Međunarodni kazneni sud uputio Rusiji svečani poziv da ga ne napušta
Međunarodni kazneni sud uputio Rusiji svečani poziv da ga ne napušta
Foto: FAH
RUSIJA je zadala novi udarac Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) kad je najavila namjeru povlačenja svog potpisa Statuta i petnaesta skupština ICC počinje pozivima na nenapuštanje tog jedinstvenog pravosuđa.
Nekoliko afričkih zemalja je ranije najavilo da će se povući iz ICC-a.
Predsjednik skupštine država potpisica Rimskog statuta Sidiki Kaba je u Den Haagu uputio Rusiji svečani poziv da ne ode.
Gambija je u ponedjeljak službeno najavila svoje povlačenje iz ICC-a nakon Južnoafričke Republike i Burundija u oktobaru.
U srijedu je Moskva donijela izrazito simboličnu odluku o povlačenju svog potpisa iz 2000. Rimskog statuta, koji nikada nije ratificirala. Rusija zamjera toj instanci što nije bila stvarno neovisna i što nije bila na visini očekivanja.
Rusija: Sud nije ispunio očekivanja
"Sud nije ispunio očekivanja, nikada nije bio stvarno neovisan i nije uživao ugled u međunarodnom pravosuđu", ističe rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Samo nekoliko sati prije ruske objave, Kaba je upozorio na različita mjerila, dok je Rusija pred Vijećem sigurnosti UN-a blokirala nekoliko pokušaja iznošenja sirijske problematike na ICC-ju.
"Utemeljen 2002. Sud prolazi teško razdoblje, ali vjerujem u snagu konstruktivnog dijaloga u okvriu te skupštine", konstatirao je senegalski ministar pravosuđa.
Na afričkom kontinentu Kenija, Namibija i Uganda bi mogle slijediti domino učinak dok je Sudan krajem oktobara uputio poziv svim afričkim zemljama da napuste ICC.
Ivana Trump bivšem mužu predložila da postane veleposlanica u Češkoj, Prag oduševljen
Ivana Trump bivšem mužu predložila da postane veleposlanica u Češkoj, Prag oduševljen
Screenshot: YouTube
PREDSJEDNIK Miloš Zeman i drugi češki politički čelnici su oduševljeno reagirali na ideju Ivane Trump, bivše supruge češkog podrijetla novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, da postane veleposlanica Sjedinjenih Država u Pragu.
"To bi bio izvrstan izbor", reagirao je češki predsjednik Miloš Zeman koji je već srdačno pozdravio izbor Donalda Trumpa i koji i sam želi biti "češki Donald Trump". "Washington ne može poslati Pragu bolju veleposlanicu", istaknuo je Zeman u priopćenju objavljenom u srijedu.
"Ako gospođa Trump to želi i ako tako odluči predsjednik Trump, veze između Sjedinjenih Država i Češke će biti dodatno učvršćene", rekao je premijer Bohuslav Sobotka na državnom radiju CRo.
Ivana Trump, rođena 1949. kao Ivana Zelnickova u Gottawaldovu, danas Zlinu, na istoku sadašnje Češke, nedavno je povjerila listu New York Post da želi postati veleposlanica u Pragu.
Istaknula svoje prednosti
"Predlažem da me imenuju veleposlanicom u Češkoj", izjavila je u petak, prenosi taj dnevni list.
Ona drži da bi joj "njezino poznavanje češkog jezika i slava u domovini mogli biti velike prednosti" tokom eventualne diplomatske misije.
Bivša skijaška trkačica i manekenka koja je postala poslovna žena, Ivana Zelnickova se vjenčala 1977. za Donalda Trumpa s kojim ima troje djece, Donald Jr, Ivanka i Eric), i od njega se razvela 1992. Njezino imenovanje na mjesto veleposlanice u Pragu bi bio "zanimljiv izbor", izjavio je Tomas Prouza, češki državni tajnik za vanjske poslove.
On je podsjetio da je među američkim veleposlanicima u Pragu u prošlosti bilo vrlo malo profesionalnih diplomata.
Bivša hollywodska zvijezda "Shirley Temple Black je bila izvrsna veleposlanica svoje zemlje u Pragu u vrijeme 'Baršunaste revolucije' 1989.", rekao je Prouza.
Donald Trump u svoj tim izabrao i jednu Hrvaticu
Donald Trump u svoj tim izabrao i jednu Hrvaticu
Foto: defense.gov
NEKOLIKO dana nakon njegove pobjede, Donald Trump imenova je članove svog tima za tranziciju vlasti.
Prema popisu koji je objavio Associated Press, u Trumpov tim izabrana je i Mira Radielović Ricardel, podrijetlom Hrvatica iz Breze u Bosni i Hercegovini.
Prethodno je bila pomoćnica ministra obrane Donalda Rumsfelda i potpredsjednika ogranka tvrtke Boeing koja proizvodi vojne zrakoplove i naoružanje.
Britanka prijavila silovanje pa završila u zatvoru zbog "izvanbračnog seksa"
Britanka prijavila silovanje pa završila u zatvoru zbog "izvanbračnog seksa"
Foto: 123rf
ŽENA iz Velike Britanije uhapšena je u Dubaiju i optužena za izvanbračni seks nakon što je policiji prijavila da je silovana.
25-godišnjakinja, čije ime nije objavljeno, boravila je u Dubaiju na odmoru kada je prošlog mjeseca napadnuta. Kako javlja Independent, napala su je dvojica Britanaca te su je silovali.
Kada je prijavila silovanje, uhapšena je zbog kršenja zakona o zabrani izvanbračnog seksa, a napadači su navodno odmah otputovali u Veliku Britaniju.
Žena je puštena iz zatvora, ali joj je oduzeta putovnica i ne može napustiti zemlju. Sada joj prijeti suđenje te kazna koja može uključivati zatvor, deportaciju, pa čak i kamenovanje do smrti.
Gdje je danas Monica Lewinski, najosramoćenija žena 20. stoljeća?
Gdje je danas Monica Lewinski, najosramoćenija žena 20. stoljeća?
Foto: Twitter
TRUMPOVI brojni seksistički ispadi, kao i činjenica što je, svemu tome usprkos, izabran za predsjednika, mnoge su podsjetili na veliku aferu koja je krajem devedesetih drmala svijet.
Naravno, riječ je o aferi tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona, supruga nesuđene predsjednice Hillary, koju je imao s tada mladom pripravnicom Monikom Lewinsky. Bila je to, i ostala, jedna od najvećih afera u američkoj povijesti uopće, a svijet je tih tjedana i mjeseci s zanimanjem pratio aferu stoljeća.
Lewinsky je u Bijelu kuću došla nakon što je 1995. zavšrila psihologiju. Tada je, sa samo 20-ak godina, upoznala američkog predsjednika s kojim će ući u kratkotrajnu aferu. Afera je do javnosti došla jer su američke vlasti došle do Monice Lewinski tragom jednog drugog slučaja. Cijela priča je eksplodirala, a Lewinsky se, tek na pragu dvadesetih, našla na stupu srama.
"I did not have sexual relationship with that woman", izjavljivao je tada Bill Clinton, a ostat će to jedna od najpoznatijih izjava iz njegova dvostrukog mandata. I jedna od najvećih laži.
Lewinsky se nakon skandala povukla iz javnosti koja ju je često stavljala na stup srama. U javnost će se djelomično vratiti tek unatrag par godina.
"Svjesna sam toga kako me ljudi gledaju. U mom slučaju vrijeme ne liječi baš sve. U očima javnosti uvijek ću biti ljubavnica Billa Clintona", priznala je Lewinsky nedavno u intervjuu za Guardian.
"Kakve god da sam pogreške napravila, ipak moram reći da me je napustilo mnogo ljudi i napalo puno glasnih feministica", dodala je. Priznala je da je i tih godina razmišljala o samoubojstvu. "Imala sam osjećaj da je svaki dio moje kože i mog identiteta skinut s mene tih godina", sjeća se Lewinsky.
"Nazivali su me glupačom i kurvom. Bilo je zaista zastrašujuće biti u središtu tog medijskog vrtloga. Mnogo toga imalo je i veze s tim što sam žena. Naravno, šef me je iskoristio, ali uvijek ću tvrditi da se radilo o vezi na koju smo oboje pristali. Zlostavljanje je krenulo kasnije kada sam postala žrtva u pokušaju da se sačuva njegova pozicija. Njegova administracija, mediji i političari su me žigosali", tvrdi Lewinsky.
Danas pomaže žrtvama nasilja
No, Lewinsky je unatrag par godina odlučila okrenuti novu stranicu u životu. Umjesto da bježi od svoje prošlosti i strahova, odlučila je prihvatiti ih i živjeti s njima. Postala je borac za ljudska prava i sudjeluje u radu mnogih organizacija koje štite ljude od verbalnog i psihičkog nasilja.
U jednom televizijskom intervjuu neposredno pred izbore, Lewinsky je rekla što je zapravo potaklo da krene s humanitarnim radom. Pogodilo ju je, kaže, samoubojstvo jednog studenta 2010. godine kojeg su preko interneta zadirkivali i maltretirali njegovi kolege. To ju je podsjetilo na spornu 1998. godinu i majku koja je svaku večer sjedila kraj njenog kreveta jer ju se bojala ostaviti samu.
U istoj emisiji voditelj ju je pitao o kampanji Hillary Clinton koja je tada bila u punom zamahu.
"Mislim da je divno da se žene iz obje stranke bolje za više pozicije", kratko je prokomentirala Lewinsky. Njen povratak u javni život značio je i dolazak na društvene mreže, posebno Twitter gdje je prati preko 130.000 ljudi.
Ulazak u EU uskoro će se naplaćivati 5 eura
Ulazak u EU uskoro će se naplaćivati 5 eura
Foto: FAH
PREDSJEDNIK Europske komisije Jean-Claude Juncker danas je u Bruxellesu predstavio prijedlog novog sustava ETIAS (Europski sustav za informacije i autorizaciju putovanja), koji bi trebao omogućiti bolju i efikasniju kontrolu granica.
Prema prijedlogu, svi državljani zemalja koje nisu članice Europske unije, a kojima ne treba viza, morat će se registrirati putem interneta te će dobiti odobrenje koje košta pet eura. Odobrenje bi vrijedilo za sva putovanja u i iz Europske unije u razdoblju od pet godina.
"Moramo znati tko prelazi naše granice. Predložit ćemo automatski sustav kojim će se odrediti kome će biti odobreno putovanje unutar Europe", kazao je Juncker.
U sklopu prijave osoba koja se prijavljuje morat će odgovoriti i na sigurnosna pitanja poput je li ikad kažnjavana ili je li joj ikada uskraćen ulazak u drugu državu i zbog čega.
"Samo preko mene mrtvog ćeš izgraditi zid", poruka je vođe plemena Trumpu
"Samo preko mene mrtvog ćeš izgraditi zid", poruka je vođe plemena Trumpu
Foto: Hina
NIJEDNO predizborno obećanje Donalda Trumpa nije toliko razgalilo njegovo pobornike kao ono o izgradnji "velikog, lijepog i moćnog zida" na granici Sjedinjenih Država i Meksika, ali bi njegova provedba mogla biti preskupa i nedjelotvorna, tvrde stručnjaci.
"Sagradite zid, sagradite zid", vikali su Trumpove pristaše na njegovim skupovima. Zid bi trebao biti 15 metara visok, izgrađen od betona i čelika i dug 3200 kilometara.
Ali bi mogao biti preskup, kompliciran, pa čak i kontraproduktivan.
U svom prvom televizijskom nastupu poslije pobjede na izborima, Trump se pomalo 'ogradio' od gradnje zida. Voditeljici CBS-a u nedjelju je rekao da je i dalje odlučan u namjeri da opasa južnu američku granicu, ali da bi neki dijelovi barijere mogli biti samo "žičani".
Njegovi republikanci već rade na alternativnim planovima o produženju postojeće ograde, te na zapošljavanju dodatnih graničara, no entuzijazam među njima je ograničen.
Predvodnik republikanske senatske većine Mitch McConnell rekao je prošlog tjedna kako podržava sigurnost granice na "bilo koji način koji će biti najdjelotvorniji".
Prema istraživanju koje je objavio Massachussettski tehnološki institut (MIT) u oktobaru, izgradnja zida mogla bi koštati do 40 milijardi dolara. Trump je tokom svoje kampanje govorio da će natjerati Meksiko da plati taj trošak, ali meksičkoj vladi to, naravno, ne pada na pamet.
"Mogu reći s najvećom sigurnošću da tu stavku nemamo u proračunu", rekao je u rujnu meksički ministar financija Jose Antonio Meade.
Zid bi mogao biti štetan
Trumpov savjetnik Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka, i dalje vjeruje u zid.
"Trump neće prekršiti obećanje iz kampanje", istaknuo je Giuliani za CNN dan nakon izbora.
Dodao je kako novi američki predsjednik može izgraditi zid i bez podrške Kongresa, izvršnom uredbom ili preraspodjelom proračunskih sredstava namijenjenih rješavanju imigracijskih problema.
Stručnjaci za sigurnost ističu kako bi zid zapravo mogao štetiti jer će smanjiti vidokrug graničnih čuvara. Po njima bi više smisla imalo produženje potojeće žičane ograde koja se trenutno proteže gotovo trećinom granice.
Prirodne barijere poput rijeke Rio Grande i nacionalnog parka Big Bend u Teksasu izgradnju zida duž cijele granice također čine besmislenim.
Promatrački balon "tu i tamo" bio bi dovoljan, rekao je republikanski zastupnik u Kongresu Louie Gohmert za Fox News.
Izgradnju priječe i pitanja jurisdikcije.
'Samo preko mene mrtvog'
Dijelovi granice su prirodni rezervati ili su u privatnom vlasništvu. Oko 120 kilometara područja između Arizone i Meksika pod upravom je indijanskog plemena Tohono O'odham, a to bi mogao izmijeniti samo Kongres, što je gotovo nemoguće.
"Zid će se ovdje izgraditi samo preko mene mrtvog", rekao je glasnogovornik plemena Verion Jose za Huffington Post.
Meksikanci u SAD stižu prvenstveno zbog ekonomskih razloga, pokazala je studija istraživačkog centra Pew iz 2015. u kojoj stoji i da se od financijske krize iz 2009. više Meksikanaca vratilo u svoju domovinu nego što ih je otišlo u Sjedinjene Države.
Migrante iz Srednje Amerike zid vjerojatno neće zaustaviti. Gvatemalci, Hondurašani i Salvadorci bježe od nasilja bandi u svojim državama koje se smatraju najopasnijim na svijetu. Bijeg je njima golo preživljavanje.
Paradoksalno, zid bi mogao biti kontraproduktivan i u borbi protiv ilegalne imigracije.
"Zaobilaženje graničnih prepreka poskupljuje krijumčarenje preko granice, zbog čega migranti moraju ostati duže u SAD-u kako bi im se trošak isplatio", napisao je sociolog s Princetona Douglas Massey u istraživanju objavljenom u ožujku.
Zid spriječava i povratak
Meksički sezonski radnici koji su dolazili su u SAD na žetvu, te bi se nakon toga vraćali u Meksiko, sada većinom ostaju na sjeveru jer se boje da se iduće godine neće moći vratiti.
"Ako prelasci granica postanu riskantniji i skuplji, migranti će ih pokušati svesti na minimum, ali ne tako da ostanu u Meksiku, nego u SAD-u", tvrdi Massey.
SAD je između 1986. i 2010. godine uložio 35 milijardi dolara u poboljšanje granične sigurnosti, ali bez mjerljivog uspjeha. Procjenjuje se da u SAD-u danas ilegalno živi 11 milijuna ljudi.
"Bacanje novca na militarizaciju granice dovelo je do rasta ilegalne imigracije", smatra profesorica sociologije s Harvarda Mary Waters u komentaru Masseyevog istraživanja.
"Da nismo učinili ništa, takva bi imigracija bila puno rjeđa", zaključuje Waters.
