Johnson se sastaje s Macronom i Merkel, slijede novi pregovori?
Johnson se sastaje s Macronom i Merkel, slijede novi pregovori?
HINA
Foto: EPA
BRITANSKI premijer Boris Johnson idući bi utorak i srijedu trebao otputovati na sastanak sa svojim francuskim i njemačkim kolegama, a bit će to njegov prvi međunarodni posjet otkako je prošlog mjeseca došao na mjesto premijera, piše Guardian.
Johnson namjerava uvjeriti čelnike Europske unije da ponovno otvore pregovore o Brexitu ili se suoče s mogućnošću naglog izlaska druge najveće članice 31. oktobara bez sporazuma o budućim odnosima s Unijom, što bi, po očekivanjima poslovnog svijeta, uvelike otežalo odnose.
Priopćenja njemačke vlade i Ureda francuskog predsjednika
Njemačka vlada ranije je danas priopćila da će se kancelarka Angela Merkel uskoro sastati s Johnsonom, no nisu rekli kada točno.
Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nije odmah komentirao mogućnost sastanka, a glasnogovornica Johnsonova ureda nije najavila nove planove putovanja.
"Boris Johnson će se sastati s Macronom u Parizu u utorak, s Merkel u Berlinu u srijedu te telefonski razgovarati s irskim premijerom Leom Varadkarom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom", napisao je na Twitteru šef briselskog ureda Guardiana.
Johnson bi idućeg tjedna trebao prisustvovati i sastanku G7 u Biarritzu na jugozapadu Francuske.
0 ( + )
*
Američka kongresnica ipak ne ide u Izrael: "Ona samo provocira"
Američka kongresnica ipak ne ide u Izrael: "Ona samo provocira"
Hina
Foto: EPA
IZRAELSKI ministar unutarnjih poslova rekao je danas da je zahtjev američke kongresnice Rashide Tlaib da posjeti Zapadnu obalu bio "provokacija" kojom je željela zemlju dovesti u neugodnu situaciju, nakon što je ona odbila doći tvrdeći da ju je izraelska vlada željela poniziti nametanjem strogih uvjeta.
Tlaib, demokratska zastupnica u Zastupničkom domu američkog Kongresa, koja često kritizira izraelsku politiku prema Palestincima i podržava bojkot Izraela, planirala je doputovati u službeni posjet Izraelu zajedno s demokratskom kongresnicom Ilhanom Omarom iz Minnesote.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u četvrtak da im to neće dopustiti. Izrael je, međutim, u petak odlučio dopustiti Tlaib da posjeti obitelj na okupiranoj Zapadnoj obali iz humanitarnih razloga. No kongresnica iz Michigana to je dobila.
Odobren zahtjev
"Iz humanitarnih razloga zahtjev sam odobrio, ali pokazalo se da je to bila provokacija kako bi se Izrael dovelo u neugodnu situaciju. Njezina mržnja prema Izraelu jača je od njezine ljubavi prema njezinoj baki", objavio je izraelski ministar unutarnjih poslova Aryeh Deri na Twitteru.
"Ne mogu dopustiti da mi Izrael oduzme to svjetlo ponižavajući me i koristeći moju ljubav prema mojoj baki da me prisili da se pokorim njegovim opresivnim i rasističkim politikama", komentirala je Tlaib na Twitteru.
"Ona ne želi da me se ušutka i tretira poput kriminalca. To bi ubilo dio mene. Odlučila sam da je posjet mojoj baki pod tim opresivnim uvjetima protivno svemu u što ja vjerujem - borbi protiv rasizma, opresije i nepravde", dodala je.
Tlaib nije precizirala o kakvim je točno uvjetima riječ.
Izraelski mediji navode da je u sklopu svojeg zahtjeva pristala da neće promicati bojkot protiv Izraela.
Propalestinski prosvjed
Tlaib i Omar prve su muslimanke izabrane u Kongres, a Tlaib je i prva Amerikanka palestinskog podrijetla kojoj je to uspjelo.
Tlaib i Omar podržavaju propalestinski pokret "Bojkot, oduzimanje, sankcije" (BDS) koji se protivi izraelskoj okupaciji i politikama prema Palestincima na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, kojim se želi izvršiti politički i gospodarski pritisak na Izrael, a koji je američki Zastupnički dom osudio kao pokušaj delegitimiranja Izraela. Po izraelskom zakonu, pristašama BDS-a može biti uskraćen ulazak u Izrael.
Omar je optužena za antisemitizam jer uporno ponavlja antisemitske stereotipe poput toga da se proizraelski stavovi u SAD-u mogu svesti na financijski utjecaj proizraelskog lobija te zajedno s Tlaib poznati antisemitski trop da privrženost Izraelu američke Židove čini nelojalnim SAD-u.
U sklopu službenog posjeta trebale su posjetiti Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem.
Tlaib (43) ima korijene u selu Beit Ur Al-Fauqa, gdje joj živi baka i šira obitelj.
0 ( + )
*
Trump se sastaje s vodećim savjetnicima radi sporazuma s talibanima
Trump se sastaje s vodećim savjetnicima radi sporazuma s talibanima
F.Š.
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump danas bi se trebao sastati s vodećim savjetnicima za nacionalnu sigurnost s ciljem analize mirovnog sporazuma s talibanima. Tim sporazumom trebao bi biti završen najdulji rat u američkoj povijesti, no kritičari tvrde da je riječ o američkoj predaji i izdaji njenih saveznika u Afganistanu.
Trump bi se trebao sastati s državnim tajnikom Mikeom Pompeom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Johnom Boltonom, a očekuje se da će prisutni biti i ministar obrane Mark Esper i vrhovni vojni zapovjednik Joseph Dunford, javlja CNN.
Glavna tema sastanka bit će Afganistan i plan za okončanje rata u Afganistanu koji je iznio talibanski pregovarač Zalmay Khalalizad.
Mirovni sporazum uključuje službeno smanjivanje broja američkih vojnika u toj državi s 15.000 na 8.000 ili 9.000, kao i obvezu talibana da se pridruže borbi protiv terorizma u Afganistanu.
Propust
Iako je primirje između SAD-a i talibana sastavni dio sporazuma, ono istodobno ne jamči prestanak napada te skupine na afganistanske civile ili vojsku.
Taliban ne priznaje afganistansku vladu te ona nije uključena u mirovne pregovore.
Inzistiranje talibana da mir sklope samo s Amerikancima do sada se pokazivalo velikom preprekom jer se vlada SAD-a kroz bilateralni sporazum obvezala pomagati svojim saveznicima u Afganistanu.
To bi pak moglo dovesti do situacije u kojoj bi se sukob nastavio bez značajne uloge Amerikanaca te bi talibani bili u prednosti naspram vojske odane vladi u Kabulu.
Jedan izvor govori da će sporazum omogućiti američkoj vojsci odlazak iz Afganistana bez većeg broja žrtava, dok drugi tvrdi da je dio plana kako izvući SAD iz daljnjih operacija.
Novinar i član Udruge za obranu demokracija Bill Reggio tvrdi da bi plan bio ravan izdaji u slučaju da bude izvršen kako je i osmišljen.
"Vlada SAD-a je ovime izdala afganistanski narod, vladu i vojsku. Kakvo god rješenje u borbi protiv terorizma nudili talibani, sve je jedna velika laž", rekao je Reggio.
Sukob, koji se s vremenom pretvorio u najdulji rat koji su Amerikanci ikad vodili, trenutno je u fazi u kojoj nijedna strana ne može odnijeti pobjedu, a broj vojnih i civilnih žrtava raste.
Talibani unatoč pregovorima nisu smanjili intenzitet svojih napada te se procjenjuje da su u srpnju bili odgovorni za smrt ili ranjavanje više od 1.500 civila. Broj civilnih žrtava u 2018. bio je veći od 4.000, što je najviše u 17 godina rata.
Protivljenje
Određeni zastupnici u Kongresu izjavili su da bi povlačenje američke vojske iz Afganistana u trenutnoj fazi rata bilo jako opasan, štoviše smrtonosan potez.
"SAD ne smije stavljati našu sigurnost u ruke talibana ni prihvatiti sporazum koji omogućuje napade Al-Kaide i ISIL-a u budućnosti. Svaki ustupak označio bi predaju onima koji su ubili 3.000 Amerikanaca 11. rujna 2001.", napisala je na Twitteru republikanka Liz Cheney.
Umirovljeni general David Petraeus u izjavi za Wall Street Journal je rekao da bi "američko povlačenje značilo ponovni početak građanskog rata i novo utočište za teroriste".
Uvjetovani sporazum
Državni tajnik Mike Pompeo je tokom posjeta Afganistanu prošlog mjeseca izjavio da je SAD "spreman ubrzati nastojanja da se okonča rat, iako se za sklapanje primirja moraju zadovoljiti određeni uvjeti".
To je rekao unatoč obećanju da "će svi američki vojnici biti povučeni iz zemlje do 2020."
Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani komentirao je isključivanje svoje vlade iz pregovora: "Naša budućnost ne može se dogovarati drugdje, u glavnim gradovima naših prijatelja ili susjeda. O sudbini Afganistana odlučuje se u Afganistanu."
Dan neovisnosti
Predstavnik talibana Khalilzad trebao bi doputovati na potpisivanje sporazuma u Dohu 19. augusta, datum koji se poklapa s Danom neovisnosti u Afganistanu.
Na isti dan vlada SAD-a namjerava poslati jednog od visokih dužnosnika u Afganistan, što CNN smatra važnim elementom koreografije kako bi se ostavio dojam da SAD ne okreće leđa svojim saveznicima u Afganistanu.
0 ( + )
*
Odlikovan pilot koji je u Rusiji spasio 233 putnika: "Nisam heroj"
Odlikovan pilot koji je u Rusiji spasio 233 putnika: "Nisam heroj"
Hina
Screenshot: Ruptly
RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je dodijelio najviša državna odlikovanja dvojici pilota za hrabrost i junaštvo nakon što su putnički zrakoplov kojemu su se pokvarili motori sigurno spustili u polje kukuruza u blizini Moskve.
Rusi tvrde da je čudo što nitko nije poginuo kada je jato galebova pogodilo zrakoplov kompanije Ural Airlines u četvrtak, zbog čega su mu motori otkazali te je avion bio prisiljen sletjeti manje od dvije minute nakon polijetanja na polje jugoistočno od Moskve.
Putin je, po odluci objavljenoj na internetskoj stranici Kremlja, kapetanu Damiru Jusupovom i kopilotu Georgiju Murzinu dodijelio najviše rusko odlikovanje - Heroja Ruske Federacije. Petero članova kabinskog osoblja dobilo je visoko državno odlikovanje za hrabrost.
Airbus 321 poletio je iz međunarodne zračne luke Žukovski prema gradu Simferopolu na Krimu. Više od 70 putnika primilo je pomoć zbog ozljeda, no nitko nije smrtno stradao.
Pilot: Nisam heroj
"Učinio sam što sam morao", rekao je Jusupov koji je upravljao zrakoplovom. "Spasio sam zrakoplov, putnike i posadu. Mislim da je to bila jedina odluka. Ne smatram se herojem", kazao je pilot.
"Nisam bio uplašen", rekao je novinarima u Ekaterinburgu u kojemu se nalazi centar za obuku kompanije Ural Airlines. "Ispred sebe sam vidio polje kukuruza. Nastojao sam smanjiti brzinu spuštanja kako bismo lagano sletjeli", rekao je.
Murzin je u petak primljen u bolnicu zbog ozljede prsa, izvijestila je novinska agencija RIA.
Ruska organizacija za zaštitu prirodnih resursa rekla je kasno u četvrtak da se na oko dva kilometra od zračne luke Žukovski nalazi ilegalno odlagalište otpada koje bi potencijalno moglo biti stanište ptica koje su uzrokovale prisilno slijetanje.
Dužnosnici organizacije i ministarstva za okoliš trebali bi provjeriti odlagalište otpada, kao i ostala odlagališta u blizini, izvijestila je RIA.
0 ( + )
*
Analiza CNN-a: Zašto Trump želi kupiti Grenland?
Analiza CNN-a: Zašto Trump želi kupiti Grenland?
F.Š.
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump nedavno je izrazio želju da kupi Grenland, pri čemu valja napomenuti da nije riječ o članku iz tabloida.
Trump je ozbiljno izrazio interes za kupnju najvećeg svjetskog otoka, koji je trenutno u posjedu Danske.
Od cijelog niza pitanja koja se javljaju kao reakcija na ovu Trumpovu izjavu, CNN analizira pet ključnih.
1. Zašto?
Iako se na prvu čini besmislenim kupiti otok 80% čijeg teritorija pokriva led i na kojemu živi svega 60.000 ljudi, razlozi za to su više nego očiti.
Grenland je vrlo bogat prirodnim resursima, uključujući željeznu rudu, olovo, cink, zlato, rijetke zemne metale, uranij i naftu, većina kojih je neiskorištena zbog ledenog pokrova nad 80% njegove površine.
No, zbog globalnog zatopljenja led na Grenlandu topi se sve brže. Upravo su američki znanstvenici ove godine uočili dva najveća otapanja leda u povijesti Grenlanda, a spomenuta erozija ledenog pokrova bitno bi olakšala iskapanje resursa na otoku.
Drugi bitan razlog je geopolitičke prirode jer SAD već ima uporište na otoku. Riječ je o zračnoj bazi Thule, smještenoj 1.207 km od arktičkog kruga, unutar koje je radarska postaja i koja čini dio američkog raketnog sustava.
Treći važan razlog je činjenica da Trump želi ostavštinu po kojoj ga će se pamtiti, a kupnja Grenlanda je upravo to.
2. Je li Grenland na prodaju?
Čini se da nije.
"Grenland je bogat izvorima poput minerala, najčišćom vodom i ledom, ribom, morskim plodovima, obnovljivom energijom i potencijalom za avanturistički turizam. Otvoreni smo za poslovnu suradnju, ali nismo na prodaju", stoji u tweetu grenlandske vlade.
Grenland službeno pripada Danskoj, no uživa visok stupanj autonomije koja je dodatno povećana nakon referenduma 2008.
3. Je li ovo ludost?
Ne, bez obzira na to što komentari na Twitteru govorili o tome.
SAD je u prošlosti već pokušavao kupiti Grenland, i to u dva navrata: u 19. stoljeću nakon kupnje Aljaske te neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada su vođeni pregovori između tadašnjeg državnog tajnika Jamesa Byrnesa i danskog ministra vanjskih poslova
4. Kupuje li SAD mnogo drugih država?
Ne. U prošlosti se to dogodilo svega nekoliko puta: 1803. kada je od Francuske kupljen golem teritorij Louisiane za 15 milijuna dolara, 1867. kada je od Rusije za 7,2 milijuna dolara kupljena Aljaska, 1898. kada su od Španjolske za 20 milijuna dolara kupljeni Filipini te 1917. kada su od Danske kupljeni Djevičanski Otoci za 25 milijuna dolara.
5. Kako ide ona uzrečica o Grenlandu i Islandu?
Grenland je pokriven ledom, a Island zelen, unatoč njihovim engleskim imenima (Greenland i Iceland), za koja treba kriviti Vikinge.
Poanta ovih pet pitanja je da Trump kao predsjednik SAD-a ima mnogo ludih ideja. Kupnja Grenlanda je možda najneobičnija od njih, no nikako ne i najgora.
0 ( + )
*
VIDEO Pravoslavni svećenik u Rusiji nasilno krstio dijete, objavljena snimka
VIDEO Pravoslavni svećenik u Rusiji nasilno krstio dijete, objavljena snimka
M.P.
Screenshot: Ruptly
PRAVOSLAVNI svećenik iz Rusije šokirao je javnost nakon što je objavljena snimka na kojoj nasilno krsti dijete.
Suspendiran je
Vasilij Nečeporenko, poznatiji pod crkvenim imenom Photios, ozlijedio je dijete i skoro ga utopio u vodi. Dijete zbog toga ima modrice po tijelu, tvrdi djetetova majka.
Na snimci se vidi kako Nečeporenko nespretno podiže dijete i zatim ga spušta u vodu. Svećenik je suspendiran na godinu dana nakon što su ga djetetovi roditelji prijavili policiji.
Incident se dogodio proteklog vikenda u gradu Gatchina, oko 40 kilometara od Sankt Peterburga.
Prema ruskoj pravoslavnoj tradiciji, dijete se mora tri puta umočiti u svetu vodu da bi se krstilo.
0 ( + )
*
Ubijen brat vođe afganistanskih talibana, sin mu je ranjen
Ubijen brat vođe afganistanskih talibana, sin mu je ranjen
Hina
Na fotografiji je talibanski vođa Haibatullah AkhundzadaScreenshot: YouTube
BRAT vođe afganistanskih talibana bio je među najmanje četvero ljudi poginulih u eksploziji bombe u džamiji u Pakistanu u petak, objavila su dva talibanska izvora.
Policija je rekla da je više od 20 ljudi ranjeno i da bi broj mrtvih mogao rasti. Imam džamije koja se nalazi 25 kilometara jugozapadno od Qutte također je među poginulima.
Nitko još nije preuzeo odgovornost za eksploziju koja se dogodila dok su talibani i SAD u finalnim fazama pregovora o sporazumu kojim bi SAD okončao svoj najdulji rat i povukao svoje snage iz susjednog Afganistana.
Talibanski vođa Haibatullah Akhundzada nije bio u džamiji kad je eksplodirala bomba, no njegov mlađi brat Hafiz Ahmadullah bio je među poginulima.
Sin mu je ranjen
Sin talibanskog vođe ranjen je, rekao je jedan izvor.
Džamija je poznata po tome da je posjećuju pripadnici afganistanskih talibana, rekao je izvor.
Pakistanska policija nije potvrdila identitet ni jedne od žrtava.
"Tempirana naprava postavljena je ispod stolca voditelja molitve, rekao je policijski zapovjednik u Quetti, glavnome gradu pokrajine Balučistan.
Jedan od izvora, koji je posjetio mjesto eksplozije, rekao je da je sigurnost u džamiji uvijek visoka.