Foto: Vojislav Mazzoco Index

SJEDIM okružen s petnaestak Uzbeka, Kirgistanaca, Tadžika, Turkmena, veæi dio srednje Azije ima svoje predstavnike oko mene. Ima i Mongola. Pod stražnjicom nam je drvena klupa, lijevo od nas je željezni kavez za koji ipak nismo dovoljno opasni – èuva nas samo jedan policajac, pred nama sutkinja. Da nije odjevena u crnu togu bila bi idealna dvojnica Patsy Stone iz serije "Pa to je fantastièno!". Èita naša imena i nezainteresirano, nakon što ustanemo, usporeðuje umorna lica sa slikama iz putovnica.

"Osuðujem vas na novèanu kaznu u iznosu od 5000 rubalja i pet godina zabrane ulaska u Rusku Federaciju. Imate 14 dana da samostalno napustite teritorij Ruske Federacije", odrezala je svima, osim jednom, istu kaznu. On je morao ostati stajati za primjer drugima dok je èitala presudu, on æe u zatvor. Skupno suðenje, skupna presuda, bez rijeèi obrane. Za moje suosuðenike presuda je nesreæa. Moraju kuæi. Za mene je pobjeda. Mogu kuæi.

Trebao sam provjeriti vizu, sedam sati je previše

Èetiri dana ranije, u subotu 10. studenog stajao sam na šalteru Lufthanse na Domodedovu, jednom od tri moskovska meðunarodna aerodroma. Nije još svanulo, 7 je sati, a ja se ni nakon tri dana nisam priviknuo na vremensku razliku. U glavi mi je još zagrebaèkih 5 ujutro. Pružam putovnicu, službenica se zadubila u nju, vraæa mi je i nešto mi govori. Pospan sam i zapravo je ne slušam. Èekam boarding pass, ali ona ne prestaje govoriti.

"Istekla vam je viza, ne možete se ukrcati na avion", konaèno se njene rijeèi probijaju do svjesnog dijela mozga. Tri dana ranije ušao sam u Rusiju na poziv moskovske gradske uprave koja se novinarima željela pohvaliti svime što je veæ napravila u sklopu priprema za svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. godine. U ta tri dana istekla mi je viza, koju mi je organizator osigurao, baš kao i avionsku kartu. Prošao sam pola svijeta i nikada nisam èuo za trodnevnu vizu, zato i nisam provjeravao datume. A, trebao sam.

"I, što sad da radim", pitam službenicu.
"Ne znam, maknite se", odgovara mi.

Na šalteru informacija mi daju broj dežurnog ruskog konzula. Besplatno ga zovem s telefonske govornice.

"Javite se u svoju ambasadu" kaže mi i poklapa slušalicu. Subota je, rano ujutro i u hrvatskom veleposlanstvu u Moskvi nema nikoga. Telefonski automat toliko brzo diktira broj za hitne sluèajeve da sam ga tek iz treæeg pokušaja uspio zapisati. Zovem, nitko ne odgovara. Sviæe i Moskva se tek budi. Zagreb još duboko spava, ali supruga uspijeva dobiti dežurnu službu Ministarstva vanjskih poslova. Uzimaju njen broj i obeæavaju joj da æe joj se uskoro javiti. I zaista se jako brzo javljaju.

Probudili su konzulat u Moskvi i javili rješenje. Samo u ponedjeljak ujutro trebam otiæi u Federalnu migracijsku službu, Pokrovka 42, i tamo platiti kaznu pa æe mi izdati novu izlaznu vizu. Dobro bi bilo i da imam spremnu avionsku kartu pa æe cijeli postupak biti brži. Ne zvuèi strašno. Iskoristit æu malo dulji boravak u Moskvi da posjetim dva Bulgakovljeva muzeja, prošetam do Patrijaršijskih ribnjaka, prolunjam do zgrade Izvjestije, razgledam monumentalne stanice Metroa, možda nešto kæeri kupim u Centralnom Detskom Magazinu u kojem sam prije više od 30 godina i sam birao igraèke...

Ne zvuèi loše, ali u raèunici nije ruska birokracija koja pravila mijenja svakodnevno. I zna da æe se veæ sutra još jednom promijeniti pa danas ne želi raditi baš ništa.




Èekat æete još devet dana

Ponedjeljak, 9 sati ujutro. Samouvjereno ulazim u Federalnu migracijsku službu i zaštitaru na vratima kažem: "My visa has expired, and I need a new exit visa". Gleda kroz mene.
"Do you speak English?", pitam.
"Njet", odgovara.
"Viza problemi", pokušavam. Pokazuje mi prema zatvorenim šalterima na desnoj strani. Na svima su spuštene rolete!
Èekam.
Nakon pola sata prva se roleta diže i trèim prema šalteru. Troje je bržih od mene.
Èekam.
Roleta se spušta, ali se otvara na drugom šalteru. Sad sam ja brži. Ponavljam reèenicu koju sam na engleskom rekao zaštitaru.
"Ja ne govorijo po angliski", odgovara mi mlada službenica. Sad se meni spušta metaforièka roleta pred oènim jabuèicama. U državnoj službi za strance sam i nitko ne govori engleski, lingua franca 21. stoljeæa. Na sreæu ubacuje se britanski državljanin, izgledom s dalekog istoka, i nudi pomoæ.
Prevodi službenici moje probleme i njene odgovore.
"Morate otiæi na policiju i prijaviti se. Oni æe vas odvesti na sud gdje æete platiti kaznu. To æe trajati dva dana. Onda se vratite ovdje i za sedam dana æete dobiti novu vizu", èujem i ne vjerujem svojim ušima. Zovem hrvatske konzule u Moskvi, ali i oni nakon dugog èekanja da se roleta ponovno digne dobivaju isti odgovor. Policija, sud, kazna, sedam dana èekanja.

Crvenokosa policajka tipka, plavokosa šije dokumente

Nema šanse da se prijavim ruskoj policiji bez diplomatske pomoæi. Kako bismo se dobro razumjeli vjerojatno bih završio u zatvoru s priznanjem da sam ipak ja mlatnuo sjekirom po glavi onu Raskoljnikovljevu babu.

U hrvatskom konzulatu na adresi Ostoženka 23, zapamtite je idete li u Moskvu, me doèekuje dvoje izvrsnih i izuzetno ljubaznih diplomata, braèni par Maja i Siniša Ivanec, a vrata mi otvara jednako srdaèni Robert, kojem nažalost nisam zapamtio prezime. Sve troje su zaprepašteni razvojem dogaðaja. Imali su prošlosti sliènih situacija i nikada nije bilo ni rijeèi o policiji, sudu, èekanju. Platila bi se kazna i otišlo kuæi.



Maja izvrsno govori ruski, ona æe sa mnom u najbližu policijsku stanicu, par minuta šetnje. Najbliža policijska postaja je pokraj Krimskog mosta. Izgleda kao vojarna. Ograðena je rebrastim èeliènim ploèama i bodljikavom žicom. Na ploèi piše Policijski bataljun. Stražar s automatom oko vrata proviri kroz izrez na vratima uzme naše putovnice i za par minuta nas pušta unutra. Pretresa nas i upuæuje prema crvenim vratima. Zakljuèana su. Na njima piše da ponedjeljkom ne rade. Stražar je to zaboravio.

Vraæamo se konzulat i na internetu tražimo drugu policijsku stanicu. Ta je u èetvrti Arbat, vrlo blizu hotelu u kojem sam do subote spavao. Popularan je to kvart sa skupim hotelima i restoranima, dugaèkom turistièkom pješaèkom zonom u kojoj ljubitelji Spužve Boba Skockanog mogu prezalogajiti u Rakovoj poslastici. Pokrajnji Krivoarbatski prolaz kroje policijsku stanicu zapelu u nekim davnim vremenima. Ulazimo i opet nas doèekuje policajac s automatskom puškom. No, ovaj sjedi za stolom i dok zapisuje naše podatke cijev automata mu se zabija pod bradu. Nadam se da neæe sam sebi sprašiti metak kroz grlo.

Pretresa nas i šalje na èetvrti kat u sobu 410. Svašta se na svijetu zove sobom, ali ovo je ormar s prozorom. U njemu dvije policajke, crvenokosa i plavuša. Prva tipka po raèunalu, druga iglom i debelim bijelim koncem prošiva dokumente. Zadubljena je u šivanje, ali se ipak dok Maja na ruskom objašnjava tko smo i što trebamo ubacuje u razgovor ljutitim komentarima. Razumijem, iako ne govorim, dovoljno ruskog da shvaæam da je nervira što smo došli. Zašto nismo izabrali neku drugu stanicu, pita se. Eto nismo, u FMS-u su rekli da možemo u bilo kojoj obaviti što trebamo. Prihvaæaju, ipak, moje dokumente prevræu ih i kopiraju.



Imamo prevoditelja samo za vijetnamski

"Vratite se za tri sata pa æe sve biti spremno, ali morate dovesti službenog prevoditelja jer bez njega ga sud neæe saslušati", kažu.
"Ja æu mu prevoditi", kaže Maja.
"Imate li diplomu ruskog i hrvatskog?", pitaju.
"Nemam", kaže naša diplomatkinja.
"Onda ne možete", odgovaraju.
"Po Beèkoj konvenciji iz 1961. godine vi ste dužni osigurati prevoditelja", izvlaèi Maja diplomatsku artiljeriju.
"Nemamo prevoditelja. Samo za vijetnamski", ukopavaju se Ruskinje.
Slušam ih i navrh jezika mi je da kažem da od vijetnamskog znam reæi: "Ho Ši Min, Sajgon i ăn máu lồn". I da pitam hoæe li to biti dovoljno. Suzdržavam se zbog posljednjeg, možda one govore vijetnamski.
Odlazimo iz policije i Maja pokušava dozvati prevoditeljicu. Ne može doæi, zauzeta je. Siniša se, na sreæu, dosjetio mladog odvjetnika koji govori hrvatski. Nije službeni prevoditelj, ali ima diplomu da govori strane jezike. Možda to bude dovoljno.
Malo prije 15 sati u konzulat dolazi Aleksej Borisoviè Simonov, advokat. Zapamtite to ime ako odlazite u Moskvu. Odlazimo ponovno u policijsku stanicu. Isti tip nas pretresa. Još uvijek mu se cijev automata zabija u vrat.

Prvo hapšenje

U ormaru 410 dokumenti, naravno, nisu spremni. Nisu ih ni poèeli izraðivati. Crvenokosa nervozno kucka po tipkovnici, plavuša i dalje šiva dokumente. Nakon 45 minuta uspijevaju ispisati ravno 17 razlièitih dokumenata koje moram potpisati. Na nekim sam na hrvatskom napisao da ne govorim ruski, ali da mi je prevedeno što potpisujem. Aleksej mi je prevodio, a ja sam priznao da su me policajci zaustavili u ulici Povarskaja kod kuænog broja 30 i priveli jer nemam uredne dokumente. U ulici Povarskaja nikada nisam bio, nemam pojma gdje je i nikada nisam èuo za nju. Nema veze, neka im bude. Službeno sam uhapšen.

Oduzimaju mi putovnicu i vode na uzimanje otisaka. Osim jagodica svih deset prstiju na rukama, uzeli su i otiske cijelih prstiju te dlanova. Ruke su mi ljepljive od mastila koje mi je policajac valjkom nanio na ruke. Perem ih Vimom u užasno prljavom WC-u. Vraæaju mi putovnicu i opet se penjem na èetvrti kat u ormar 410. Tamo plavuša i crvenokosa kojima se pridružio i inspektor po imenu Sergej nagovaraju mog odvjetnika da uzmemo sve dokumente na "fleški" i odnesemo ih u neku treæu policijsku postaju. Tamo je sutkinja "bolj lojalna" i brže æe mi suditi. Jedina "fleška", memorijski stick, USB, zovite spravicu kako hoæete za mene æe zauvijek ostati "fleška" je u obliku malca, Miniona, zlobnog stvorenja iz crtiæa "Kako je Gru ukrao mjesec" i ostalih nastavaka. U meðuvremenu su otkrili da sam po službenom raèunalnom sustavu ja veæ napustio Rusiju i da bi sutkinja na Arbatu zbog toga mogla praviti probleme. Navodno je ne zanima što pred sobom ima èovjeka i njegovu putovnicu. Njoj raèunalo kaže da sam otputovao i ja sam otputovao, a ona ne može suditi nekome koga nema.

Inspektor Sergej pobjegao od uhapšenika Vojislava

Odbijamo njihovu ponudu i Sergej nas s još jednim uhapšenikom crnom maricom pod rotacijom i sirenama vodi na Arbatski sud. U njemu gužva, sude nekom ultranacionalisti, voði skinheada zbog nekakvog prosvjeda. Èekaonica prepuna novinara sudskih pristava i skinjarinih drugova. I jedan pop koji prevræe brojanicu. Valjda se moli da skinsa puste na slobodu. "Nema od ovoga ništa", kaže Sergej nakon dva sata èekanja. Trèimo niz stepenice za njim. Brži je i dok smo izašli iz suda više ga nema. Policijski inspektor Sergej je pobjegao od uhapšenika Vojislava.

Aleksej i ja dogovaramo strategiju za sutra. Idemo u policijsku stanicu u èetvrti Hamovniki. Nju su nam predložili na Arbatu.

Izbaèen iz policijske postaje

Utorak, 9 sati ujutro. Kroz metalni kontejner ulazimo u policijsku stanicu. Ovdje nas doèekuje policajka s nešto manjim automatom pa joj cijev ne smeta dok piše. Soba 204 u koju su nas uputili je zakljuèana, ali iz nje se èuje ženski glas. Aleksej pristojno kuca, pa iznervirano lupa šakom po vratima. Nakon tri-èetiri minute udaranja pojavljuje se policajka u civilu.
"Što hoæete?", pita.
Aleksej joj objašnjava.
"Jeste li ga vi uhapsili?", pita iznervirano Alekseja.
"Nisam. Sam se prijavio na Arbatu i oni su nas poslali vama jer je sud manje zauzet", odgovara joj
"Nije moj posao. Baš me briga što su vam rekli na Arbatu. Ja neæu ispisivati dokumente", izbacuje nas iz ureda, daleko veæeg od onog na èetvrtom katu stanice na Arbatu.
Odlazimo na Arbat, ponovno u onaj ormariæ. Policajkama se diže kosa na glavi kad nas vide.
"Što hoæete?", pitaju.
"Na sud", odgovara Aleksej.
"Ne može. Sutkinja je zauzeta do 14", odgovara crvenokosa. Plavuša još prošiva dokumente.
Podsjeæam Alekseja na flešku. Nudim svoju, nema šanse da dokumente o hapšenju pohranim u Minionu. Moja fleška je barem ozbiljne crne boje. Kopiraju nam dokumente i spremam flešku u džep.
Vraæamo se u Hamovniki. Cijelo vrijeme jurimo jer imam kartu za let u 16 sati. Nadamo se da æemo stiæi na njega.
Naoružana portirka je ljutita jer prošli put nismo za sobom zatvorili vrta. Vièe na nas. Ponovno smo u sobi 204. Ponovno smo izbaèeni. Ona neæe imati posla s nama.
"Gdje je naèelnik?", pita Aleksej.
"Nemam pojma. Ne pratim svaki njegov korak", odgovara nam i zalupi vrata. Èujemo kljuè kako se okreæe u bravi.

Prvi koji je došao moliti da ga deportiraju

Odlazimo u urudžbeni ured i pitamo gdje je naèelnik. Dvije ljubazne gospoðe nam kažu da je na katu iznad nas.
"Došao sam se potužiti na vašu policajku koja je odbila zaprimiti prijavu", kaže Aleksej naèelniku, plavokosom divu dobroæudnog lica.
"Kakvu prijavu?", pita naèelnik.
"Ovaj ovdje hrvatski državljanin hoæe da ga deportirate iz Rusije do 16 sati", kaže Aleksej.
Naèelnik se smije. Njegov grohot odzvanja kancelarijom.
"Hoæe da ga deportiramo? To je prvi s takvom željom", odgovara i zadužuje dvojicu policajaca za moj sluèaj. Jedan prepravlja dokumente koje smo donijeli s Arbata. Mora promijeniti ime policijske postaje, datum, i ulicu u kojoj sam uhapšen. Da bi sve spadalo pod njihovu jurisdikciju.



Drugo hapšenje i falsificirani dokumenti

"Povarskaja 30? Mi æemo staviti Preèistinska, neka ostane broj 30", kaže i smije se. Prvi sam Hrvat, tvrdi, kojeg protjeruju s podruèja te policijske stanice.
"Razumije li ruski? Ima li prevoditelja?", pita policajac.
"Nema, ja æu mu prevoditi", odgovara Aleksej.
"Ne može to tako. Sutkinja æe raditi probleme. Lijepo æemo napisati da on govori ruski. Ionako ga neæe ništa pitati", kaže i rukom na dokumentima ispisuje da mi je sve jasno i da ruskim baratam skoro kao vilicom i nožem. Ja potpisujem. Svejedno mi je. Njegov kolega prošiva moj dosje debelim bijelim koncem.

Ponovno sam službeno uhapšen. Policajac nas svojim privatnim automobilom vozi na sud. Danas mu je dobar dan. Nije ni izašao iz ureda, a uhapsio je ilegalca u Preèistinskoj. Sad æe izgubiti malo vremena do suda i natrag i radni dan je manje-više gotov, a norma ispunjena.
Uvodi nas u sud, objašnjava cijelu situaciju kolegi koji èuva predstavnike srednjoazijskih republika, spomenute na poèetku teksta, i odlazi.

Stojimo na hodniku i èekamo. Vrijeme prolazi, sve je manje šanse da stignem na let. Aleksej moli da me prime preko reda. Pokraj nas naoružani policajci vode dvojicu sredovjeènih muškaraca. Jednom su ruke lisièinama vezane iza leða, drugom je desnica provuèena ispod ljevice prvog i vezana ispred trbuha, jedan od policajaca je lisièinama vezan za njih. Uvode ih u sudnicu pokraj one pred kojom èekamo red. Trpaju ih u kavez. Nakon nekoliko minuta ih jednako vezane izvode vani. Prava ruska trojka.

Policajac umjesto mene napisao da mi je sve jasno

Nema više nikakve šanse da stignem na avion i javljam supruzi da mi naðe novi za sutra. Držimo palèeve da æe danas sve završiti i da mi neæe trebati još jedna karta. Konaèno nas uvode u sudnicu. Osuðen sam jer sutkinja nema razloga sumnjati u 17 policijskih dokumenata prošivenih debelim bijelim koncem. Još samo da se sastavi zapisnik o presudi, potpis i mogu iæi. Sutkinja odlazi, u sebi je veæ odavno zovem Patsy iako se zapravo zove Marija, a njena tajnica donosi propisno peèatiranu presudu. Samostalni odlazak iz Rusije, kazna pet hiljada rubalja i zabrana ulaska u državu na pet godina.
Pobjeda!
Još ne.

Moram na ruskom napisati da sam razumio presudu. Aleksej ustaje i poèinje pisati. Tajnica vrišti da ne smije on nego moram ja. Tajnica naèas izlazi i policajac koji nas je èuvao sam ispisuje što sam ja morao napisati. Potpisujem ne èekajuæi prijevod. Aleksej pita policajca za uplatnicu za kaznu.
"Što æe mu uplatnica kad ionako ide iz zemlje. Ima rok od 10 dana za žalbu i ne smiju mu raditi probleme na granici ako nije platio", kaže policajac i smije se.
"Ovo mi je prvi put da se radujem da mi je klijent izgubio na sudu. Ne osjeæam se dobro zbog toga", priznaje mi Aleksej dok se vozimo prema hrvatskom konzulatu.
"Nemoj se gristi. Samo sam htio što prije kuæi", odgovaram mu.

U konzulatu Robert kopira presudu. Veleposlanstvo æe tražiti službeno oèitovanje od ruskog Ministarstva vanjskih poslova zbog mog sluèaja. Sumnjam da æe ga dobiti. Nemamo ambasadora u Moskvi i Rusi nas ne zarezuju. Aleksej i Robert mi savjetuju da se ipak žalim na presudu. Objašnjavam im da mi ne pada na pamet.
"Ali neæeš moæi u Rusiju sljedeæih pet godina", kažu.
"Posljednji put sam bio u Rusiji prije 31 godinu. Trebat æe proæi barem još toliko da poželim ponovno", odgovaram im i odlazim prespavati posljednju noæ na teritoriju Ruske federacije.

Sve je harašo. Takva je procedura

Srijeda, 5 sati ujutro, aerodrom Domodedovo. Pružam putovnicu mladiæu na šalteru Austriana.
"Znate li da vam je istekla viza?", pita me.
"Znam", smijem se i pobjedonosno izvlaèim sudsku odluku o deportaciji. Èita je, prevræe, i odlazi. Savjetuje se s kolegicama koje mu, oèito, objašnjavaju da je sudska presuda važnija od istekle vize. Pruža mi boarding pass.
"Sretan put", kaže. Zahvaljujem mu.
Carinska kontrola. Ispituju me koliko novaca iznosim iz zemlje, imam li dolara ili eura i koliko. Nemam ništa.
Granièna kontrola. Policajka uzima putovnicu i presudu.
"Èetiri dana", govori i smije se. Ne da mi se objašnjavati,
"Sve je harašo, takva je procedura", kaže mi i izdvaja me od ostalih putnika. Putovnicu i presudu je predala kolegici. Ona pod poveæalom usporeðuje slike iz vize i putovnice s mojim crtama lica. Nekoliko minuta. Vraæa mi putovnicu.

"A, presuda?", pitam.
"To ostaje kod nas", odgovara i odlazi. Razmišljam o Robertu i Alekseju i njihovom prijedlogu da se žalim. Kako da se žalim kad više nemam presudu. Na sreæu veèer prije sam je fotografirao. Saèuvao sam je kao i policijske dokumente koje nisam ni smio imati.
Nakon tri sata leta stižem u Beè. Došlo mi je da poljubim hodnik aerodroma Schwechat. Jedini prolazim kroz šalter za graðane Europske unije, osvræem se i gledam Ruse kako im provjeravaju vize. Vjerujem da ni jedan od njih neæe doživjeti što i ja. Na trenutak poželim policajcu reæi da su mi neki, nasumièno izabrani, pomalo sumnjivi. Suzdržavam se. Došao sam kuæi.

Na koncu želim zahvaliti osoblju veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Bez njih i Alekseja Simonova još uvijek bih bio zatoèen u Rusiji. Organizatorima foruma "It's time for Moscow", na èiji poziv sam rado došao u Moskvu, i koji su nakon što su mi smjestili s pogrešnim datumima na vizi, prvo ignorirali, a onda odbili moje molbe za pomoæ poruèujem: "ăn máu lồn". Na Arbatu imaju prevoditelja za vijetnamski. Neka tamo pitaju što to znaèi.
 

Foto: Hina

TURSKI predsjednik Recep Tayip Erdogan je izjavio da je o stanju u Alepu više puta razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da je vodio jedan dugi razgovor s amerièkim predsjednikom Barackom Obamom.

Ta intenziva diplomatska aktivnost se odvijala dok su stotine civila i pobunjenika evakuirane iz drugog sirijskog grada.

"Najprije sam razgovarao nekoliko puta s Putinom", rekao je Erdogan na zajednièkoj konferenciji za novinare sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom.

On je precizirao da je s njemaèkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao o naèinima pomoæi stanovništvu grada na sjeveru Sirije.

"Njemaèka je spremna sudjelovati na svaki moguæi naèin u humanitarnoj pomoæi", rekao je Erdogan ne preciziravši gdje je voðen taj razgovor.

Ranije je dodao da je "dugo razgovarao" s predsjednikom Obamom o Siriji i o Iraku.

Erdogan je dodao da je oko 1150 civila i ranjenih evakuirano iz pobunjenièkih èetvrti u istoènom Alepu i da su stigli u susjednu pokrajinu Idlib, posljednje uporište pobune.

Ta evakuacija je dio dogovora o primirju koje su u utorak zakljuèili pobunjenici i vladine snage pod okriljem Turske i Rusije.
 

---

Velika Britanija postala prva zemlja koja dopušta oplodnju od tri roditelja

Foto: Shutterstock

VELIKA Britanija je postala prva država koja je službeno dozvolila in vitro oplodnju (IVF) od tri roditelja.

Dugooèekivanom odlukom britanske agencije za oplodnju i embriologiju (HFEA) dano je konaèno odobrenje takozvanom mitohondrijskom transferu za kojeg lijeènici tvrde da može sprijeèiti neizljeèive nasljedne bolesti.

Britanski parlament je prošle godine glasao o promjeni zakona kako bi dopustio takve postupke, a oèekuje se da bi se prve bebe zaèete tom metodom mogle roditi veæ 2017. 

Glavni savjetnik vlade za znanost Mark Wolport pohvalio je odluku kao "pažljivu i obazrivu" procjenu koja Britaniju svrstava u predvodnike napretka medicine.

Tehnika ukljuèuje intervenciju u proces oplodnje kako bi se uklonili mitohondriji koji, ako imaju grešku, mogu izazvati fatalne srèane probleme, otkazivanje jetre, moždane poremeæaje, sljepoæu i mišiænu distrofiju.

"Doniranje mitohondrija stvara moguænost za lijeèenje potencijalno kobnih stanja, te æe donijeti nadu stotinama obitelji u Velikoj Britaniji", tvrdi Dagan Wells, profesor u biomedicinskom istraživaèkom centru na Oxfordskom sveuèilištu i jedan od mnogih struènjaka koji su pozdravili ovu odluku.

Postupak se naziva IVF "od tri roditelja" jer æe bebe, roðene iz genetski modificiranih embrija, imati DNA majke, oca i ženske darivateljice.

Jeremy Farrar, direktor svjetske zdravstvene humanitarne organizacije Wellcome Trust, tvrdi kako je ovo "velik dan za ljude s mitohondrijskim bolestima".

Istraživaèke skupine diljem svijeta ispitale su ove tehnike u nizu eksperimenata, no one se još nisu koristile za lijeèenje pacijenata u Velikoj Britaniji.

Prva i dosad jedina beba roðena je ovom tehnikom ranije ove godine, kad su amerièki lijeènici u klinici u Meksiku pomogli tim postupkom jednom jordanskom paru. Meðutim, to pitanje u Meksiku nije regulirano zakonom.
 

---

Kako je Rusija napala Ameriku "savršenim oružjem"

Foto: FAH

KAD su agenti amerièkog FBI-a u rujnu 2015. otkrili da su raèunala Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC), znali su toèno o kome se radi. Veæ su imali posla s timom za cyber-špijunažu povezanim s ruskom vladom, kojem su dali nadimak "Dukes" (eng. vojvode).

FBI je, naime, veæ godinama prije toga pokušavao izbaciti ove hakere iz neklasificiranog e-mail sustava Bijele kuæe, State Departmenta, èak i vrhovnog vojnog tijela Joint Chiefs of Staff, èiji raèunalni sustav je jedan od najbolje zaštiæenih.

No kako piše New York Times, ovo je bio prvi znak nove kampanje cyber-špijunaže i informacijskog ratovanja s ciljem utjecaja na predsjednièke izbore 2016. što je prvi takav pokušaj strane sile u amerièkoj povijesti. Prema zakljuècima amerièkih obavještajnih službi, ono što je poèelo kao prikupljanje informacija pretvorilo se u pokušaj da se našteti jednom kandidatu, Hillary Clinton, a pomogne drugom - Donaldu Trumpu.

Istraga New York Timesa, koji je razgovarao s desecima meta hakerskih napada, obavještajnim agentima koji su istraživali ove napade i èlanovima administracije predsjednika Baracka Obame, utvrdila je niz propuštenih signala, presporih reakcija i podcjenjivanja ozbiljnosti kampanje koja se na kraju pokazala uspješnom.

Prekasno reagirali na napad

DNC je nespretno i prekasno reagirao na upozorenja FBI-a, dok je Bijela kuæa propustila odluèno odgovoriti na ruski cyber-napad, koji je na taj naèin prošao nekažnjeno. Ruski hakeri su zahvaljujuæi suzdržanoj reakciji mogli gotovo sedam mjeseci slobodno kopati kroz mrežu DNC- prije nego su njegovi najviši dužnosnici upozoreni, nakon èega su angažirali cyber-eksperte da bolje zaštite sustav. Hakeri su u meðuvremenu veæ prešli na privatni e-mail raèun ravnatelja DNC-a Johna Podeste. Ni Podesta, koji je 2014. napisao izvještaj o cyber-privatnosti za Obamu, nije u poèetku shvatio težinu hakiranja.

Kada su ovog ljeta povjerljivi dokumenti i privatni e-mailovi Podeste i drugih visoko rangiranih demokrata poèeli izlaziti na Wikileaksu i drugim stranicama, veæ je bilo kasno. Trump ih je ushiæeno èitao na svojim predizbornim skupovima, znajuæi koliko mu idu u korist.

Posljednjih dana, Trump, dvije velike stranke i obavještajne službe vode javnu prepirku oko toga koji su toèno dokazi da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojim službama da prijeðu s uobièajene špijunaže na operaciju potkopavanja amerièke demokracije i odreðivanja buduæeg predsjednika.

Mnogi suradnici Clinton uvjereni su da je rusko hakiranje imalo znatan utjecaj na izbore, ali priznaju da su i drugi faktori pomogli Trumpu: slabost Clinton kao kandidata, skandal s njenim e-mail serverom, kao i objava ravnatelja FBI-a o nastavku istrage o tom skandalu.

Za Trumpa je otkriæe obavještajnih službi smiješno

No koliki god utjecaj imala, jasno je da je Rusija iskoristila oružje koje je veæ testirala ranije u Ukrajini i drugim europskim državama. Za zemlju s oslabljenim gospodarstvom, cyber-napad se pokazao kao savršeno oružje: jeftino, a teško za detektiranje i utvrðivanje poèinitelja.

Naravno, Rusija nije jedina koja koristi ovo oružje. SAD su i same vršile cyber-napade, a CIA je u posljednjih nekoliko desetljeæa pokušala ili uspjela potkopati višestruke izbore u stranim državama. Ali ruski napad tumaèi se kao povijesna prekretnica - s iznimkom novoizabranog predsjednika Trumpa, koji je odbacio otkriæe obavještajnih službi kao "smiješno", inzistirajuæi da "nemaju pojma" tko zapravo stoji iza napada.

Trump se pritom pozvao na razilaženje izmeðu FBI-a i CIA-e oko pravog motiva napada. Dok FBI smatra da je Putinov motiv bio samo narušiti demokratski proces, CIA je uvjerena da je izrièiti motiv bio izbor Trumpa za predsjednika.

---

Njemaèka ministrica odbila odjenuti haljinu i burku tokom posjeta Saudijskoj Arabiji

Foto: Getty images

NJEMAÈKA ministrica obrane Ursula von der Leyen izazvala je polemike u javnosti nakon što je tokom nedavnog posjeta Saudijskoj Arabiji odbila odjenuti haljinu i burku.

Kazala je da je "živcira" kada se žene tjera da nose haljinu te kako bi žene, baš kao i muškarci, trebale imati pravo same birati što æe odjenuti.

"Niti jedna žena u mojoj delegaciji ne mora nositi haljinu", kazala je, a èini se da njezina odluka nije previše smetala saudijskom princu s kojim se susrela.

Ovaj potez ministrice dolazi svega nekoliko dana nakon što je njemaèka kancelarka Angela Merkel zatražila zabranu nošenja burki u Njemaèkoj.

---

Alep veæ mjesecima krvari, a Vijeæe sigurnosti UN-a se sutra sastaje i raspravlja o moguænostima

Foto: Hina

VIJEÆE sigurnosti UN-a hitno æe se sastati u petak na traženje Francuske, kako bi se razmotrilo humanitarno stanje u sirijskom gradu Alepu, rekli su diplomati.

To æe biti zatvoreni sastanak o evakuaciji hiljada civila i humanitarnoj pomoæi stanovnicima Alepa.

Francuski veleposlanik Francois Delatrre je pred novinarima govorio o europskoj inicijativi o rasporeðivanju meðunarodnih promatraèa zaduženih za nadzor stanja u tom gradu na sjeveru Sirije.           

"Francuska i Njemaèka i drugi europski partneri usko suraðuju oko prijedloga osiguranja evakuacije civila i humanitarnom pristupu" u Alep, rekao je.

On je ocijenio da je važnije nego ikada da se rasporede meðunarodni promatraèi pod okriljem UN-a za nadzor evakuacije.

Šef humanitarnih operacija UN-a Stephene O'Brien u petak æe informirati veleposlanike 15 zemalja Vijeæa o stanju u Alepu.

Prve evakuacije pobunjenièkih èetvrti Alepa su poèele u èetvrtak dvama konvojima, a iz Pariza su pak u èetvrtak krenula dva kamiona s prvom pomoæi i graðevinskim materijalom prema Siriji, kako bi se pomoglo onima koji bježe iz Alepa. Kopnom æe preæi oko 4.000 kilometara.

"Cilj je opskrbiti bolnice kako bi se mogle suoèiti s poveæanim zahtjevima ljudi koji æe stiæi", rekao je Chadi Homedan, lijeènik i èlan francuske nevladine medicinske organizacije UOSSM. Drugi kamion sadrži materijal za obnovu zdravstvenih centara uništenih u napadima.

U Bruxellesu, na europskom summitu je francuski predsjednik Francois Hollande naglasio da je hitno potrebno evakuirati što više stanovnika.
 

---

Plenkoviæ ostaje sam u blokadi Srbije: Nakon SAD-a i Bruxelles pritišæe Hrvatsku

Foto: FAH

HRVATSKA je blokirala Srbiji otvaranje poglavlja 26 u pregovorima s Europskom unijom, a taj je potez izazvao žustre reakcije vodeæih srpskih politièara

Hrvatsko-srpski odnosi posljednjih su dana na niskim granama. Kao što je veæ poznato Hrvatska je blokirala Srbiji otvaranje poglavlja 26 u pregovorima s Europskom unijom, a taj je potez izazvao žustre reakcije vodeæih srpskih politièara i brojne zakulisne igre.

Tako je ubrzo nakon toga hrvatskog premijera Andreja Plenkoviæa nazvao amerièki potpredsjednik Joe Biden kako bi smekšao hrvatski stav vezan uz pregovore Srbije s Unijom.

Danas je, pak, RTL-ov dopisnik iz Bruxellesa Tomislav Krasnec neslužbeno doznao da se iz Europske komisije vodi jedna inicijativa, koordinirana s Bidenovim telefonskim pozivom, koja seže prema premijeru Plenkoviæu i koja želi da se što prije riješi taj problem zbog kojeg Hrvatska ima rezervu na otvaranje poglavlja 26 sa Srbijom i da se poèetkom iduæe godine to poglavlje i otvori.

Plenkoviæ: Velikosrpska agresija nije floskula

Premijer Andrej Plenkoviæ komentirao je danas u Bruxellesu izjavu premijera Srbije Aleksandra Vuèiæa koji je ustvrdio da je velikosrpska agresija na Hrvatsku "floskula".

"Što se tièe vremena velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, moj stav je sasvim decidiran i jasan. Nažalost, nije rijeè o floskuli nego o tragediji koja se dogodila i Hrvatskoj i BiH", rekao je.

Vuèiæ kaže da nije uvrijedio ni Hrvatsku ni Hrvate

Srpski premijer Alksandar Vuèiæ izjavio je pak danas, regirajuæi na hrvatsku blokadu poglavlja 26 u pregovorima s EU-om, da nije izgovorio niti jednu uvredu na raèun Hrvatske i Hrvata.

"Iznosio sam samo èinjenice. U redu je da oni objašnjavaju svojim graðanima koliko sam ja loš, ali moj je posao da bijem teške bitke, ali i da zaštitim graðane, zemlju, a ne sebe", rekao je Vuèiæ novinarima u skupštini Srbije gdje je nazoèio skupu "Ekonomist: Svijet u 2017".

Vuèiæ je, komentirajuæi blokadu poglavlja 26 obrazovanje i kulture, Hrvatsku prije dva dana nazvao "falsifikatom Europe i europskih vrijednosti", ustvrdivši da je samo Zagreb imao primjedbe kojima je onemoguæeno otvaranje tog poglavlja. Uz Hrvatsku, meðutim, rezerve u vezi s tim pitanjem imala je i Bugarska.

Srbijanski premijer istaknuo je tada i kako "Europa nije nešto o èemu Srbiju mogu da uèe oni za koje su partizani bili teroristi, a ustaše vojska", oni koji se plaše srpskih èokoladica i koji drže da povijest poèinje floskulama o velikosrpskoj agresiji.

 Na pitanje hoæe li se uskoro susresti i razgovarati s nekim od hrvatskih dužnosnika, Vuèiæ je danas novinarima rekao kako uvijek i sa svima želi razgovarati, ali da ovog èasa "ne vidi o èemu", iako su, što se Srbije tièe, "vrata uvijek otvorena".

---

Preuzeto sa portala INDEX.HR

---

25.04.2024

U Makedoniji su predsjednièki izbori, vodi oporbena desnièarska kandidatkinja

Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat æe se samo u Ukrajini

Fico gasi slovaèku televiziju i pretvara je u novu

Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi

Biden je potajno poslao Ukrajini moæne projektile. Veæ su izveli žestok udar na Ruse

Ide li Plenkoviæ u Bruxelles? Sunèana Glavak: Neæe on nigdje
24.04.2024

Penava: Upozoravam Plenkoviæa - ne prelazi tu crtu, imat æemo druge scenarije

Uhiæen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito

Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi

Amerièki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoæi Ukrajini, moguæa odluka veæ noæas

Hezbolah dronovima napao sjever Izraela

Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024

Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjaèi bio 6.3

Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini

Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice

State Department: Rat u Pojasu Gaz je znaèajno narušio stanje ljudskih prava

Ukrajini bi trebali stiæi moæni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz

Tužitelj: Trump se podmiæivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.

22.04.2024

Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilaèki brod na Krimu

Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi

Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"

Èuli ste za povremeni post? Iznenaðujuæe mijenja tijelo

Netanyahu: Zadat æemo nove teške udarce Hamasu

Donji dom amerièkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024

Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoæi. Rusija: To æe uništiti Ukrajinu

Amerika izglasala pomoæ Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata

SAD sprijeèio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu

Erdogan se sastao s voðom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela

Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to poèetak rata u svemiru?

Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogoðeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024

Èovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suðenje Trumpu

Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoæi

Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina

Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"

"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici vièu: "Smrt cionistima"

Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku

Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzroèili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024

Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD

New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odluèiti hrvatske izbore

Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuèe šest sustava Patriot

EU misli da Kina isporuèuje Rusiji komponente za izradu oružja

SAD: Blokirat æemo puno èlanstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom

Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera

Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024

Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami æemo odluèiti kako æemo odgovoriti Iranu

Njemaèki i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije

U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi

Rusi nadograðuju svoje tenkove-kornjaèe. Sad imaju radijske ometaèe

U BiH pronaðena djevojèica iz Njemaèke, žrtva trgovine ljudima

Rusi raketirali Èernihiv, poginulo najmanje 13 ljudi

Biraèi izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024

Kanaðanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca

Ukrajinski gradonaèelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije

Godina kada je cijela Europa gorjela

SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izruèenje Juliana Assangea

Koliko je jaka iranska vojska?

SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke moguænosti su zastrašujuæe

Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inaèe u godinu dana
16.04.2024

Ovaj èovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune

Deseci porotnika odbili biti na suðenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao

Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo

Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali

Èeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neæe imati šanse

Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024

Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima èekamo pomoæ

Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"

Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena

Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu

Iran: Mogli bismo gaðati Amerikance ako budu branili Izraelce

Policajka ubila napadaèa iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao

Izrael: Curica koja je ozlijeðena u iranskom napadu je kritièno
14.04.2024

Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu

Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael

Izrael: Spremni smo za moguæi iranski napad

Žena u SAD-u ubila deèka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrèine

Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraæa u Washington

Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem

Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoæi. Ovo je njihova taktika
13.04.2024

Biden oèekuje iranski napad na Izrael, poruèio im: Nemojte

UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata

Iran i Izrael desetljeæima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?

SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit æemo ga

Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku

Skoèio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ

Agencija: Švedska neæe ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024

Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitièku i geostratešku promjenu

Iran: Naš odgovor Izraelu bit æe kontroliran i neæe izazvati eskalaciju

Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu

Amerièki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od oèekivanog

Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini

Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez amerièke podrške

Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit æe se
11.04.2024

Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeðeno više osoba

Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadaèa ubila policija

Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom

Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji

Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks

Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viðenu" obrambenu suradnju
10.04.2024

Amerièka savezna država zabranila gotovo sve pobaèaje

15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji

UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeðenih civila

Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata

Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju èlanica NATO-a na obranu

Umro je Peter Higgs

Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024

Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje

Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novèanice zvali Maradona i Pele

Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?

SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoæi u Gazi