Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Francuzi traže da se Alžircu koji je utrčao u Bataclan i spašavao ljude da državljanstvo
Francuzi traže da se Alžircu koji je utrčao u Bataclan i spašavao ljude da državljanstvo
Foto: Hina
PETICIJU kojim se traži davanje francuskog državljanstva 35-godišnjem alžirskom čuvaru koji je pomogao gledateljima iz pariške koncertne dvorane Bataclan da pobjegnu od džihadističkog napada 13. studenoga u subotu je potpisalo više od 30.000 ljudi.
"Mogao je pobjeći kad je čuo pucnjeve jer se nalazio vani, ispred dvorane. Ali on je ušao u dvoranu i upozorio gledatelje te ih odveo kroz izlaze za slučaj nužde", stoji u tekstu peticije.
"Smiren i nepokolebljiv, omogućio je spašavanje života više desetaka posjetitelja", stoji u peticiji koju je pokrenula Thiaba Bruni, glasnogovornica i zamjenica predsjednice Vijeća crnih zajednica.
Čuvara, koji ne želi da mu ime bude javno objavljeno, u peticiji se naziva Didi. Didi je "stigao u Francusku kao šestomjesečno dijete i želi (francusko) državljanstvo koje, jednostavno, zaslužuje", kaže se u tekstu peticije.
On je 13. studenoga u dvoranu Bataclan prvi put ušao u trenucima dok su joj se napadači približavali, a potom još jednom, dok su pucali u ljude koji su došli na koncert, kako bi im pomogao pobjeći. U dvorani je od džihadističkih hitaca poginulo 90 ljudi, od ukupno 130, koliko ih je te večeri smrtno stradalo u Parizu.
Lassany Bathily, 25-godišnji Malijac bez dokumenata dobio je francusko državljanstvo nakon napada na košer dućan 9. siječnja 2015. nakon što su stotine hiljada osoba potpisale sličnu peticiju.
CNN objavio video rušenja ISIS-ove zgrade pune novca: Milijuni letjeli zrakom
CNN objavio video rušenja ISIS-ove zgrade pune novca: Milijuni letjeli zrakom
Screenshot: YouTube
AMERIČKO ministarstvo obrane objavilo je video bombardiranja zgrade u iračkom gradu Mosulu u kojoj su teroristi ISIS-a držali ogromne količine novca, piše CNN. Bombardiranje je obavljeno 11. siječnja, a tek sada je objavljena snimka.
U bezvučnom videu vidi se trenutak kada bomba pada na zgradu nakon čega slijedi velika eksplozija. U sljedećem trenutku veliki oblak dima diže se nad zgradom, a zrakom lete novčanice.
SAD nije objavio kolike su se količine novca nalazile u zgradi niti u kojoj su valuti bile.
"ISIS treba taj novac kako bi platio borce i kako bi regrutirali nove te kako bi proveli svoje aktivnosti", rekao je Lloyd Austin iz vojske SAD-a koji smatra da je ovo bio odličan napad.
Broj poginulih u džihadističkom napadu u Burkini Faso se popeo na 29
Broj poginulih u džihadističkom napadu u Burkini Faso se popeo na 29
DVADESET devet osoba je ubijeno i tridesetak ranjeno u džihadističkom napadu na hotel i restaurant u Ouagadougou, objavilo je ministarstvo unutarnje sigurnosti te male zemlje zapadne Afrike.
Prethodni podaci vlasti Burkine Faso navodili su 26 ubijenih. Većina žrtava su bijelci, naveo je izvor blizak tužiteljstvu, koji precizira da je najmanje pet državljana te zemlje među žrtvama.
Identificirana su tijela trojice džihadista, koji su svi muškarci, rekao je ministar Simon Compaore, koji je precizirao da su napači jako mladi te da su stigli u vozilima s registarskim tablicama Nigera.
Jedan sigurnosni izvor je ranije spominjao najmanje četvoricu džihadista, među kojima dvije žene.
Spašeno je 176 osoba.
Džihadisti su u petak navečer napali restoran Capuccino i hotel Splendid, koje uglavnom posjećuju Zapadnjaci. Snagama reda je trebalo 12 sati da svladaju napadače.
Njemačka nemoćna pred imigrantima: Čak i one kojima se odbije azil ne može se izbaciti iz zemlje
Njemačka nemoćna pred imigrantima: Čak i one kojima se odbije azil ne može se izbaciti iz zemlje
Foto: Hina
NIJEDNA razvijena zemlja ove godine nije primila toliko zahtjeva za azil koliko Njemačka. Iako se polovica zahtjeva odbija posljedice su rijetko vidljive, a za to postoji više razlga, piše Deutsche Welle.
Naime, unatoč odbijenom zahtjevu za azil rizik od deportacije je u Njemačkoj prilično malen. To je slaba strana velikodušnog njemačkog Zakona o azilu, a koju oni koji traže azil dobro poznaju.
Jedna od najvećih zapreka pri izvršavanju deportiranja je činjenica što 80 posto tražitelja azila u Njemačku stiže bez ikakvih ili s krivotvorenim dokumentima. To se odnosi prije svega na izbjeglice koje dolaze iz zemalja u kojima se ne ratuje ili iz zemalja u kojima im ne prijeti politički ili drugi progon. Iz očišta takvih izbjeglica je to maskiranje stvarnog identiteta razumljivo, a krivotvoreni dokumenti su, navode humanitarne organizacije, temelj bijega jer za te ljude inače ne postoji gotovo nikakav legalan način dolaska u Njemačku. No, nije moguće provesti deportiranje čak i nakon odbijenog zahtjeva za azil bez osobnih isprava. Čak i kad se otkrije iz koje zemlje dolaze, mnoge zemlje se protive primiti natrag svoje državljane.
Nestanci prije deportacije
Njemačke službe sve donedavno su obavještavale o terminu deportacije pa se često događalo da službenici koji su deportaciju provodili na adresama imigranata ne pronalaze nikoga. Upravo zbog toga je taj zakon promijenjen pa sad više nema obavijesti o deportacijama. Jedno vrijeme je pred deportaciju prakticiran pritvor, ali to je ukinuto odlukom Europskog suda za ljudska prava.
Pravne prepreke
Naravno, osobama koje trebaju biti deportirane na raspolaganju stoji sva sila pravnih lijekova kojima se legalno, uz pomoć žalbi, oduži boravak u Njemačkoj. bog bolesti ili raznih terapija se može isposlovati odgoda termina za protjerivanje i ipak dobiti boravišni status tzv. "Duldung" (trpljenje). U praksi u mnogim slučajevima dolazi do lančanih "Duldunga". Postoji čak i mogućnost dobivanja crkvenog azila.
Birokracija
Ogroman broj izbjeglica koje su lani stigle u Njemačku treba netko "provuči" kroz sustav, a to, jer je takva birokracija, ide jako sporo. Jedno vrijeme više od 600.000 zahtjeva čekalo je na obradu, a sama obrada zahtjeva za azil traje mjesecima.
Psihološka barijera
Nije lako nekoga protjerati, a to političari dobro znaju. Često se tu radi o obiteljima s malom djecom pa nitko ne želi preuzeti tu tešku zadaću. Ipak, u posljednje vrijeme, pod pritiskom sve većeg broja izbjeglica koji svakodnevno pristižu i dalje, ta psihološka barijera se pomalo gubi. Osim toga, protjerivanje olakšava i ubrzava proglašavanje Kosova, Albanije i Crne Gore "sigurnim zemljama podrijetla" u koje se sada može vratiti ljude. Također se raspravlja o tome treba li i druge zemlje, poput Maroka i Alžira, proglasiti sigurnim zemljama podrijetla.
Evo kako je kraljica Jordana reagirala na kontroverznu karikaturu Charlie Hebdoa
Evo kako je kraljica Jordana reagirala na kontroverznu karikaturu Charlie Hebdoa
Foto: FAH
JORDANSKA kraljica Rania crtežom je na Facebooku i Twitteru reagirala na karikaturu nedavno objavljenu u satiričnome francuskom tjedniku Charlie Hebdo na kojoj je sirijski dječačić Aylan Kurdi, čije je beživotno tijelo u rujnu pronađeno na turskoj plaži, prikazan u odrasloj dobi kao silovatelj.
Na karikaturi objavljenoj u zadnjem broju Charlie Hebdoa, koja je ponovno izazvala bijes javnosti, prikazan je dječak Aylan Kurdi kao odrasla osoba. Crtež sugerira da bi, da je preživio, postao seksualni nasilnik. Uredništvo tjednika obrazložilo je da je namjera bila skrenuti pozornost na stav koji prevlada u Europi, a to je da su sve izbjeglice umiješane u seksualne napade u Koelnu.
Kraljica je na Facebooku i Twitteru objavila crtež jordanskoga karikaturista Osame Hadžaja na kojemu se vidi beživotno dječakovo tijelo na plaži pored kojega sjedi nešto stariji dječak s osmijehom na licu, do njega još stariji dječak sa školskom torbom te do njega liječnik.
Ispod crteža je tekst na arapskom, engleskom i francuskom preuzet iz karikature u Charlie Hebdou - "U što bi se pretvorio mali Aylan da je odrastao?"
Kraljica je na objema društvenim mrežama napisala odgovor: "Aylan je mogao postati liječnik, učitelji ili brižan otac.... Hvala @osamacartoonsu što je oslikao moje misli."
Ponuda iz Sjeverne Koreje: Prestat ćemo izvoditi nuklearne pokuse kad SAD potpiše mirovni sporazum
Ponuda iz Sjeverne Koreje: Prestat ćemo izvoditi nuklearne pokuse kad SAD potpiše mirovni sporazum
Foto: Hina
SJEVERNA Koreja je, u zamjenu za prestanak izvođenja nuklearnih pokusa, zatražila zaključivanje mirovnog sporazuma sa Sjedinjenim državama i obustavu zajedničkih vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje.
No, zamjenik američkog državnog tajnika Antony Blinken je odgovorio da Pjongjang prvo mora svojim djelima pokazati da je ozbiljan po pitanju denuklearizacije kako bi bilo kakav dijalog uopće mogao početi.
"Vrlo je teško njihove najave shvatiti ozbiljno, posebice nakon njihovog četvrtog nuklearnog pokusa", rekao je Blinken nakon susreta s kolegama iz Japana i Južne Koreje.
Sjeverna Koreja je 6. siječnja objavila da je testirala hidrogensku bombu i time izazvala val negodovanja susjednih država i SAD-a. Ta izolirana komunistička država već godinama poziva na mirovni sporazum sa SAD-om i obustavu zajedničkih vojnih vježbi s Južnom Korejom. U Južnoj Koreji je stacionirano oko 28.000 američkih vojnika.
"Još uvijek vrijede svi prijedlozi za očuvanje mira i stabilnosti na poluotoku i sjeveroistočnoj Aziji, uključujući i prijedloge koji se tiču obustave naših nuklearnih pokusa i zaključivanja mirovnog pakta te obustave zajedničkih američko-južnokorejskih vojnih manevara", prenijela je sjevernokorejska državna agencija KCNA riječi glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova.
Na upit da li bi SAD razmotrio obustavu zajedničkih vježbi, glasnogovornik State Departmenta John Kirby je kazao da Washington ima savezničke obveze prema Južnoj Koreji.
Dvije Koreje su tehnički još u ratu
Zamjenici ministara vanjskih poslova SAD-a, Japana i Južne Koreje su se suglasili da SAD uvede strože sankcije Pjongjangu, a Kinu pozivaju da se više uključi po tom pitanju. Kina je glavni gospodarski i diplomatski potporanj Sjevernoj Koreji, iako su odnosi između nekadašnjih čvrstih saveznika iz razdoblja Hladnog rata splasnuli.
Dvije Koreje i dalje su, tehnički govoreći, u ratnom stanju jer je njihov sukob od 1950. do 1953. završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.
Pjongjang je pod sankcijama UN-a zbog svog raketnog i nuklearnog programa. Blinken je poručio da bi se Pjongjang trebao ugledati na Iran.
Tajvan dobio prvu predsjednicu, Kinezi prijete: Nećemo tolerirati borbu Tajvana za neovisnost
Tajvan dobio prvu predsjednicu, Kinezi prijete: Nećemo tolerirati borbu Tajvana za neovisnost
Foto: FAH
TAJVANSKA oporbena čelnica Tsai Ing-wen pobjednica je nedjeljnih predsjedničkih izbora, nakon što je vladajuća stranka priznala poraz, a rezultat izbora vjerojatno će izazvati novi krug napetih odnosa sa susjednom Kinom.
"Erich Chu je sve razočarao. Izgubili smo. Nacionalisti su poraženi", rekao je nacionalistički kandidat Chu okružen tužnim pristašama od kojih su neki plakali. Dodao da je dao ostavku na mjesto predsjednika Nacionalističke stranke (Kuomintang).
Pred stožerom oporbene Demokratske napredne stranke (DDP) također se plakalo, ali od sreće, "Tajvanski narod dao je nogu stranci koja se približila Kini", rekao je Jeff Chang (35).
Anita Lin (27) kaže da je oduševljena. "Budućnost Tajvana nije u Kini, nego u svijetu", istaknula je.
Zaokret protiv Kine
Pobjedom je Tsai Ing-wen (60) naslijedila dosadašnjeg predsjednika Ma Ying-jeoua, čija su dva mandata okarakterizirana kao "prijateljska prema Kini".
Upravo zbog njezina zagovaranja neovisnosti od Kine, pobjeda Tsai Ing-wen mogla bi ubrizgati novu nesigurnost u krhke odnose toga otoka s Pekingom, koji ga smatra svojim nedjeljivim teritorijem, i potencijalno uzrokovati glavobolju u Washingtonu.
Kompliciranje slike u regiji
DPP podržava formalnu tajvansku neovisnost od Kine, suprotno od vladajuće Nacionalističke stranke.
Iako je Tsai obećala da neće provocirati Kinu, njezina eventualna pobjeda bit će izazov za kineskog predsjednika Xija Jinpinga, koji snažno promovira svoju viziju jake, politički ujedinjene Kine.
Promjena u tajvanskom čelništvu mogla i dodatno zakomplicirati zategnutu sigurnosnu sliku u regiji.
Tisuće kineskih raketa upereno prema Tajvanu
Tsai će obavljat će jedan od najtežih i najopasnijih poslova u Aziji, imajući na umu da je Kina uperila hiljade raketa prema toj otočnoj državi koju Paking smatra svojim teritorijem, desetljećima nakon što su poraženi nacionalisti pobjegli na Tajvan pred Maovim komunistima u građanskom ratu 1949.
Tsai je rekla da će uspostaviti "dosljedne, predvidive i održive" odnose s Kinom i da neće provocirati kako bi se osigurao status quo.
"Obje strane imaju odgovornost da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se našli uzajamno prihvatljivi načini za suradnju uz međusobno uvažavanje i reciproticet, bez provokacija i iznenađenja", rekla je Tsai koja je pobjedila s 56 posto glasove ispred odlazećeg predsjednika, nacionalista Maa Yinga-jeoua.
Kina neće tolerirati poteze prema neovisnosti Tajvana
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je nakon objave izbornih rezultata da se postignuća i mir iz posljednjih osam godina moraju poštivati i da neće tolerirati poteze prema neovisnosti Tajvana.
"U načelnim pitanjima poput zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, bit ćemo čvrsti kao stijena", stoji u priopćenju.
SAD je saopštio da mu je u "strateškom interesu" očuvanje mira i stabilnosti između Tajvana i Kine. "Radujemo se suradnji s gospođom Tsai i tajvanskim čelnicima iz svih stranaka kako bi ostvarili naše zajedničke interese i osnažili odnose između SAD-a i tajvanskog naroda", navodi se u priopćenju.
