Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Greta Thunberg o klimatskoj konferenciji: Neće donijeti velike promjene
Greta Thunberg o klimatskoj konferenciji: Neće donijeti velike promjene
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JOŠ jedna konferencija koja "neće donijeti velike promjene", izjavila je dva tjedna prije COP26 švedska aktivistica Greta Thunberg, iako kaže da je taj skup "ključan za budućnost planeta".
"U sadašnjem stanju ovaj COP neće donijeti velike promjene", ocijenila je čelnica pokreta Fridays for Future na koncertu za klimu u Stockholmu.
"COP26 i svi međunarodni skupovi imaju potencijal mijenjati stvari jer okupljaju veliki broj ljudi. Zato moramo iskoristiti ovu priliku", dodala je mlada aktivistica i naglasila da je "nužno nastaviti vršiti pritisak".
Na konferenciji u Glasgowu, državnici će od 31. oktobara do 12. studenoga razgovarati i konkretnije se obvezati na smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Nadam se da ćemo shvatiti da smo pred egzistencijalnom krizom i da sukladno tome moramo djelovati", istaknula je Greta Thunberg.
Ona drži da je potrebno "promijeniti fokus i ne stvarati niše u programima, već spasiti planet, sadašnjost i životne uvjete budućih generacija".
Prema posljednjoj procjeni UN-a objavljenoj sredinom rujna, svijet kreće prema "katastrofalnom" zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća, pri čemu svaki djelić stupnja umnožava dramatične posljedice za planet.
0 ( + )
*
Zima dolazi, cijene plina divljaju, a Putin drži Europu u šaci
Zima dolazi, cijene plina divljaju, a Putin drži Europu u šaci
Petar Stošić
Ilustracija: EPA/123RF/Index
Tekst se nastavlja ispod oglasa
CIJENE zemnog plina u Europi divljaju već tjednima. Samo prošle srijede cijena je skočila više od 25 posto. Od početka godine cijene su na nizozemskoj plinskoj burzi TTF hub, koja je referentno mjerilo (benchmark) za europske cijene plina, skočile vrtoglavih 350%. U rujnu je prosječna cijena plina za europske potrošače porasla 17%.
Nakon što je 5. oktobara dosegla rekordnu razinu od 116 eura po megavatsatu (MWh), cijena plina je po TTF hubu u posljednjih nekoliko dana pala na "samo" 91 euro - prije svega, čini se, zbog poruke ruskog predsjednika Vladimira Putina da će Rusija pojačati svoje isporuke plina Europi.
No, da je ovo i dalje alarmantno visoka cijena, najbolje govori podatak da je ona prije točno godinu dana iznosila manje od 14 eura i da sve do lipnja ove godine nije prelazila 30 eura.
"Nevjerojatno je ovo što gledamo. Totalna ludost", komentirao je jedan trgovac plinom za Guardian.
Za europske vlade i plinske dobavljače, ali i potrošače, bilo tvrtke ili građane, ovo je znak za uzbunu, s režijama koje već rastu u nekim zemljama. A sezona grijanja tek je počela i zima tek dolazi. U Velikoj Britaniji su predstavnici čelične, kemijske i industrije gnojiva zatražili pomoć od vlade kako bi bili sigurni da će njihovi pogoni moći nastaviti raditi preko zime.
"Postoji zabrinutost da će poskupljenje plina dovesti u opasnost oporavak europskog gospodarstva nakon pandemije", upozorio je Henning Gloystein iz konzultantske kompanije Eurasia Group za CNN.
No za Putina, koji je ovaj mjesec napunio 69 godina, ovo je došlo kao svojevrsni rođendanski dar, piše New York Times. Iako je on prošle srijede najavio povećanje isporuke, svalio je odgovornost na europske zemlje čija se "politika sastojala od izlaska iz dugoročnih ugovora", odnosno na kupovinu na licu mjesta umjesto na dugoročne narudžbe.
"Pogriješili su", zaključio je zajedljivo ruski predsjednik.
"Pustit ćemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji"
Putinove ucjene Europe isporukom plina, naravno, nisu od jučer - u siječnju 2009. ruski prekid dotoka plina preko Ukrajine, zbog spora s tom zemljom oko cijena, dugova i provizija, izazvao je nestašice plina u nizu europskih zemalja, uključujući Hrvatsku. Situacija se dodatno zakomplicirala izbijanjem građanskog rata u Ukrajini i ruskom aneksijom Krima te zapadnim sankcijama koje su uslijedile. Ruski plinski gigant Gazprom krenuo je u postupno smanjivanje opskrbe plinom kroz ukrajinski plinovod, gradeći u isto vrijeme alternativne plinovode Sjeverni tok 1 i 2, kao i Južni tok, koji je obustavljen i zamijenjen sličnim, Turskim tokom.
Europa zbog toga već godinama pokušava smanjiti svoju rizičnu ovisnost o ruskom plinu i diverzificirati svoju opskrbu energijom, bilo ulaganjem u zelene izvore električne energije ili povećanim uvozom američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) - u tu svrhu je, na kraju krajeva, izgrađen i plutajući LNG terminal u Omišlju. Moskva je to vidjela kao prijetnju vlastitoj ekonomiji, koja velikim dijelom počiva na izvozu nafte i plina. Stoga sada Putin može trljati ruke jer Europa još jednom mora gledati na istok u nadi da će Rusija "odvrnuti ventil" i napuniti rekordno niske zalihe plina na Starom kontinentu.
"Odlučili smo: Pustit ćemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji i neće inzistirati na brzom napuštanju plina. Ulozi su vrlo visoki", sumirao je rusku strategiju Mihail I. Krutihin, energetski analitičar u konzultantskoj kući RusEnergy.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Europskim vladama ovo će doći kao potvrda da Rusija namjerno isporučuje manje plina ove godine kako bi prisilila Bruxelles i Berlin da otvore Sjeverni tok 2, podvodni plinovod kroz Baltičko more koji je praktički dovršen, ali se njegovom otvaranju oštro protivio Washington, glavni saveznik EU, kao i Ukrajina i neke istočne članice EU poput Poljske.
Sporni Sjeverni tok
Nakon što je administracija Donalda Trumpa 2019. donijela paket sankcija Rusiji, koji je zahvatio i njemačke te druge europske tvrtke uključene u projekt, što je Njemačka osudila kao ilegalno miješanje u njene unutarnje poslove, novi predsjednik Joe Biden ukinuo je ključne sankcije u svibnju i dao neizravno zeleno svjetlo za dovršetak projekta u dogovoru s kancelarkom Angelom Merkel.
"Sankcije tamo nisu imale smisla", objasnio je Biden zaokret u politici SAD-a, budući da je Sjeverni tok 2 bio već 95% dovršen. Kontroverzni plinovod dugačak 1230 kilometara, dizajniran za isporuku 55 milijardi kubičnih metara plina na europska tržišta godišnje, počeo se prije desetak dana prvi put puniti plinom, a stručnjaci smatraju da bi isporuke mogle započeti već krajem ovog mjeseca. Međutim, njemački regulator tek treba dati konačno odobrenje za rad, na što će se možda čekati još nekoliko mjeseci.
Neki ruski dužnosnici već su naznačili da bi ovo odobrenje pomoglo u rješavanju krize. No neki energetski stručnjaci upozoravaju da Rusija možda i nema kapaciteta znatno povećati opskrbu.
"Trenutno je rusko domaće tržište plina tijesno, s niskim zalihama, proizvodnja je već blizu svog vrhunca, a zima se nazire i u Rusiji, što ograničava izvozne kapacitete plina. Također, nema znakova da Gazprom - ruski monopolist za izvoz plina koji opskrbljuje 35% europskih potreba za plinom - pokušava isporučiti više plina europskim kupcima putem postojećih ruta, a s obzirom na mali prostor za manevriranje, malo je vjerojatno da bi Gazprom mogao isporučiti Europi više od 190 milijardi kubičnih metara ove godine", komentirala je Adeline Van Houtte, europska analitičarka u Economist Intelligence Unitu, zaključujući da to znači kako je "vjerojatno da se europske cijene neće značajno ohladiti u 2021. godini".
Putin: Ne koristimo plin kao oružje, povećat ćemo isporuku
Putin je pak u srijedu pokušao suzbiti prozivke za ucjenu plinom u razgovoru za CNBC u sklopu Ruskog energetskog tjedna, tvrdeći da Rusija "ne koristi (plin kao) oružje" te da su optužbe o namjernom uskraćivanju vitalnog energenta "politički motivirane besmislice".
"Ako traže da povećamo količinu, mi smo to spremni učiniti. Povećat ćemo isporuku onoliko koliko nas naši partneri traže. Nema odbijanja, nikakvog", dodao je Putin. Pitanje je samo koliko će mu europski "partneri", kako on voli reći, vjerovati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njegov glasnogovornik Dimitrij Peskov ranije je izjavio da Gazprom isporučuje Europi plin u maksimalnim količinama pod trenutnim ugovorima, a da se o bilo kakvom povećanju treba ponovno pregovarati jer "ništa se ne može isporučiti bez ugovora". Time je odgovorio na optužbe Međunarodne agencije za energiju (IEA) i više zastupnika Europskog parlamenta da Gazprom ne želi ispuniti potražnju.
"Je li moguće dobiti više plina od Gazproma i ondje ga upumpavati? Moguće je. Gazprom je spreman. Štoviše, već je pokrio sve dodatne zahtjeve (opskrbe)", rekao je Peskov još krajem rujna.
Trevor Sikorski iz britanske tvrtke Energy Aspects odbacio je ovaj ruski narativ u razgovoru za New York Times: "Rusi ne mogu samo oprati ruke i reći da to nema veze s njima. Očito to ima mnogo veze s njima."
"Krajnje je dvojbeno mogu li isporučiti više plina, bez obzira na rutu"
I Reuters je prošlog mjeseca u svojoj analizi zaključio da Europu ove godine čeka "skupa zima zbog rastućih cijene energije" koje će na svom džepu osjetiti svi građani.
Robert Buckley, voditelj razvoja odnosa u britanskoj tvrtki Cornwall Insight, komentirao je prošlog mjeseca za CNBC da je krizu uzrokovao "koktel prilično snažnih stvari" koje su bile izvan kontrole dobavljača, uključujući jaku konkurenciju za isporuke prirodnog plina između Europe i Azije, prekide u proizvodnim pogonima u SAD-u te pooštravanje pravila EU za tržište o emisiji ugljika, odnosno stakleničkih plinova, zbog borbe protiv globalnog zatopljenja.
Mike Fulwood, viši znanstveni suradnik na Oxfordskom institutu za energetske studije, kaže da je ruska proizvodnja "zapravo na rekordnoj razini, znatno je viša u odnosu na prošlu godinu kada je potražnja pala, ali također je na razini 2019., a morali su napuniti i vlastita skladišta koja su bila jako iscrpljena zbog hladnog vremena".
"Stoga je krajnje dvojbeno mogu li isporučiti više plina, bez obzira na rutu", dodao je Fulwood za CNBC.
Kako smo već pisali, ruske kalkulacije - da ne kažemo ucjene - s isporukom plina na europsko tržište svakako nisu jedini faktor iza eksplozivnog rasta cijena. Tu su i preoptimistično oslanjanje na zelene izvore energije i sve ozbiljniji problemi u lancu opskrbe uzrokovani pandemijom, nagli porast potražnje s okončanjem lockdowna, nedostatak kapitalnih investicija, ali i problemi sa samom arhitekturom tržišta plina, koje je neadekvatno regulirano, pogotovo u Velikoj Britaniji, gdje se u isto vrijeme potiče agresivna konkurencija i rizično poslovanje među opskrbljivačima dok državni regulator određuje maksimalne cijene.
Ruski veleposlanik u EU: Promijenite protivnika u partnera i stvari će se lakše riješiti
Bilo kako bilo, činjenica je da od 40 do 50% ukupnog europskog uvoza plina otpada na Rusiju, koja svoj plin doprema europskim kupcima prvenstveno preko Ukrajine i Bjelorusije.
Ipak, Vladimir Čižov, stalni predstavnik Rusije u EU, poslao je ranije ovog tjedna znakovitu poruku Bruxellesu. U razgovoru za Financial Times otkrio je da je Putin "dao nekoliko savjeta Gazpromu tako da bude fleksibilniji" oko isporuke plina te da bi se akcija koja će smanjiti cijene mogla dogoditi "prije nego kasnije".
Nije, međutim, propustio dati do znanja Europi kako može odobrovoljiti Kremlj: "Promijenite protivnika u partnera i stvari će se lakše riješiti... Kad EU pronađe dovoljno političke volje da to učini, znat će gdje nas mogu pronaći."
Time je ruski veleposlanik praktički priznao da ovo ipak jest dio velike geopolitičke igre koju Rusija igra već godinama. Ipak, i on je, baš kao i njegov šef, konstatirao da su europski dobavljači sami krivi jer nisu na vrijeme naručili nove pošiljke plina, u nadi da će cijena s vremenom pasti - a ona je nastavila rasti. Gazprom sada naprosto favorizira domaće kupce, dodao je.
U svakom slučaju, Europu čeka neizvjesna zima. Što se Hrvatske tiče, možemo se utješiti obećanjem ministra gospodarstva Tomislava Ćorića da neće biti poskupljenja plina za kućanstva do kraja ove sezone grijanja u ožujku. Ako njegovo obećanje držimo vjerodostojnim, naravno.
Srbija se, s druge strane, oslanja na svoje tradicionalno bliske odnose s Rusijom. Predsjednik Aleksandar Vučić pohvalio se, kako je prenio N1, da je dobio "obećanje Lavrova da će tražiti od Putina da Srbija ima najpovoljnije cijene, znam čovjeka, imat ćemo najjeftiniji plin".
0 ( + )
*
I u NjemaÄŤkoj sve Ĺľivo poskupljuje - automobili, hrana, benzin, bicikli, grijanje...
I u Njemačkoj sve živo poskupljuje - automobili, hrana, benzin, bicikli, grijanje...
Index Vijesti, Deutsche Welle
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U RUJNU su cijene u Njemačkoj porasle čak 4.1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako promatrana, prešla četiri posto još od 1993. godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku, piše Deutsche Welle.
Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe, te gužvu koja nastaje u lukama.
Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati zavući ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli.
Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76.5 posto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na povijesnom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.
Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog štetnog plina. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.
Grijanje na plin, kojeg koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u rujnu je bilo skuplje za 5.7 posto,ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.
"Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju pokriti troškove energije", kaže Leonora Holling, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država dodatno subvencionira grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju s mreže ako ne mogu podmiriti troškove.
Zagađivanje okoliša košta
Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na crpkama "koketiraju s povijesnim rekordom". Posljednji tjedni prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. oktobar) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1.526 eura za litru, a super E10 čak 1.647 eura po litri. Početkom godine dizel je djelomice stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
I tu su razlozi opet u poskupljenju sirove nafte, ali i davanjima zbog ugljikovog dioksida što povećava cijenu goriva za 6 do 8 centi po litri. Gerhard Hildebrandt iz ADAC-a poziva buduću vladu Njemačke da "odustane od igranja s idejom da još brže podigne cijenu CO2".
Naime, za sada je planirano da davanja po toni ugljičnog dioksida s 25 poraste na 55 eura do 2025. godine. To bi značilo još 7 do 9 centi po litri goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.
Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u rujnu sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4.9 posto u odnosu na septembar 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9.2 posto), jestivih ulja (6.4), mliječnih proizvoda i jaja (5.5) te mesa i prerađevina (4).
Rastu cijena kumuje i Kina. Naime, inflacija bi mogla postati pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniji srednji stalež. "S tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mliječnih proizvoda, i s time domaća (njemačka) proizvodnja ne može održati korak", kaže Sabrina Jacobs iz kuće za ulaganja Inside Investements.
U prijevodu: europski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje plaža više cijene, pa nužno rastu cijene i u Europi.
Bicikli sve skuplji
Poskupili su automobili (6.3 posto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7.7 posto, poskupili – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvokotačima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko tjedana ili čak mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.
Razlog za bum na tržištu bicikala je što su se građani, iz straha od zaraze ili zabrana, počeli manje oslanjati na javni prijevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Nijemci kao ludi kupuju kampere, čija je cijena porasla za 8.1 posto i na njih se čeka mjesecima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda (6.1 posto), posebno parketa i laminata (7.6), građevinskog materijala i stolarije (6.1). Kako je u globalnoj privredi sve povezano, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, nego i poskupljenje drva zbog požara u Kaliforniji ili napada nametnika na šume u Kanadi.
Naposljetku, poskupile su i usluge i to za 2.5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No tu su razlike vrlo velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle na gore. Recimo vozači plaćaju popravke i servis 5.4 posto više, a toliko su poskupili i starački domovi. Odlazak u restoran ili frizeru poskupili su za 3.7 posto.
Jedini razlog za radost imaju oni koji su putovali. Cijene organiziranih putovanja pale su za gotovo deset posto.
Inflacija od iduće godine u granicama uobičajenog?
Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. "Povratak na red veličine od dva posto očekujemo sredinom sljedeće godine", kaže Sebastian Dulien iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može trajati vječno, kažu ekonomisti.
U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri posto, iduće 2.5, a 2023. godine svega 1.7 posto.
No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da građani počnu trošiti svoje ušteđevine i trošiti mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine građana porasle su kao nikada, jer tokom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a za vrijeme trajanja faza zatvaranja se i nije mogao potrošiti novac. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.
I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta plaća i cijena. Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage u svim sektorima, cijena rada raste, a kako je najavljeno iduća vladajuća koalicija uvodi minimalnu satnicu od 12 eura bruto (trenutno je 9.6 eura). To znači više kupovne moći, a to obično donosi i poskupljenja.
0 ( + )
*
Deseci tisuća članova talijanskih sindikata prosvjedovali protiv neofašista
Deseci hiljada članova talijanskih sindikata prosvjedovali protiv neofašista
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TJEDAN dana nakon napada na sjedište sindikata CGIL-a, deseci hiljada članova najvećih talijanskih radničkih sindikata u subotu su u središtu Rima pozvali vladu da stane na put neofašizmu.
Prošli je tjedan policija uhapsila 12 osoba, među kojima i čelnike ekstremno desno orijentirane grupe Forza Nuova. Tisuće pripadnika te skupine izašle su na ulice Rima, prosvjedujući protiv obveznih 'zelenih propusnica' za sve radnike.
Neki među njima probili su policijske kordone nastojeći doprijeti do ureda premijera, a drugi dio protestanata uspio je doći do sjedišta najvećega talijanskog sindikata CGIL.
Najjači talijanski sindikati CGIL, CISL i UIL pozvali su vladu da rastjera pripadnike neofašističkih i neonacističkih grupa. Slogan im je bio "Ne fašizmu i nasilju, da radu, sigurnosti i pravima".
"Vrijeme je da država pokaže svoju demokratsku moć"
"Tražimo konkretna djela, a ne samo brbljanje. Vrijeme je da država pokaže svoju demokratsku moć u provedbi zakona i ustava", rekao je s pozornice glavni tajnik CGIL -a Maurizio Landini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Zemlja koja je izgubila pamćenje nema budućnosti", dodao je.
Organizatori procjenjuju da je u današnjim prosvjedima sudjelovalo između 50.000 i 60.000 ljudi. Čelnik CISL-a Pierpaolo Bombadieri je rekao da ih se okupilo čak 100.000.
Prošlotjedni su neredi izazvali osudu brojnih političara. Kritizirali su ih Matteo Salvini i Giorgia Meloni, vođe ekstremno desno orijentirane stranke Liga, odnosno Braća Italije.
U skladu s odlukom suca dvojica čelnika Forza Nuove ostaju do daljnjega u pritvoru.
0 ( + )
*
Merkel u oproštajnom posjetu Turskoj
Merkel u oproštajnom posjetu Turskoj
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TURSKA će nastojati održati dobru suradnju i s novom njemačkom vladom, rekao je u subotu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, primajući u oproštajni posjet "dragu prijateljicu" Angelu Merkel, sukreatoricu migrantskog dogovora EU-Turska, koja nije izostavila kritike.
"Nadam se da će se uspješna suradnja koju smo provodili s Angelom Merkel nastaviti i za vrijeme mandata nove vlade", rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj s njemačkom kancelarkom u odlasku.
Bliski dijalog s Merkel pomogao je u rješavanju raznih pitanja, među kojima je proces pristupanja Turske EU, kao i izbjeglička kriza, unatoč neslaganjima oko određenih pitanja, rekao je Erdogan.
Turski čelnik zahvalio je Angeli Merkel na "istinskim" naporima koje je uložila u rješavanje bilateralnih i regionalnih pitanja, posebice sirijske krize. Zaželio joj je uspjeh i nakon isteka njezina mandata, nazvavši je svojom "dragom prijateljicom".
Merkel je rekla kako očekuje da nova vlada u Berlinu nastavi raditi na uzajamnim interesima i geostrateškoj suradnji premda, rekla je, dosadašnji rezultati Turske na području ljudskih prava i sloboda pojedinca i dalje ostaju kamen spoticanja.
Odnosi između Turske i Njemačke bili su teški za vrijeme 16-godišnjeg mandata kancelarke Angele Merkel. Na kritike su nailazila pritvaranja i kazneni progoni njemačkih građana i turskih oporbenih aktivista, a one su se mogle čuti i unutar EU.
Ovaj je tjedan turski sud osudio njemačkog državljanina kurdskog porijekla na više od dvije godine zatvora zbog promicanja terorizma na društvenim mrežama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Migranti i dogovor EU-Turska
Merkel je kazala da pritvaranja i kazneni progoni njemačkih državljana u Turskoj ostaju problem, no da i dalje postoji potreba za nastavkom dijaloga.
Kada je riječ o izbjegličkom pitanju, Erdogan je odbacio kritike da njegova zemlja provodi "pushbackove".
"Turska je postala poput pansiona (Gasthaus) za izbjeglice. Nemoguće je zanemariti te ljude", rekao je Erdogan.
Turska ima ključnu ulogu u prihvaćanju izbjeglica. Ta je zemlja već primila oko 3.7 milijuna izbjeglica iz Sirije i stotine hiljada migranata iz ostalih zemalja, poput Afganistana.
Merkel, koja je bila sukreatorica migrantskog dogovora između Turske i EU, rekla je da blok planira Turskoj pružiti veću financijsku pomoć za podršku izbjeglicama povrh ranije dogovorenih 6 milijardi eura.
Erdogan je više puta istaknuo da njegova zemlja ne kani prihvaćati dodatne izbjeglice, primjerice iz Afganistana.
0 ( + )
*
Prosvjedi u Italiji zbog jedne od najstroĹľih mjera: "Cjepiva su kao plinske komore"
Prosvjedi u Italiji zbog jedne od najstrožih mjera: "Cjepiva su kao plinske komore"
Index Vijesti
Screenshot: Facebook
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NAKON jučerašnjih velikih prosvjeda diljem Italije zbog jedne od najstrožih mjera u svijetu, po kojoj svi zaposleni u Italiji moraju predočiti takozvanu zelenu propusnicu kao dokaz da su cijepljeni, da su preboljeli koronavirus ili da su nedavno bili negativni, sprema se novi prosvjed.
Mjera kojom je pogođeno oko 23 milijuna radnika u privatnom i javnom sektoru u Italiji je uvedena jučer. Kritičari zelene propusnice navode da je mjera udar na osobne slobode, dok zagovornici tvrde da omogućava daljnje ublažavanje mjera.
Protiv kontroverzne mjere organizirano je više prosvjeda, a u Rimu je jučer bilo i nasilja.
Policija je prije tjedan dana uhapsila 12 ljudi, među njima i dva lidera krajnje desne stranke, nakon što su se prosvjedi protiv te mjere pretvorili u sukobe s policijom.
Prosvjed u Milanu
Za danas u 17 sati je u Milanu najavljen novi prosvjed i šetnja protestanata po gradu. Prosvjed nema dozvolu policije, s kojom prosvjednici nisu ni pregovarali o današnjem prosvjedu i o ruti koju će koristiti.
Zasad se okupilo nekoliko hiljada ljudi, a prosvjed protječe mirno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Novi prosvjedi mogući su i u Rimu.
U Rimu su danas na ulice već izašli antifašisti koji prosvjeduju protiv divljanja desničara prošle subote u glavnom talijanskom gradu.
U Trstu prosvjed u luci
Prosvjednici već drugi dan prosvjeduju u luci u Trstu. Iako su prijetili blokadom, to se nije dogodilo i promet se odvija normalno.
"Danas se povijest ponavlja. Samo što umjesto plinskih komora imamo cjepiva", rečeno je na prosvjedu.
0 ( + )
*
Laschet preuzeo odgovornost za neuspjeh na izborima: CDU nakon 16 godina ide u oporbu
Laschet preuzeo odgovornost za neuspjeh na izborima: CDU nakon 16 godina ide u oporbu
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ARMIN LASCHET u subotu je preuzeo odgovornost za neuspjeh na njemačkim parlamentarnim izborima krajem rujna, priznavši da nakon 16 godina na vlasti CDU prelazi u oporbu, ali je pritom pozvao na jedinstvo i pomlađivanje te konzervativne stranke.
"Odgovornost za ovakav rezultat je na meni kao lideru i kandidatu za premijera. Ja sam odgovoran za izbornu kampanju i za njezin neuspjeh", rekao je na kongresu mladeži Kršćansko-demokratske unije (CDU) održanom tokom vikenda u MĂĽnsteru.
"Rezultat je bio loš i ništa ne može proći nezamijećeno", dodao je.
Na parlamentarnim izborima 26. rujna CDU je s 24.1 posto glasova postigao najgori rezultat u svojoj povijesti, završivši na drugome mjestu iza socijaldemokrata.
A socijaldemokrati su u petak postavili temelje buduće heterogene tročlane koalicijske vlade sa Zelenima i liberalima. Tri su stranke najavile preliminarni sporazum premda će pregovori potrajati tjednima.
Laschet je kazao da se CDU sada mora pripremiti za opoziciju u Bundestagu, podsjetivši da je u ovakvoj situaciji stranka zadnji put bila 2005.
Po riječima predsjednika FDP-a Christiana Lindnera, takozvana semafor-koalicija, nazvana tako po bojama stranaka: crvena (socijaldemokrati), žuta (liberali) i zelena, jamstvo je za temeljnu modernizaciju njemačkog društva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Treba oblikovati novi CDU"
Armin Laschet najavio je da će uskoro odstupiti s mjesta predsjednika Sjeverne Rajne-Vestfalije, najmnogoljudnije savezne države Njemačke i jezgre CDU-a. Pozvao je na obnovu svoje stranke, posebice pomlađivanjem, ali i većom zastupljenošću žena u njezinim redovima.
Kazao je i da bi unutar CDU-a volio vidjeti više jedinstva jer stranci prijeti implozija.
Njegovo mišljenje dijeli i ministar zdravstva Jens Spahn, koji je pozvao na ponovnu uspostavu "kulture povjerenja unutar stranke, pogođene krizom kohezije".
Laschet je čovjek koji mora "oblikovati novi CDU" i dovršiti proces smjene generacija.
"Generacija koja dolazi nakon kancelarke Angele Merkel sada će morati preuzeti odgovornost", dodao je 41-godišnji ministar.
Dan prije drugi potencijalni kandidat za predsjednika stranke, ultraliberalni Friedrich Merz, ocijenio je da je CDU "na rubu ponora".
