TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
16.12.2016.
Indexov reporter prognan iz Rusije: Molio sam da me osude
Indexov reporter prognan iz Rusije: Molio sam da me osude
Foto: Vojislav Mazzoco Index
SJEDIM okruen s petnaestak Uzbeka, Kirgistanaca, Tadika, Turkmena, veći dio srednje Azije ima svoje predstavnike oko mene. Ima i Mongola. Pod stranjicom nam je drvena klupa, lijevo od nas je eljezni kavez za koji ipak nismo dovoljno opasni – čuva nas samo jedan policajac, pred nama sutkinja. Da nije odjevena u crnu togu bila bi idealna dvojnica Patsy Stone iz serije "Pa to je fantastično!". Čita naša imena i nezainteresirano, nakon što ustanemo, uspoređuje umorna lica sa slikama iz putovnica.
"Osuđujem vas na novčanu kaznu u iznosu od 5000 rubalja i pet godina zabrane ulaska u Rusku Federaciju. Imate 14 dana da samostalno napustite teritorij Ruske Federacije", odrezala je svima, osim jednom, istu kaznu. On je morao ostati stajati za primjer drugima dok je čitala presudu, on će u zatvor. Skupno suđenje, skupna presuda, bez riječi obrane. Za moje suosuđenike presuda je nesreća. Moraju kući. Za mene je pobjeda. Mogu kući.
Trebao sam provjeriti vizu, sedam sati je previše
Četiri dana ranije, u subotu 10. studenog stajao sam na šalteru Lufthanse na Domodedovu, jednom od tri moskovska međunarodna aerodroma. Nije još svanulo, 7 je sati, a ja se ni nakon tri dana nisam priviknuo na vremensku razliku. U glavi mi je još zagrebačkih 5 ujutro. Pruam putovnicu, slubenica se zadubila u nju, vraća mi je i nešto mi govori. Pospan sam i zapravo je ne slušam. Čekam boarding pass, ali ona ne prestaje govoriti.
"Istekla vam je viza, ne moete se ukrcati na avion", konačno se njene riječi probijaju do svjesnog dijela mozga. Tri dana ranije ušao sam u Rusiju na poziv moskovske gradske uprave koja se novinarima eljela pohvaliti svime što je već napravila u sklopu priprema za svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. godine. U ta tri dana istekla mi je viza, koju mi je organizator osigurao, baš kao i avionsku kartu. Prošao sam pola svijeta i nikada nisam čuo za trodnevnu vizu, zato i nisam provjeravao datume. A, trebao sam.
"I, što sad da radim", pitam slubenicu.
"Ne znam, maknite se", odgovara mi.
Na šalteru informacija mi daju broj deurnog ruskog konzula. Besplatno ga zovem s telefonske govornice.
"Javite se u svoju ambasadu" kae mi i poklapa slušalicu. Subota je, rano ujutro i u hrvatskom veleposlanstvu u Moskvi nema nikoga. Telefonski automat toliko brzo diktira broj za hitne slučajeve da sam ga tek iz trećeg pokušaja uspio zapisati. Zovem, nitko ne odgovara. Sviće i Moskva se tek budi. Zagreb još duboko spava, ali supruga uspijeva dobiti deurnu slubu Ministarstva vanjskih poslova. Uzimaju njen broj i obećavaju joj da će joj se uskoro javiti. I zaista se jako brzo javljaju.
Probudili su konzulat u Moskvi i javili rješenje. Samo u ponedjeljak ujutro trebam otići u Federalnu migracijsku slubu, Pokrovka 42, i tamo platiti kaznu pa će mi izdati novu izlaznu vizu. Dobro bi bilo i da imam spremnu avionsku kartu pa će cijeli postupak biti bri. Ne zvuči strašno. Iskoristit ću malo dulji boravak u Moskvi da posjetim dva Bulgakovljeva muzeja, prošetam do Patrijaršijskih ribnjaka, prolunjam do zgrade Izvjestije, razgledam monumentalne stanice Metroa, moda nešto kćeri kupim u Centralnom Detskom Magazinu u kojem sam prije više od 30 godina i sam birao igračke...
Ne zvuči loše, ali u računici nije ruska birokracija koja pravila mijenja svakodnevno. I zna da će se već sutra još jednom promijeniti pa danas ne eli raditi baš ništa.
Čekat ćete još devet dana
Ponedjeljak, 9 sati ujutro. Samouvjereno ulazim u Federalnu migracijsku slubu i zaštitaru na vratima kaem: "My visa has expired, and I need a new exit visa". Gleda kroz mene.
"Do you speak English?", pitam.
"Njet", odgovara.
"Viza problemi", pokušavam. Pokazuje mi prema zatvorenim šalterima na desnoj strani. Na svima su spuštene rolete!
Čekam.
Nakon pola sata prva se roleta die i trčim prema šalteru. Troje je brih od mene.
Čekam.
Roleta se spušta, ali se otvara na drugom šalteru. Sad sam ja bri. Ponavljam rečenicu koju sam na engleskom rekao zaštitaru.
"Ja ne govorijo po angliski", odgovara mi mlada slubenica. Sad se meni spušta metaforička roleta pred očnim jabučicama. U dravnoj slubi za strance sam i nitko ne govori engleski, lingua franca 21. stoljeća. Na sreću ubacuje se britanski dravljanin, izgledom s dalekog istoka, i nudi pomoć.
Prevodi slubenici moje probleme i njene odgovore.
"Morate otići na policiju i prijaviti se. Oni će vas odvesti na sud gdje ćete platiti kaznu. To će trajati dva dana. Onda se vratite ovdje i za sedam dana ćete dobiti novu vizu", čujem i ne vjerujem svojim ušima. Zovem hrvatske konzule u Moskvi, ali i oni nakon dugog čekanja da se roleta ponovno digne dobivaju isti odgovor. Policija, sud, kazna, sedam dana čekanja.
Crvenokosa policajka tipka, plavokosa šije dokumente
Nema šanse da se prijavim ruskoj policiji bez diplomatske pomoći. Kako bismo se dobro razumjeli vjerojatno bih završio u zatvoru s priznanjem da sam ipak ja mlatnuo sjekirom po glavi onu Raskoljnikovljevu babu.
U hrvatskom konzulatu na adresi Ostoenka 23, zapamtite je idete li u Moskvu, me dočekuje dvoje izvrsnih i izuzetno ljubaznih diplomata, bračni par Maja i Siniša Ivanec, a vrata mi otvara jednako srdačni Robert, kojem naalost nisam zapamtio prezime. Sve troje su zaprepašteni razvojem događaja. Imali su prošlosti sličnih situacija i nikada nije bilo ni riječi o policiji, sudu, čekanju. Platila bi se kazna i otišlo kući.
Maja izvrsno govori ruski, ona će sa mnom u najbliu policijsku stanicu, par minuta šetnje. Najblia policijska postaja je pokraj Krimskog mosta. Izgleda kao vojarna. Ograđena je rebrastim čeličnim pločama i bodljikavom icom. Na ploči piše Policijski bataljun. Straar s automatom oko vrata proviri kroz izrez na vratima uzme naše putovnice i za par minuta nas pušta unutra. Pretresa nas i upućuje prema crvenim vratima. Zaključana su. Na njima piše da ponedjeljkom ne rade. Straar je to zaboravio.
Vraćamo se konzulat i na internetu traimo drugu policijsku stanicu. Ta je u četvrti Arbat, vrlo blizu hotelu u kojem sam do subote spavao. Popularan je to kvart sa skupim hotelima i restoranima, dugačkom turističkom pješačkom zonom u kojoj ljubitelji Spuve Boba Skockanog mogu prezalogajiti u Rakovoj poslastici. Pokrajnji Krivoarbatski prolaz kroje policijsku stanicu zapelu u nekim davnim vremenima. Ulazimo i opet nas dočekuje policajac s automatskom puškom. No, ovaj sjedi za stolom i dok zapisuje naše podatke cijev automata mu se zabija pod bradu. Nadam se da neće sam sebi sprašiti metak kroz grlo.
Pretresa nas i šalje na četvrti kat u sobu 410. Svašta se na svijetu zove sobom, ali ovo je ormar s prozorom. U njemu dvije policajke, crvenokosa i plavuša. Prva tipka po računalu, druga iglom i debelim bijelim koncem prošiva dokumente. Zadubljena je u šivanje, ali se ipak dok Maja na ruskom objašnjava tko smo i što trebamo ubacuje u razgovor ljutitim komentarima. Razumijem, iako ne govorim, dovoljno ruskog da shvaćam da je nervira što smo došli. Zašto nismo izabrali neku drugu stanicu, pita se. Eto nismo, u FMS-u su rekli da moemo u bilo kojoj obaviti što trebamo. Prihvaćaju, ipak, moje dokumente prevrću ih i kopiraju.
Imamo prevoditelja samo za vijetnamski
"Vratite se za tri sata pa će sve biti spremno, ali morate dovesti slubenog prevoditelja jer bez njega ga sud neće saslušati", kau.
"Ja ću mu prevoditi", kae Maja.
"Imate li diplomu ruskog i hrvatskog?", pitaju.
"Nemam", kae naša diplomatkinja.
"Onda ne moete", odgovaraju.
"Po Bečkoj konvenciji iz 1961. godine vi ste duni osigurati prevoditelja", izvlači Maja diplomatsku artiljeriju.
"Nemamo prevoditelja. Samo za vijetnamski", ukopavaju se Ruskinje.
Slušam ih i navrh jezika mi je da kaem da od vijetnamskog znam reći: "Ho Ši Min, Sajgon i Än máu lồn". I da pitam hoće li to biti dovoljno. Suzdravam se zbog posljednjeg, moda one govore vijetnamski.
Odlazimo iz policije i Maja pokušava dozvati prevoditeljicu. Ne moe doći, zauzeta je. Siniša se, na sreću, dosjetio mladog odvjetnika koji govori hrvatski. Nije slubeni prevoditelj, ali ima diplomu da govori strane jezike. Moda to bude dovoljno.
Malo prije 15 sati u konzulat dolazi Aleksej Borisovič Simonov, advokat. Zapamtite to ime ako odlazite u Moskvu. Odlazimo ponovno u policijsku stanicu. Isti tip nas pretresa. Još uvijek mu se cijev automata zabija u vrat.
Prvo hapenje
U ormaru 410 dokumenti, naravno, nisu spremni. Nisu ih ni počeli izrađivati. Crvenokosa nervozno kucka po tipkovnici, plavuša i dalje šiva dokumente. Nakon 45 minuta uspijevaju ispisati ravno 17 različitih dokumenata koje moram potpisati. Na nekim sam na hrvatskom napisao da ne govorim ruski, ali da mi je prevedeno što potpisujem. Aleksej mi je prevodio, a ja sam priznao da su me policajci zaustavili u ulici Povarskaja kod kućnog broja 30 i priveli jer nemam uredne dokumente. U ulici Povarskaja nikada nisam bio, nemam pojma gdje je i nikada nisam čuo za nju. Nema veze, neka im bude. Slubeno sam uhapen.
Oduzimaju mi putovnicu i vode na uzimanje otisaka. Osim jagodica svih deset prstiju na rukama, uzeli su i otiske cijelih prstiju te dlanova. Ruke su mi ljepljive od mastila koje mi je policajac valjkom nanio na ruke. Perem ih Vimom u uasno prljavom WC-u. Vraćaju mi putovnicu i opet se penjem na četvrti kat u ormar 410. Tamo plavuša i crvenokosa kojima se pridruio i inspektor po imenu Sergej nagovaraju mog odvjetnika da uzmemo sve dokumente na "fleški" i odnesemo ih u neku treću policijsku postaju. Tamo je sutkinja "bolj lojalna" i bre će mi suditi. Jedina "fleška", memorijski stick, USB, zovite spravicu kako hoćete za mene će zauvijek ostati "fleška" je u obliku malca, Miniona, zlobnog stvorenja iz crtića "Kako je Gru ukrao mjesec" i ostalih nastavaka. U međuvremenu su otkrili da sam po slubenom računalnom sustavu ja već napustio Rusiju i da bi sutkinja na Arbatu zbog toga mogla praviti probleme. Navodno je ne zanima što pred sobom ima čovjeka i njegovu putovnicu. Njoj računalo kae da sam otputovao i ja sam otputovao, a ona ne moe suditi nekome koga nema.
Inspektor Sergej pobjegao od uhapenika Vojislava
Odbijamo njihovu ponudu i Sergej nas s još jednim uhapenikom crnom maricom pod rotacijom i sirenama vodi na Arbatski sud. U njemu guva, sude nekom ultranacionalisti, vođi skinheada zbog nekakvog prosvjeda. Čekaonica prepuna novinara sudskih pristava i skinjarinih drugova. I jedan pop koji prevrće brojanicu. Valjda se moli da skinsa puste na slobodu. "Nema od ovoga ništa", kae Sergej nakon dva sata čekanja. Trčimo niz stepenice za njim. Bri je i dok smo izašli iz suda više ga nema. Policijski inspektor Sergej je pobjegao od uhapenika Vojislava.
Aleksej i ja dogovaramo strategiju za sutra. Idemo u policijsku stanicu u četvrti Hamovniki. Nju su nam predloili na Arbatu.
Izbačen iz policijske postaje
Utorak, 9 sati ujutro. Kroz metalni kontejner ulazimo u policijsku stanicu. Ovdje nas dočekuje policajka s nešto manjim automatom pa joj cijev ne smeta dok piše. Soba 204 u koju su nas uputili je zaključana, ali iz nje se čuje enski glas. Aleksej pristojno kuca, pa iznervirano lupa šakom po vratima. Nakon tri-četiri minute udaranja pojavljuje se policajka u civilu.
"Što hoćete?", pita.
Aleksej joj objašnjava.
"Jeste li ga vi uhapsili?", pita iznervirano Alekseja.
"Nisam. Sam se prijavio na Arbatu i oni su nas poslali vama jer je sud manje zauzet", odgovara joj
"Nije moj posao. Baš me briga što su vam rekli na Arbatu. Ja neću ispisivati dokumente", izbacuje nas iz ureda, daleko većeg od onog na četvrtom katu stanice na Arbatu.
Odlazimo na Arbat, ponovno u onaj ormarić. Policajkama se die kosa na glavi kad nas vide.
"Što hoćete?", pitaju.
"Na sud", odgovara Aleksej.
"Ne moe. Sutkinja je zauzeta do 14", odgovara crvenokosa. Plavuša još prošiva dokumente.
Podsjećam Alekseja na flešku. Nudim svoju, nema šanse da dokumente o hapšenju pohranim u Minionu. Moja fleška je barem ozbiljne crne boje. Kopiraju nam dokumente i spremam flešku u dep.
Vraćamo se u Hamovniki. Cijelo vrijeme jurimo jer imam kartu za let u 16 sati. Nadamo se da ćemo stići na njega.
Naoruana portirka je ljutita jer prošli put nismo za sobom zatvorili vrta. Viče na nas. Ponovno smo u sobi 204. Ponovno smo izbačeni. Ona neće imati posla s nama.
"Gdje je načelnik?", pita Aleksej.
"Nemam pojma. Ne pratim svaki njegov korak", odgovara nam i zalupi vrata. Čujemo ključ kako se okreće u bravi.
Prvi koji je došao moliti da ga deportiraju
Odlazimo u urudbeni ured i pitamo gdje je načelnik. Dvije ljubazne gospođe nam kau da je na katu iznad nas.
"Došao sam se potuiti na vašu policajku koja je odbila zaprimiti prijavu", kae Aleksej načelniku, plavokosom divu dobroćudnog lica.
"Kakvu prijavu?", pita načelnik.
"Ovaj ovdje hrvatski dravljanin hoće da ga deportirate iz Rusije do 16 sati", kae Aleksej.
Načelnik se smije. Njegov grohot odzvanja kancelarijom.
"Hoće da ga deportiramo? To je prvi s takvom eljom", odgovara i zaduuje dvojicu policajaca za moj slučaj. Jedan prepravlja dokumente koje smo donijeli s Arbata. Mora promijeniti ime policijske postaje, datum, i ulicu u kojoj sam uhapen. Da bi sve spadalo pod njihovu jurisdikciju.
Drugo hapenje i falsificirani dokumenti
"Povarskaja 30? Mi ćemo staviti Prečistinska, neka ostane broj 30", kae i smije se. Prvi sam Hrvat, tvrdi, kojeg protjeruju s područja te policijske stanice.
"Razumije li ruski? Ima li prevoditelja?", pita policajac.
"Nema, ja ću mu prevoditi", odgovara Aleksej.
"Ne moe to tako. Sutkinja će raditi probleme. Lijepo ćemo napisati da on govori ruski. Ionako ga neće ništa pitati", kae i rukom na dokumentima ispisuje da mi je sve jasno i da ruskim baratam skoro kao vilicom i noem. Ja potpisujem. Svejedno mi je. Njegov kolega prošiva moj dosje debelim bijelim koncem.
Ponovno sam slubeno uhapen. Policajac nas svojim privatnim automobilom vozi na sud. Danas mu je dobar dan. Nije ni izašao iz ureda, a uhapsio je ilegalca u Prečistinskoj. Sad će izgubiti malo vremena do suda i natrag i radni dan je manje-više gotov, a norma ispunjena.
Uvodi nas u sud, objašnjava cijelu situaciju kolegi koji čuva predstavnike srednjoazijskih republika, spomenute na početku teksta, i odlazi.
Stojimo na hodniku i čekamo. Vrijeme prolazi, sve je manje šanse da stignem na let. Aleksej moli da me prime preko reda. Pokraj nas naoruani policajci vode dvojicu sredovječnih muškaraca. Jednom su ruke lisičinama vezane iza leđa, drugom je desnica provučena ispod ljevice prvog i vezana ispred trbuha, jedan od policajaca je lisičinama vezan za njih. Uvode ih u sudnicu pokraj one pred kojom čekamo red. Trpaju ih u kavez. Nakon nekoliko minuta ih jednako vezane izvode vani. Prava ruska trojka.
Policajac umjesto mene napisao da mi je sve jasno
Nema više nikakve šanse da stignem na avion i javljam supruzi da mi nađe novi za sutra. Drimo palčeve da će danas sve završiti i da mi neće trebati još jedna karta. Konačno nas uvode u sudnicu. Osuđen sam jer sutkinja nema razloga sumnjati u 17 policijskih dokumenata prošivenih debelim bijelim koncem. Još samo da se sastavi zapisnik o presudi, potpis i mogu ići. Sutkinja odlazi, u sebi je već odavno zovem Patsy iako se zapravo zove Marija, a njena tajnica donosi propisno pečatiranu presudu. Samostalni odlazak iz Rusije, kazna pet hiljada rubalja i zabrana ulaska u dravu na pet godina.
Pobjeda!
Još ne.
Moram na ruskom napisati da sam razumio presudu. Aleksej ustaje i počinje pisati. Tajnica vrišti da ne smije on nego moram ja. Tajnica načas izlazi i policajac koji nas je čuvao sam ispisuje što sam ja morao napisati. Potpisujem ne čekajući prijevod. Aleksej pita policajca za uplatnicu za kaznu.
"Što će mu uplatnica kad ionako ide iz zemlje. Ima rok od 10 dana za albu i ne smiju mu raditi probleme na granici ako nije platio", kae policajac i smije se.
"Ovo mi je prvi put da se radujem da mi je klijent izgubio na sudu. Ne osjećam se dobro zbog toga", priznaje mi Aleksej dok se vozimo prema hrvatskom konzulatu.
"Nemoj se gristi. Samo sam htio što prije kući", odgovaram mu.
U konzulatu Robert kopira presudu. Veleposlanstvo će traiti slubeno očitovanje od ruskog Ministarstva vanjskih poslova zbog mog slučaja. Sumnjam da će ga dobiti. Nemamo ambasadora u Moskvi i Rusi nas ne zarezuju. Aleksej i Robert mi savjetuju da se ipak alim na presudu. Objašnjavam im da mi ne pada na pamet.
"Ali nećeš moći u Rusiju sljedećih pet godina", kau.
"Posljednji put sam bio u Rusiji prije 31 godinu. Trebat će proći barem još toliko da poelim ponovno", odgovaram im i odlazim prespavati posljednju noć na teritoriju Ruske federacije.
Sve je harašo. Takva je procedura
Srijeda, 5 sati ujutro, aerodrom Domodedovo. Pruam putovnicu mladiću na šalteru Austriana.
"Znate li da vam je istekla viza?", pita me.
"Znam", smijem se i pobjedonosno izvlačim sudsku odluku o deportaciji. Čita je, prevrće, i odlazi. Savjetuje se s kolegicama koje mu, očito, objašnjavaju da je sudska presuda vanija od istekle vize. Prua mi boarding pass.
"Sretan put", kae. Zahvaljujem mu.
Carinska kontrola. Ispituju me koliko novaca iznosim iz zemlje, imam li dolara ili eura i koliko. Nemam ništa.
Granična kontrola. Policajka uzima putovnicu i presudu.
"Četiri dana", govori i smije se. Ne da mi se objašnjavati,
"Sve je harašo, takva je procedura", kae mi i izdvaja me od ostalih putnika. Putovnicu i presudu je predala kolegici. Ona pod povećalom uspoređuje slike iz vize i putovnice s mojim crtama lica. Nekoliko minuta. Vraća mi putovnicu.
"A, presuda?", pitam.
"To ostaje kod nas", odgovara i odlazi. Razmišljam o Robertu i Alekseju i njihovom prijedlogu da se alim. Kako da se alim kad više nemam presudu. Na sreću večer prije sam je fotografirao. Sačuvao sam je kao i policijske dokumente koje nisam ni smio imati.
Nakon tri sata leta stiem u Beč. Došlo mi je da poljubim hodnik aerodroma Schwechat. Jedini prolazim kroz šalter za građane Europske unije, osvrćem se i gledam Ruse kako im provjeravaju vize. Vjerujem da ni jedan od njih neće doivjeti što i ja. Na trenutak poelim policajcu reći da su mi neki, nasumično izabrani, pomalo sumnjivi. Suzdravam se. Došao sam kući.
Na koncu elim zahvaliti osoblju veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Bez njih i Alekseja Simonova još uvijek bih bio zatočen u Rusiji. Organizatorima foruma "It's time for Moscow", na čiji poziv sam rado došao u Moskvu, i koji su nakon što su mi smjestili s pogrešnim datumima na vizi, prvo ignorirali, a onda odbili moje molbe za pomoć poručujem: "Än máu lồn". Na Arbatu imaju prevoditelja za vijetnamski. Neka tamo pitaju što to znači.
Erdogan rekao da je razgovarao s Putinom i Obamom o Alepu
Erdogan rekao da je razgovarao s Putinom i Obamom o Alepu
Foto: Hina
TURSKI predsjednik Recep Tayip Erdogan je izjavio da je o stanju u Alepu više puta razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da je vodio jedan dugi razgovor s američkim predsjednikom Barackom Obamom.
Ta intenziva diplomatska aktivnost se odvijala dok su stotine civila i pobunjenika evakuirane iz drugog sirijskog grada.
"Najprije sam razgovarao nekoliko puta s Putinom", rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom.
On je precizirao da je s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao o načinima pomoći stanovništvu grada na sjeveru Sirije.
"Njemačka je spremna sudjelovati na svaki mogući način u humanitarnoj pomoći", rekao je Erdogan ne preciziravši gdje je vođen taj razgovor.
Ranije je dodao da je "dugo razgovarao" s predsjednikom Obamom o Siriji i o Iraku.
Erdogan je dodao da je oko 1150 civila i ranjenih evakuirano iz pobunjeničkih četvrti u istočnom Alepu i da su stigli u susjednu pokrajinu Idlib, posljednje uporište pobune.
Ta evakuacija je dio dogovora o primirju koje su u utorak zaključili pobunjenici i vladine snage pod okriljem Turske i Rusije.
Velika Britanija postala prva zemlja koja doputa oplodnju od tri roditelja
Velika Britanija postala prva zemlja koja doputa oplodnju od tri roditelja
Foto: Shutterstock
VELIKA Britanija je postala prva drava koja je slubeno dozvolila in vitro oplodnju (IVF) od tri roditelja.
Dugoočekivanom odlukom britanske agencije za oplodnju i embriologiju (HFEA) dano je konačno odobrenje takozvanom mitohondrijskom transferu za kojeg liječnici tvrde da moe spriječiti neizlječive nasljedne bolesti.
Britanski parlament je prošle godine glasao o promjeni zakona kako bi dopustio takve postupke, a očekuje se da bi se prve bebe začete tom metodom mogle roditi već 2017.
Glavni savjetnik vlade za znanost Mark Wolport pohvalio je odluku kao "paljivu i obazrivu" procjenu koja Britaniju svrstava u predvodnike napretka medicine.
Tehnika uključuje intervenciju u proces oplodnje kako bi se uklonili mitohondriji koji, ako imaju grešku, mogu izazvati fatalne srčane probleme, otkazivanje jetre, modane poremećaje, sljepoću i mišićnu distrofiju.
"Doniranje mitohondrija stvara mogućnost za liječenje potencijalno kobnih stanja, te će donijeti nadu stotinama obitelji u Velikoj Britaniji", tvrdi Dagan Wells, profesor u biomedicinskom istraivačkom centru na Oxfordskom sveučilištu i jedan od mnogih stručnjaka koji su pozdravili ovu odluku.
Postupak se naziva IVF "od tri roditelja" jer će bebe, rođene iz genetski modificiranih embrija, imati DNA majke, oca i enske darivateljice.
Jeremy Farrar, direktor svjetske zdravstvene humanitarne organizacije Wellcome Trust, tvrdi kako je ovo "velik dan za ljude s mitohondrijskim bolestima".
Istraivačke skupine diljem svijeta ispitale su ove tehnike u nizu eksperimenata, no one se još nisu koristile za liječenje pacijenata u Velikoj Britaniji.
Prva i dosad jedina beba rođena je ovom tehnikom ranije ove godine, kad su američki liječnici u klinici u Meksiku pomogli tim postupkom jednom jordanskom paru. Međutim, to pitanje u Meksiku nije regulirano zakonom.
Kako je Rusija napala Ameriku "savrenim orujem"
Kako je Rusija napala Ameriku "savrenim orujem"
Foto: FAH
KAD su agenti američkog FBI-a u rujnu 2015. otkrili da su računala Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC), znali su točno o kome se radi. Već su imali posla s timom za cyber-špijunau povezanim s ruskom vladom, kojem su dali nadimak "Dukes" (eng. vojvode).
FBI je, naime, već godinama prije toga pokušavao izbaciti ove hakere iz neklasificiranog e-mail sustava Bijele kuće, State Departmenta, čak i vrhovnog vojnog tijela Joint Chiefs of Staff, čiji računalni sustav je jedan od najbolje zaštićenih.
No kako piše New York Times, ovo je bio prvi znak nove kampanje cyber-špijunae i informacijskog ratovanja s ciljem utjecaja na predsjedničke izbore 2016. što je prvi takav pokušaj strane sile u američkoj povijesti. Prema zaključcima američkih obavještajnih slubi, ono što je počelo kao prikupljanje informacija pretvorilo se u pokušaj da se našteti jednom kandidatu, Hillary Clinton, a pomogne drugom - Donaldu Trumpu.
Istraga New York Timesa, koji je razgovarao s desecima meta hakerskih napada, obavještajnim agentima koji su istraivali ove napade i članovima administracije predsjednika Baracka Obame, utvrdila je niz propuštenih signala, presporih reakcija i podcjenjivanja ozbiljnosti kampanje koja se na kraju pokazala uspješnom.
Prekasno reagirali na napad
DNC je nespretno i prekasno reagirao na upozorenja FBI-a, dok je Bijela kuća propustila odlučno odgovoriti na ruski cyber-napad, koji je na taj način prošao nekanjeno. Ruski hakeri su zahvaljujući suzdranoj reakciji mogli gotovo sedam mjeseci slobodno kopati kroz mreu DNC- prije nego su njegovi najviši dunosnici upozoreni, nakon čega su angairali cyber-eksperte da bolje zaštite sustav. Hakeri su u međuvremenu već prešli na privatni e-mail račun ravnatelja DNC-a Johna Podeste. Ni Podesta, koji je 2014. napisao izvještaj o cyber-privatnosti za Obamu, nije u početku shvatio teinu hakiranja.
Kada su ovog ljeta povjerljivi dokumenti i privatni e-mailovi Podeste i drugih visoko rangiranih demokrata počeli izlaziti na Wikileaksu i drugim stranicama, već je bilo kasno. Trump ih je ushićeno čitao na svojim predizbornim skupovima, znajući koliko mu idu u korist.
Posljednjih dana, Trump, dvije velike stranke i obavještajne slube vode javnu prepirku oko toga koji su točno dokazi da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojim slubama da prijeđu s uobičajene špijunae na operaciju potkopavanja američke demokracije i određivanja budućeg predsjednika.
Mnogi suradnici Clinton uvjereni su da je rusko hakiranje imalo znatan utjecaj na izbore, ali priznaju da su i drugi faktori pomogli Trumpu: slabost Clinton kao kandidata, skandal s njenim e-mail serverom, kao i objava ravnatelja FBI-a o nastavku istrage o tom skandalu.
Za Trumpa je otkriće obavještajnih slubi smiješno
No koliki god utjecaj imala, jasno je da je Rusija iskoristila oruje koje je već testirala ranije u Ukrajini i drugim europskim dravama. Za zemlju s oslabljenim gospodarstvom, cyber-napad se pokazao kao savršeno oruje: jeftino, a teško za detektiranje i utvrđivanje počinitelja.
Naravno, Rusija nije jedina koja koristi ovo oruje. SAD su i same vršile cyber-napade, a CIA je u posljednjih nekoliko desetljeća pokušala ili uspjela potkopati višestruke izbore u stranim dravama. Ali ruski napad tumači se kao povijesna prekretnica - s iznimkom novoizabranog predsjednika Trumpa, koji je odbacio otkriće obavještajnih slubi kao "smiješno", inzistirajući da "nemaju pojma" tko zapravo stoji iza napada.
Trump se pritom pozvao na razilaenje između FBI-a i CIA-e oko pravog motiva napada. Dok FBI smatra da je Putinov motiv bio samo narušiti demokratski proces, CIA je uvjerena da je izričiti motiv bio izbor Trumpa za predsjednika.
Njemačka ministrica odbila odjenuti haljinu i burku tokom posjeta Saudijskoj Arabiji
Njemačka ministrica odbila odjenuti haljinu i burku tokom posjeta Saudijskoj Arabiji
Foto: Getty images
NJEMAČKA ministrica obrane Ursula von der Leyen izazvala je polemike u javnosti nakon što je tokom nedavnog posjeta Saudijskoj Arabiji odbila odjenuti haljinu i burku.
Kazala je da je "ivcira" kada se ene tjera da nose haljinu te kako bi ene, baš kao i muškarci, trebale imati pravo same birati što će odjenuti.
"Niti jedna ena u mojoj delegaciji ne mora nositi haljinu", kazala je, a čini se da njezina odluka nije previše smetala saudijskom princu s kojim se susrela.
Ovaj potez ministrice dolazi svega nekoliko dana nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel zatraila zabranu nošenja burki u Njemačkoj.
Alep već mjesecima krvari, a Vijeće sigurnosti UN-a se sutra sastaje i raspravlja o mogućnostima
Alep već mjesecima krvari, a Vijeće sigurnosti UN-a se sutra sastaje i raspravlja o mogućnostima
Foto: Hina
VIJEĆE sigurnosti UN-a hitno će se sastati u petak na traenje Francuske, kako bi se razmotrilo humanitarno stanje u sirijskom gradu Alepu, rekli su diplomati.
To će biti zatvoreni sastanak o evakuaciji hiljada civila i humanitarnoj pomoći stanovnicima Alepa.
Francuski veleposlanik Francois Delatrre je pred novinarima govorio o europskoj inicijativi o raspoređivanju međunarodnih promatrača zaduenih za nadzor stanja u tom gradu na sjeveru Sirije.
"Francuska i Njemačka i drugi europski partneri usko surađuju oko prijedloga osiguranja evakuacije civila i humanitarnom pristupu" u Alep, rekao je.
On je ocijenio da je vanije nego ikada da se rasporede međunarodni promatrači pod okriljem UN-a za nadzor evakuacije.
Šef humanitarnih operacija UN-a Stephene O'Brien u petak će informirati veleposlanike 15 zemalja Vijeća o stanju u Alepu.
Prve evakuacije pobunjeničkih četvrti Alepa su počele u četvrtak dvama konvojima, a iz Pariza su pak u četvrtak krenula dva kamiona s prvom pomoći i građevinskim materijalom prema Siriji, kako bi se pomoglo onima koji bjee iz Alepa. Kopnom će preći oko 4.000 kilometara.
"Cilj je opskrbiti bolnice kako bi se mogle suočiti s povećanim zahtjevima ljudi koji će stići", rekao je Chadi Homedan, liječnik i član francuske nevladine medicinske organizacije UOSSM. Drugi kamion sadri materijal za obnovu zdravstvenih centara uništenih u napadima.
U Bruxellesu, na europskom summitu je francuski predsjednik Francois Hollande naglasio da je hitno potrebno evakuirati što više stanovnika.
Plenković ostaje sam u blokadi Srbije: Nakon SAD-a i Bruxelles pritiće Hrvatsku
Plenković ostaje sam u blokadi Srbije: Nakon SAD-a i Bruxelles pritiće Hrvatsku
Foto: FAH
HRVATSKA je blokirala Srbiji otvaranje poglavlja 26 u pregovorima s Europskom unijom, a taj je potez izazvao ustre reakcije vodećih srpskih političara
Hrvatsko-srpski odnosi posljednjih su dana na niskim granama. Kao što je već poznato Hrvatska je blokirala Srbiji otvaranje poglavlja 26 u pregovorima s Europskom unijom, a taj je potez izazvao ustre reakcije vodećih srpskih političara i brojne zakulisne igre.
Tako je ubrzo nakon toga hrvatskog premijera Andreja Plenkovića nazvao američki potpredsjednik Joe Biden kako bi smekšao hrvatski stav vezan uz pregovore Srbije s Unijom.
Danas je, pak, RTL-ov dopisnik iz Bruxellesa Tomislav Krasnec neslubeno doznao da se iz Europske komisije vodi jedna inicijativa, koordinirana s Bidenovim telefonskim pozivom, koja see prema premijeru Plenkoviću i koja eli da se što prije riješi taj problem zbog kojeg Hrvatska ima rezervu na otvaranje poglavlja 26 sa Srbijom i da se početkom iduće godine to poglavlje i otvori.
Plenković: Velikosrpska agresija nije floskula
Premijer Andrej Plenković komentirao je danas u Bruxellesu izjavu premijera Srbije Aleksandra Vučića koji je ustvrdio da je velikosrpska agresija na Hrvatsku "floskula".
"Što se tiče vremena velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, moj stav je sasvim decidiran i jasan. Naalost, nije riječ o floskuli nego o tragediji koja se dogodila i Hrvatskoj i BiH", rekao je.
Vučić kae da nije uvrijedio ni Hrvatsku ni Hrvate
Srpski premijer Alksandar Vučić izjavio je pak danas, regirajući na hrvatsku blokadu poglavlja 26 u pregovorima s EU-om, da nije izgovorio niti jednu uvredu na račun Hrvatske i Hrvata.
"Iznosio sam samo činjenice. U redu je da oni objašnjavaju svojim građanima koliko sam ja loš, ali moj je posao da bijem teške bitke, ali i da zaštitim građane, zemlju, a ne sebe", rekao je Vučić novinarima u skupštini Srbije gdje je nazočio skupu "Ekonomist: Svijet u 2017".
Vučić je, komentirajući blokadu poglavlja 26 obrazovanje i kulture, Hrvatsku prije dva dana nazvao "falsifikatom Europe i europskih vrijednosti", ustvrdivši da je samo Zagreb imao primjedbe kojima je onemogućeno otvaranje tog poglavlja. Uz Hrvatsku, međutim, rezerve u vezi s tim pitanjem imala je i Bugarska.
Srbijanski premijer istaknuo je tada i kako "Europa nije nešto o čemu Srbiju mogu da uče oni za koje su partizani bili teroristi, a ustaše vojska", oni koji se plaše srpskih čokoladica i koji dre da povijest počinje floskulama o velikosrpskoj agresiji.
Na pitanje hoće li se uskoro susresti i razgovarati s nekim od hrvatskih dunosnika, Vučić je danas novinarima rekao kako uvijek i sa svima eli razgovarati, ali da ovog časa "ne vidi o čemu", iako su, što se Srbije tiče, "vrata uvijek otvorena".
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
18.04.2024
Netanyahu britanskom efu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski efovi diplomacije pozvali Izrael na suzdranost od eskalacije
U izraelskim napadima uniteno vie od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, rtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivi vie od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otiao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastraujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kie koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoruani upali u selo
Izraelski vojnici uli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati anse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduevljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas vie od est mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
iri se lana slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
ena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je iv
Agencija: vedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostrateku promjenu
Iran: Na odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno bre od očekivanog
Nizozemska daje jo 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrke
Navalni je prije smrti uspio dovriti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred damije. Ozlijeđeno vie osoba
Jedna osoba ubijena u napadu noem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vjebe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna drava zabranila gotovo sve pobačaje
15-godinjak izveo pokolj u koli u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 atora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mrea krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zato Rusija tako manijakalno eli okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vrimo pritisak na Izrael da dopusti vie kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je teak, ali izvediv
SAD: Nismo obavijeteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporija. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
ef ukrajinskih obavjetajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obiljeava 30. godinjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrka Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati vie u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine jo zatočene
06.04.2024
Kuba pokuava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i eljezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti vie od 800 kriminalnih mrea
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoruanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i panjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najeće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre nita novo. Neprihvatljiv je
Odrao govor na kii, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred uruavanjem. Časnici: Skoro nita nam vie ne moe pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno sluati to Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Uruen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proirenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umijean u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, doli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam humanitaraca
Bijela kuća: Ogorčeni smo izraelskim napadom u kojem su ubijeni humanitarci
Katalonski predsjednik predloio novi referendum o neovisnosti. Ovo bi bilo pitanje
Biden i Xi pričali telefonom. "Cilj je kontrola napetosti između dvije supersile"
Rusi napadaju na istoku, vode se estoke bitke. Ključna ukrajinska linija propada
02.04.2024
Tri osobe nestale u lavini na vicarskom skijalitu
Iran odgovorio nakon napada na konzulat: Teheran će odlučiti o tipu kazne agresora
Novi rekord: Znanstvenici 48 sekundi odravali temperaturu od 100 milijuna stupnjeva
Izrael unitio iranski konzulat u Siriji. Iran: U napadu je ubijen brigadni general
Netanyahu sutra izlazi iz bolnice nakon operacije bruha
Snani vjetrovi poharali jug Poljske. Poginulo petero ljudi, među njima i dvoje djece
01.04.2024
U crkvi u Italiji curio plin, 25 ljudi zavrilo u bolnici
Kličko: Moguća je nova ruska ofenziva na Kijev
Srbin u Beču snimio video curice k
|