zaista istinita i da borbu protiv nje treba nastaviti.
0 ( + )
*
Trumpovi pristaše okupili se u Washingtonu, kažu da osuđuju izbornu krađu
Trumpovi pristaše okupili se u Washingtonu, kažu da osuđuju izbornu krađu
Hina
Foto: EPA
PREMDA je Donald Trump izgubio na predsjedničkim izborima, neki njegovi pristaše danas su se okupili u Washingtonu na poziv ekstremno desno orijentiranih skupina, želeći tako osuditi ono što smatraju izbornom krađom, unatoč nedostatku dokaza koji bi poduprli njihovu tezu.
Dok je odlazio iz Bijele kuće na golf teren, američki predsjednik koji još uvijek, ni tjedan dana nakon objave rezultata, nije priznao poraz, iz svoje je blindirane limuzine mogao vidjeti više stotina simpatizera okupljenih u središtu grada.
Predsjednički konvoj prošao je pokraj Trga slobode, na kojem su njegovi oduševljeni poklonici izvikivali: "Još četiri godine! Još četiri godine!" i "SAD! SAD!"
Mnogi su mahali zastavama "Trump 2020", a neki su nosili transparente s natpisima "Najbolji predsjednik u povijesti".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Toplo vam je pri srcu kada vidite ovako golemu potporu, posebno ovakva spontana okupljanja kojih ima posvuda po zemlji, pa i u Washington D.C.-ju", tvitao je ranije Trump.
0 ( + )
*
Tisuće Gruzijaca prosvjedovale protiv rezultata izbora
Tisuće Gruzijaca prosvjedovale protiv rezultata izbora
Hina
Foto: EPA
TISUĆE protestanata okupile su se u gruzijskoj prijestolnici Tbilisiju u subotu kako bi podržale zahtjev oporbe za održavanje novih parlamentarnih izbora jer one održane 31. oktobara smatraju namještenima.
Vladajuća stranka Gruzijski san osvojila je 48.23 posto glasova, a najveća oporbena stranka Ujedinjeni nacionalni pokret (UNM) 27.18 posto, pokazuju službeni rezultati.
No oporba optužuje Gruzijski san i njihove pristaše za kupnju glasova, prijetnje biračima i promatračima izbora i kršenje pravila pri prebrojavanju glasova. Osam oporbenih stranaka, uključujući UNM, rekle su da će bojkotirati parlament.
Lideri vladajuće stranke odbacuju optužbe.
Oporba traži ostavku Tamare Zhvanije, čelnice Središnjeg izbornog povjerenstva, i poziva na nove izbore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Borit ćemo se do kraja i nećemo dopustiti da našom zemljom upravlja oligarh", rekao je oporbeni lider Gigi Ugulava hiljadama protestanata, misleći na Bizdinu Ivanishvilija, čelnika vladajuće stranke i najimućnijeg čovjeka u Gruziji.
Kritičari tvrde da Ivanishvili, koji nije na vladinoj funkciji, iza kulisa upravlja zemljom s 3.7 milijuna stanovnika na Južnom Kavkazu. Te optužbe odbacuje Gruzijski san koji je na vlasti već dva uzastopna mandata.
Prosvjed na glavnoj aveniji Rustaveli u gruzijskoj prijestolnici održao se nekoliko dana prije planiranog posjeta američkog državnog tajnika Mikea Pompea. "Poslat ćemo poruku američkom državnom tajniku da su izbori namješteni", rekao je Ugulava.
0 ( + )
*
Uhićen organizator napada na sveučilišni kampus u Kabulu
Uhićen organizator napada na sveučilišni kampus u Kabulu
Hina
Foto: EPA
AFGANISTANSKE snage sigurnosti uhapsile su organizatora smrtonosnog napada na sveučilišni kampus u Kabulu koji se dogodio početkom studenog, rekao je potpredsjednik Amrullah Saleh.
Afganistanski potpredsjednik naveo je da se počinitelj zove Adel i da je stanovnik sjeveroistočne provincije Panjshir kojeg je regrutirala mreža Haqqani.
Adel je, prema tvrdnjama Saleha, završio treću godinu islamskih studija prije nego što ga je privukla ta mreža.
Vjeruje se da mreža Haqqani blisko surađuje s talibanima, a stručnjaci navode da često djeluje kao vojno krilo te skupine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tri naoružana napadača 2. studenog upala su u sveučilišni kampus u Kabulu i nasumično pucala na studente, profesore i zaposlenike. Ubili su najmanje 22 ljudi, a ozlijedili 27.
Islamska država preuzela je odgovornost za napad, ali je afganistanska vlada odbacila tu tvrdnju i više puta rekla da je to učinila mreža Haqqani.