TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
17.12.2014.
Putin pod pritiskom: Sankcije dovele Rusiju u tešku monetarnu krizu
Putin pod pritiskom: Sankcije dovele Rusiju u tešku monetarnu krizu
Foto: FAH
RUSIJA je ušla u veoma opasnu spiralu monetarne krize usprkos radikalnim mjerama koje je danas donijela ne bi li zaustavila nagli pad rublje, što svjedoči o nemoći Vladimira Putina u krizi s dramatičnim posljedicama za stanovnike.
U petnaest godina koliko vodi Rusiju kao predsjednik i kao premijer, Putin se nije našao u sličnoj situaciji. Danas navečer, dok je vrijednost rublje neprestano slabila i dok su Rusi stajali u redu želeći promijeniti devalvirane rublje u eure ili u dolare, on se još nije bio oglasio.
Odgovarajući na pitanje AFP-a, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije htio komentirati trenutačnu tešku monetarnu krizu, ocijenivši da je to "gospodarsko" pitanje koje je u nadležnosti vlade, a ne predsjedništva.
Nakon ponedjeljka kada je rublja oslabila za 9,5 posto, što nije viđeno od financijske krize 1998., u utorak poslijepodne pala je za više od 20 posto. Euro je dosegnuo nezamislivu razinu od 100 rubalja, a dolar od 80 rubalja, a zatim je ruska valuta ponovno skočila na oko 90 rubalja za euro i 72 rublje za dolar.
Počinju se osjećati posljedice gospodarskih sankcija
Stromoglav pad ruske valute koji, čini se, ništa ne može zaustaviti, izravna je posljedica gospodarskih sankcija koje je Zapad uveo kako bi kaznio ponašanje ruskog predsjednika u vezi s Ukrajinom i naglog pada cijene nafte.
Monetarna kriza je potaknula veliku zabrinutost na koju će ruski predsjednik, i dalje omiljen u domovini, odgovoriti u četvrtak pred više stotina ruskih i stranih novinara.
Reakcija vlasti je zasad skromna. Premijer Dmitrij Medvedev je sazvao ministre iz gospodarskog sektora koji su odredili mjere za "stabilizaciju" rublje spekulirajući gotovim novcem i podupirući bankovni sektor, rekao je ministar gospodarstva Aleksej Uljukajev.
Predsjednica središnje banke Elvira Nabijuljina upozorila je na televiziji da je "slabljenje rublje signal da se rusko gospodarstvo mora prilagoditi novim uvjetima", dodajući da "moramo naučiti živjeti u zoni rublje, okrenuti se vlastitim izvorima financiranja i vlastitim projektima".
"Pad rublje je tako silovit da će trebati još jedan 'big bang' da ponovo preuzme kontrolu na tržištima", upozorili su analitičari banke Barclays.
Cijene u trgovinama do sada porasle već za 10 posto
Kućanstva već sasvim konkretno osjećaju posljedice slabljenja nacionalne valute. Cijene su porasle za gotovo 10 posto na godišnjoj razini i nema naznaka da će stati. Zadnjih dana u nekim trgovinama cijene se izražavaju u stranoj valuti, kao što je bilo u 1990-im.
Vlada već za iduću godinu predviđa recesiju (-0,8 posto), nakon ograničenog rasta oko 0,6 posto ove godine. No središnja banka je u ponedjeljak upozorila da će BDP u 2015. pasti za barem 4,5 posto ako cijena nafte ostane na sadašnjoj razini, oko 60 dolara za barel.
Obama će potpisati zakon o novim sankcijama Rusiji, koja već prijeti osvetom
Obama će potpisati zakon o novim sankcijama Rusiji, koja već prijeti osvetom
Foto: FAH
PREDSJEDNIK Barack Obama potpisat će zakon koji je prihvatio američki Kongres i kojim se odobravaju nove sankcije Rusiji, priopćila je Bijela kuća, istaknuvši ipak da mu tekst ostavlja manevarski prostor za daljnje postupanje.
Prijetnja novim američkim sankcijama se događa dok gospodarstvo Rusije pritišću ranije sankcije koje joj je Zapad uveo zbog sukoba na istoku Ukrajine i pad cijene nafte.
"Predsjednik će potpisati taj zakon" jer zadržava svoju "rastezljivost" u pogledu potrebe uvođenja novih sankcija, rekao je Josh Earnest, glasnogovornik Bijele kuće. Dodao je da će tekst potpisati do kraja tjedna.
Obama je više puta izjavljivao da uvođenje dodatnih američkih sankcija bez suradnje s Europskom unijom smatra "kontraproduktivnim".
"Da su Europa i Sjedinjene Države podijeljeni, bila bi to strateška pobjeda" ruskog predsjednika Vladimira Putina, istaknuo je prošlog tjedna.
"Da bismo to spriječili, moramo povesti računa o gospodarskom utjecaju tih sankcija na Europu, moramo biti umjereni u njihovoj primjeni i pokazati strateško strpljenje", dodao je.
Ukrajina dobiva američke radare i prsluke
Zakon koji je Kongres jednoglasno prihvatio u subotu odobrava nove sankcije Rusiji i povećanje vojne pomoći, pa i u oružju, Ukrajini.
Doprema oružja iz SAD-a u Ukrajinu danas je pravno moguća, ali je u nadležnosti američkog predsjednika koji joj se zasad protivi i odobrio je samo pomoć u radarima, vozilima, opremi za deminiranje, naočalama za noćno gledanje, neprobojnim prslucima i protuminobacačkim radarima.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je jučer da je donošenje tog zakona u Kongresu "neprijateljski" čin prema Moskvi, osudivši "mahnitu želju da se Rusiju kazni za sve moguće i nemoguće prijestupe".
Moskva je zaprijetila Washingtonu protumjerama budu li se nove sankcije primjenjivale.
Talibani objasnili zašto su ubili više od 100 djece: Oplakujte ih kao što smo mi svoje vojnike
Talibani objasnili zašto su ubili više od 100 djece: Oplakujte ih kao što smo mi svoje vojnike
Foto: FAH
PAKISTANSKI talibani objavili su da su napali školu koju pohađaju djeca vojnika u Pešavaru, a u napadu je palo 130 žrtava, kako bi vojska "osjetila patnju gubitka voljene osobe" koju njihovi borci proživljavaju kada ih bombardira vojska.
Pokret pakistanskih talibana (TTP) objavio je da je napad izveo kao odmazdu za operaciju "Zarb-e-Azb" pokrenutu u lipnju protiv njih i njihovih saveznika bliskih Al Kaidi u Sjevernom Vaziristanu, plemenskoj zoni na sjeverozapadu blizu granice s Afganistanom.
Skupina oružanih islamističkih frakcija, TTP je formiran 2007. godine.
Pokret je vladi i vojsci objavio "sveti rat" i obećao oštar odgovor na tu ofenzivu koja još traje i u kojoj je dosad, prema podacima pakistanske vojske, ubijeno više od 1.600 pobunjeničkih boraca.
"Borbeni zrakoplovi tuku naše javne zgrade, naše žene i djecu i hiljade naših boraca, (vojska) uhićuje članove njihovih obitelji i njima bliske ljude. Neprestance smo tražili da prekinu", izjavio je glasnogovornik TTP-a Muhamad Hurasani.
Zbog nepopustljivosti vojske "bili smo prisiljeni" pokrenuti taj napad, rekao je u telefonskoj izjavi.
"Proveli smo istragu i doznali da su djeca nekoliko visokih vojnih dužnosnika učenici te škole", rekao je.
"Želimo da prožive patnju, da vide koliko je užasno doživjeti da ti ubiju voljenu osobu. Njihove obitelji morat će oplakivati svoje mrtve kao što smo mi činili", rekao je.
TTP je objavio i da je uzeo taoce u napadu na školu i opetovao je poziv vojsci da prekine operacije u Vaziristanu i u plemenskoj zoni Hiber, koja je također zadnjih mjeseci meta zračnih napada pakistanske vojske.
Europski parlament odgodio glasovanje o priznanju Palestine
Europski parlament odgodio glasovanje o priznanju Palestine
Foto: FAH
EUROPSKI je parlament odgodio postupak prijedloga da članice EU zajednički priznaju Palestinu i umjesto toga zauzeo se za kompromisni prijedlog rezolucije kojom se poziva na nastavak mirovnih pregovora.
Socijalni demokrati, ljevica i Zeleni u EP-u predložili su da parlament sutra simbolično glasuje o prijedlogu kojim se poziva svih 28 zemalja članica da bezuvjetno priznaju državnost Palestine.
Europska pučka stranka (EPP), najveća skupina u Europskom parlamentu, zajedno sa Savezom liberala i demokrata za Europu (ADLE), četvrtom po veličini skupinom zastupnika, poručila je kako bi priznanje trebalo biti samo dio sporazuma s Izraelom.
Nakon današnjeg razgovora, predstavnici lijevih Socijalista i Demokrata, EPP i ALDE, koji zajedno čine veliku većinu u EP-u, prihvatili su zajednički tekst rezolucije.
"(Europski parlament) načelno podupire priznanje palestinske državnosti i rješenje dviju država i vjeruje da bi to trebalo ići ruku pod ruku s tokom mirovnih pregovora, koji trebaju napredovati", stoji u rezoluciji.
Glasovanje o toj neobvezujućoj rezoluciji predviđeno je u noći na srijedu u Strasbourgu.
Švedska je u oktobaru odlučila priznati Palestinu, a nakon toga su se parlamenti Velike Britanije, Francuske, Irske i Španjolske neobvezujućim glasovanjima izjasnili za priznanje, što odražava rastuću nestrpljivost u Europi zbog zastoja u mirovnom procesu.
Pojedine europske zemlje otvoreno su izrazile nezadovoljstvo Izraelom koji, nakon neuspjeha posljednjih pregovora u travnju, vođenih pod pokroviteljstvom SAD-a, ubrzano gradi naselja na području za koje Palestinci tvrde da bi trebalo biti dio njihove buduće države.
Hanuka u Zagrebu: Švaljek palila prvu svijeću dok je Bandić sjedio na kavi
Hanuka u Zagrebu: Švaljek palila prvu svijeću dok je Bandić sjedio na kavi
Foto: FAH
PALJENJEM prvog plamena na velikoj menori postavljenoj na središnjem zagrebačkom trgu, židovska zajednica u Hrvatskoj započela je obilježavanja Hanuke - blagdana svjetlosti.
Velika menora i ove je godine postavljena na Trgu bana Jelačića na inicijativu Židovske organizacije Menora, odnosno njezina predsjednika rabina Pinhasa Zaklosa, kojemu se u paljenju menore pridružila i opunomoćena zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek.
"Zagreb je poznat kao multietnička i multikonfesionalna sredina i sretni smo što danas ovdje s našim prijateljima slavimo Hanuku i da svim građanima Zagreba možemo poželjeti sve sretne blagdane i Novu godinu", poručila je Švaljek.
Rabin Pinhas Zaklos kazao je kako Hanuka simbolizira svjetlo naspram tame, i dobra nad zlom, pa se ovim činom Zagreb pridružuju brojnim svjetskim metropolama i potvrđuje svoju privrženost multikulturalnosti, toleranciji i razumijevanju.
Povijest blagdana i legenda o svjetiljci
Hanuka je jedan od najvećih židovskih blagdana, a slavi se 25. kisleva (sredina prosinca). Tim se praznikom spominje događaja iz 164. prije Krista kada je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen jeruzalemski Hram. Helenistički kralj iz obitelji Seleukovića, Antioh IV. Epifan, bio je zabranio židovske obrede u Hramu, te uspostavio štovanje Zeusa Olimpskog. To je potaklo židovsku pobunu, u kojoj su ih predvodili Makabejci. Nakon Epifanove smrti Hram je očišćen i ponovno posvećen.
S tim je događajem povezana legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja. Svetost proizlazi upravo iz duhovnog aspekta pobjede i čuda koje se dogodilo s jedinom netaknutom bočicom maslinovog ulja koja je nosila pečat Velikog svećenika. Količina pronađenog ulja je bila dovoljna tek za jedan dan gorenja u hramskom svijećnjaku, ali dogodilo se čudo i ulje je trajalo osam dana, koliko je bilo potrebno da se Hram ponovno posveti.
Zbog toga čuda svjetlosti, Hanuka se naziva i Hag Ha-urim (hebrejski Blagdan svjetlosti) a slavi se od 16. do 24. prosinca.
Hanuka za sve
Za razliku do ostalih židovskih blagdana, koje se slavi u sinagogi ili svom domu, Hanuka je namijenjena svim ljudima, neovisno o njihovoj vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, pa se zato slavi na javnim mjestima, postavljanjem velike menore na kojoj se svake večeri pali po jedna svijeća više.
Svjetlost koja se rasprostire s upaljenih svijeća na velikoj menori, simbol je pobjede svjetla nad tamom te nade i vjere u bolje danas i u sretno sutra cijelog čovječanstva.
Bandić u blizini na kavi
Dok je Švaljek obnašala dužnosti gradonačelnika, u obližnjoj Maloj kavani Milan Bandić i jedan od njegovih najbližih suradnika, pročelnik gradskog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić, uživali su na kavi s prijateljima.
Škole, meki trbuh društva koji sve češće napadaju ekstremističke organizacije
Škole, meki trbuh društva koji sve češće napadaju ekstremističke organizacije
Foto: FAH
IZ POLITIČKIH ili osobnih razloga brojne su škole česte mete islamističkih skupina ili izoliranih pojedinaca, često s velikim brojem žrtava kao što se dogodilo u utorak u Pešavaru gdje je ubijeno više od 130 osoba, uglavnom djece, u napadu pakistanskih talibana.
U Pakistanu u kojem Pokret pakistanskih talibana (TTP) redovito napada škole, ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir, djevojčica Malala, zamalo je glavom platila svoj hrabar istup, obranu prava djevojčica na školovanje.
Talibani su je presreli 9. oktobara 2012., dok je školsko vozilo prolazilo dolinom Svat i pucali joj u glavu.
Rusija
Pročečenski pobunjenici držali su između 1. i 3. rujna 2004. oko 1.200 osoba kao taoce u školi u Beslanu u Sjevernoj Osetiji. Specijalne snage pokrenule su akciju koja je završila smrću 331 osobe, od kojih 186-ero djece i 400 ranjenih. U policijskoj akciji ubijen je 31 terorist.
Nigerija
Islamistička skupina Boko Haram, odgovorna za vrlo česte napade i otmice, preuzela je odgovornost za otmicu 276 djevojčica iz škole u Chiboku 14. travnja 2014. Nekoliko djevojčica uspjelo je pobjeći, no njih 219 još se smatra nestalima.
Filipini
Članovi Islamske oslobodilačke fronte Moro uzeli su za taoce 500 učenika i 70 nastavnika u školi u Cotobatu 28. siječnja 1999. Taoci su bili pušteni nekoliko sati poslije, a 60 talaca, među kojima 40-ero djece bilo je povedeno kao štit teroristima od napada. Svi su bili oslobođeni sutradan.
Brojne škole, sveučilišni kampusi i druge obrazovne ustanove meta su napada naoružanih pojedinaca, a nerijetko su to problematične osobe upravo iz školske sredine.
SAD
Među najkrvavijim napadima na škole u SAD-u u novije doba ubraja se napad na sveučilištu Virginia Tech u saveznoj državi Virginia, 16. travnja 2007., pri čemu su 32 osobe ubijene. Tragedija se dogodila i u Newtonu gdje je 14. prosinca 2012. ubijeno 20 školaraca i šest odraslih osoba, a u napadu na školu Columbine 13 je osoba ubijeno 20. travnja 1999.
Napadi poremećenih pojedinaca na školske ustanove nisu samo američka stvarnost. Dogodili su se i u drugim zemalja kao što je Njemačka gdje je 16 osoba ubijeno 2002. u napadu na gimnaziju u Erfurtu, ili u Škotskoj u Dunblaneu gdje je muškarac ubio 16 učenika i nastavnicu u osnovnoj školi u ožujku 1996.
Norveška
Desničarski ekstremist Anders Behring Breivik ubio je 77 mladih ljudi u ljetnom kampu na otoku Utoeya. Prethodno je postavio bombu blizu sjedišta vlade, a 24. augusta 2012. osuđen je na maksimalnu kaznu od 21 godine zatvora, koja može biti produljena.
Europa zamrznula 1,8 milijardi eura pomoći Grčkoj: Ubrzajte reforme, ojačajte napore
Europa zamrznula 1,8 milijardi eura pomoći Grčkoj: Ubrzajte reforme, ojačajte napore
Foto: FAH
EUROPSKI povjerenik za gospodarska pitanja Pierre Moscovici pozvao je u utorak Grčku da uloži veće napore u reforme, koje provodi od 2010., kako bi što je moguće prije zaključila reviziju svojeg gospodarstva i omogućila definitivan odlazak Trojke u februaru.
"Naš cilj je da se drugi program pomoći završi brzo i u dobrim okolnostima, to je jedini cilj mojeg posjeta", rekao je Moscovici na konferenciji za novinare u Ateni.
Da bi izišla iz drugog programa pomoći odobrenog 2012., nakon prvog iz 2010., Grčka mora "što je moguće prije završiti reviziju" svojeg gospodarstva koju od rujna provodi Trojka (Europska središnja banka, Komisija i Međunarodni monetarni fond), a koja je u zastoju zbog neslaganja između Atene i njezinih vjerovnika oko nekoliko pitanja. Međunarodna zajednica pomogla je Grčkoj s ukupno 240 milijardi eura.
Ključno pojačati reformske napore
"Napori počinju davati rezultate, vrijeme je da ih se pojača", rekao je.
"Trojka će u februaru napustiti Grčku" definitivno ako revizija bude završena, dodao je, istaknuvši da "općenito ne voli planove B".
"Prvo moramo vidjeti kako funkcionira ovaj plan A", rekao je Moscovici, odbivši nagađati o drugim scenarijima, a posebice o novom produljenju programa pomoći zbog moguće promjene vlade u Grčkoj.
Moscovici je istaknuo da želi ostati strogo politički "neutralan", pred prvi krug predsjedničkih izbora u grčkom parlamentu u srijedu, čiji bi neuspjeh mogao dovesti do prijevremenih parlamentarnih izbora.
Europa iznad nacionalnih politika
"Ne zanima me grčka politika", rekao je, s obzirom na to da se njegov posjet tumači kao znak potpore vladajućoj koaliciji premijera Antonisa Samarasa.
Samaras je za predsjednika države kandidirao Stavrosa Dimasa, bivšeg europskog povjerenika, kojemu je potporu izrazio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
U slučaju prijevremenih izbora, radikalno lijeva oporbena stranka Syriza, koja se protivi politici štednje, smatra se po anketama favoritom iako joj je potpora zadnjih dana pala zbog prijetnje nestabilnosti u zemlji.
Moscovici je ipak ocijenio da bi bila "šteta" kada bi se doveli u pitanje napori koje je Grčka do sada poduzela.
Moscovici: Bilo bi šteta da Grčka napusti eurozonu
Na pitanje o riziku od mogućeg izlaska Grčke iz eurozone, Moscovici je kazao da su "grčke vlasti obavile takav posao, izvršile tolike napore, toliko toga postigle da bi bilo šteta da se to ne nastavi."
"Ideja da se ne vrati golem dug je ravna samoubojstvu. To nije moguće, to bi značilo stečaj, a to smo svih ovih godina nastojali izbjeći", upozorio je.
Grčki dug trebao bi ove doseći rekordnih 177 posto BDP-a i to je jedno od gorućih pitanja među grčkom političkom elitom i u pregovorima s međunarodnim vjerovnicima.
Eurozona je prošli ponedjeljak odlučila za dva mjeseca tehnički produljiti program pomoći Grčkoj, koji istječe 31. prosinca, kako bi se završila revizija grčkog gospodarstva.
Zadnji dio financijske pomoći "na ledu"
Trojka i grčke vlasti razilaze se u nekoliko pitanja zbog čega nije isplaćena zadnja tranša pomoći od 1,8 milijarda eura.
Grčki parlament prihvatio je prošli tjedan proračun za 2015., no grčki vjerovnici smatraju da će Grčkoj trebati još dodatne dvije do tri milijarde eura u 2015. da ispuni svoje ekonomske ciljeve. Atena se s time ne slaže i prvi put očekuje uravnotežene javne financije.
Po isteku sadašnjeg programa pomoći eurozona planira odobriti Grčkoj preventivnu liniju pomoći koja bi trebala umiriti tržišta.
Ta preventivna pomoć bila bi praćena blažim uvjetima u odnosu na sadašnji program pomoći koji zahtijeva oštre mjere štednje. To je ovom prilikom potvrdio i Moscovici.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024
Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je
Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam humanitaraca
Bijela kuća: Ogorčeni smo izraelskim napadom u kojem su ubijeni humanitarci
Katalonski predsjednik predložio novi referendum o neovisnosti. Ovo bi bilo pitanje
Biden i Xi pričali telefonom. "Cilj je kontrola napetosti između dvije supersile"
Rusi napadaju na istoku, vode se žestoke bitke. Ključna ukrajinska linija propada
02.04.2024
Tri osobe nestale u lavini na švicarskom skijalištu
Iran odgovorio nakon napada na konzulat: Teheran će odlučiti o tipu kazne agresora
Novi rekord: Znanstvenici 48 sekundi održavali temperaturu od 100 milijuna stupnjeva
Izrael uništio iranski konzulat u Siriji. Iran: U napadu je ubijen brigadni general
Netanyahu sutra izlazi iz bolnice nakon operacije bruha
Snažni vjetrovi poharali jug Poljske. Poginulo petero ljudi, među njima i dvoje djece
01.04.2024
U crkvi u Italiji curio plin, 25 ljudi završilo u bolnici
Kličko: Moguća je nova ruska ofenziva na Kijev
Srbin u Beču snimio video curice k
|