Francuzi odobrili paket pomoći Grčkoj, kritizirali Merkel i Schaeublea: Žele izbaciti Grčku
Francuzi odobrili paket pomoći Grčkoj, kritizirali Merkel i Schaeublea: Žele izbaciti Grčku
Screenshot: YouTube
FRANCUSKI parlament danas je velikom je većinom odobrio početak pregovora o trećem paketu finacijske pomoći Grčkoj, kako su se o tome početkom tjedna dogovorili ministri financija eurozone u Bruxellesu.
Francuzi nisu morali glasovati o najnovijem paketu pomoći Ateni, ali donji dom parlamenta raspravljao je o tome na poticaj vladajućih socijalista.
Ukupno je za prijedlog premijera Manuela Vallsa glasovalo 412 zastupnika, a 69 ih je bilo protiv.
I konzervativci su odobrili najnoviji pokušaj spašavanja Grčke od bankrota, ali su u raspravi žestoko kritizirali grčkoga premijera Aleksisa Ciprasa.
"Ovaj dogovor nije bjanko-ček", naglasio je Valls i na kritiku krajnje ljevice dodao da svrha novoga plana nije kažnjavanje Grka.
Od nekih su se zastupnika čule i oštre riječi na račun Njemačke. Čelnik skupine Zelenih, Francois de Rugy optužio je njemačku kancelarku Angelu Merkel i njezina ministra financija Wolfganga Schaeublea da žele izbaciti Grčku iz eurozone.
NATO će angažirati 36.000 vojnika kako bi se odupro prijetnji Islamske države
NATO će angažirati 36.000 vojnika kako bi se odupro prijetnji Islamske države
Foto: FAH
NATO sa saveznicima planira održati najveće vojne vježbe u više od desetljeća jer će u oktobaru diljem Sredozemlja angažirati više od 36 hiljada vojnika kako bi se odupro prijetnji Islamske države (IS) na svojem južnom boku.
Zapovjednici NATO-a u srijedu su najavili da će Savez provesti jednu od najzahtjevnijih vježbi u složenom "scenariju lažne prijetnje" u kojem militanti napadaju na kopnu, iz zraka i s mora.
"Ne možemo birati između prijetnje s istoka i prijetnje s juga, moramo se uvježbavati za obje", rekao je general Hans-Lothar Domrose iz vojnog zapovjedništva NATO-a u Brunssumu u Nizozemskoj, zadužen za pripremu vježbe.
Nakon više od desetljeća operacija pod vodstvom NATO-a zu Afganistanu, Savez se prebacuje na obranu vlastitog teritorija.
U vježbama koje će se održati od 3. oktobara do 6. studenoga u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i u Sredozemlju sudjelovat će vojnici iz više od 30 zemalja, uključujući i one koje nisu članice NATO-a, poput Švedske i Austrije.
NATO je većinom bio usredotočen na Rusiju, koju smatra sve neprijateljskijom, ali mu velike brige zadaje uspon IS-a u Iraku i siriji. Glavni tajjnik NATO-a Jens Stoltenberg ustvrdio je da su narodne pobune Arapskog proljeća izazvale "brutalnu zimu" nestabilnosti.
NATO nije organizirao ovako opsežne vježbe od 2002., kad je 15 zemalja članica i 12 partnerskih država iskušavalo svoje sposobnosti u Norveškoj i Poljskoj.
Helmut Kohl operiran, njegovo je stanje ozbiljno
Helmut Kohl operiran, njegovo je stanje ozbiljno
Foto: FAH
BIVŠI njemački kancelar Helmut Kohl, arhitekt njemačkog ujedinjenja, u ozbiljnom je stanju nakon ugradnje umjetnog kuka, ali može komunicirati, objavio je u srijedu njegov ured.
Otkako je 85-godišnji Kohl početkom svibnja otišao u bolnicu na ugradnju umjetnog kuka, ne prestaju nagađanja o njegovu zdravstvenom stanju, osobito otkako su mediji objavili da mu se stanje odnedavno pogoršalo.
Njegov ured potvrdio je da je Kohl još na liječenju, i to je prva objava iz toga ureda od početka lipnja kad je rečeno da mu je dobro i da se nada skorom početku rehabilitacije.
"Nažalost, nakon prve operacije bilo je potrebno daljnje liječenje", saopštio je ured i izrazio uvjerenje da će se Kohl oporaviti.
"Suprotno od medijskih izvještaja, Kohl je kontaktibilan. No njegovo je zdravstveno stanje ozbiljno", kaže se u priopćenju u kojem je prvi put upotrebljen taj izraz.
Kohl je bio njemački kancelar od 1982. do 1998., što je najdulje od Drugoga svjetskog rata. Pri uvođenju eura on je uspio skeptične Nijemce nagovoriti da se odreknu svoje marke.
Kod kuće ga slave kao oca njemačkog ujedinjenja za koje se izborio nakon pada Berlinskoga zida 1989., unatoč otporu partnera poput tadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher i sovjetskoga čelnika Mihaila Gorbačova.
Nova ostavka u grčkoj vladi, masovni štrajk u Ateni
Nova ostavka u grčkoj vladi, masovni štrajk u Ateni
Foto: FAH
U GRČKOJ vladi još jedna ostavka. Zamjenica ministra financija Nadia Valavani "kapitulirala" je pod stresom pregovora i podnijela ostavku uoči glasanja o sporazumu koji je Cipras u ponedjeljak dogovorio s vjerovnicima, donosi RT.
Isti je nazvala "grčkom agonijom".
"Ovaj je sporazum kapitulacija vlade"
"Aleksis, bila sam spremna uložiti sav trud da ove teške pregovore privedemo kraju. Ipak, nakon što se naša delegacija obvezala na još strože mjere štednje od prvotno ponuđenih, dvojila sam trebam li se povući ili inzistirati na Grexitu. Upravo je to razlog što više ne mogu biti članica Vlade, napisala je Valavani u pismu Ciprasu te dodala da je postignuti sporazum "kapitulacija vlade" koja će teško pogoditi grčki narod.
"Ova kapitulacija je toliko nadmoćna da neće omogućiti regrupiranje snaga. Vaš potpis na sporazumu još će više pogoršati status narodi koji ionako trpi, to će mu biti težak uteg oko vrata sljedeći niz godina s veoma malim potencijalom iskupljenja", dodala je.
Glasanje o sporazumu moglo bi trajati do dugo u noć
Pismo je objavio nasljednik Varufakisa, novi grčki ministar financija Euklid Cakalotos. Valavani je inače bila jedna od dvoje njegovih zamjenika te je bila zadužena za naplatu poreza i nadgledanje procesa privatizacije javnih društava.
Na grčkom parlamentu je da danas izglasa sporazum o štednji na koji je Cipras pristao u ponedjeljak. Suglasnost u Sirizi oko toga ne postoji, zbog čega bi glasovanje moglo spriječiti dogovoreni sporazum, što bi dovelo do novih izbora u Grčkoj. Glasovanje za sporazum i mjere štednje mogle bi pak u Grčkoj prouzročiti nove nerede.
U tijeku štrajk u javnom sektoru, počeli masovni prosvjedi
Bijesni radnici diljem Grčke izlaze na ulice kako bi rekli glasno "ne" paketu mjera nametnutih od strane Europe.
"Dosad smo koristili naše glasove kao oružje protiv nepotrebne strogoće, sada ćemo se okrenuti štrajkovima, rekao je predstavnik sindikata atenske bolnice Gennimatas, Christos Arghyris.
"Održat ćemo masovni štrajk u javnom sektoru u srijedu, uz prateće masovne demonstracije protiv svih oštrih europskih mjera", najavio je Arghyris.
"Bila je to laka odluka. Radnici reagiraju na novi dogovor s Europom na jednak način na koji su reagirali u tjednu referenduma. Jednako su ljuti sada kao što su bili kada su zaokružili "ne". Jedina je razlika što su tada bili ljuti na Europsku uniju, Europsku centralnu banku i MMF, a sada su ljuti na premijera Aleksisa Ciprasa", dodaje Arghyris.
"Grčka radnička klasa neće uzmaknuti, a borba će se nastaviti s novim općim štrajkovima tokom svakoga dana u kojem parlament bude glasao za nove stroge mjere", ističe Arghyris, napominjući da su radnici bijesni jer su Cipras i EU vođe ignorirali njihovo "ne".
"Zato ćemo sada reći "ne" štrajkovima", najavljuje Arghyris.
Istovremeno, rastu napetosti i u grčkom parlamentu, gdje se i članovi vladajuće Sirize okreću protiv Ciprasa.
Tijekom dana očekuje se još veći priljev protestanata na ulicama Atene
Ljekarnici su danas zatvorili vrata svojih ljekarni diljem Grčke, a zaposlenici u javnim službama otišli su s posla u znak prosvjeda zbog novog dogovora o pomoći koji bi trebao spasiti Atenu od bankrota, no zemlji koja je već u dubokoj krizi donosi nove reforme i mjere štednje.
Prosvjednici su jutros demonstrirali u središtu glavnoga grčkog grada zbog mjera štednje, ističući transparente na kojemu je pisalo "Otkažite pomoć!" i "Ne politici EU-a, ECB-a i MMF-a", no u njima je sudjelovalo samo nekoliko hiljada ljudi.
Ostali prosvjedi planirani su za srijedu kasnije tokom dana.
Istraživanje javnog mišljenja čiji su rezultati objavljeni u utorak pokazalo je da više od 70 posto stanovnika Grčke želi da parlament odobri pomoć.
Zastupnici će glasati o mjerama koje su ključne za deblokiranje pomoći koju Grčka treba kako bi se održala, no mnogi ih teško prihvaćaju u zemlji u kojoj je nezaposlenost porasla iznad 25 posto, a gospodarstvo potonulo za četvrtinu tokom dviju prethodnih reformskih paketa štednje u zamjenu za financijsku pomoć.
Dosad najsnažniji napadi proruskih separatista od mirovnog sporazuma, u 24 sata ubijeno 8 vojnika
Dosad najsnažniji napadi proruskih separatista od mirovnog sporazuma, u 24 sata ubijeno 8 vojnika
Ilustracija: FAH
UKRAJINA je danas izvijestila o najsnažnijim napadima proruskih pobunjenika od potpisivanja mirovnog sporazuma u februaru, u kojima je u posljednja 24 sata ubijeno osam vojnika.
Istodobno pobunjenici optužuju ukrajinske vojne snage da pojačavaju napade te da su u njima ubijena dvojica njihovih boraca i civil, a sedam osoba je ranjeno.
Od početka sukoba u istočnoj Ukrajini u travnju prošle godine ubijeno je više od 6500 ljudi. Napadi su oslabili nakon postizanja mirovnog sporazuma u Minsku prije pet mjeseci, no obje se zaraćene strane međusobno optužuju za njegovo kršenje.
"Stanje u području sukoba i dalje se pogoršava, neprijatelj je pojačao intenzitet napada duž nekoliko dijelova bojišnice", rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Andrej Lisenko.
Pobunjenici koriste teško topništvo koje je po sporazumu iz Minska zabranjeno, a napadi su intenzivniji u blizini pograničnih gradova Svitlodarska i Horlivke te u zapadnim predgrađima Donecka, rekao je Lisenko.
Ukrajinska strana tvrdi da su napadi pobunjenika u posljednjih nekoliko dana najžešći od postizanja sporazuma u Minsku te da su u granatiranju ubijena trojica ukrajinskih vojnika, a u eksploziji mine u Luhansku smrtno su stradala petorica vojnika, a 16 ih je ranjeno, rekao je Lisenko.
Objavljen video sigurnosne kamere: Kako je pobjegao najpoznatiji svjetski narkoboss
Objavljen video sigurnosne kamere: Kako je pobjegao najpoznatiji svjetski narkoboss
Screenshot: YouTube
NAJTRAŽENIJI svjetski narkoboss, Meksikanac Joaquin Guzman, poznat pod nadimkom El Chapo, po drugi je put pobjegao iz zatvora maksimalne sigurnosti. Učinio je to kroz tunel koji se nalazio ispod njegove ćelije, a sada se pojavila i snimka njegovog bijega, piše AP.
Meksičke vlasti kazale su kako je njegovo ponašanje na dan bijega bilo uobičajeno, no snimke pokazuju kako je u svojoj ćeliji šetao s jedne na drugu stranu, a potom se sagnuo preko ograde iza koje kamera ne snima zbog poštivanja ljudskih prava. Naime, zatvorenici ipak imaju pravo na dio privatnosti.
Bijeg je bio više nego skup projekt
Snimka pokazuje kako meksički kralj droge sjeda na krevet, preobuva se te ponovno šeta do zida koji pokriva područje za tuširanje, a zatim nestaje iz vidokruga kamere.
Vijećnik za nacionalni sigurnost kazao je kako trenutno traje istraga koja će rasvijetlili jesu li u skladu s pravilima praćeni sigurnosni protokoli u zatvoru.
Vlasti vjeruju kako je pobjegao kroz tunel duljine 1,5 kilometara koji je iskopan u svrhu njegovog bijega te da je njime proletio na posebno dizajniranom motociklu li na jednima od 2 teretna kolica. Izašao je u nedovršenom objektu u blizini zatvora u kojem se nalazio.
Tračnice po kojima se odvezao završavaju tek nekoliko koraka od drvenih ljestava koje je iskoristio da bi se popeo na površinu. Prema izvorima, zrak u tunelu je topao, vlažan i prašnjav.
Izlazak iz tunela je u podrum iz kojeg se također treba popeti ljestvama. Tu temperatura već pada za desetak stupnjeva. Nakon što je izašao iz podruma, stajao je ispred prašnjavih vrata staje, a tada je po prvi put nakon uhapšenja u februaru 2014. bio na slobodi.
Tunel je bio na 19 metara dubine i bio je vrlo sofisticiran
Vlasti tvrde da je njegov bijeg vrlo kreativno organiziran, ali i skup. Da bi El Chapo napustio zatvor maksimalne sigurnosti bilo je potrebno kupiti dio zemlje u blizini zatvora, ali usred poljoprivrednih polja. Staja u koju je izašao iz tunela nije tamo dotad postojala, već je napravljena kako ne bi odskakala od okoliša. Pretpostavlja se da je tunel građen dulje od godinu dana.
Stručnjaci vjeruju i kako je Guzman imao veliku pomoć iznutra, a upravo zbog njegovog slučaja otpuštena su tri zatvorska službenika.
Tunel se nalazio 19 metara pod zemljom, imao je svjetlo, ventilaciju te tračnice za prijevoz. Za ovaj je projekt trebalo utrošiti otprilike 18 mjeseci.
UN idući tjedan glasa o nuklearnom programu i ukidanju sankcija Iranu
UN idući tjedan glasa o nuklearnom programu i ukidanju sankcija Iranu
Foto: FAH
VIJEĆE sigurnosti Ujedinjenih naroda vjerojatno će već sljedećeg tjedna glasati o rezoluciji kojom će podržati sporazum o iranskom nuklearnom programu i ukinuti sankcije protiv te zemlje, a posjet Teheranu samo dan nakon postizanja povijesnog sporazuma najavljuju dužnosnici vodećih europskih zemalja.
Prema diplomatima rezolucijom, koja će biti podijeljena članicama Vijeća sigurnosti UN-a tokom srijede, zadržat će se na pet godina embargo protiv Irana na oružje i na osam godina zabrana iranske tehnologije za balističke rakete, prenosi britanska agencija Reuters.
Povijesnim sporazumom Irana i svjetskih sila postignutim u utorak u Beču Iran se suglasio s dugoročnim ograničenjima razvoja nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija.
Njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel najavio je kako će otputovati u Iran već u nedjelju kako bi brzo iskoristio nove trgovinske mogućnosti koje će se otvoriti ukidanjem sankcija protiv Irana a put u tu zemlju planira i francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.
Gabriel vodi izaslanstvo u trodnevni posjet a njemačke tvrtke od Volkswagena do Siemensa čekaju u redu kako bi iskoristile nove poslovne mogućnosti.
Iransko tržište privlačno europskim tvrtkama
Prema njemačkim gospodarskim udruženjima izvoz njemačke robe u Iran mogao bi se učetverostručiti u idućih nekoliko godina i porasti na 10 milijarda eura s 2,4 milijarde koliko je ostvareno prošle godine. Tijekom godina pod sankcijama njemački izvoz u Iran pao je s 4,4 mililjarde eura u 2005. na 1,8 mililjarde u 2013.
Fabius je u srijedu objavio da je prihvatio poziv iranskog kolege za posjet Iranu ističući da ta zemlja predstavlja "značajnu mogućnost" za francuske tvrtke.
Iransko tržište s 80 milijuna stanovnika privlačno je za francuske proizvođače automobila poput Peugeota, Citroena i Renaulta ili za njezine naftne tvrtke, navodi francuska agencija AFP.
Američke tvrtke u nepovoljnijem su položaju u odnosu na europske nakon postizanja povijesnog sporazuma zbog toga što je u toj zemlji na snazi paleta sankcija protiv Irana a u američkom Kongresu postoje snažni otpori njihovu ukidanju.
Snažne desetljećima stare američke restrikcije na poslovanje s Iranom ovise i o pitanjima poput terorizma ili ljudskih prava i ostaju na snazi.
Američki poslovni svijet i trgovinska udruženja sa zabrinutošću gledaju na mogućnost da embargo zakoči američke tvrtke u trenutku dok europske i azijske ubrzano ulaze na to tržište, prenosi agencija Reuters.
