U Venezueli pucali na auto u kojem su bili oporbeni zastupnici
U Venezueli pucali na auto u kojem su bili oporbeni zastupnici
HINA
Snimka napada iz napadnutog automobilaScreenshot: YouTube
JUAN Guaidó nije htio danas održati sjednicu parlamenta u polukružnoj dvorani Savezne palače, nego u predgrađu Caracasa, pošto su oporbeni zastupnici rekli da su pripadnici paravojske koji podupiru predsjednika Nicolasa Madura "pucali" na njihov automobil.
"To je planirani napad diktature", rekao je ogorčeni Guaidó koji već godinu dana bezuspješno pokušava srušiti socijalističkog predsjednika.
"Vidi se rupa od metka na staklu mog automobila", dodao je.
Novinari su čuli pucnjavu, objavljene fotografije oštećenih automobila
Guaidó, osnažen ponovnim izborom za predsjednika jednodomnog parlamenta 5. siječnja, jedine ustanove u zemlji koju kontrolira oporba, i dalje polaže pravo na dužnost privremenog venezuelskog predsjednika, smatrajući Nicolasa Madura "uzurpatorom". Priznalo ga je pedesetak zemalja, među kojima i SAD.
Šestero zastupnika koji podupiru Guaidóa rekli su da su na njih pucali "colectivosi", omanje skupine ljudi odanih vlasti "chavista" (prema bivšem predsjedniku, ljevičarskom populistu Hugu Chavezu) koje oporba naziva nasilnim "paravojskama".
Novinari agencije France Presse koji su bili u toj četvrti čuli su pucnjavu. Zasad se ne zna ima li ranjenih u pucnjavi. Vlada i redarstvene snage još nisu reagirale.
Guaidóovo osoblje objavilo je fotografije bijelog i još nekih automobila oštećenih u napadu.
Njemu naklonjeni zastupnici rekli su da su se "colectivosi" jutros okupili pred parlamentom i pokušali spriječiti njima i Guaidóu ulazak u zgradu. Guaidó i stotinjak oporbenih zastupnika na kraju su odlučili zasjedati u dvorani u predgrađu Caracasa.
Propala proizvodnja nafte
U Venezueli, bogatoj naftom, propala je proizvodnja nafte koja je u deset godina prešla s 3,2 milijuna na 1 milijun barela dnevno.
Maduro krizu pripisuje brojnim gospodarskim sankcijama koje je Trumpova administracija uvela njegovoj vladi kako bi na njega izvršila pritisak i prisilila ga na odlazak.
Oporba predvođena Guaidóom ističe da su "nemar i korupcija" vlade doveli do tog stanja.
0 ( + )
*
Bogati ljudi žive bez zdravstvenih tegoba 10 godina dulje od siromašnih
Bogati ljudi žive bez zdravstvenih tegoba 10 godina dulje od siromašnih
G.Š.
Foto: EPA
BOGATI ljudi žive zdravim životom bez boljki u prosjeku devet godina dulje od manje imućnih ljudi, pokazalo je istraživanje temeljeno na podacima o više od 25 hiljada ljudi starijih od 50 godina u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Istraživači su analizirali podatke u potrazi za čimbenicima koji bi mogli predvidjeti koliko dugo ljudi mogu živjeti prije nego što ih počnu mučiti boljke povezane s dobi, kao što je nemogućnost ustajanja iz kreveta ili pripremanja hrane za sebe.
Najveći socioekonomski čimbenik za predviđanje početka tih problema je bogatstvo, otkrili su istraživači. S 50 godina najbogatiji ljudi obuhvaćeni istraživanjem mogu očekivati još 31 zdravu godinu, dok oni najmanje imućni mogu očekivati samo još 22 ili 23 godine dobrog zdravlja.
Broj godina u dobrom zdravlju
Većina istraživanja do sada se fokusirala na očekivanu duljinu trajanja života, a ne na njegovu kvalitetu. "Mjerenjem očekivanog trajanja zdravog života možemo procijeniti broj godina života koje će se provesti u dobrom zdravlju ili bez invaliditeta", poručila je istraživačica Paola Zaninotto, javno-zdravstvena specijalistica s University Collegea u Londonu.
Primjerice, studija je pokazala da se rizik od prijevremene smrti udvostručuje u siromašnijim dijelovima Velike Britanije u usporedbi s bogatijim dijelovima.
Što se tiče duljine životnog vijeka, istraživanje iz 2016. pokazalo je da muškarci koji po financijskom kriteriju pripadaju među 1% najbogatijih u SAD-u mogu očekivati da će doživjeti 87,3 godine, što je gotovo 15 godina dulji životni vijek od onih koji pripadaju među najsiromašnijih 1 posto. Kod žena taj jaz iznosi 10 godina. Što se tiče Velike Britanije, prema istraživanju iz 2018. godine siromašni ljudi će umrijeti oko deset godina ranije od onih dobrostojećih.
Najnovije istraživanje obuhvatilo je podatke iz dvije studije, jedne iz Velike Britanije, u kojoj je sudjelovalo 10.754 ljudi, te druge iz SAD-a, s 14.803 ispitanika. Pokazalo se da nema značajnih razlika između te dvije zemlje u pogledu ključnih zaključaka istraživanja. Nejednakosti u očekivanom trajanju zdravog života postoje u obje zemlje i slične su veličine.
Svjetska zdravstvena organizacija drži da globalno očekivanje trajanja života iznosi 72 godine za one koji su rođeni 2016. godine. Pritom je prosjek narastao za 5,5 godina između 2000. i 2016. godine, što je prema podacima WHO-a najbrži rast od 1960-ih godina.
0 ( + )
*
Trump potpisao prvu fazu trgovinskog sporazuma s Kinom: Činimo epohalan korak
Trump potpisao prvu fazu trgovinskog sporazuma s Kinom: Činimo epohalan korak
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump i kineski vicepremijer Liu He u srijedu su u Bijeloj kući potpisali prvu fazu trgovinskog sporazuma radi ublažavanja napetosti između dviju najvećih gospodarstava svijeta te su najavili da će vrlo brzo početi drugu fazu.
Sporazum treba stupiti na snagu u februaru i okončati dvije godine trgovinskog rata.
"Danas kada potpisujemo ovaj povijesni trgovinski sporazum činimo epohalan korak, kakav nikada do sada nismo učinili prema Kini, prema budućoj poštenoj i recipročnoj trgovini", rekao je Trump.
Kina se obvezala kupiti američku robu u vrijednosti 200 milijardi dolara
Kina se sporazumom obvezala u sljedeće dvije godine kupiti američku robu u vrijednosti 200 milijardi dolara, uključivo desetke milijardi poljoprivrednih proizvoda, piše agencija dpa.
"Održati ove dvije divovske i snažne nacije zajedno u harmoniji jako je važno za svijet. Danas nas svijet promatra", rekao je Trump na svečanosti potpisivanja sporazuma koja je trajala 75 minuta.
Sporazum sadrži mehanizam prisile. "Ako se postigne druga faza, Kini ćemo smanjiti carine", obećao je američki predsjednik pa dodao: "Zajedno ispravljamo pogreške iz prošlosti."
Xi i Trump razmijenili pisma
"To je dobro za Kinu, dobro je za Sjedinjene Države i za cijeli svijet", rekao je zamjenik kineskog premijera Liu He na svečanosti citirajući riječi kineskog predsjednika, čije je pismo pročitao.
U pismu je Xi Jinping pozdravio prvu fazu američko-kineskog trgovinskog sporazuma i pozvao na cjelovitu primjenu dogovora.
"Sljedeći je korak da dvije strane dogovor provedu najiskrenije i ostvare najbolje moguće kako bi učinak bio pozitivan", napisao je Xi američkom kolegi.
Kaznene carine ostaju sredstvo pritiska
"U tom duhu se nadam da će Sjedinjene Države pošteno postupati prema kineskim tvrtkama i prema njihovim redovitim trgovinskim i investicijskim aktivnostima", napisao je Xi.
Donald Trump je upozorio Kinu da kaznene carine uvedene Pekingu prije dvije godine ostaju sredstvo pritiska
"Zadržat ćemo carine, ali ću pristati na njihovo ukidanje uspijemo li zaključiti fazu 2", rekao je Trump te istaknuo: "Zadržat ću ih, u protivnom gubimo glavni adut u pregovorima."
Carinama obuhvaćeni kineski proizvodi u vrijednosti 370 milijardi dolara
Trenutačno su kaznenim carinama obuhvaćeni kineski proizvodi u vrijednosti 370 milijardi dolara.
Američki ministar financija Steven Mnuchin je ranije u srijedu najavio da SAD može lako povisiti carine ako se Kina ne bude držala dogovora. "Predsjednik može uvesti dodatne carine", rekao je, kako je prenijela agencija AFP.
SAD je počeo trgovinski rat protiv Kine optužujući je za nepoštenu trgovinsku praksu, krađu intelektualnog vlasništva i za subvencioniranje kineskih tvrtki. Obje strane međusobno su nametale carine u vrijednosti većoj od sto milijarda dolara.
Prva faza ukida carine na kineske mobitele, igračke i laptope
Trump je svoj predsjednički mandat gradio na platformi "Amerika na prvom mjestu" i provodi politiku uravnoteženja globalne trgovine u korist američkih tvrtki i radnika. U srijedu je pri potpisivanju rekao da se Kina obećala boriti protiv krivotvorenih proizvoda, krađe vlasništva i piratstva te istaknuo da sporazum sadrži stroge mjere zaštite intelektualnog vlasništva.
Prva faza sporazuma koji su dvije zemlje dogovorile u prosincu ukida planirane američke carine na kineske mobitele, igračke i laptope te za pola umanjuje carine na oko 120 milijardi dolara drugih kineskih proizvoda, uključivo televizijskih prijemnika, Bluetooth slušalica i obuće.
No na snazi ostaju carine od 25 posto na široku paletu kineskih industrijskih proizvoda i komponenata koje se koriste u američkoj industriji u vrijednosti 250 milijarda dolara, piše agencija Reuters.
Stup Trumpove kampanje za reizbor
Trump je prvu fazu sporazuma s Kinom predstavio kao stup svoje kampanje za reizbor u 2020. i naglasio da će preostale carine ukinuti kada se ispregovara druga faza.
Ti će sporazumi početi vrlo brzo, rekao je Trump i usto najavio da će uskoro otputovati u Kinu.
0 ( + )
*
Zašto je cijela ruska vlada naprasno dala ostavku?
Zašto je cijela ruska vlada naprasno dala ostavku?
Petar Stošić
Foto:
CIJELA ruska vlada danas je naprasno dala ostavku nakon što je predsjednik Vladimir Putin u godišnjem obraćanju naciji najavio reforme Ustava koje bi drastično izmijenile ravnotežu moći u toj zemlji.
Ustavnim promjenama koje Putin misli dati na referendum dio ovlasti predsjednika bi se preselio na parlament i premijera, kao i na Državno vijeće, savjetodavno tijelo s kojim se predsjednik konzultira.
Dosadašnji premijer Dmitrij Medvedev objasnio je, sjedeći pred kamerama pored Putina, da su oni "kao vlada dužni omogućiti predsjedniku donošenje svih potrebnih odluka" za ustavne reforme koje misli provesti te da je zato "pravilno... da vlada Ruske Federacije u sadašnjem sastavu podnese ostavku".
CIJELA ruska vlada danas je naprasno dala ostavku nakon što je predsjednik Vladimir Putin u godišnjem obraćanju naciji najavio reforme Ustava koje bi drastično izmijenile ravnotežu moći u toj zemlji.
Ustavnim promjenama koje Putin misli dati na referendum dio ovlasti predsjednika bi se preselio na parlament i premijera, kao i na Državno vijeće, savjetodavno tijelo s kojim se predsjednik konzultira.
Dosadašnji premijer Dmitrij Medvedev objasnio je, sjedeći pred kamerama pored Putina, da su oni "kao vlada dužni omogućiti predsjedniku donošenje svih potrebnih odluka" za ustavne reforme koje misli provesti te da je zato "pravilno... da vlada Ruske Federacije u sadašnjem sastavu podnese ostavku".
Putin prekorio Medvedeva: "Nije sve ispalo dobro"
Putin je Medvedevu osigurao i zamjensku poziciju zamjenika načelnika Vijeća za nacionalnu sigurnost, kojem je na čelu sam Putin. No samim time je jasno i da Putin ne misli gurnuti Medvedeva kao svog nasljednika. Štoviše, nakon što mu je zahvalio na radu na čelu vlade, javno ga je prekorio. "Nije sve ispalo dobro", rekao je u prijenosu uživo.
Državna duma, donji dom ruskog parlamenta, prema Putinovom bi planu dobila ovlasti da bira ruskog premijera, potpredsjednika vlade i ostale ministre.
A ostavka nije zatekla samo rusku i svjetsku javnost nego i same članove vlade. "Nitko nije znao za ovo. Doveli su nas i objavili to tek sad", rekao je navodno jedan ministar, prenosi britanski The Independent.
I Aleksander Žukov, zamjenik predsjednika Dume, rekao je da je za kolektivnu ostavku doznao tek tokom Putinovog govora o stanju nacije.
Što zapravo stoji iza ovog naprasnog poteza Kremlja? Kolektivnu ostavku vlade, naravno, ne može se gledati na isti način kao na pad vlade u liberalnim demokracijama na Zapadu. Vlada na čelu s Medvedevom nije dala ostavku jer više nema većinu u parlamentu, jer je pukla vladajuća koalicija ili jer vidi priliku za pobjedu nad oporbom na izvanrednim izborima.
Putin je u svom četvrtom mandatu, izgleda da će mu ipak biti posljednji
Oporba u Rusiji gotovo da ne postoji. Oporbene stranke koje imaju najveći broj zastupnika u Dumi u svim su bitnim područjima lojalne Putinu, a oporbene stranke koje mu se zaista protive marginalizirane su i sabotirane na različite načine, od sudova do samih birališta.
A premijer Medvedev je od 2008. do 2012. bio predsjednik. Na to je mjesto došao naprosto zato što Putin, prema Ustavu, predsjedničku dužnost nije smio obnašati više od dva uzastopna mandata. Nakon što je Putinu mjesto grijao četiri godine, prebacio se na mjesto premijera, gdje je zamijenio nikoga drugoga nego Putina.
Putin je nakon ovog manevra ponovno postao predsjednik. U međuvremenu je predsjednički mandat produljio na šest godina pa mu je četvrti mandat počeo 2018. i traje do 2024. No budući da ruski Ustav i dalje ne dozvoljava više od dva uzastopna mandata, nakon 2024. će, ako sve ostane isto, morati odstupiti s te funkcije.
Stoga se vijest o ustavnim reformama na prvu mogla činiti kao način da Putin ostane predsjednik i iza 2024. No to očito nije put kojim je dugogodišnji ruski vladar, čija je vladavina vrlo daleko od demokratske, odlučio ići.
Vidmarović: Putin je iskoristio kazahstanski scenarij
Za objašnjenje ovog iznenadnog potresa u Kremlju obratili smo se dr. sc. Branimiru Vidmaroviću, stručnjaku za međunarodne odnose
"U zadnje vrijeme je ruski sustav pokušavao riješiti zadatak pod nazivom Misija 2024., odnosno potraga za nasljednikom Putina. To je za njih bila velika glavobolja. Očigledno se sada, s ovim ustavnim promjenama koje su najavljene, taj zadatak ili napušta skroz ili se odbacuje u drugi plan. To sad više nije toliko bitno jer se pitanje tko će upravljati Rusijom može riješiti na drugi način, a to je taj famozni kazahstanski scenarij. Ono što se dogodilo u Kazahstanu jest kad je predsjednik Nezarbajev prošle godine nenadano dao ostavku, s tim da je on za Kazahstance veća figura nego što je Putin za Ruse, sebe je postavio za glavnog tajnika, odnosno direktora Vijeća sigurnosti Kazahstana i Ustavom mu proširio ovlasti. Nakon toga je sugerirao svog nasljednika za kojeg su ljudi glasali po inerciji, naravno", rekao nem je Vidmarović.
Čini se da je Putin predodredio upravo tajanstveno Državno vijeće kao tijelo iz kojeg će i nakon silaska s vlasti - ostati na vlasti.
"Putin je neočekivano u obraćanju naciji rekao da treba proširiti, odnosno zapisati ulogu ruskog Državnog vijeća u Ustav. To je dosad bilo konzultacijski, medijski neeksponirani organ koji nije imao realnih poluga za formiranje utjecaja, već više kao medijator izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti. Kad mu zapišu ulogu u Ustavu, vjerojatno će mu i povećati ovlasti, što nas navodi na misao da bi Putin mogao, nakon što mu završi mandat, jednostavno sebe postaviti na čelo vijeća, baš kao što je napravio Nazarbajev u Kazahstanu", objasnio je Vidmarović.
Mogao je ići na "kineski scenarij" i ostati predsjednik doživotno
Uz širenje ovlasti parlamenta, jasno je da će se ruski politički sustav nezanemarivo mijenjati i odmaknuti od predsjedničkog: "To nije korak prema demokraciji, ali je korak prema multilateralnom rebalansiranju i širenju konzultacijske uloge različitih tijela ruske vlasti", ocjenjuje naš sugovornik. "Sudeći po svemu, Rusija bi se malo odmaknula od modela u kojem sigurnosne službe imaju preveliki utjecaj."
"Cijeli koncept tog izlaganja je da ne nitko ne može zamijeniti Putina, tako da nije cilj naći Putinovog zamjenika, nego staviti točku i reći: ovo je bila Putinova epoha, Putin je to napravio i sad će drugi nastaviti dalje pod njegovim budnim okom. On će se maknuti, ali će ostati sa strane. Zanimljivo je, pomalo i šokantno da će se smanjiti ovlasti predsjednika. Mogao je odabrati kineski scenarij i jednostavno ukinuti mandate", dodaje Vidmarović.
Možda je šokantno, ali nije nimalo slučajno da Putin misli smanjiti predsjedničke ovlasti nakon što on ode s te pozicije. Izgleda da je ovo za Putina bio najelegantniji način da riješi problem transfera vlasti.
"Odlazak s vlasti u tradicionalnom europskom stilu uopće nije varijanta za ruski sustav. To je nešto o čemu uopće nisu razmišljali. Putin mora doživotno imati političku ulogu i biti zaštićen, ali Rusija se polako transformira i sve je teže igrati tu igru koju igra, recimo, Kina", navodi Vidmarović.
"Medvedev je izgledao dosta nesretno kad je dao ostavku. Sudeći po svemu, to je unaprijed dogovoreno i izrežirano i on tu nije imao prevelikog izbora", smatra Vidmarović. "Meni se čini da Putin ne želi Medvedeva kao nasljednika, želi ga maknuti kao opciju."
Vidmarović ističe da je do određenih promjena u Rusiji već došlo: "Rusija je već neko vrijeme hibridni režim. Nije ni autoritarna sto posto ni parlamentarna sto posto, nego kombinira te elemente. U zadnjih pet-šest godina parlament se probudio, burne su diskusije, parlamentarci ponekad iniciraju zakone i mimo Putina i vladajuće stranke. Građansko društvo se također probudilo. Stoga se može reći da Rusija ide prema širenju područja političkog dijaloga."
Ovaj stručnjak za međunarodne odnose smatra da Putinova uloga sive eminencije možda i nije toliko sigurna kao što se čini: "Uspješnost sive eminencije ovisi o resursima, o proračunu, a ako nova Duma počne drugačije raspoređivati proračun i smanjivati sredstva za Državno vijeće, može se dogoditi da Putin jednostavno ode s vremenom. A i on je sve stariji", zaključuje Vidmarović.
0 ( + )
*
UN objavio nove podatke: 2019. godina druga je najtoplija u povijesti mjerenja
UN objavio nove podatke: 2019. godina druga je najtoplija u povijesti mjerenja
Hina
Foto: EPA
PROŠLA godina bila je druga najtoplija od industrijske revolucije, iza 2016., objavila je u srijedu Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Prosječna globalna temperatura bila je 1,1 stupanj Celzija viša u odnosu na prosječne temperature druge polovine 19. stoljeća, objavila je ta UN-ova agencija sa sjedištem u Ženevi.
"Ako se nastave sadašnje razine ispuštanja ugljikovog dioksida, krećemo se prema rastu temperature od tri do pet stupnjeva do kraja stoljeća", upozorio je u priopćenju glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Pariški sporazum
Prema Pariškom sporazumu iz 2015., države su obećale držati rast temperature ispod dva stupnja u odnosu na predindustrijske razine. Ugovor je zacrtao cilj od 1,5 stupnjeva.
Osim što je bila iznimno topla, 2019. će se pamtiti i po smanjivanju obujma ledenjaka, rekordnom rastu razine mora te rastu temperature i kiselosti oceana, kao i po ekstremnim vremenskim prilikama, navodi WMO.
"2020. je nastavila ondje gdje je 2019. stala - s vremenskim neprilikama razornih učinaka i događajima povezanima s klimom", rekao je Taalas. Za primjer je istaknuo šumske požare u Australiji koji su slijedili nakon 2019., najtoplije i najsuše godine u povijesti tog kontinenta.
0 ( + )
*
Znanstvenici nakon požara u Australiji upozoravaju na fenomen vatrenih oblaka
Znanstvenici nakon požara u Australiji upozoravaju na fenomen vatrenih oblaka
V.T.
Foto: EPA
VELIKI požar iz 2016. godine, koji je dobio naziv Zvijer, razorio je Fort McMurray u Alberti u SAD-u i prisilio 88.000 ljudi na evakuaciju, spalivši 2.400 domova na svom putu.
Znanstvenici su tada primijetili da je Zvijer izazvala čudnu pojavu – stvaranje "vatrenih oblaka" koji su sposobni kreirati vlastite vremenske prilike. Ovaj rijetki vremenski fenomen pojavio se nedavno u jugoistočnoj Australiji, gdje su požari spalili skoro 110.000 kvadratnih kilometara zemlje i gdje je trenutno aktivno još 100 požara, piše NBC News.
Znanstvenici objašnjavaju da je vatrenih oblaka sve više otkako klimatske promjene utječu na to da požarne sezone traju duže.
Vatreni oblaci koji mogu proizvesti munje, gromove i snažne vjetrove
Vatreni oblak, poznat pod nazivom pirokumulonimbus, može proizvesti munje, gromove i vjetrove jačine poput onih u tornadu kako bi izbacivao usijani žar iz sebe – što doprinosi još bržem širenju požara.
Mike Fromm, meteorolog iz Washingtona, proučavao je ove oblake u posljednja dva desetljeća i ne krije da je na početku svog istraživanja bio je u nevjerici nad onim što je imao pred sobom.
"Cijela pojava ovih oblaka bila je potpuno nepoznata znanstvenoj zajednici. U idućih 10 godina morat ćemo se suočiti ne samo s tim da ovakvi oblaci postoje, nego i da su česti vremenski fenomen", tvrdi Fromm.
Procjenjuje se da će godišnje čak 400.000 kvadratnih kilometara širom svijeta biti spaljeno zbog požara, ali nije poznato koliki postotak požara utječe na nastanak ovih oblaka. Međutim, ono što je poznato je da su prilično razorni kada se formiraju.
"Ove oluje su veoma intenzivne, nepravilne, opasne i teško ih je predvidjeti. U Fort McMurrayu su pirokumulonimbusi izazivali oluje u području koje se prostiralo na 20 do 30 kilometara", kaže Mike Flannigan, direktor udruženja koje se bavi zaustavljanjem požara, a koje je ogranak Sveučilišta u Alberti.
Kako se formiraju vatreni oblaci?
U februaru 2009. godine šest vatrenih oblaka prešlo je preko australske države Victorije izazvavši jedan od najrazornijih požara na ovom kontinentu.
Znanstvenici nisu sigurni zbog čega neki požari utječu na stvaranje vatrenih oblaka, a drugi ne, ali znaju da su im potrebna tri uvjeta za formiranje: toplina, suša i vjetar. Ponekad požari velike jačine mogu dovesti do podizanja pepela, dima i vodene pare u zrak, a kako se taj topli zrak hladi i zgušnjava, formiraju se oblaci, što je sličan proces kao i kod obične grmljavine.
Iako je potrebno još istraživanja, postoje indikacije da vatrene oluje u budućnosti mogu postati češća pojava. Studije su pokazale da globalno zagrijavanje isušuje neke regije, pojačavajući učestalost i jačinu požara, a samim time i vjerojatnost za formiranje vatrenih oblaka.
Ova vrsta oblaka primijećena je i u drugim dijelovima svijeta – u Južnoj Africi, Portugalu i u Argentini.
Efekt sličan onom koji imaju vulkani
Među znanstvenicima raste zanimanje za vatrene oblake zbog povećanog rizika od njihovog formiranja i zbog nepoznavanja njihove divlje prirode. Kada jednom bukne vatrena oluja, vatrogasci mogu malo toga učiniti kako bi je zaustavili, pa je najbolje skloniti se na vrijeme.
Osim toga, znanstvenike zanima i kakav utjecaj ovi oblaci imaju na klimu. Studija iz 2018. godine otkrila je da je količina aerosola (dima i magle) iz vatrenih oblaka koja ode u stratosferu jednaka količini dima koja nastane tokom prosječne vulkanske erupcije.
Komadi pepela i druge čestice mogu utjecati na spuštanje temperature planeta, jer upijaju Sunčevu radijaciju, smanjujući količinu Sunčevih zraka koji dopiru do površine Zemlje.
Na primjer, erupcija vulkana Mount Saint Helens 1980. godine pomogla je da se temperatura Zemlje spusti za 0,1 Celzijev stupanj.
0 ( + )
*
Putin je već odlučio tko će biti novi premijer Rusije
Putin je već odlučio tko će biti novi premijer Rusije
R.I.
Foto: EPA
RUSKI predsjednik Vladimir Putin imenovao je novog premijera nakon što je cjelokupna vlada ranije danas podnijela ostavku.
Imenovan je Mikail Mišustin, koji će na toj poziciji naslijediti Dmitrija Medvedeva.
"Predsjednik Putin je održao radni sastanak s Mikailom Mišustinom i pozvao ga da preuzme funkciju premijera", poručili su iz Kremlja, a prenosi RIA.
"Uz njegovo odobrenje, predložio je Dumi, ruskom parlamentu, da razmotri Mišustina za poziciju premijera", javljaju.
Trenutno je Mišustin šef Federalne porezne uprave.