Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
"Moralni bankrot kapitalizma": Lijek protiv ebole postoji, ali farmaceutske kompanije ga ne žele proizvesti
"Moralni bankrot kapitalizma": Lijek protiv ebole postoji, ali farmaceutske kompanije ga ne žele proizvesti
Foto: Guliver Image / Getty Images
VIRUSOM ebole koji se širi po zapadnoj Africi do sada je zaraženo najmanje 2127 osoba. Umrlo ih je najmanje 1145. A sve to moglo je biti izbjegnuto, tvrdi Leigh Phillips u tekstu koji je u časopisu Jacobin objavljen pod naslovom "Politička ekonomija ebole".
U uvodu svog teksta Phillips se koristi, kako kaže, sasvim pogođenom sprdnjom satiričnog portala The Onion. Naslov teksta kojeg je The Onion objavio krajem prošlog mjeseca glasio je "Stručnjaci tvrde: Od cjepiva protiv ebole dijeli nas barem još 50 bijelaca".
Protiv ebole postoje eksperimentalna cjepiva i lijekovi koji bi relativno brzo mogli biti spremni za uporabu. No, farmaceutske kompanije ne ulažu pretjeranu količinu truda u borbu protiv bolesti koja, barem za sada, pogađa tek najsiromašniji, i većinom crnački, svjetski kontinent. "Da su ljudi koji su zaraženi ebolom bijeli, problem bi bio riješen", tvrdi Phillips.
Cjepivo postoji, ali se u njega ne ulaže
Jeremy Farrar, kanadski specijalist za infektivne bolesti, u nedavnom je intervjuu za Toronto Starr podsjetio na nesreću koja se 2009. godine dogodila u laboratoriju u Njemačkoj, a nakon koje je od ebole obolio njemački znanstvenik. Odmah mu je iz Kanade dopremljeno eksperimentalno cjepivo protiv ebole koje su razvili tamošnji liječnici, čime mu je spašen život.
"Problem ebole se ne rješava zbog toga što se na rješenju problema ebole ne može zaraditi. To je neprofitabilna bolest", tvrdi Phillips koji ističe da je ebola od 1976. godine, kada je prvi put zabilježena, usmrtila 2400 ljudi, većinom Afrikanaca.
"Velike farmaceutske kompanije znaju da je tržište za borbu protiv ebole minijaturno, a trošak razvoja lijekova značajan", piše Phillips, te ističe da su znanstvenici u zadnjih deset godina postigli ogromne napretke u borbi protiv ove smrtonosne bolesti. Lijekovi koji mogu pomoći pacijentima zaraženima virusom ebole praktički postoje, ali farmaceutske kompanije do sada nisu iskazale interes za njihovu proizvodnju.
Farmaceutskim kompanijama ebola nije dovoljno isplativa
Antony Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti, zadnjih tjedana u medijima upozorava kako znanstvenike milimetri dijele od cjepiva protiv ebole, ali nikako ne mogu osigurati potrebna sredstva da svoj rad privedu kraju.
"Imamo ljudske kandidate, cjepivo smo koristili na majmunima, rezultati su obećavajući, ali farmaceutske kompanije nemaju dovoljno poticaja da ulože sredstva u izradu cjepiva protiv bolesti koja uzrokuje manje epidemije svakih trideset ili četrdeset godina", izjavio je Fauci za Scientific American.
"Epidemije ebole zahvaćaju najsiromašnije zajednice na svijetu. Iako izazivaju veliku količinu medijske pozornosti, rijetko se išta dogodi. Ako promatrate situaciju iz perspektive farmaceutskih kompanija, jasno vam je da nema pretjeranog interesa da se cjepivo protiv ebole provede kroz tri obvezne faze testiranja i stvori se cjepivo koje je potrebno tek desecima hiljada ili eventualno stotinama hiljada ljudi", kaže za američki Vox Daniel Bausch, znanstvenik iz laboratorija za biomedicinsko istraživanje u Peruu.
Problem je to na koji otvoreno upozorava i John Ashton, direktor britanskog Zavoda za javno zdravstvo, koji je u dnevnom listu Independent objavio tekst u kojem oštro proziva farmaceutsku industriju zbog "nedostatka volje da investira u istraživanja koja će rezultirati lijekovima i cjepivom protiv ebole".
"Farmaceutska industrija ne želi se upustiti u borbu protiv ebole zato što je broj potencijalnih žrtava, iz njihovog kuta gledišta, jako malen i ne opravdava takvu investiciju. Radi se o moralnom bankrotu kapitalističkog djelovanja u odsustvu etičkih i društvenih okvira", poručio je Ashton.
Koliko vrijedi 23 hiljade ljudskih života? Manje od 870 milijuna dolara
Phillips tvrdi kako širenje virusa ebole u Africi nije jedini slučaj koji ilustrira kako se neodgovornost farmaceutske industrije plaća ljudskim životima. Isti je slučaj, piše Phillips, i sa antibioticima u koje se nije ulagalo gotovo trideset godina. Zbog nepostojanja novih antibiotika i evolucije mikroorganizama koji su postali otporni na antibiotike kojima trenutno raspolažemo, ljudska će vrsta kroz dvadeset godina ostati bez lijekova za tretiranje svakodnevnih infekcija, upozoravaju liječnici. Podsjećamo, prije otkrića antibiotika upravo su bakterijske infekcije bile među najčešćim uzrocima smrti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u travnju ove godine upozorila je na opasnost od širenja bakterijskih infekcija upravo zbog nepostojanja odgovarajućih antibiotika. Međutim, farmaceutske kompanije otvoreno priznaju da im se ne isplati ulagati u razvoj novih lijekova koje će ljudi koristiti tek u rijetkim i neočekivanim situacijama. Izrada svakog novog antibiotika, tvrde iz farmaceutske industrije, košta ih oko 870 milijuna dolara, što je trošak koji se, prema rezoniranju farmaceutske industrije, ne može opravdati stotinama ili hiljadama ljudskih žrtava.
Prema izvješću američkog Centra za kontrolu zaraznih bolesti (CDS) svake godine se dva milijuna ljudi zarazi bakterijama koje su otporne na antibiotike. Od tog broja umre ih oko 23 hiljade.
Svjetska zdravstvena organizacija: Ebola ubila 1145 ljudi
Svjetska zdravstvena organizacija: Ebola ubila 1145 ljudi
Foto: Hina
BROJ mrtvih u najvećoj ikad zabilježenoj epidemiji ebole popeo se na 1.145, priopćila je u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Novih 76 smrtnih slučajeva zabilježeno je u dva dana, od 11. do 13. augusta, u četiri zapadnoafričke države koje su pogođene epidemijom.
U Gvineji je ukupno umrlo 380 ljudi, u Liberiji 413, 348 u Sijera Leoneu i četiri u Nigeriji.
WHO je kazala da su u ta dva dana ukupno potvrđena i nova 152 sumnjiva slučaja u te četiri zemlje, čime je ukupni broj zaraženih ili onih na koje se sumnja da imaju ebolu narastao na 2.127.
Predsjednik Sijera Leonea Ernest Bai Koroma u petak je zatražio od WHO-a da učini više u borbi protiv ebole.
Liječnici bez granica upozorili su u petak da se epidemija hemoragijske groznice ebole u zapadnoj Africi brže širi od njihovih sposobnosti da joj se suprotstave, a njihovi liječnici smatraju da će epidemija ebole u zapadnoj Africi bjesniti najmanje šest mjeseci.
WHO je u četvrtak saopštio da vidi dokaze da izvješća o broju slučajeva zaraze i umrlih uvelike podcjenjuju razmjere epidemije.
U napadima u Siriji ubijeno 32 ljudi
U napadima u Siriji ubijeno 32 ljudi
Foto: Guliver Image / Getty Images
NAJMANJE su 22 osobe izgubile život u petak u eksploziji autobombe ispred džamije u pokrajini Deri, na jugu Sirije, a još deset u Alepu, na sjeveru, u zračnom napadu, javila je nevladina organizacija.
Sirijski opservatorij za ljudska prava rekao je da bi broj žrtava mogao rasti u Namaru koji je u rukama pobunjenika, budući da je u eksploziji autobombe velik broj ljudi ranjen. Među 22 poginula su žena i dijete.
Na sjeveru Sirije helikopteri su izbacivali bačve s eksplozivom na četvrti Bab al Nairab u Alepu i na četvrt Salahin, na jugu.
Opservatorij javlja da džihadisti Islamske države i dalje napreduju. Tako su osvojili jedno selo blizu turske granice, sjeverno od Alepa, dok su u srijedu nakon silovitih borbi osvojili osam mjesta između Alepa i granice.
Te su pobjede omogućile pripadnicima IS-a da napreduju prema strateškim mjestima Azazu i Marei, uporištu Islamske fronte, koalicije islamističkih skupina koje se bore s džihadistima Islamske države.
Papa Franjo prvi put držao govor na engleskom: "Imam veliki problem, moj engleski je jako loš"
Papa Franjo prvi put držao govor na engleskom: "Imam veliki problem, moj engleski je jako loš"
Foto: FaH
PAPA FRANJO za vrijeme svog posjeta Južnoj Koreji po prvi je put u javnosti održao govor na engleskom. Kako piše agencija AP, papa Franjo inače odbija u javnosti govoriti na bilo kojem drugom jeziku osim talijanskog i španjolskog.
Papa, naime, smatra da ostalim jezicima ne vlada toliko dobro, te tvrdi da mu ih je neugodno govoriti. No, tokom posjeta Južnoj Koreji napravio je iznimku i to na nogometnom stadionu na kojem su se okupili deseci hiljada mladih vjernika.
"Jedan dragi prijatelj rekao mi je da se mladim ljudima nikad ne smije obraćati čitajući s papira. Mladim ljudima se treba obraćati spontano, iz srca. Ali imam velik problem. Moj engleski je jako loš", rekao je papa Franjo, te ovom gestom osigurao dodatne simpatije publike koja ga je došla poslušati.
