MMF odbacio "trickle down" ekonomiju i preporučio povećanje plaća na dnu piramide
MMF odbacio "trickle down" ekonomiju i preporučio povećanje plaća na dnu piramide
Foto: Hina
MEĐUNARODNI monetarni fond u novoj studiji odbacuje ideju da zajedno s jačanjem nejednakosti u primanjima raste i dinamika ekonomije uz zaključak da rastući jaz između bogatih i siromašnih negativno utječe na gospodarstva diljem svijeta.
Pet ekonomista MMF-a odbacuje takozvanu "trickle-down" teoriju prema kojoj velika količina novca na vrhu piramide "kaplje prema dolje" i u izvješću vladama predlaže da se koncentriraju na pomoć najsiromašnijem dijelu svojih građana.
Istraživanje koje pokriva "napredne, izranjajuće i razvijene nacije" navodi da razvoj tehnologija, slabljenje sindikata, globalizacija i porezna politika koja pogoduje imućnima redom kumuju rastućoj nejednakosti i predstavljaju "definirajući izazov našeg vremena".
Izvješće donosi konkretne zaključke o utjecaju razdiobe prihoda na gospodarski i ekonomski rast. "Ako se poveća udio primanja kod 20 posto ljudi na vrhu, rast BDP-a zapravo pada u srednjem roku, sugerirajući da dobrobit ne curi prema dolje. U kontrastu, povećanje primanja kod donjih 20 posto pokazuje jasnu vezu s rastom BDP-a," navodi izvješće čiji sadržaj prenosi Guardian uz ocjenu da su preporuke u povećem raskoraku s aktualnim zahtjevima MMF-a od Grčke.
Porast primanja za siromašne i smjernice koje osiguravaju opstanak srednje klase, zapravo su dobre za rast, ističu ekonomisti i najavljuju novi radni okvir koji značajno odudara od postojećih smjernica u EU.
"Uistinu, empirijske procjene temeljene na detaljnim podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sugeriraju da su opuštena pravila o zapošljavanju i otkazima, smanjenje minimalca u odnosu na prosječne plaće, izostanak kolektivnih pregovora i slabljenje sindikata povezani s većom nejednakošću tržišta," navodi izvješće koje poziva vlade da se fokusiraju na 20 posto najsiromašnijih građana, pronađu novac za dodatne investicije u zdravstvo i edukaciju, te posegnu za progresivnim poreznim stopama.
Abbas: Palestinska vlada dat će ostavku u roku od 24 sata
Abbas: Palestinska vlada dat će ostavku u roku od 24 sata
Foto: FAH
PALESTINSKI predsjednik Mahmoud Abbas je u utorak pred revolcionarnim vijećem svoje stranke Fatah najavio ostavku palestinske vlade u roku do 24 sata, rekli su visoki dužnosnici koji su sudjelovali na tom sastanku.
"Palestinska vlada će dati ostavku u sljedeća 24 sata", rekao je Abbas pred revolucionarnim vijećem Fataha", izvijestili su neimenovani sudionici sastanka u Ramali.
Ehab Bseiso, glasnogovornik vlade palestinskog jedinstva nije potvrdio tu ostavku. "Danas smo održali sastanak vlade i o tom pitanju se nije raspravljalo", rekao je za agenciju France Presse.
Ukoliko nastupi, ta ostavka će sankcionirati podjele palestinskih pokreta usprkos pomirenja proglašenog 2014. i nesposobnost vlade nacionalnog jedinstva da upravlja Pojasom Gaze.
Od 2014. islamistički pokret Hamas nije pokazao namjeru prepuštanja vlasti koju je silom preuzeo u Pojasu Gaze.
Muškarac koji je upao u Bijelu kuću s nožem osuđen na godinu i pol zatvora
Muškarac koji je upao u Bijelu kuću s nožem osuđen na godinu i pol zatvora
Foto: Shutterstock
OMAR GONZALEZ, čovjek koji je preskočio ogradu Bijele kuće, u utorak je osuđen na 17 mjeseci zatvora u koje mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru nakon što je prošle godine upao u rezidenciju američkog predsjednika s nožem.
Gonzalez, 43-godišnji ratni veteran iz Teksasa dosad je u zatvoru proveo devet mjeseci i mogao bi, uz dobro ponašanje, biti pušten na slobodu u prosincu, odredila je sutkinja Rosemary Collyer.
Objašnjavajući presudu, sutkinja je rekla kako je ona dovoljno duga kako bi odvratila nekoga drugoga od sličnog pokušaja i da će se njome zajamčiti da Gonzalez, odlikovani veteran rata u Iraku koji pati od PTSP-a, ima stalnu medicinsku skrb i lijekove za njegovo mentalno stanje kad bude pušten na slobodu.
Presudom mu je istodobno i određen trogodišnji nadzor nakon puštanja iz zatvora.
Gonzalez, koji je priznao krivnju za preskakanje ograde, odgurivanje čuvara na ulaznim vratima i ulazak u Bijelu kuću s nožem na sklapanje, uputio je ispriku, rekavši: "Nikad nisam želio ikoga ozlijediti".
NATO najavio razmještanje teškog oružja na istoku EU pa optužio Rusiju za "zveckanje oružjem"
NATO najavio razmještanje teškog oružja na istoku EU pa optužio Rusiju za "zveckanje oružjem"
Foto: Hina
GLAVNI tajnik NATO-a Jens Stoltenberg optužio je u utorak Rusiju za "zveckanje nuklearnim oružjem" nakon što je najavila povećanje svojega nuklearnog raketnog arsenala te upozorio da je "destabilizirajuće i opasno".
"To zveckanje nuklearnim oružjem je neopravdano, destabilizirajuće i opasno", komentirao je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon susreta s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom u Bruxellesu, spomenuvši rusko razmetanje.
"Današnja Putinova izjava potvrđuje ponašanje Rusije u posljednje vrijeme. Vidjeli smo da Rusija ulaže više u obranu općenito, i posebice u nuklearne kapacitete", dodao je Stoltenberg.
"Više vježbaju, razvijaju nove nuklearne sposobnosti i više koriste nuklearnu retoriku", ocijenio je glavni tajnik NATO-A .
Jačanje nuklearnog arsenala
Rusija će pojačati svoj nuklearni arsenal raspoređivanjem do kraja godine više od 40 novih međukontinentalnih raketa koje su otporne na najsofisticiranije protuzračne sustave obrane, rekao je u utorak ruski predsjednik.
Ta najava stiže dok se pojačavaju napetosti između Rusije i Sjedinjenih Država čiji su planovi raspoređivanja teškog naoružanja na Baltiku i u istočnoj Europi izazvali bijes Moskve kada ih je prošlog tjedna obznanio američki tisak i predstavljaju jedan od povoda za rusku objavu o jačanju nuklearnog arsenala.
Ako američka vlada prihvati prijedlog Pentagona, Sjedinjene Države će po prvi puta uskladištiti teško naoružanje u zemljama bivšeg istočnog bloka koje su pristupile NATO-u.
Ruski predsjednik je izrazio zadovoljstvo usavršavanjem vojnog potencijala ruskih zračnih snaga i flote.
Trump potvrdio kandidaturu: "Ja ću biti najbolji predsjednik za stvaranje poslova ikad"
Trump potvrdio kandidaturu: "Ja ću biti najbolji predsjednik za stvaranje poslova ikad"
Screenshot: TMZ/YouTube
DONALD Trump je potvrdio uključivanje u američku predsjedničku utrku. "Ja ću biti najbolji predsjednik za stvaranje poslova ikad," proglasio je milijarder u New Yorku.
Iako se natječe kao republikanac, Trump je u prošlosti donirao značajan novac demokratskim ciljevima i političarima, dok su njegovi stavovi značajno evoluirali u posljednjem desetljeću, piše Vox.
Njegova današnja gledišta o važnim društvenim pitanjima otkrivaju neobičnu mješavinu konzervativnih i liberalnih ideja. Trump je odlučno konzervativan po pitanju imigracije, ali istovremeno odbacuje globalne sporazume o trgovini (TPP, TTIP) i smanjenje proračuna za zdravstvo (Medicare), koje predstavlja trn u oku republikanaca.
Milijarder je prije dvije godine rekao da "Meksikanci uzimaju poslove Amerikancima" i da bi SAD trebao olakšati useljeništvo iz EU, gdje su radnici "vrijedni i radišni", dok Transpacifičko partnerstvo (TPP) smatra "jako, jako lošim dogovorom" koji šteti američkim poduzetnicima i zbog kojeg će još veći broj poslova "završiti preko mora".
"Neozbiljni kandidat"
Koristeći vrlo provokativni rječnik, milijarder kojega iznimno rijetki vide kao ozbiljnijeg kandidata za osvajanje predsjedničke nominacije, optužio je Meksiko da u SAD šalje silovatelje i druge kriminalce.
"Šalju nam ljude koji imaju velikih problema i oni svoje probleme donose ovamo", rekao je. "Donose drogu, donose kriminal, to su silovatelji, iako pretpostavljam da ima i nešto dobrih ljudi", pojasnio je.
U utrci čak 11 republikanca
Za nominaciju za iduće predsjedničke izbore natjecat će se neuobičajeno velik broj republikanskih kandidata jer ih se već dosad, prije Trumpa, prijavilo čak jedanaestoro.
Hvaleći se osobnim bogatstvom od 8,7 milijardi dolara, Trump se obrušio na navodnu slabu pismenost Jeba Busha, mlađeg sina i brata prijašnje dvojice američkih predsjednika, koji je svoju kampanju pokrenuo u ponedjeljak.
"Kako, dovraga, možete glasovati za tog tipa", upitao se naglas.
Trump je razmišljao o kandidaturi i na nekoliko prijašnjih prijašnjih izbora, ali je svaki put odustao. Ankete mu predviđaju jedno od posljednjih mjesta na popisu republikanaca koji bi željeli nominaciju, a osim toga ima vrlo negativnu sliku u američkoj javnosti, u kojoj više od polovice izjavljuje da nikad ne bi ni pomislilo dati glas njemu.
"Imam plan za pobjedu nad IS-om"
Milijarder je u nedavnom intervjuu za Fox News ustvrdio i da ima plan za "pobjedu nad Islamskom državom", iako nije otkrito o čemu je riječ.
"Ako krenem u utrku i ako pobijedim, ja ne želim da neprijatelj zna što činim," rekao je, obznanivši tek da će IS biti pobijeđen "brzo i učinkovito".
Američki mediji različito prihvaćaju i pišu o njegovoj kandidaturi, pa je Huffington Post vijest objavio s naslovom "Bog nam pomogao".
Bore se s pritokom ilegalnih migranata: Makedonija mijenja zakon o azilu
Bore se s pritokom ilegalnih migranata: Makedonija mijenja zakon o azilu
Foto: FAH
MAKEDONSKA vlada je usvojila u utorak amandmane na zakon o azilu kako bi zaustavila val ilegalnih migranata u tu zemlju kako bi se približili Europskoj uniji.
Te promjene će omogućiti bolje ograničavanje problema imigracije s kojim je Makedonija suočena, navela je vlada u priopćenju.
Te amandmane će parlament razmotriti početkom sljedećeg tjedna, ali njihovo usvajanje će biti tek formalnost, jer konzervativna vlada premijera Nikole Gruevskog i njegovih saveznika tamo ima većinu.
Prema amandmanima, migranti će se moći registrirati kod vlasti i dobiti 72 sata za traženje azila u Makedoniji ili napustiti teritorij.
Migrantima dozvoljen javni prijevoz
"Stranac će odsada moći pred policijom, u zemlji ili na graničnim prijelazima, izjaviti da traži azil", precizirao je glasnogovornik vlade Aleksandar Gjorgjev.
Migranti će moći koristiti javni prijevoz, vlakove, autobuse ili taksije što do sada makedonske vlasti nisu dopuštale.
Do sada su migranti pješice, ili odnedavno biciklima prelazili 200 km dug i opasan put do granice s Srbijom od kuda mogu stići do EU.
U Mađarskoj je premijer Viktor Orban nedavno zaprijetio kompletnim zatvaranjem granice sa Srbijom kako bi zaustavio priljev izbjeglica, koji je s ukupno 2000 tokom 2012. skočio na 54.000 u siječnju ove godine. Budimpešta navodi da ih 95 posto ulazi preko granice sa Srbijom.
Europa bez konsenzusa i nemoćna pred problemom izbjeglica
Europa bez konsenzusa i nemoćna pred problemom izbjeglica
Foto: FAH
MEĐU zemljama članicama EU-a nema suglasnosti oka prijedloga Europske komisije da se uvedu obvezujuće kvote za svaku članicu za primanje izbjeglica koje stižu u Europu i tako olakša teret zemljama koje su na udaru masovnog priljeva izbjeglica, poput Italije ili Grčke, pokazala je u utorak rasprava na sastanku ministara unutarnjih poslova u Luxembourgu.
"Vrijeme je da počnemo gledati mimo nacionalnih interesa. Solidarnost nije dobrovoljna i to ne može funkcionirati i o tome se ne može pregovarati", upozorio je nakon sastanka povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.
Europska komisija je prošli mjesec predstavila prijedlog za raspodjelu sirijskih i eritrejskih izbjeglica iz Grčke i Italije po svim zemljama EU-a, a Hrvatska bi ih trebala primiti ukupno 747.
Ukupno 40 hiljada izbjeglica, 24 hiljade iz Italije i 16 hiljada iz Grčke, trebalo bi biti razmješteno po drugim zemljama članicama prema ključu utvrđenom po nekoliko kriterija - broju stanovnika, BDP-u, stopi nezaposlenosti i broju ranije primljenih izbjeglica.
Hrvatska treba primiti 315 osoba koje se trenutačno nalaze izvan EU-a
Komisija je isti dan također predstavila i preporuku za preseljenje 20.000 osoba koji se trenutačno nalaze izvan Unije, a koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Hrvatska bi po izračunu Komisije trebala primiti njih 315, što je 1,58 posto.
Međutim, taj prijedlog Komisije nema potporu većine jer je puno zemalja protiv obvezujućih kvota i zauzimaju se za solidarnost na dobrovoljnoj osnovi.
Većina članica srednje i istočne Europe, zatim Španjolska i Portugal protive se obvezujućim i žele dobrovoljne kvote.
Dio zemalja ne protivi se obvezujućim kvotama, ali su nezadovoljne predloženim kvotama i traže pravedniju raspodjelu - Francuska i Njemačka su zatražile da se ponovno izračuna ključ za raspodjelu izbjeglica. Jedan dio zemalja, među njima i Hrvatska, još se nije službeno izjasnio.
Renzi zaprijetio jednostranim mjerama
Talijanski premijer Mateo Renzi prije nekoliko je dana zaprijetio da će poduzeti jednostrane mjere i da ima plan B ako ostale zemlje članice ne pokažu solidarnost.
Renzi nije rekao o čemu se radi, ali u tisku se nagađa da bi Italija mogla davati privremene dozvole boravka na tri mjeseca kako bi izbjeglice mogle slobodno putovati diljem EU-a te zabraniti migrantima koje su na moru spasili brodovi drugih država članica da stupe na talijansko tlo.
Međutim, talijanski ministar unutarnjih poslova Angelino Alfano nazvao je to "medijskim glasinama".
Italija je samo od početka ove godine morala primiti oko 60 hiljada izbjeglica koji su preko Sredozemnog mora stigli iz sjeverne Afrike.
Zbog velikog razilaženja u stavovima kako se postaviti prema što većem migrantskom pritisku o tome će se vjerojatno razgovorati na summitu čelnika 28 zemalja članica sljedeći tjedan u Bruxellesu.
