Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Promatrači zahtijevaju slobodan pristup opkoljenom Debalcevu, pobunjenici ih odbili
Promatrači zahtijevaju slobodan pristup opkoljenom Debalcevu, pobunjenici ih odbili
Foto: Hina
ČELNICI Francuske, Njemačke i Ukrajine u ponedjeljak su izjavili da promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) moraju imati "slobodan pristup" svojoj misiji u istočnoj Ukrajini.
Francuski predsjednik Francois Holande, njemačka kancelarka Angela Merkel i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u ponedjeljak su progovorili o stanju u istočnoj Ukrajini nakon stupanja na snagu prekida vatre dan ranije, objavio je ured francuskog predsjednika.
"Izrazili su zabrinutost zbog nastavka borbi u gradu Debalcevu. Također su izrazili želju da promatrači OESS-a dobiju slobodan pristup svom radu na terenu na objektivan način", saopštio je Hollandeov ured.
OESS je u nedjelju izvijestio da su pobunjenici u istočnoj Ukrajini odbili promatračima omogućiti pristup opkoljenom Debalcevu nakon stupanja na snagu prekida vatre.
Proruski separatisti tumače da se prekid vatre ne odnosi na taj grad koji je posljednjih tjedana postao poprište najžešćih borbi.
Grčka odbila produljiti međunarodni paket pomoći, Varufakis uvjeren da će se dogovoriti s EU
Grčka odbila produljiti međunarodni paket pomoći, Varufakis uvjeren da će se dogovoriti s EU
Foto: Hina
SASTANAK ministara financija 19 zemalja članica eurozone posvećen spašavanju Grčke i njezinu budućem položaju u zajednici zemalja s jedinstvenom valutom završen je u ponedjeljak navečer bez rezultata, nakon što je Atena odbila produljenje financijske programa pomoći za koji je dobila rok do kraja ovoga tjedna da ga prihvati.
Grčki ministar financija Janis Varufakis odbio je sve kompromisne prijedloge euroskupine, a sa svoje strane nije iznio nikakve prijedloge kako dalje.
"Sljedeći korak mora poduzeti Grčka, a što se tiče kalendara preostaje još ovaj tjedan", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem, nakon što je prekinut sastanak, budući da je Grčka odbila tražiti produljenje programa pomoći, koji istječe 28. veljače.
Sirizi neprihvatljiva daljnja štednja
Iz sadašnjeg programa Grčka bi trebala dobiti zadnju tranšu od 7,2 milijarde eura, ali uz uvjet novih proračunskih rezova, što je novoj Sirizinoj vladi neprihvatljivo. Bez tih sredstava Grčka bi se uskoro mogla naći u nemogućnosti da servisira svoje dugove, što može rezultirati i izlaskom iz eurozone.
Dijsselbloem je spomenuo mogućnost izvanrednog sastanka euroskupine u petak.
"Nastavak programa pomoći Grčkoj nema alternative. Nastavit ćemo dijalog ovoga tjedna", rekao je povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.
Vijest o neuspjehu prva je objavila grčka državna televizija u Ateni u vrijeme dok su se još vodili pregovori i moguće je da su zbog toga i prekinuti, navodi izvori u Vijeću EU-a.
Ministar Varufakis je na sastanku održao polusatni govor, ali bez ijedne konkretne brojke, dodaju izvori.
Varufakis: Europa će pronaći pravu formulaciju
Grčki ministar financija Janis Varufakis izjavio je kako je uvjeren da će se u sljedeća dva dana pronaći prava formulacija koja će omogućiti dogovor Grčke s partnerima u eurozoni.
"Ne sumnjam da će u sljedećih 48 sati Europa pronaći pravu formulaciju i ponuditi nam dokument kako bismo započeti s pravim poslom i sastavili novi ugovor za Grčku", rekao je Varufakis na konferenciji za novinare nakon što je neuspješno završio ključni sastanak euroskupine posvećen Grčkoj.
Varufakis je istaknuo da eurozona od Grčke traži da "uspješno dovrši sadašnji program, a mi smo dobili izbore jer vjerujemo da se on ne može uspješno završiti".
Rekao je da postojeći program financijske pomoći, koji nova ljevičarska vlada odbija produljiti, "nije uspio stabilizirati Grčku, stvorio je veliku humanitarnu krizu i učinio je reformiranje Grčke teškim".
Varufakis je rekao da je odbio nacrt izjave koju je ponudio predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem, kojeg je optužio da je povukao tekst koji je predložio povjerenik za ekonomska i finacijska pitanja Pierre Moscovici. Rekao da bi potpisao Moscovicijev tekst da mu je ponuđen.
Dodao je da je "Europa nedjeljiva i da svatko tko se igra s njezinom nedjeljivošću anti-Europljanin".
5,2 milijarde eura za naoružanje: Egipat od Francuske kupuje zrakoplove, brodove i projektile
5,2 milijarde eura za naoružanje: Egipat od Francuske kupuje zrakoplove, brodove i projektile
Foto: FAH
EGIPAT je danas potpisao 5,2 milijarde eura vrijedan sporazum o kupnji francuskog naoružanja, objavili su egipatski mediji, čime se Kairo nada ojačati svoju vojnu moć u trenucima sve snažnije zabrinutosti od prelijevanja rata u susjednoj Libiji preko njegovih granica.
Sporazumom su obuhvaćena 24 borbena zrakoplova Rafale, jedna višenamjenska fregata i projektili zrak-zrak.
Sporazum su potpisali ministri obrane dviju zemalja, Sidqi Sobqi za Egipat i Jean-Yves Le Drian za Francusku na svečanosti kojoj je nazočio i egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sissi, javila je egipatska agencija MENA.
Bill Browder: Putin ima 200 milijardi eura, a ja sam potjeran kada sam otkrio da potkrada Rusiju
Bill Browder: Putin ima 200 milijardi eura, a ja sam potjeran kada sam otkrio da potkrada Rusiju
Foto: FAH
FAREED ZAKARIA je za CNN razgovarao s osnivačem Hermitage Capital Managementa i jednim od bivših najvećih stranih investitora u Rusiji Bill Browderom. On je ujedno i nekadašnji pristaša ruskog predsjednika Vladimira Putina, i prošao je put od jednog od velikog investitora u toj zemlji do toga da je na njezinom popisu sankcioniranih.
U intervjuu Browder među ostalim tvrdi kako je u prvih 8 ili 10 godina Putinove vladavine tom zemljom postojao princip "pokrasti Rusiju koliko god je to moguće."
"Ja nisam nikada bio uobičajeni investitor, nego sam kupovao dionice ruskih kompanija. S vremenom sam shvatio da vladajući i oligarhi potkradaju profit iz tih istih kompanija. Kao jedini način da radim profitabilan, a moralan posao vidio sam da ih u tome pokušam zaustaviti. U principu smo istraživali kako kradu i zatim smo imena tih tvrtki dijelili s međunarodnim medijima, što je oko četiri godine funkcioniralo zato što su mi se interesi poklapali s Putinovima.
On se tada borio protiv istih kradljivaca kao i ja. Oligarsi su mu oduzimali moć i krali su nam novac. Svaki put kada bih objavio neki skandal, Putin bi uskočio i popravio stvari, što bi povećavalo i moju zaradu.
Osjećao sam se kao dobar čovjek jer sam istovremeno radio dobru stvar i zarađivao novac", opisuje Browder.
S vremenom je Putin počeo sklapati dogovore s istim tim oligarsima, što je promijenilo situaciju i za ovog investitora.
"Uhitio je najbogatije oligarhe u zemlji, i upozorio ostale da ih čeka ista sudbina ako ne počnu dijeliti novac s njim", opisuje Browder.
"Prijetnja nacionalnoj sigurnosti"
Browderov "aktivizam" u pogledu razotkrivanja tvrtki koje su krale novac postao je od tog trenutka neprimjeren, i više nije uključivao borbu protiv oligarha već protiv Putinovih financijskih interesa.
Kada je u studenom 2005. godine stigao na aerodrom Sheremetyevo zaustavljen je od zaštitara i zamoljen da im se pridruži u VIP loži. Tamo je zadržan 15 sati na ispitivanju, nakon čega je deportiran iz zemlje kao "prijetnja nacionalnoj sigurnosti".
Browder je odmah shvatio da iza svega stoji Putin i da je upravo ruski predsjednik najveći oligarh od svih.
Bogatstvo od 200 milijardi dolara
Rekao je za CNN kako vjeruje da je Putin jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, i da njegovo bogatstvo procjenjuje na dvjesto milijardi eura.
"Uvjeren sam da je tako i procjene donosim nakon 14 godina Putinove vladavine nad Rusijom, i količine novca koji je ta zemlja ostvarila, kao i novca koji je potrošen na škole i infrastrukturu, te računajući sav njegov novac na bankovnim računima, dionice, te "švicarske" računi koje vode njegovi bliski prijatelji."
Ubojstvo odvjetnika
Rekao je i kako su upravo Putinovi bliski suradnici ubili Sergeja Magnitskyija, Browderovog odvjetnika, a da je motiv bio ogroman novac kojim su svi raspolagali.
Ispričao je i svoje viđenje moći u Rusiji.
"Pitanje moći u Rusiji je vrlo jednostavno - tko god može narediti uhapšenja drugih, taj se smatra moćnim. Dakle, Putin se ustvari okružuje ljudima koji imaju takvu moć lišenja slobode. Nije bitno koliko ste bogati. Onaj koji vas može uhapsiti, strpati u zatvor i oduzeti vam sav novac je najmoćnija osoba u Rusiji", zaključuje Browder.
Separatisti ukrajinskoj vojsci ne žele vratiti grad Debalceve, već joj nude da ga "sigurno napusti"
Separatisti ukrajinskoj vojsci ne žele vratiti grad Debalceve, već joj nude da ga "sigurno napusti"
Foto: FAH
PRORUSKI pobunjenici danas su rekli da će otvoriti siguran koridor kroz koji bi mogli izaći ukrajinski vojnici koji se nalaze u obruču u Debalceveu pod uvjetom da taj grad prepuste njima, no tu je ponudu ukrajinska vojska odmah odbila.
Unatoč prekidu vatre dogovorenom prošlog tjedna, važno željezničko sjecište Debalceve i dalje je poprište teških borbi između pobunjenika i nekoliko hiljada ukrajinskih vojnika koji su u potpunom okruženju. Po nekim izvorima, u tom gradu možda je i 7000 ukrajinskih vojnika.
"Predlažemo da ukrajinski vojnici u Debalceveu ostanu živi, a uvjet za to je samo jedan, da polože oružje. Nema govora o tome da ih se zarobi. Položite oružje i maknite se od tamo", rekao je separatistički zapovjednik Eduard Basurin.
Glasnogovornik ukrajinske vojske Vladislav Seleznjov rekao je kako se vojnici neće povući iz toga grada jer se on, sukladno uvjetima prošlotjednog sporazuma o prekidu vatre iz Minska, nalazi na teritoriju pod ukrajinskom kontrolom.
"Prema sporazumu iz Minska, Debalceve je naš. Nećemo ga napustiti", rekao je.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju u nedjelju je priopćila da njihovim promatračima u istočnoj Ukrajini nije dopušten ulazak u Debalceve, a separatisti su rekli da se prošlotjedni prekid vatre ne odnosi na taj strateški važan grad.
Albanski političari ugostili Pusić: "Odnosi s Hrvatskom su prioritet"
Albanski političari ugostili Pusić: "Odnosi s Hrvatskom su prioritet"
Foto: FAH
MINISTRICA vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić susrela se danas u Tirani s najvišim albanskim dužnosnicima koji su istaknuli da su im odnosi s Hrvatskom prioritet, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).
Pusić se u glavnom albanskom gradu sastala s ministrom vanjskih poslova Ditmirom Bushatijem, premijerom Edijem Ramom i predsjednikom Bujarom Nishanijem.
"Odnosi Albanije i Hrvatske su prioritet, ne samo radi tradicionalno dobrih odnosa i povijesti nego i danas kada bismo trebali osmisliti neke konkretne projekte i teme na kojima ćemo zajednički raditi", rekao je Nishani.
"Albanija je posvećena partnerstvu i regionalnoj suradnji i smatramo da je europski put pravi put za sve zemlje ove regije, a mi možemo profitirati od vašeg iskustva na tom putu, dodao je albanski predsjednik.
O fazama u procesu europskih integracija Albanije koja je status kandidata dobila u lipnju 2014., Pusić je razgovarala s premijerom Ramom koji je istaknuo važnost što bolje i češće komunikacije s Hrvatskom, jer najbolje razumije probleme i izazove s kojima se Albanija susreće na putu prema EU-u.
Šefica delegacije EU-a u Tirani je veleposlanica Romana Vlahutin, podsjećaju u ministarstvu.
Izgradnja jadransko-jonske autoceste i jadransko-jonskog plinovoda kao nastavka plinovoda TAP-a također su bile teme sastanka ministrice Pusić s Ramom, navodi se u priopćenju MVEP-a.
NEKOLIKO sati nakon što je objavljen video smaknuća 21 egipatskog državljanina, Egipat je objavio kako je bombardirao ciljeve Islamske države u Libiji.
Država je objavila kako su napadnuti kampovi i skladišta oružja koje Islamske država ima u Libiji.
"Egipat zadržava pravo da odgovori tim neljudskim kriminalnim ubojicama. Egipat i cijeli svijet u žestokoj su borbi s ekstremističkim grupama koje imaju ekstremističku ideologiju i dijele iste ciljeve", kazao je Predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, javlja BBC.
Video koji se pojavio u nedjelju prikazuje džihadiste koji odrubljuju glave skupini kršćana iz Egipta.
Kurdi ubili najmanje 35 džihadista
Najmanje 35 džihadista skupine Islamske države (IS) poginulo je u nedjelju u borbama sa sirijskim Kurdima u okolici Kobanea, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Borbe su se vodile na trima položajima oko tog strateški važnog grada na sirijsko-turskoj granici iz kojeg je IS u cijelosti istjeran koncem siječnja nakon četveromjesečnih krvavih borba.
Najmanje 22 džihadista poginula su u borbama na granici sirijskih pokrajina Alepa i Rake, čiji je istoimeni glavni grad "prijestolnica" kalifata koji je uspostavio IS na teritoriju Sirije i susjednog Iraka.
Ostali džihadisti su poginuli u borbama zapadno i južno od Kobanea, koji su Kurdi u cijelosti vratili 26. siječnja uz pomoć sirijskih pobunjenika i zrakoplova međunarodne protudžihadističke koalicije koju predvode Sjedinjene Američke Države.
Bijela kuća: Barbarstvo IS-a ne poznaje granice
Predstavnik za tisak Bijele kuće, Josh Earnest, rekao je kako "barbarstvo Islamske države ne poznaje granice", komentirajući objavu snimke smaknuća egipatskih državljana.
Ipak, Earnest je naglasio važnost ishodovanja političkog rješenja sukoba u Libiji, dodajući kako situacija u toj zemlji koristi isključivo terorističkim organizacijama.
Pozvao je narod Libije da se ujedini u otporu terorizmu.
Američki državni tajnik John Kerry jučer je nazvao egipatskog ministra vanjskih poslova Sameha Shoukreyja kako bi izrazio svoju sućut. Kerry je osudio ubojstva, a dogovoreno je i da će američki državni tajnik Kerry i ministar Shoukrey ostati u kontaktu, vezano uz egipatski odgovor IS-u.
