Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Bitcoin leti u nebo. Hoće li opet krahirati kao 2018.?
Bitcoin leti u nebo. Hoće li opet krahirati kao 2018.?
Index Vijesti
Foto: Statista
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BITCOIN, prva digitalna kriptovaluta koja je nastala prije 11 godina, prešla je dug put s vrtoglavim usponima i padovima. No ništa se u posljednjih deset godina ne može mjeriti s eksplozivnim rastom koji ima od oktobara prošle godine. Zahvaljujući tom silovitom skoku bitcoin je danas prvi put prešao pomalo nadrealnu cijenu od 50 hiljada dolara.
Jutros u 7:30 po Istočnoameričkom vremenu (13:30 po našem) bitcoin je porastao za 3% i dosegao 50.487 dolara, da bi kasnije pao za 0.6% na 48.952 dolara, prema stranici podacima Coin Metrics.
Glavni poticaj za novi rast svakako su nedavne vijesti da velike kompanije Tesla, Mastercard i BNY Mellon ulažu značajna sredstva u kriptovalute.
Prošlog ponedjeljka kompanija Elona Muska, Tesla, objavila je da je kupila 1.5 milijardi dolara bitcoina kao dio nove strategije ulaganja kako bi "s više fleksibilnosti diverzificirala i maksimizirala dobit". Uz kupnju bitcoina Tesla je objavio da će početi primati bitcoine kao platežno sredstvo za svoje proizvode. Time je Muskova tvrtka postala prvi proizvođač automobila koji prima bitcoine.
Elon Musk kupio 1.5 milijardi dolara bitcoina, promovira ga i na Twitteru
Posebno je zanimljivo što je, osim ulaganja u bitcoin, Musk po svemu sudeći dao vjetar u leđa bitcoinu, ali i drugoj kriptovaluti zvanoj dogecoin, svojim tvitovima u kojima ih duhovito, ali energično promovira i potiče svoje pratitelje da ulažu u njih.
"Bitcoin je moja sigurna riječ", napisao je tako u tvitu od 20. prosinca 2020.
"Dogecoin je narodna kripto(valuta)", tvitao je pak 4. veljače.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Kupio sam nešto dogecoina za (svog sina) X-a, da može biti mali ulagač", tvitao je potom i 10. veljače uz video svog sinčića.
Skok dogecoina je, zanimljivo, nastupio otprilike u isto vrijeme kad i siloviti skok dionice posrnulog američkog lanca trgovina videoigara GameStop, koji su potaknuli milijuni malih ulagača u borbi s velikim investitorima s Wall Streeta. Musk je na Twitteru promovirao i GameStop.
O razmjerima utjecaja koji Musk ima dovoljno govori činjenica da je vrijednost bitcoina skočila 20% 29. siječnja nakon što je ovaj ekscentrični južnoafričko-američki poduzetnik, odnedavno najbogatiji čovjek na svijetu, dodao hešteg #bitcoin u svoju biografiju na Twitteru. To je, kako se sad čini, bila najava da kroz Teslu planira ulagati u ovu kriptovalutu i implementirati je u svoje poslovanje.
Bitcoin skočio i 2017. pa se srušio 2018.
Valja, ipak, napomenuti da je bitcoin imao strelovit uzlet i 2017. i nešto manji 2019., iako ni jedan ni drugi nisu bili ni približno tolikih razmjera kao aktualni skok.
No nakon skoka 2017. uslijedio je dramatični pad 2018., kad je bitcoin izgubio čak 80% vrijednosti. To je zasigurno donijelo velike gubitke onima koji su uložili u ovu kriptovalutu dok je bila u uzletu, a zatim je prodali po manjoj cijeni. Ipak, oni koji su zadržali svoje bitcoine sada imaju razloga slaviti. Bitcoin je na vrhuncu 2017. vrijedio manje od 20 hiljada dolara, a danas vrijedi otprilike 250% više - i nekih 15 puta više nego što je vrijedio u svojoj najnižoj točki 2018.
Čuveni ekonomist Nouriel Roubini, poznat po predviđanju financijske krize 2008., te je 2018. upozoravao da je bitcoin najveći balon u povijesti - "majka svih balona" koju preferiraju "šarlatani i prevaranti", kako je tada rekao - i da mu slijedi potpuni krah.
Ovaj put je drukčije
Danas je, međutim, jasno da je njegovo predviđanje da će vrijednost bitcoina pasti "sve do nule", jer je njegova "fundamentalna vrijednost nula", promašeno, barem zasad. Ulaganja Tesle, Mastercarda, investicijske banke Mellon, a potencijalno i PayPala, potaknula su mnoge ulagače na zaključak da je aktualni uzlet suštinski drukčiji od onih prijašnjih. Divovi s Wall Streeta, investicijske banke JP Morgan i Morgan Stanley također razmišljaju o ulaganju u bitcoin, javlja Business Insider.
"Mislim da je bitcoin danas mnogo stabilnija imovina nego što je bio prije tri godine. Od ožujka 2020. godine vidljiv je ulazak institucija u bitcoin i mislim da će se taj trend 2021. nastaviti. Postoje entuzijasti koji bitcoin vide kao sredstvo razmjene, ali osobno vjerujem da će bitcoin postati uvjerljiv primjer očuvanja vrijednosti", komentirao je Michael Saylor, direktor MicroStrategyja, kompanije za korporativni softver, za CNBC.
"Sad kad je bitcoin probio prag od 50.000 po coinu, vjerujem da dolazimo do točke preokreta gdje bitcoin u biti postaje rezervna valuta interneta. Sad kad najbogatiji čovjek na svijetu (Elon Musk) stavlja bitcoine u bilancu Tesle, mislim da će institucije imati mnogo više javno prihvatljivog opravdanja da alociraju bitcoin. Morate razumjeti, s ovim potezom je sad svatko tko ima dionice Tesle izložen prema bitcoinu. Normalizacija bitcoina koja se upravo odvija ne smije se podcjenjivati", komentirao je za Business Insider suosnivač platforme za blockchain Chainlink, Sergey Nazarov. Blockchain je, podsjetimo, decentralizirana digitalna tehnologija na kojoj se temelje sve kriptovalute.
"Tvrtke kao što su Google Pay i Samsung Pay također razmišljaju o ulasku u kriptovalute preko Bitpaya. Očekujemo da će se trend nastaviti u obliku ove digitalne imovine s uvođenjem novih proizvoda vezanih za bitcoin. Prirodni zamah cijene bitcoina potiču i ulagači na malo i institucionalni investitori", komentirao je za ovaj portal i Sumit Gupta, direktor i suosnivač kripto-mjenjačnice CoinDCX.
0 ( + )
*
Guverner New Yorka je kriv za tisuće umrlih u domovima?
KORONAVIRUS U HRVATSKOJ
Guverner New Yorka je kriv za hiljade umrlih u domovima?
Petar Stošić
Foto: Guliver/Index
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ANDREW Cuomo, guverner savezne države New York iz redova Demokratske stranke, bio je prošle godine često predstavljan kao pozitivni kontrast bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovom, umnogome katastrofalnom, odgovoru na pandemiju koronavirusa.
Podsjetimo, savezna država New York, a pogotovo istoimeni velegrad, bili su prvo i glavno žarište u prvom valu pandemije u SAD-u. Od ukupno 486 hiljada potvrđenih smrtnih slučajeva od koronavirusa u SAD-u od veljače do danas, više od 45 hiljada umrlo je u državi New York. I po ukupnom broju umrlih i po broju umrlih na 100 hiljada, New York je drugi od 50 saveznih država - iza Kalifornije u prvom, a New Jerseyja u potonjem slučaju.
Ipak, lockdown koji su Cuomo i gradonačelnik Bill De Blasio uveli uspješno je oborio epidemiološku krivulju dnevnih smrtnih slučajeva do kraja svibnja, a iako je New York također bio pogođen prvim valom - što je pobilo prognoze raznih nadobudnih korona-optimista s obje strane Atlantika o tome da je dosegao takozvani imunitet krda - broj umrlih u jesenskom valu bio je dvostruko manji nego u prvom.
Cuomo se predstavljao kao kontrast Trumpu
I dok su Trumpove dnevne press-konferencije bile pune nebuloza, dezinformacija i umanjivanja opasnosti od covida-19, uz uporno opiranje strožim mjerama socijalnog distanciranja i obaveznom nošenju maski, Cuomove pressice bile su u pravilu informativne, staložene, otvorene i utemeljene na činjenicama - ili se barem tako činilo. Za svoja detaljna dnevna izlaganja pred kamerama, uvijek praćena slide-showovima po kojima su postala poznata, na kojima je uz pregršt brojki i grafova objašnjavao građanima zašto su stroge mjere nužne i kako se situacija razvija, u studenome je dobio čak i međunarodnu verziju ugledne televizijske nagradu Emmy.
Gledateljima su jednako atraktivna bila i njegova česta gostovanja na CNN-u u emisiji voditelja i njegovog mlađeg brata Chrisa Cuoma. Ozbiljan razgovor o strategiji borbe protiv koronavirusa bio je popraćen bratskim zadirkivanjem koje je postalo svojevrsni meme.
Cuomo je prije nekoliko mjeseci objavio i knjigu o svom vođenju odgovora na epidemiju i iskustava iz New Yorka, neskromno nazvanu: American Crisis: Leadership Lessons from the COVID-19 Pandemic. Prije izbora na kojima je Joe Biden pobijedio Trumpa spekuliralo se i da bi se sam Cuomo mogao kandidirati, bilo za predsjednika ili potpredsjednika, no to se na kraju nije dogodilo.
Međutim, nad Cuomovu priču o odgovornoj i kompetentnoj strategiji za borbu još se u prvom valu epidemije nadvila sjena optužbe - za tragičnu pogrešku u boljem slučaju, a kriminalni nemar u gorem. Radilo se o vrlo visokom broju štićenika domova za starije umrlih od covida-19 u prvom valu što, naravno, nije bio slučaj samo u New Yorku. I druge američke savezne države, kao i europske države poput Velike Britanije, Švedske, Belgije ili Španjolske imale su alarmantno visoke brojeve umrlih u staračkim domovima. Usto, New York ima gotovo najveću populaciju domova za starije u SAD-u.
Hvalio se uspješnim odgovorom na koronu, a naredio vraćanje pozitivnih štićenika u domove
No Cuomovi kritičari - uglavnom, ali ne isključivo republikanci - ukazivali su na njegovu uredbu iz prvog vala pandemije kao glavni razlog što je koronavirus tako poharao domove. Naime, Cuomo je svojom uredbom od 25. ožujka prošle godine zabranio domovima za starije da odbijaju primati (bilo prvi put ili ponovo) štićenike koji su pozitivni na koronavirus. Iako Cuomo sada tvrdi da je samo slijedio savezne zakone i propise protiv diskriminacije, direktiva je prvenstveno imala za cilj osloboditi prostor u bolnicama kako ne bi došlo do preopterećenja i kolapsa zdravstvenog sustava u New Yorku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Do preopterećenja i kolapsa nikad nije došlo, ali su zato covid-pozitivni štićenici vraćeni iz bolnica u domove proširili zarazu, što je na kraju rezultiralo mnogim smrtima starih i nemoćnih koje su inače mogle biti izbjegnute. Sporna uredba je ukinuta 10. svibnja, ali u mjesec i pol dana, koliko je bila na snazi, čak 9 hiljada pacijenata vraćeno je iz bolnica u domove, izvještava Associated Press.
Otkriveno da je broj umrlih štićenika dvostruko veći od prijavljenog
Optužbe su u međuvremenu splasnule, ali su dobile novi zamah kad je krajem siječnja demokratska državna odvjetnica Letitia James objavila eksplozivni izvještaj u kojem je razotkrila da njujorške vlasti nisu ispravno evidentirale broj smrtnih slučajeva štićenika u domovima - točnije, da one štićenike koji su se zarazili u domovima, ali su umrli u bolnicama nisu brojali među štićenike domova umrle od covida-19. Taj je broj, prema evidenciji Cuomove administracije, iznosio oko 8500, da bi se nakon ovog izvještaja i ispravka evidencije popeo na gotovo 15.000, javlja Associated Press. To je pak gotovo jedna sedmina ukupnog broja štićenika u njujorškim domovima za starije - njih 90.000.
Iako je James demokratkinja koju je Cuomo podržao pri njenom izboru, iako ga je u međuvremenu oštro kritiziralo i 14 demokratskih senatora iz Senata New Yorka, guverner je odbacio prozivke kao "politički napad", braneći se usto da su u cijelom SAD-u čak trećina umrlih od covida-19 bili štićenici domova.
"U državi New York samo oko 28% umrlih je iz domova. Ispod nacionalnog prosjeka umrlih u staračkim domovima. Ali koga briga? 33 posto ili 28 posto (umrlih u staračkim domovima u odnosu na ukupni broj umrlih). Umrli u bolnici, umrli u staračkim domovima. Umrli su", rekao je čak u jednom trenutku na press-konferenciji krajem prošlog mjeseca, što je dodatno razbjesnilo kritičare i dobar dio njujorške i američke javnosti.
Cuomova pomoćnica priznala da su skrivali podatke od saveznih vlasti
Skandal je dodatno eskalirao kad je otkriveno da je Cuomova glavna pomoćnica Melissa DeRosa u privatnom virtualnom sastanku s državnim zastupnicima priznala da je njegova administracija na neki način odugovlačila s objavom podataka o smrtnim slučajevima od covida-19 u domovima jer se bojala potencijalne savezne istrage o nemaru prošle godine, kad je Trump još bio na vlasti.
Točnije, DeRosa je rekla da se administracija "zamrznula" kad je njujorška Skupština od nje u augustu zatražio podatke o štićenicima domova koji su umrli u bolnicama jer je u isto vrijeme morala odgovoriti na sličan zahtjev za podacima ministarstva pravosuđa i jer su se "bojali da će ono što kažemo biti iskorišteno protiv nas, a nismo bili sigurni hoće li biti istrage", kako je rekla u tom razgovoru koji je procurio, dodajući i da su se Trump i republikanci u to vrijeme žestoko obrušavali na njih
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DeRosa je prošli tjedan objavila priopćenje za javnost u kojem je, kako tvrdi, pokušala pojasniti što je zapravo htjela reći.
"Objašnjavala sam da smo, kad smo primili upit od ministarstva pravosuđa, trebali privremeno ostaviti postrani zahtjev Skupštine kako bismo se pozabavili saveznim zahtjevom prvo. Informirali smo Skupštinu o tome u to vrijeme. Bili smo temeljiti i transparentni u našem odgovoru ministarstvu i onda smo odmah fokusirali svoje napore na drugi val (epidemije) i distribuciju cjepiva", navela je DeRosa u priopćenju.
Cuomo je pak u ponedjeljak nastavio opravdavati postupanje svoje administracije, inzistirajući da su uvijek evidentirali puni broj ukupnih smrti te da se oko toga "nema što istraživati". Jedina odgovornost koju je priznao bila je zbog toga što, kako je rekao nisu na vrijeme predočili sve informacije članovima obitelji umrlih.
"Ta je praznija omogućila dezinformacije i zavjere i sad se ljudi pitaju, 'je li moj član obitelji morao umrijeti'? A to je brutalno, brutalno pitanje. I želim da svi znaju da je sve napravljeno. Sve je napravljeno u najboljem interesu", ustvrdio je guverner.
Međutim, spomenuti demokratski senatori sada raspravljaju o izvanrednom zakonu kojim bi mu ukinuli izvanredne ovlasti koje je dobio u sklopu borbe protiv epidemije. Republikanci su otišli još dalje i sada traže Cuomov opoziv, očito inspirirani dvostrukim opozivom bivšeg predsjednika Trumpa koji ipak nije prošao u Senatu, ni prvi ni drugi put.
"Ozbiljnost ovog zataškavanja ne može se preuveličati. Cuomova administracija namjerno je lagala i prikrivala dokaze i informacije kako bi izbjegla procesuiranje. Andrew Cuomo mora biti procesuiran i opozvan, ako dokazi postoje", zaključio je predsjednik Republikanske stranke New Yorka, Nick Langworthy.
0 ( + )
*
Francuska izglasala zakon protiv radikalnog islamizma
Francuska izglasala zakon protiv radikalnog islamizma
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FRANCUSKA Nacionalna skupština danas je usvojila zakon čiji je glavni cilj borba protiv rasta islamizma za koji vlada kaže da prijeti nacionalnom jedinstvu.
Zakon nije izdvojio nijednu religiju, no spominje prakse poput prisilnog braka i testova djevičanstva. Uključuje stroge mjere protiv onih koji na internetu brane nasilje, snažniji nadzor vjerskih organizacija i restrikcije odgoja djece izvan tradicionalnih obrazovnih institucija.
Procjenjuje se da u Francuskoj živi oko 5 milijuna muslimana, a većina njih porijeklom je iz Alžira ili drugih bivših dijelova francuskog imperija.
U Francuskoj je bilo puno islamističkih napada
Francuska je proteklih godina bila poprište krvavih napada militanata, a iduće godine ju očekuju predsjednički izbori na kojima će velika tema biti francuski identitet, unutarnja sigurnost i borba protiv vjerskog ekstremizma, piše Reuters.
Zakon je stavljen pred parlament na 115. godišnjicu zakona kojim su u Francuskoj odvojena crkva i religija. Ljevica ga je prozvala napadom na islam, a krajnja desnica i dio konzervativaca preblagim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin rekao je da je to snažna ofenziva sekularne države.
Rasprava oko te mjere intenzivirala se nakon što je tinejdžer islamist 16. oktobara prošle godine obezglavio profesora Samuela Patyja, tvrdeći da ga je kaznio jer je na satu o slobodi govora razredu pokazivao karikature proroka Muhameda.
Krajnje desna čelnica Marine Le Pen optužila je Darmanina da se nije na vrijeme suprotstavio radikalnom islamu.
"Ograničavate slobodu svih kako bi pokušali ograničiti slobodu nekoliko islamista“, rekla je u prošlotjednoj parlamentarnoj raspravi, referirajući se na ograničenja obrazovanja kod kuće.
0 ( + )
*
BBC objavio veliki ÄŤlanak o Rimcu: "Radi superaute, a rekli su mu da odustane od sna"
BBC objavio veliki članak o Rimcu: "Radi superaute, a rekli su mu da odustane od sna"
Index Vijesti
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BBC je danas objavio veliki članak o Mati Rimcu pod naslovom "Proizvođač superautomobila kojem je rečeno da odustane od svog sna". U tekstu opisuju kako je počela njegova ljubav prema automobilima.
Rimac je razgovarao s novinarima BBC-a opisavši kako je počeo uspon njegove tvrtke.
Tekst BBC-a prenosimo u cijelosti:
Mate Rimac vodi kompaniju koja se bavi proizvodnjom električkih automobila i prodaje neke od najegzotičnijih modela na svijetu, ali sve je započelo neuzbudljivim starim strojem. Koristeći dijelove viličara, pretvorio je stari BMW E30, nazvan Green Monster, u pokusni poligon za električnu tehnologiju koju je razvijao. Preinačeni BMW potom se natjecao u utrkama i pobjeđivao protiv konvencionalnih motora. Jedno vrijeme bio je najbrže električno vozilo na svijetu.
Dvije godine kasnije, 2009. godine, pokrenuo je vlastitu kompaniju.
"Želio sam napraviti automobil, to je sve što sam želio", kaže Rimac.
Pošteno je reći da Rimac nije obični direktor u automobilskoj industriji. Bradati i elegantno odjeveni 33-godišnjak dobro bi se uklopio u društvo iz Silicijske doline. Zapravo, često ga uspoređuju s Elonom Muskom iz Tesle.
Međutim, okrenuo je leđa Kaliforniji i ostao u rodnoj Hrvatskoj. Njegova kompanija Rimac Automobili ima sjedište u Svetoj Nedelji, gradiću u blizini glavnog grada Zagreba. Ipak, tehnologija i know-how koje se tamo razvijaju brzo su privukli etablirane proizvođače. Rimac Automobili najpoznatiji su po proizvodnji ultra ekskluzivnih električnih superauta.
Concept One i C_Two
Concept One, koji je prvi put predstavljen 2011. godine, imao je najveću brzinu od 354 km/h. Proizvedeno je samo osam primjeraka, a jedan je slavno uništen kad je televizijski voditelj Richard Hammond sletio s ceste tokom jurnjave u Švicarskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njegov nasljednik C_Two još je ekstremniji s najvećom brzinom od 415 km/h i ubrzanjem 0-100 km/h za 1,85 sekundi. Trebao bi ove godine biti pušten u prodaju, a očekuje se da će mu cijena biti dva milijuna eura. Automobili su izvanredni prema svakom mjerilu, ali oni su samo jedan dio Rimčeva poslovnog modela. Kompanija se sve više pozicionira kao dobavljač tehnologije za druge proizvođače, pomažući im u izgradnji vlastitih električnih automobila visokih performansi.
"Budući da nismo imali investitore, morali smo zarađivati od prvog dana. Tada smo shvatili da ljudi ne žele investirati u boutique kompaniju za superaute, nego u održivo poslovanje", objasnio je Rimac.
Opskrbljujući druge proizvođače tehnologijom i stručnošću, Rimac je uspio stvoriti izvor financiranja koji mu je omogućio opstanak i razvoj. Ono što Mate Rimac ima zajedničko s mnogim poduzetnicima iz Silicijske doline je to što je započeo raditi u svojoj garaži.
U njegovu slučaju, umjesto razvoja web stranice, stvorio je električni Green Monster. Sljedeći korak bio je dizajn potpuno novog automobila, ali pokretanje automobilskog biznisa u Hrvatskoj pokazao se velikim izazovom.
"Nisam mogao zaposliti nikoga tko je imao iskustva s automobilima. Otišao sam na Sveučilište u Zagrebi i rekao im da želim napraviti auto. Rekli su mi da u Hrvatskoj nije moguće napraviti auto i da što prije odustanem, to će manje ljudi propasti zajedno sa mnom", govori Rimac.
U Silicijskoj dolini su bili nezainteresirani
Nije uspio pristupiti ni financijskim mrežama Silicijske doline.
"Samo jednom sam otišao u Silicijsku dolinu kako bih tražio novac. Razgovarao sam s investitorima, ali bili su totalno nezainteresirani. Bilo je to prije osam godina i električki auti još nisu bili vruća tema. Investitore su zanimale samo društvene mreže, nisu se htjeli baviti električnim autima. Danas je sasvim obrnuto. Na temelju uspjeha Tesle, svi ulažu ogromne novce u električne aute", rekao je Rimac.
Ipak je pronašao snažnu potporu. Početkom 2018. godine, njemački proizvođač sportskih automobila Porsche kupio je 10 posto dionica, a kasnije ga je povećao na 15.5 posto. To se dogodilo u vrijeme kad je Porscheova matična kompanija, Volkswagen Group, već započeo ulagati desetke milijardi eura u vlastitu tehnologiju električnih vozila. Porsche razvija i vlastiti električki sportski auto, ali je želio iskoristiti Rimčevu stručnost u dizajniranju baterija i pogonskih sustava visokih performansi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Počeo je razvijao električna vozila godinama prije nas. Naša se investicija pokazala opravdanom. Vrijednost kompanije višestruko se povećala otkako smo se priključiti. Osim toga, kompanija se jako dobro razvila u tehnološkom smislu", rekao je Porscheov zamjenik predsjednika i financijski direktor Lutz Meschke.
Pridružile su se još dvije automobilske kompanije. U svibnju 2019. godine korejski Hyundai i njegova sestrinska kompanija Kia zajedno su investirali 80 milijuna eura. Zauzvrat su dobili nespecificirani udio u Rimac Automobilima, kao i tehničko partnerstvo. Danas Rimac surađuje s obje kompanije i pomaže im razviti nova električna vozila.
Velika prilika za hrvatsku kompaniju
Prema neovisnom analitičaru Matthiasu Schmidtu, način na koji nacionalne vlade pokušavaju ukinuti konvencionalne benzinske i dizelske motore predstavlja veliku priliku za hrvatsku kompaniju.
"Automobilske kompanije zapravo su prisiljene razvijati električne aute. Giganti poput Volkswagena i Stellantisa to mogu, ali tvrtke srednje veličine jednostavno nemaju novca da to same naprave, pa im ne preostaje drugo nego kupiti tehnologiju drugdje", ističe Schmidt.
David Bailey, profesor industrijske strategije sa Sveučilišta u Birminghamu, vjeruje da bi se i dalje moglo zarađivati prodajom automobila.
"Matu Rimca doživljavaju kao smetnju. Njegova kompanija pojavila se niotkuda, njegovi su proizvodi uzbudljivi i razvili su brend oko hiperautomobila", kaže Bailey.
"On vjeruje da se brend može iskoristiti za prodaju električnih superautomobila, strojeva koji se mogu prodavati za stotine hiljada dolara, prije nego za milijune. Tehnologija se brzo razvija, mislim da će Rimac imati veliku ulogu u tome. Mislim da bi se to moglo pokazati prilično unosnim", zaključio je Bailey.
0 ( + )
*
Sve je više govora mržnje protiv LGBT zajednice u Europi
Sve je više govora mržnje protiv LGBT zajednice u Europi
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GOVOR mržnje upravljen prema pripadnicima LGBTI zajednice porastao je u Europi i u srednjoj Aziji tokom pandemije koronavirusa, među ostalim i u Hrvatskoj gdje ILGA-Europa u godišnjem izvješću upozorava posebno na govor mržnje na društvenim mrežama.
Verbalni napadi političkih čelnika na pripadnike LGBTI zajednice (lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i međuspolne osobe) u porastu je među ostalim u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Finskoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj, Rusiji, Slovačkoj i Turskoj, navodi se u izvješću te mreže koja okuplja 600 organizacija i pokriva 54 zemlje.
Vjerski poglavari u Bjelorusiji, Grčkoj, Slovačkoj, Turskoj i Ukrajini širili su govor mržnje, a mnogi među njima su optužili LGBTI osobe da šire koronavirus, navodi ta mreža.
Sve ga je više na internetu
Govor mržnje, osim u Hrvatskoj, širio se društvenim mrežama u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Malti, Crnoj Gori, Rusiji i Turskoj, ali i u medijima u Sloveniji i u Ukrajini.
Izvješće pokazuje i sve veći otpor prema pravima transrodnih osoba u Europi. Upozorava na nazadovanje u Hrvatskoj, Austriji, Finskoj, Mađarskoj, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji te na "stagnaciju" u Njemačkoj, Andori, Cipru, Češkoj, Gruziji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Švedskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Vlasti i odgovorni koristili su se LGBTI zajednicom kao žrtvenim jarcem", rekla je u priopćenju Evelyne Paradis, izvršna direktorica ILGA-e za Europu.
Nevladina organizacija ističe da su godinu općenito gledano obilježile represivne mjere prema demokraciji i civilnom društvu, ne samo u Poljskoj i u Mađarskoj, dvjema zemljama koje su na ciljniku Bruxellesa zbog nepoštovanja vladavine prava.
U Poljskoj su zone bez LGBT ideologije proglašene u nekim općinama. U Mađarskoj je vlada Viktora Orbana uvela u ustav tradicionalno shvaćanje obitelji i spola te zapravo zabranila posvajanje djece istospolnim parovima.
U izvješću ILGA-Europe ipak se navodi da je postignut stanovit napredak u pravima istospolnih parova, spomenuvši primjer Crne Gore koja je prošle godine postala prva zemlja zapadnog Balkana koja je uvela civilno partnerstvo i Srbije, gdje je vlada najavila nacrt zakona o istospolnim civilnim zajednicama.
0 ( + )
*
NjemaÄŤka industrija traĹľi detaljan plan za otvaranje gospodarstva
KORONAVIRUS U SVIJETU
Njemačka industrija traži detaljan plan za otvaranje gospodarstva
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NJEMAČKA industrija treba detaljan plan i praktične kriterije za sigurno otvaranje gospodarstva nakon višemjesečne blokade, poručila je udruga BDI vladi u Berlinu, pozivajući na europsku koordinaciju u ograničenjima na granicama.
"Industrija se trenutno oporavlja od koronakrize, ali taj oporavak počiva na staklenim nogama", upozorio je BDI, podsjetivši na procjene da će se gospodarstvo vjerojatno vratiti na pretpandemijsku razinu tek 2022. godine.
Zatvorene granice s Češkom i Tirolom
Za uspješno ublažavanje posljedica pandemije ključna je predvidivost i intenzivnija koordinacija ograničenja na europskoj razini, ističu, dodajući da je zatvaranje granica "krajnje kontraproduktivno za opskrbu robom".
Njemačka je nedavno zatvorila granicu s Češkom i austrijskom regijom Tirol kako bi spriječila širenje novih sojeva koronavirusa. Industrijalci traže jasnu srednjoročnu strategiju cijepljenja i dostatne kapacitete za testiranje.
"U cijeloj Europi treba osigurati praktične mogućnosti testiranja kako bi se zajamčio nesmetan promet robe i dobara", naglasili su.
Među 20 zahtjeva uključili su i snažnu digitalnu infrastrukturu i poticaje za ulaganja, a traže od vlade i da podupre prijedlog Europske komisije da se fleksibilniji propisi o državnoj pomoći produlje do kraja ove godine.
Najteže su pogođeni turizam, maloprodaja i ugostiteljstvo
Najnoviji krug mjera zatvaranja najteže je pogodio turizam, maloprodaju i ugostiteljstvo, ali danas objavljeni podaci državnog zavoda za statistiku da je pandemija u 2020. teško pogodila i industriju.
Broj zaposlenih u industriji pao je prvi puta u deset godina. Na kraju 2020. industrijska su poduzeća s više od 50 zaposlenih zapošljavala 5,5 milijuna radnika, što je 2.2 posto manje nego u godini ranije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prošli je puta njihov broj pao 2010. godine, nakon financijske krize.
U prosincu prošle godine najsnažnije je na godišnjoj razini smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, za 5,8 posto, a slijede industrija strojeva i automobila s padom broja zaposlenih za 4.5 odnosno 3.2 posto.
Kemijska industrija bilježila je pak rast broja zaposlenih za 1.6 posto, pokazuju podaci.
Produljene mjere blokade za neke dijelove
Vlada je prošlog tjedna odlučila produljiti mjere blokade za pojedine dijelove zemlje do 7. ožujka, što je izazvalo negodovanje nekih poslovnih skupina, s obzirom na pad broja zaraženih.
Ministar gospodarstva Peter Altmaier naglasio je pak da vlada mora oprezno ublažavati mjere kako bi poštedjela gospodarstvo novih teških posljedica.
"Gospodarstvo neće moći procvjetati ako nas zahvati treći val zaraze", rekao je Altmaier.
Moguće su rješenje za ublažavanje krize brzi testovi, dodao je, napomenuvši ipak da ih tek trebaju odobriti mjerodavna tijela. Nada se zelenom svjetlu za prvi takav test sljedećeg mjeseca.
0 ( + )
*
Johnson & Johnson predao zahtjev za odobrenje cjepiva u EU
KORONAVIRUS U SVIJETU
Johnson & Johnson predao zahtjev za odobrenje cjepiva u EU
HINA
Foto: EPA
VELIKA američka farmaceutska kompanija Johnson & Johnson predala je zahtjev za odobrenje svog cjepiva protiv koronavirusa u Europskoj uniji, priopćila je danas Europska agencija za lijekove, dodajući da se odluka očekuje u ožujku.
Ovo cjepivo koje se prima samo u jednoj dozi bit će četvrto odobreno u EU ako dobije zeleno svjetlo agencije sa sjedištem u Amsterdamu.
"EMA je zaprimila zahtjev za odobrenje stavljanja na tržište cjepiva protiv covida-19 proizvedenog u Janssen-Cilagu International N.V.", navodi agencija smjerajući na europsku podružnicu Johnsona & Johnsona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Odluka bi trebala biti poznata za mjesec dana
Europski stručnjaci mogli bi dati mišljenje sredinom ožujka, uz uvjet da podaci kompanije o djelotvornosti, sigurnosti i kvaliteti cjepiva budu u dovoljnoj mjeri potpuni i uvjerljivi. Tri cjepiva koja su dosad odobrena na europskom tržištu su AstraZenecino, Pfizer/BioNTechovo i Modernino.
Europska komisija naručila je 200 milijuna doza Johnson & Johnsonova cjepiva, uz mogućnost nabave dodatnih 200 milijuna doza. Sto milijuna doza treba se isporučiti do lipnja ako se cjepivo odobri.