Rekordne brojke u Rusiji, Italiji, Belgiji. WHO: Možda će biti gore nego u travnju
Rekordne brojke u Rusiji, Italiji, Belgiji. WHO: Možda će biti gore nego u travnju
Index Vijesti/Hina
Foto: Epa
KAKO u Europi raste broj zaraženih covidom-19 tako raste i zabrinutost zbog mogućeg opterećenja zdravstvenih sustava.
Naime, posljednjih nekoliko dana samo se nižu rekordne brojke novozaraženih, a Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bi dnevni broj smrtnih slučajeva u Europi mogao doseći pet puta veću razinu nego u travnju.
Najveći rast novih slučajeva zabilježen je ovog tjedna u Europi (+44 posto). Broj novozaraženih na dan je oko 121.227 na Starom kontinentu, a prošlog tjedna bio je 84.400, javlja France presse.
Što se tiče zemalja koje su prošlog tjedna prijavile više od 1000 zaraženih u danu, epidemija se najbrže širila u Švicarskoj (+146 posto, 1771 novozaraženi na dan). Zatim dolaze Belgija (+125 posto, 6235), Poljska (+111 posto, 5472), Italija (+106 posto, 6172) i Slovačka (+78 posto, 1214).
Danas rekordni brojevi u Rusiji, Italiji, Nizozemskoj…
U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježen rekordan broj novih dnevnih slučajeva (1134), no rekordi se danas nižu i u drugim europskim zemljama. Tako je najveći broj novozaraženih u jednome danu od početka pandemije evidentiran u susjednoj Sloveniji (834), ali i u Španjolskoj (15.186), Rusiji (15.150), Italiji (10.010), Nizozemskoj (7984) i Belgiji (10.448).
Francuska je u jučerašnjem 24-satnom razdoblju imala zabrinjavajuću brojku od 30.620 novih slučajeva.
Mada se sada radi o iznimno visokim brojkama, vlasti i zdravstvene organizacije napominju da situacija još uvijek nije toliko ozbiljna kao što je bila proljetos jer se provodi mnogo više testiranja i nije zabilježen toliko visok udio umrlih među zaraženima.
Raste i dnevni broj mrtvih
No Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da se pune kapaciteti bolnica i da bi stanje moglo uskoro biti mnogo gore nego u travnju ako se ne pridržavamo mjera.
"Epidemiološka situacija u Europi je razlog za veliku zabrinutost. Dnevne brojke novozaraženih su u porastu, baš kao i brojke hospitaliziranih", rekao je jučer Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, a prenosi BBC.
Kluge je također napomenuo da nas, ako europske vlade ublaže mjere, do siječnja 2021. možda čeka dnevna stopa smrtnosti koja će biti četiri do pet puta veća nego što je bila u travnju.
No ako 95% ljudi nosi maske i ako se primijene druge mjere društvene distance, Europa bi mogla izbjeći oko 281.000 smrtnih slučajeva do veljače, dodao je.
Mada su dnevne brojke umrlih još uvijek značajno niže nego proljetos i one počinju rasti te polako u Europi opet dostižu dvoznamenkaste ili troznamenkaste cifre.
Tako su u posljednja 24 sata od komplikacija povezanih s covidom-19 u Španjolskoj umrle 222 osobe, u Rusiji 232, u Francuskoj 122, Velikoj Britaniji 136, Ukrajini 106, Poljskoj 132, Italiji 55 i Belgiji 49.
Prošli tjedan broj prijavljenih slučajeva koronavirusa u Europi bio je gotovo tri puta viši od onoga na vrhuncu pandemije u prvom valu u ožujku, rekao je danas čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji za novinare u Ženevi.
Ali broj umrlih od covida-19 bio je daleko ispod razina iz ožujka, dodao je.
Ipak, Tedros je upozorio da "se broj hospitalizacija povećava, a u mnogim gradovima prijavljuju da će kroz nekoliko tjedana popuniti kapacitete na intenzivnoj skrbi". Taj trend brine WHO jer će sezona gripe na sjevernoj polutci također povećati potrebu za bolničkim krevetima.
0 ( + )
*
WHO: Bolnice u Europi uskoro bi mogle dosegnuti maksimalne kapacitete
WHO: Bolnice u Europi uskoro bi mogle dosegnuti maksimalne kapacitete
Hina
Foto: Epa
RASTUĆI broj slučajeva koronavirusa u Europi uskoro bi mogao dovesti mnoge bolnice do limita, objavila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Prošli tjedan broj prijavljenih slučajeva koronavirusa u Europi bio je gotovo tri puta viši od onoga na vrhuncu pandemije u prvom valu u ožujku, rekao je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji za novinare u Ženevi.
Ali broj umrlih od covida-19 bio je daleko ispod razina iz ožujka, dodao je.
Sve veći broj hospitalizacija
Ipak, Tedros je upozorio da "se broj hospitalizacija povećava, a u mnogim gradovima prijavljuju da će kroz nekoliko tjedana popuniti kapacitete na intenzivnoj skrbi".
Taj trend brine WHO jer će sezona gripe na sjevernoj polutci također povećati potrebu za bolničkim krevetima.
Tedros je rekao da bi zemlje trebale prihvatiti jedinstveni pristup covidu i gripi, budući da se obje bolesti mogu pobijediti istom strategijom - distancom, čistim rukama, maskama i dobro prozračenim prostorima.
Budući da u nekim zemljama nema dovoljno cjepiva protiv gripe, WHO preporučuje da prioritet imaju zdravstveni radnici i starije osobe.
0 ( + )
*
U Europi ovoga tjedna nagli porast broja zaraĹľenih, pad zaraza u Latinskoj Americi
U Europi ovoga tjedna nagli porast broja zaraženih, pad zaraza u Latinskoj Americi
Hina
Foto: Epa
BROJ zaraženih novim koronavirusom nastavlja naglo rasti u Europi, ali opada u Latinskoj Americi, na Bliskom istoku i u Aziji, objavila je agencija France presse na temelju svoje baze podataka.
No broj dijagnosticiranih slučajeva, važan pokazatelj, odražava tek dio stvarnog broja zaraženih i s usporedbama između zemalja treba biti oprezan jer se metode testiranja razlikuju u pojedinim zemljama, naglašava agencija.
Pandemija se ovog tjedna nastavila ubrzavati pa je prijavljeno 342.550 novih slučajeva na dan, ili 9 posto više nego prethodnog tjedna, navodi se u izvješću.
Najveći rast zabilježen je u Europi (+44 posto). Broj novozaraženih na dan je oko 121.227 na Starom kontinentu, a prošlog tjedna bio je 84.400.
Trend pojačanog rasta bilježe i Oceanija (+66 posto, ali s prosjekom od sto dnevnih slučajeva), Sjeverna Amerika (+17 posto) i Afrika (+16 posto).
Epidemija se ovog tjedna najbrže širila Švicarskom
Naprotiv, broj zaraženih pada u Latinskoj Americi te Karibima, na Bliskom istoku (-15 posto) i u Aziji (-7 posto) drugi tjedan zaredom.
Što se tiče zemalja koje su prošlog tjedna prijavile više od 1000 zaraženih u danu, epidemija se najbrže širila u Švicarskoj (+146 posto, 1771 novozaraženi na dan). Zatim dolaze Belgija (+125 posto, 6235), Poljska (+111 posto, 5472), Italija (+106 posto, 6172) i Slovačka (+78 posto, 1214).
Najveći pad imao je Izrael koji je početkom tjedna ukinuo drugu opću karantenu (-60 posto, 2114 novozaraženih na dan). Prate ga Meksiko (-46 posto, 4346), Brazil (-22 posto, 20.135), Irak, kao i prošlog tjedna, (-18 posto, 3175) i Indija (-10 posto, 67.349).
Indija je i dalje zemlja koja ovog tjedna ima najveći broj novozaraženih (67.349 u prosjeku na dan), zatim dolaze Sjedinjene Države (53.746) i Brazil (20.135). No Indija i Brazil pokazuju trend pada, a SAD rasta (+18 posto).
Zatim dolaze Francuska (19.714, +47 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (15.972, +32 posto), Rusija (13.437, +26 posto) i Argentina (13.242, + 1 posto).
Indija imala najveći broj umrlih po danu
Indija ima najveći broj umrlih (820 na dan, - 16 posto), slijede ju SAD (724, + 5 posto), Brazil (500, - 18 posto), Argentina (376, + 9 posto) i Meksiko (313, - 56 posto).
Pandemija je pokosila najmanje 1,1 milijun ljudi od kraja prosinca 2019., kad se pojavila, a potvrđeno je više od 38,97 milijuna zaraženih.
SAD je i dalje najpogođeniji, s 217.717 umrlih, iza njega su Brazil (152.460 umrlih) i Indija (112.161). Najpogođenija zemlja u Europi je Velika Britanija s preko 43 hiljade slučajeva.
0 ( + )
*
SAD odbio Putinovu ponudu produljenja sporazuma o nuklearnom razoruĹľanju
SAD odbio Putinovu ponudu produljenja sporazuma o nuklearnom razoružanju
Index Vijesti/Hina
Foto: Epa
SJEDINJENE DRŽAVE odbile su ponudu ruskog predsjednika Vladimira Putina da se za još godinu dana bezuvjetno produlji rusko-američki sporazum New START o nuklearnom razoružanju, što je posljednji preostali ugovor o kontroli naoružanja između SAD-a i Rusije.
"Neće biti ništa od Putinovog prijedloga", rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien o ponudi Moskve dodajući kako se Washington nada da će Rusija "preispitati svoj položaj prije nego što krene skupa utrka u naoružanju".
Putin je danas predložio da se za godinu dana produlji rusko-američki sporazum New START o nuklearnom razoružanju, tri dana nakon što su Sjedinjene Države predložile produljenje tog ugovora koji istječe početkom 2021. godine.
SAD želi da Rusija zamrzne svoj nuklearni program
"Predlažem bezuvjetno produljenje sadašnjeg sporazuma za najmanje jednu godinu kako bismo mogli pregovarati o svim parametrima", rekao je Vladimir Putin na sastanku svog Vijeća sigurnosti.
Ruski predsjednik predložio je da Rusija i Sjedinjene Države produlje svoj sporazum o kontroli naoružanja New START, koji istječe u februaru, za najmanje godinu dana i bez određivanja ikakvih uvjeta.
Sporazum New START (Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja) potpisan 2010. ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava, projektila i bombardera koje Rusija i Sjedinjene Države mogu rasporediti.
U utorak je američki pregovarač Marshall Billingslea predložio Moskvi da se sporazum produlji "za određeno vrijeme" uz uvjet da Rusija pristane "zamrznuti" svoj nuklearni arsenal.
0 ( + )
*
UN: Kraj ekstremnog siromaštva do 2030. je zbog pandemije postao utopija
UN: Kraj ekstremnog siromaštva do 2030. je zbog pandemije postao utopija
Hina
Foto: Epa
PANDEMIJA koronavirusa i ekonomski pad mogli bi prouzročiti siromaštvo za do 100 milijuna ljudi ove godine, zbog čega se smanjuju šanse za okončanjem ekstremnog siromaštva do 2030., objavio je danas UN.
Čak i s ubrzanim ekonomskim rastom i smanjenjem nejednakosti, "potpuno okončanje ekstremnog siromaštva čini se vrlo nevjerojatnim po najoptimističnijim pretpostavkama", stoji u izvještaju Odjela za gospodarska i društvena pitanja UN-a (UNDESA).
Svjetski vođe dogovorili su se 2015. o cilju eliminiranja ekstremnog siromaštva, kojim je trenutno pogođeno oko 680 milijuna ljudi, do 2030.
Međutim, dok se pandemija koronavirusa širi u zemljama u razvoju, ta mogućnost "čini se skoro utopijskom", navodi UNDESA.
Pesimističan i optimističan scenarij
Po najpesimističnijem scenariju UNDESA procjenjuje da bi više od 1,1 milijarde ljudi, odnosno 13 posto svjetskog stanovništva, moglo završiti u ekstremnom siromaštvu do kraja desetljeća.
Čak i po najoptimističnijem scenariju, uz neviđeni gospodarski rast, gotovo 3 posto svjetskog stanovništva ostalo bi u siromaštvu.
U izvještaju se navodi da bi ekonomska stagnacija i porast nejednakosti mogli unazaditi, po pitanju siromaštva, najmanje razvijene zemlje.
"Nije više nezamislivo da bi globalno broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu nastavio rasti u narednim godinama, zbog čega bi iznimno ugrožene bile stotine milijuna ljudi, ako se ne bude učinkovito upravljalo groznim posljedicama pandemije za zemlje u razvoju", navodi se.
UNDESA je također pozvala na međunarodnu suradnju u razvoju, uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.
0 ( + )
*
Policija rastjerala stotine prodemokratskih prosvjednika u Bangkoku
Policija rastjerala stotine prodemokratskih protestanata u Bangkoku
Hina
Foto: Epa
POLICIJA je danas navečer u Bangkoku vodenim topovima rastjerala više stotina prodemokratskih protestanata koji su se oglušili na zabranu okupljanja proglašenu u četvrtak.
Topovima na vodu s kemikalijom specijalna policija rastjerala je prosvjednike okupljene od kasno poslijepodne u središtu glavnog grada, prenosi AFP.
Aktivisti su se pokušali obraniti podizanjem barikada, ali su odustali i razišli se.
Jedan policajac je ranjen i hospitaliziran, doznaje se iz medicinskih izvora.
U četvrtak se u središtu Bangkoka također okupilo oko 10.000 protestanata.
Zabrana okupljanja
Prema hitnoj uredbi proglašenoj kako bi se slomio višemjesečni prosvjed u zemlji, zabranjena su okupljanja više od četiri osobe kao i online objave kojima se ugrožava nacionalna sigurnost.
Pokretom se traže ostavka premijera Prayuta Chan-O-Chae te reforma moćne i bogate monarhije, a što je donedavno bila tabu tema u kraljevstvu.
Maha Vajiralongkorn, koji je stupio na prijestolje 2016. kada mu je umro otac, kralj Bhumibol, sporna je osoba. Proširio je svoje ovlasti i izravno preuzeo kontrolu nad kraljevskim bogatstvom. Često boravi u Europi, čak i tokom pandemije koronavirusa, na nezadovoljstvo mnogih.
U snimljenom govoru emitiranom u petak kralj Maha Vajiralongkorn je rekao kako "domovina treba narod koji je voli i voli monarhiju", no nije izravno spomenuo tri mjeseca prosvjeda, prenosi Reuters.
"Postoji mogućnost da vojska preuzme kontrolu nad zemljom"
U Tajlandu su česta politička nasilja, a nakon ukidanja apsolutne monarhije 1932. godine izvedeno je 12 državnih udara.
Premijer Prayut Chan-O-Cha je i sam preuzeo vlast nakon državnog udara 2014. Zatim je stao na čelo civilne vlade nakon kontroverznih izbora prošle godine.
"Postoji mogućnost da vojska preuzme kontrolu nad zemljom", rekao je Thitinan Pongsudhirak, politolog sa sveučilišta Chulalongkorn u Bangkoku. "Prosvjednici se neće zaustaviti sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Bez vladinih ustupaka, mogu se predvidjeti napetosti", dodao je.
Oporbena stranka Pheu Thai zahtijeva od vlade da "odmah ukine hitne mjere i da oslobodi privedene".
0 ( + )
*
Turska provela prvo testiranje ruskog proturaketnog sustava S-400
Turska provela prvo testiranje ruskog proturaketnog sustava S-400
Hina
Foto: Epa
TURSKA je danas provela prvo testiranje ruskog proturaketnog sustava S-400, objavili su lokalni mediji, iako ti navodi još nisu službeno potvrđeni.
Rakete iz sustava S-400 ispaljene su iz grada Sinopa na Crnom moru, prenosi provladin portal A Haber, uz video koji su snimili mještani.
Na snimci se vidi oblak dima iznad naseljenog područja.
Niz testova bit će proveden tokom deset dana, uz korištenje britanskih dronova Banshee, navodi se u izvještaju.
Vježbama će se provjeriti mogućnosti angažiranja, otkrivanja i praćenja sustava S-400, kao i njegovi sustavi za radar i komunikacije, navodi A Haber.
Razljutila saveznike NATO-a
Ranije ovoga tjedna u prognozi za pomorce najavljeno je da će vojne vježbe biti održane između 16. i 17. oktobara u području oko Sinopa.
Prošlog tjedna na društvenim mrežama osvanule su fotografije kamiona koji prevoze projektile u Sinop.
Test radarske konekcije proveden je prošle godine u vojnoj zračnoj luci u Ankari s američkim mlažnjacima F-16, navode lokalni mediji.
Turska je razljutila saveznike u NATO-u kupnjom ruskog proturaketnog sustava prošle godine, usprkos američkoj prijetnji sankcijama.
Washington strahuje da bi sustav S-400 mogao kompromitirati američki "nevidljivi" mlažnjak F-35.
Turska je suspendirana iz programa zajedničke proizvodnje mlažnjaka F-35.
Jedan od najboljih proturaketnih sustava te vrste, S-400 može gađati metu udaljenu oko 400 kilometara.