Uhićena banda koja je u Brazilu mučila i ubila Hrvata
Uhićena banda koja je u Brazilu mučila i ubila Hrvata
Screenshot: Google Maps
BANDA iz Brazila koja je odgovorna za ubojstvo Hrvata i Šveđanina uhapšena je. Policija je u akciji kodnog imena "Požuda" u ponedjeljak ujutro uhapsila pet osoba koje se sumnjiče za okrutno ubojstvo dva muškarca.
Ante Stanić, 57-godišnji Hrvat iz Tomislavgrada, te Faik Mekić, Šveđanin porijeklom iz BiH, pronađeni su mrtvi prije deset dana u kućici na plaži u gradu Jenipabu. Obojica su na sebi imali donje rublje, vrećice preko glave i zavezane noge i ruke. Kasnije je utvrđeno da su bili mučeni prije no što ih je banda ubila.
Među optuženima su dvije djevojke Geovanna Brenda Fernandes i Ariane de Souza te Fernando Luiz do Nascimento, Fabio Henrique da Silveira Mendonca i Renato de Souza Celino.
Putin priznao neovisnost Krima: SAD i EU nameću sankcije, Ukrajina mobilizirala vojsku
Putin priznao neovisnost Krima: SAD i EU nameću sankcije, Ukrajina mobilizirala vojsku
Foto: FAH
PRIPOJENJE ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto birača.
Nešto ranije o rezultatima je javio proruski čelnik Krima Sergej Aksionov na Twitteru. "Konačni rezultati referenduma su 96,6 posto za!", napisao je Aksionov.
Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass.
Parlament je "uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike", objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.
Krimsko parlamentarno izaslanstvo trebalo bi u ponedjeljak doputovati u Moskvu kako bi razmotrilo postupak potreban za pripajanje tog crnomorskog poluotoka Rusiji. Čelnik parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da će u krajinske vojske postrojbe u regiji biti raspuštene.
Putin potpisao uredbu o priznavanju Krima
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u ponedjeljak uredbu o priznavanju Krima kao suverene države, javile su ruske agencije navodeći ured Kremlja za odnose s javnošću.
Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.
EU i SAD nameću sankcije
Europska unija i SAD odlučili su nametnuti sankcije ruskim dužnosnicima za koje smatraju da su sudjelovali u narušavanju teritorijalnog suvereniteta Ukrajine. EU je tako sastavila listu na kojoj je 21 osoba, a kojima će se zaplijeniti imovina i bit će im zabranjeno kretanje unutar Unije.
Američki predsjednik Barack Obama uveo je u ponedjeljak sankcije jedanaestorici Rusa i Ukrajinaca koji se smatraju odgovornima za ruski vojni upad na Krim, a među njima su i dvojica glavnih pomoćnika ruskoga predsjednika Vladimira Putina.
U skladu s Obaminom odredbom zamrzava se sva imovina jedanaestorice Rusa i Ukrajinaca u SAD-u te im se zabranjuju putovanja u SAD. Među njima su svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič te Putinovi pomoćnici Vladislav Surkov i Sergej Glazjev.
Obama prijeti novim sankcijama ako se Rusija nastavi miješati
Američki predsjednik Barack Obama održao je konferenciju za novinare u Bijeloj kući i potvrdio čvrstu podršku Ukrajini te dodao da će međunarodna zajednica i dalje davati podršku Ukrajini.
Obama je najavio i nove sankcije ako se Rusija nastavi miješati u Ukrajinu. Obama je kazao i kako je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kazao kako se referendum o Krimu neće priznati.
"O budućnosti Ukrajine moraju odlučivati njeni stanovnici", izjavio je Obama, prenosi BBC.
Ruski i krimski dužnosnici: Sankcije SAD-a nemaju utjecaja na nas
Sankcije koje je SAD uveo jedanaestorici ruskih i ukrajinskih dužnosnika neće utjecati na namjeru Krima da se pridruži Rusiji, rekao je u ponedjeljak prvi potpredsjednik krimske vlade Rustam Temirgaljev.
"Ove sankcije neće utjecati na rad Sergeja Aksjonova i Vladimira Konstantinova niti će omesti proces pridruženja Krima Rusiji", rekao je Temirgaljev, a prenosi Interfax.
I prvi potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin čije se ime nalazi na popisu jedanaestorice Rusa i Ukrajinaca protiv kojih je Bijela kuća uvela sankcije u ponedjeljak je kazao kako takav potez neće utjecati na one koji u inozemstvu nemaju imovinu.
"Druže Obama, a što ćete s onima koji nemaju ni račun ni imovinu u inozemstvu? O tomu niste razmišljali?", napisao je na svom Twitter računu Rogoniz, koji je u vladi odgovoran za rusku vojnu industriju.
Separatističke vlasti Krima najavile prve konkretne mjere
Odmah nakon proglašenja službenih rezultata referenduma i službenog zahtjeva za pripojenjem Rusiji separatističke vlasti Krima najavile su niz konkretnih mjera koje će provesti na terenu.
- Ukrajinske vojne postrojbe se raspuštaju, a njihovi pripadnici mogu izabrati između napuštanja regije ili ostanka i angažmana u vojnim snagama Krima.
- Dobra ukrajinske države se "nacionaliziraju", što znači konfisciraju i predaju institucijama i tijelima na Krimu. Prve su na redu naftne i plinske tvrtke Čornomornaftohaz i Ukrtransgaz.
- Službena valuta Krima postaje rublja. Ukrajinska hrivnja moći će se koristiti paraleleno s ruskom valutom do 1. siječnja 2016.
- Poluotok će 30. siječnja prijeći na moskovsko vrijeme (GMT+4), odustajući na taj način simbolično od kijevskog vremena (GMT+2).
Rusija će brzo obaviti pravne procedure za pripojenje Krima
Duma, donji dom ruskog parlamenta, brzo će obaviti sve pravne procedure potrebne da se "u vrlo bliskoj budućnosti" Krim pripoji Rusiji, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Dume Sergej Neverov za agenciju Interfax.
Nakon tri četvrtine prebrojanih glasova nedjeljnog referenduma o pripojenju Krima Rusiji, rezultati pokazuju da se 95,7 posto glasača izjasnilo za povratak pod okrilje vlasti u Moskvi. "Rezultati referenduma jasno pokazuju da stanovnici Krima svoju budućnost vide samo u okviru Rusije", izjavio je Neverov.
Dužnosnici Dume kažu da Krim može postati dio Ruske Federacije prema postojećim zakonima, posebno prema "proceduri o priključenju Ruskoj Federaciji", usvojenoj 2001. godine.
Krim će u ponedjeljak službeno zatražiti pripojenje Rusiji, najavio je nedjelju navečer separatistički premijer Krima Sergej Aksjonov na društvenoj mreži Twitteru nakon referenduma.
Taj zahtjev prvo će biti upućen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji bi ga nakon što da svoje odobrenje proslijedio Vijeću Federacije i Dumi, koji bi trebali sastaviti ugovor između Rusije i nove države. Prema ugovoru, postoji mogućnost prijelaznog razdoblja u kojem bi se nova sastavnica federacije integrirala u gospodarski, financijski i pravni sustav Rusije.
Nakon službenog potpisivanja ugovora ruski Ustavni sud bi trebao verificirati taj dokument, o kojem bi glasovala oba doma ruskog parlamenta.
"Ne mislim da će po tim pitanjima biti ikakvog odgađanja, bilo u Dumi bilo u Vijeću Federacije. Spremni smo usvojiti sve potrebne pravne odluke što je prije moguće", rekao je potpredsjednik Vijeća Federacije Iljas Umahanov za TV Rossija-24.
EU dogovorio sankcije protiv 21 dužnosnika Rusije i Ukrajine
Ministri vanjskih poslova Europske unije dogovorili su u ponedjeljak sankcije protiv 21 dužnosnika Rusije i Ukrajine, objavio je u ponedjeljak litavski ministar vanjskih poslova Linan Linkevičius na svom Twitter profilu.
Nakon sastanka koji je trajao oko tri sata, 28 ministara vanjskih poslova EU-a brzo je postiglo dogovor o popisu onih kojima će biti nametnute sankcije zbog uloge u ruskom zauzimanju Krima i referendumu u nedjelju o otcjepljenju od Ukrajine i pripojenju Rusiji.
"(Vijeće za vanjske poslove) upravo je dogovorilo sankcije - ograničavanje putovanja i zamrzavanje imovine protiv 21 dužnosnika iz Ukrajine i Rusije", napisao je Linkevičius u poruci na Twitteru.
Dodao je da će još mjera uslijediti za nekoliko dana kada se čelnici EU-a sastanu u Bruxellesu. Očekuje se da će oni proširiti popis kako bi on uključivao visoke dužnosnike bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ukrajinski parlament podržao djelomičnu mobilizaciju
Ukrajinski parlament podržao je u ponedjeljak predsjedničku odluku o djelomičnoj mobilizaciji 40.000 pripadnika pričuvnog sastava.
Andrij Parubij, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnosti i obranu, rekao je u parlamentu da će 20.000 rezervista biti raspoređeno unutar oružanih snaga, a da će ostatak ući u redove novoosnovane Nacionalne garde. Mobilizacija se mora provesti u roku od 45 dana, ali je Parubij je rekao da će se ona provesti puno brže.
Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass. Parlament je "uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike", objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.
Krimsko parlamentarno izaslanstvo trebalo bi u ponedjeljak doputovati u Moskvu kako bi razmotrilo postupak potreban za pripajanje tog crnomorskog poluotoka Rusiji. Čelnik parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da će ukrajinske vojske postrojbe u regiji biti raspuštene.
Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.
Ukrajinski ministar: Ukrajinske trupe ostaju na Krimu
Ukrajinske vojne snage ostat će na Krimu, rekao je u ponedjeljak ukrajinski ministar obrane Igor Tenjuh.
"Vojne snage razmještene na Krimu ostaju ondje", kazao je na konferenciji za novinare.
Predsjednik krimskog parlamenta ranije je u ponedjeljak izjavio kako će sve ukrajinske vojne postrojbe biti raspuštene.
Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko ocijenila je da će Moskva nakon pripojenja Krima Rusiji stanovnike te regije odvesti u "polarnu noć".
"Suosjećam sa stanovništvom Krima, žrtvama nesmotrenosti i naivnosti. Sada su u opasnosti da se nađu u tami na ovome sunčanom poluotoku. Ruski režim uskoro će im pokazati da i u subtropskim područjima može nastupiti polarna noć", napisala je Timošenko u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici njezine stranke Domovine.
"Neće biti nikakvog ekonomskog raja ovdje. Rusija nema resursa, ekonomija te zemlje na rubu je propasti. Ako tomu dodamo i sankcije koje će velike sile protiv te zemlje donijeti, Rusi će uz problem Krima imati još briga", istaknula je Timošenko ocijenivši kako se Ukrajina odmah mora obratiti Međunarodnome kaznenom sudu da bi prestala vojna okupacija njezina teritorija.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja osudio je u ponedjeljak provokacije Moskve kao i prisutnost ruskih vojnih snaga na granicama te "brojne ruske političke turiste" u istočnoj Ukrajini.
"Situacija je u Ukrajini vrlo napeta", rekao je Deščicja nakon sastanka u sjedištu NATO-a s glavnim tajnikom Andersom Foghom Rasmussenom i nakon održavanja referenduma o pripojenju Krima Rusiji.
"Vrlo smo zabrinuti zbog broja ruskih vojnih snaga na ukrajinsko-ruskoj granici, zbog broja 'ruskih političkih turista' u regijama istočne Ukrajine te količinom provokacija koje Rusija pokreće u ukrajinskim regijama", rekao je na konferenciji za novinare.
Stanje "iznimno podsjeća na sličan scenarij u Gruziji 2008., kada su ruske provokacije pokrenule vojnu eskalaciju", rekao je.
"No Ukrajina odbija provokacije. Svojim smo vojnicima dali upute, a isto savjetujemo i ostalim stanovnicima - ne provocirajte", rekao je Deščicja istaknuvši kako koristi sva diplomatska sredstva da bi se pronašlo mirno rješenje sukoba.
Ukrajina želi pojačati svoju "tehničku vojnu suradnju" s NATO-om u sklopu već dogovorenih sporazuma između saveza i Ukrajine, rekao je ukrajinski ministar dodavši kako bi se to trebalo manifestirati preko više opreme koja će se slati u Ukrajinu te više zajedničkih vojnih vježbi.
Hrvatska, Austrija i Slovenija složne po pitanju Ukrajine
Europa mora dobro paziti da ne napravi krivi korak u odnosu na ukrajinsku krizu kako ona ne bi eskalirala, i voditi politiku očuvanja trajnog mira, rekli su u ponedjeljak u Beču predsjednici Hrvatske, Austrije i Slovenije.
"Svaki korak treba dobro promisliti kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija napetosti", rekao je austrijski predsjednik Heinz Fischer koji se s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i Slovencem Borutom Pahorom sastao na prvom od najavljenih redovitih trilateralnih sastanaka na kojem su, među ostalim, razgovarali o aktualnoj situaciji u Ukrajini dan nakon referenduma kojim se Krim kani odcijepiti od te zemlje i pripojiti Rusiji, što je Zapad proglasio nelegalnim.
Hrvatska, Austrija i Slovenija, sve tri članice EU-a, zauzimaju se za iste vrijednosti, za očuvanje mira i prosperiteta i za to su odlučne poduzeti sve što bude potrebno, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon sastanka. "Dijelimo stajalište da je glavni cilj voditi prema Ukrajini takvu politiku da se očuva trajan mir i prosperitet", rekao je Josipović.
EU: Treba poslati jasnu poruku Rusiji, ali bez zatvaranja vrata
Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupili su se u ponedjeljak na redovitom sastanku u Bruxellesu na kojem bi trebali, nakon referenduma na Krimu, uvesti sankcije protiv dijela ruskih dužnosnika, pazeći pri tom da ne prekinu sve diplomatske veze s Moskvom kako se ukrajinska krize ne bi dodatno produbila.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier istaknuo je referendum o pripajanju ukrajinskog polutoka Krima Rusiji u suprotnosti s ukrajinskim ustavom te da EU ne može prijeći preko toga kao da se ništa nije dogodilo. "Stoga je potrebna reakcija Europske unije, koju će Rusija s jedne strane jasno razumjeti, a s druge strane koja će ostaviti otvorenima načine i mogućnosti za sprječavanje daljnjeg zaoštravanja koje bi moglo voditi podjeli Europe", rekao je Steinmeier.
Šef njemačke diplomacije zauzeo se da se hitno u Ukrajinu pošalje promatračka misija OESS-a.
Ti promatrači bi po Steinmeieru trebali biti raspoređeni na ključnim točkama na istoku i jugu Ukrajine i promatrati je li Rusija i "dalje aktivna na destablizaciji Ukrajine i izvan Krima".
Sličnu poruku uputio je i francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.
"Treba pokazati odlučnost i istodobno naći načina da se ne ide prema eksalaciji", rekao je Fabius.
"Pokušat ćemo poslati najjaču moguću poruku Rusiji kako bi razumjela da je situacija nakon tzv. refererenduma na Krimu ozbiljna", izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Cahterine Ashton.
Ta poruka trebala bi biti uvođenje ciljanih sankcija protiv ruskih ili proruskih ukrajinskih dužnosnika, kojima bi trebao biti zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.
Na toj crnoj listi trebali bi se naći ruski dužnosnici koji su podržavali organizaciju referenduma. Za sada na tom popisu nema nikoga iz ruske vlade.
EU zajedno sa Sjedinjenim Državama očekuju da će sve veća izolacija Rusije na međunarodnoj sceni donijeti rezultate. Spominje se i mogućnost ekonomskih i trgovačkih sankcija što bi moglo imati ozbiljnih posljedica po Rusiju jer su EU i SAD njezini glavni trgovački partneri.
S druge strane, EU nastoji što više pomoći novim vlastima u Ukrajini. U petak je predviđeno potpisivanje političkog dijela sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine.
Njemačka ne priznaje rezultat referenduma na Krimu
Njemačka vlada smatra da je referendum o priključenju Krima Rusiji protuzakonit i ništavan i ne namjerava priznati njegov rezultat, izjavio je vladin glasnogovornik, poručujući kako se Rusija izolira na svjetskoj pozornici.
"Njemačka osuđuje održavanje toga protuzakonitog glasovanja, nećemo priznati njegov rezultat", izjavio je u ponedjeljak u Berlinu glasnogovornik njemačke savezne vlade Steffen Seibert.
Prema njegovim riječima, nastavljaju se stalni pokušaji povrede suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.
"U trenutku velike nestabilnosti u Ukrajini, Rusija se nije pokazala kao partner, nego iskorištava postojeću slabost svoga susjeda", rekao je Seibert, uz tvrdnju da je Rusija izolirana u pokušaju priznanja referenduma, koji je nazvao "takozvanim".
Seibert je podsjetio da je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u nedjelju telefonom razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pozvala Rusiju da se suzdrži od vojnih aktivnosti u Ukrajini.
EU dogovara sankcije dok se kriza na Krimu produbljuje
Ministri vanjskih poslova Europske unije dogovorit će sankcije protiv 20 ljudi u Rusiji i Krimu u ponedjeljak, s mogućnošću dodavanja još imena na popis kada se čelnici EU-a sastanu kasnije ovoga tjedna, izjavili su ministri i dužnosnici.
U prvoj fazi sankcije će biti nametnute političarima odgovornima za pozivanje na referendum koji je održan u nedjelju na Krimu i njegovu organizaciju. Na referendumu se 97 posto birača izjasnilo za otcjepljenje od Ukrajine i pripojenje Rusiji. Europska unija ističe da je referendum nezakonit i ne priznaje njegove rezultate.
"Govorimo o otprilike 20 ljudi", rekao je novinarima češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek. Po njegovim riječima, popis je usredotočen na "političare" koji stoje iza događaja na Krimu, a ne na poslovne ljude.
"To će biti prva faza i ne isključujem mogućnost proširenja popisa ne sljedećem sastanku vijeća", kazao je on misleći na summit EU-a u četvrtak i petak.
Europski dužnosnici su izjavili da su odlučni u tome da kazne Rusiju zbog njezinih akcija na Krimu nametanjem sankcija odgovornima, među kojima su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine. Očekuje se da će SAD poduzeti slične korake u ponedjeljak.
Međutim, da bi EU usvojio sankcije mora ih poduprijeti svih 28 članica, a nekoliko zemalja, među kojima Grčka, Cipar, Italija, Španjolska i Portugal, smatraju da se prebrzo poduzimaju mjere.
Rusija za Ukrajinu predlaže međunarodnu skupinu za potporu
Rusija je predložila u ponedjeljak uspostavu međunarodne skupine za potporu koja bi posredovala u ukrajinskoj krizi i bila prihvatljiva svim ukrajinskim političkim snagama, ali su postavili ciljeve koji vjerojatno neće biti prihvatljivi Zapadu.
"Sadašnja kriza u Ukrajini uvjetovana je dubokom krizom u zemlji. Ta je kriza dovela do polarizacije društva i oštrog jačanja antagonizma među različitim dijelovima zemlje", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj stranici na internetu.
"Stoga smo pripremili prijedloge o tome kako bi se mogla organizirati vanjska pomoć mjerama koje moraju poduzeti Ukrajinci kako bi izašli iz krize i dali smo te prijedloge našim partnerima iz SAD-a i EU-a", navodi ministarstvo.
Kao odgovor na zapadne pozive na uspostavu "kontaktne skupine", rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da bi njezina predložena međunarodna skupina za potporu tražila ukrajinsko priznavanje krimskog referenduma i pozvala Ukrajince da provedu dijelove sporazuma od 21. veljače.
Skupina za potporu također bi pozvala Ukrajince da usvoje novi ustav koji bi dao šire ovlasti regijama, a odmah poslije usvajanja novog ustava da odrede datum održavanja izbora. Također bi tražila bi od Ukrajine vojnu i političku neutralnost.
Ruski mediji pozdravljaju odabir Krima
Gotovo svi ruski mediji pozdravili su u ponedjeljak odabir stanovnika Krima da se odvoje od Ukrajine i pripoje Rusiji, dan nakon referenduma koji se odvijao na poluotoku na jugu Ukrajine.
"Slava Krimu", objavio je dnevnik Kommersant. "Krim se vraća Rusiji!", piše na naslovnici popularnog dnevnika Komsomolskaja Pravda.
"Svidjelo se to nekima ili ne, mi smo sretni", napisao je dnevnik Izvestja. "Krim se razvodi od Ukrajine", piše popularni Moskovski Komsomolec.
Službeni dnevnik Rosijskaja Gazeta ocijenio je da je referendum dao "nedvosmislen odgovor". "Jučer je Krim odabrao, želi biti dio Rusije", piše dnevnik. Dnevnik Novie Izvestia upozorava međutim da se "oduševljenje na Krimu može pretvoriti u težak mamurluk".
"To nije viđeno od SSSR-a", ističe na naslovnici gospodarski dnevnik Vedomosti. "Referendum o statusu Krima odvijao se s puno entuzijazma. Ni neobuzdan ritam njegove pripreme, ni propaganda na dan glasovanja, ni bojkot Tatara, ni odbijanje ukrajinskih vlasti da priznaju rezultat referenduma nisu bili prepreka", komentira list.
"Krim je zrela kruška koja nam je sama pala u ruke", piše na informativnoj stranici gazeta.ru.
Kao rijedak proturječan glas, oporbeni dnevnik Novaja Gazeta objavio je na naslovnici fotografiju sa subotnjeg prosvjeda u Moskvi gdje se približno 50.000 osoba usprotivilo pripojenju ukrajinskog poluotoka Krima i politici Vladimira Putina.
Ashton: EU želi poslati snažnu poruku Rusiji
Šefica europske diplomacije Catherine Ashton kazala je u ponedjeljak da će EU poslati "najsnažniju moguću poruku" Rusiji odlukom da uvede sankcije.
"Pokušavamo poslati najsnažniju moguću poruku Rusiji" kako bi "razumjela koliko je situacija ozbiljna" nakon "takozvana" referenduma na Krimu, kazala je Ashton prije sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu.
Ministri bi se trebali sporazumjeti o ciljanim sankcijama protiv ruskih ili ukrajinskih proruskih dužnosnika u obliku restrikcija viza i zamrzavanja imovine.
"Ponovno pozivam Rusiju da započne dijalog s ukrajinskim vlastima i inicira smirivanje što je prije moguće", dodala je Ashton. "Zasad to ne uočavamo", istaknula je ona.
"Ukrajina želi imati dobre odnose s Rusijom, jednako kao što to želi EU i ostatak svijeta", istaknula je Ashton.
Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.
Katolici u strahu napuštaju Krim
Nakon što je većina birača na Krimu u nedjelju glasovala za pripojenje toga ukrajinskog poluotoka Rusiji, mnogi katolici na poluotoku počeli su napuštati svoje kuće i kreću u druge dijelove Ukrajine, javila je agencija Kathpress.
"Nitko ne zna što će se dogoditi. Mnogi pokušavaju prodati svoje stanove i odseliti se", izjavio je grkokatolički svećenik iz mjesta Kerč, Mikahajlo Milčakovski za američki "Catholic News Service", prenosi Kathpress.
Strah se širi posebice među pripadnicima Grkokatoličke crkve, koja u Rusiji nije legalna. Tijekom vikenda pojavila su se izvješća o otmicama svećenika, a trojica svećenika za koje je bilo javljeno da su oteti pronađeni su nakon nekog vremena.
Kako je u nedjelju navečer izvijestila Grkokatolička crkva u Kijevu, jedan od te trojice, vojni kapelan Mikola Kvič, u međuvremenu je otputovao u središnju Ukrajinu, a u bijegu s Krima pomogli su mu članovi njegove župe. I druga dvojica svećenika za kojima se tragalo nalaze se na sigurnom, rečeno je.
Kviča su u subotu iz njegove crkve odvele osobe za koje se pretpostavlja da pripadaju proruskim snagama na Krimu. U nedjelju je ponovno nestao, nakon čega je javljeno da je na sigurnom.
Poglavar Grkokatoličke crkve u Ukrajini, kijevski nadbiskup Svjatoslav Ševčuk trebao bi se u ponedjeljak u Vatikanu naći s papom Franjom. Prije toga je u jednom intervjuu izjavio kako je referendum o pripajanju Krima Rusiji neprihvatljiv ne samo za Ukrajinu, nego i za cijelu međunarodnu zajednicu.
"Mislim da se ne smije žrtvovati Krim, jer time bi se žrtvovalo mir na cijelome svijetu", izjavio je Ševčuk za njemački list "Tagespost".
Od 46 milijuna većinski pravoslavne Ukrajine oko 5,5 milijuna su katolici istočnog obreda.
Kurz: Sankcije EU-a vjerojatno neće pogoditi poslovne ljude
Sankcije koje Europska unija planira nametnuti ruskim i krimskim dužnosnicima koji su podupirali pripojenje Krima Rusiji najvjerojatnije neće uključivati šefove velikih ruskih energetskih tvrtki, izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastain Kurz.
U intervjuu za ORF objavljenom u ponedjeljak, Kurz je rekao da je referendum održan u nedjelju o pripojenju Krima Rusiji neprihvatljiv te da će izazvati zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine za političke i vojne dužnosnike koji stoje iza toga.
Ministri vanjskih poslova EU-a još uvijek pregovaraju o točnom popisu ljudi kojima će biti nametnute sankcije. Njemački list Bild izvijestio je u petak da će sankcije pogoditi čelnika Gazproma Alekseja Millera i Rosnjefta Igora Sečina.
"To se ovoga puta ne očekuje", rekao je Kurz. "Mislim da bi neselektivno biranje poslovnih čelnika bio pogrešan korak."
Delo: priznati činjenično stanje stvari na Krimu
Zapad bi se morao suočiti sa stvarnim stanjem na Krimu koji je za Ukrajinu izgubljen, navodi u ponedjeljak u komentaru povodom krimskog referenduma ljubljansko "Delo".
"Stara uzrečica govori da pametniji popušta. U ovom novom hladnom ratu više nema nesvrstanih, a razum je potrebno zahtijevati ponajprije od Zapada. Taj Zapad do sada nije pokazivao razum, nego je bio licemjerno načelan kada se je trebalo obračunavati s Moskvom. Rusija međutim neće popustiti, a velika većina Rusa odlučno je na strani svog predsjednika Putina", navodi vodeći slovenski dnevnik.
"Samo će ideološki zaslijepljeni tvrditi da su se stanovnici Krima i Sevastopolja, mjesta velikih ruskih poraza koja su se u kolektivno sjećanje naroda utisnuli kao najveće nacionalne pobjede, slično Kosovu polju kod Srba, odlučili za ulazak u drugu državu jer su im prijetili automati okupatora", navodi list.
"Možda bi se protivnici iz novog hladnog rata, kako predlaže novinar u austrijskom Der Standardu, sada mogli konačno pomiriti sa stvarnim stanjem stvari i priznati legitimno pravo na samoodređenje i Kosovu i Krimu", zaključuje slovenski list.
Peking ponovio poziv na suzdržanost na Krimu
Kina je u ponedjeljak ponovno pozvala na suzdržanost i političko rješenje na Krimu, u zamršenoj formuli obazrivosti spram Rusije i zalaganja za poštivanje teritorijalnog integriteta zemalja.
"Kina je uvijek poštivala suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svih zemalja", izjavio je Hong Lei, glasnogovornik kineske diplomacije, nakon što je parlament na Krimu odabrao pripojenje poluotoka Rusiji.
"Pitanje Krima mora se riješiti na politički način u okviru zakona i održavanja reda", nastavio je Hong. "Sve strane moraju pokazati suzdržanost i čuvati se od mjera koje bi pogoršale sukob".
Od početka ukrajinske krize Kina se čini razapeta između uobičajene podrške Moskvi i tradicionalne obrane neuplitanja u unutarnje poslove zemalja.
Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass. Parlament je "uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike", objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.
Krimsko parlamentarno izaslanstvo trebalo bi u ponedjeljak doputovati u Moskvu kako bi razmotrilo postupak potreban za pripajanje tog crnomorskog poluotoka Rusiji. Čelnik parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da će ukrajinske vojske postrojbe u regiji biti raspuštene.
Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.
Obama Putinu: SAD ne priznaje referendum, prijeti sankcijama
Američki predsjednik Barack Obama rekao je telefonom u nedjelju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da SAD odbacuje rezultate referenduma o pripojenju Krima Rusiji i upozorio da je Washington spreman uvesti sankcije Moskvi zbog kršenja suvereniteta Ukrajine, objavila je Bijela kuća.
"Obama je istaknuo da ruske akcije narušavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i da smo, zajedno s europskim partnerima, spremni uvesti sankcije Rusiji zbog njezinih akcija", stoji u priopćenju.
Obama je Putinu poručio da se ukrajinska kriza još uvijek može rješiti diplomatski, ali pod uvjetom da ruska vojska prestane s upadima na ukrajinski teritorij, navodi Bijela kuća.
Nakon prebrojanih više od pedeset posto glasova, 95,5 posto birača izjasnilo se za pripojenje Krima Rusiji, rekao je čelnik izbornog povjerenstva dva sata nakon zatvaranja birališta.
Japan ne priznaje referendum na Krimu
Japanska vlada ne priznaje referendum o otcjepljenju Krima od Ukrajine i poziva Rusiju da ne pripaja tu ukrajinsku regiju, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik vlade u Tokiju.
Yoshihide Suga rekao je novinarima da će Japan koordinirati uvođenje sankcija Rusiji sa skupinom G7 vodećih svjetskih gospodarstava.
Proruski krimski čelnici objavili su da je za otcjepljenje Krima i pripajanje Rusiji glasovalo 96 posto birača na referendumu koji zapadne sile smatraju nezakonitim i prijete uvođenjem sankcija Moskvi.
Ukrajinske snage kontroliraju plinsku mrežu
Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je u nedjelju da su njegove snage preuzele punu kontrolu nad sustavom transporta i distribucije plina koji se sada nalazi pod posebnom zaštitom.
U priopćenju ministarstva navodi se kako je premijer izdao naredbu "da se zaštiti sigurnost i nesmetan rad najvažnije državne infrastrukture".
Dok Moskva prijeti slanjem vojnih snaga radi zaštite ruske etničke manjine od ukrajinskih nacionalista, ukrajinski mediji prenose upozorenje jedne desničarske skupine da bi na rusku invaziju mogla odgovoriti napadom na plinovode kojima Rusija kroz Ukrajinu izvozi plin u zapadnu Europu.
Krim traži pripojenje Rusiji, Zapad ne priznaje referendum
Parlament Krima će se sastati tokom prijepodneva kako bi službeno odobrio zahtjev Krima za integriranje u Rusiju, oslanjajući se na referendum koji u Kijevu i na Zapadu smatraju nezakonitim.
Separatistički premijer Sergej Aksjonov još je u nedjelju navečer na Twitteru najavio da će Krim u ponedjeljak službeno tražiti pripojenje Rusiji .
"Parlament Krima sastat će se u ponedjeljak na izvanrednom zasijedanju kako bi odobrio službenu kandidaturu za pripojenje Ruskoj Federaciji", rekao je Aksjonov.
"Službeno izaslanstvo parlamenta otići će u Rusiju", dodao je.
"Želimo napredovati što je brže moguće, uz poštivanje svih legalnih procedura", rekao je proruski premijer.
Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Barackom Obamom izjavio je da je referendum na Krimu u potpunosti sukladan međunarodnome pravu, objavio je u nedjelju na večer Kremlj. Prema istom izvoru, dvojica državnika zajedno će raditi na stabiliziranju stanja u Ukrajini, koje bi trebala nadzirati misija OESS-a.
Putin smatra da ukrajinske vlasti pokazuju nedostatak volje za obuzdavanje nasilja protiv Rusa u toj zemlji, prenio je Reuters.
Talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini je u nedjelju navečer izrazila duboku zabrinutost rezultatom referenduma na Krimu i naglasila da "svi diplomatski kanali ostaju otvoreni".
U priopćenju je Mogherini naglasila da Italija kao i njezine partnerice Europske unije referendum smatraju nezakonitim i podržala je rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na koju je Rusija uložila veto.
"Još ima mjesta za okončanje krize. Svi diplomatski kanali ostaju otvoreni, pod uvjetom da Rusija ne pripoji Krim", dodala je šefica talijanske diplomacije.
Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius je nezakonitim ocijenio referendum na Krimu i pozvao je Moskvu da "izbjegne nepotrebnu i opasnu eskalaciju u Ukrajini".
"Referendum održan u nedjelju na Krimu je nezakonit i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom", rekao je Fabius i dodao da je "referendum tim nezakonitiji što se odvijao pod prijetnjom ruskih okupacijskih snaga".
Francuska poziva Rusku Federaciju da odmah poduzme mjere izbjegavanja nepotrebne i opasne eskalacije u Ukrajini i pozvao Moskvu da prizna i poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
Tisuće ljudi izašle su u nedjelju navečer na ulice Simferopolja i Sevastopolja, gdje je usidrena ruska Crnomorska flota, kako bi proslavili pobjedu pripojenja Krima Rusiji, javlja AFP.
U Simferopolju su pobornici Moskve mahali ruskim i zastavama Krima. U Sevastoplju su hiljade ljudi uz alkohol slično slavili i skandirali "Sevastopolj" i "Rusija" u ritmu ruskih tradicionalnih plesova.
U ponedjeljak ujutro z Bruxellesu će ministri vanjskih poslova Europske unije na mjesečnom sastanku raspravljati o stanju u Ukrajini.
Bruxelles kao i Washington su u nedjelju potvrdili da referendum smatraju ilegalnim i protuzakonitim i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom i međunarodnim zakonima, izjavili su predsjednici Europskog vijeća i komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso u zajedničkom priopćenju.
Sjedinjene Države neće priznati rezultat referenduma, rekao je američki državni tajnik John Kerry ruskom kolegi Segeju Lavrovu u telefonskom razgovoru.
"Nakon tog protuzakonitog referenduma, Rusija de facto počinje pripojenje ukrajinskog teritorija", komentirala je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.
Turčinov: Ukrajina nikada neće prihvatiti aneksiju Krima
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov rekao je u ponedjeljak u Kijevu da je spreman za pregovore s Rusijom oko Krima, ali da nikada neće prihvatiti aneksiju poluotoka.
"Spremni smo na pregovore ali se nikad nećemo pomiriti s aneksijom teritorija", rekao je Turčinov u televizijskom obraćanju naciji.
U tom obraćanju, Turčinov je također kazao da će svaka akcija koje potiče masovne nerede u Ukrajini biti smatrana "podržavanjem vojnog agresora i zločinom protiv države".
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ranije je odbacilo ruski prijedlog o stvaranju kontaktne skupine koja bi bila posrednik u krizi i sugerirala promjene ukrajinskog ustava.
Ministarstvo je također pozvalo ukrajinskog veleposlanika u Rusiji na konzultacije.
Matvijenko američke sankcije nazvala "političkom ucjenom"
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko nazvala je u ponedjeljak američke sankcije protiv nje i 10 ostalih ruskih i ukrajinskih dužnosnika zbog ruske intervencije na Krimu "političkom ucjenom".
"Ovo je odluka bez presedana. To je bilo nezamislivo čak i u vrijeme Hladnog rata", kazala je 64-godišnja Matvijenko, vodeća ruska političarka. "Ovo je politička ucjena", istaknula je, dodavši da je sankcije neće pogoditi jer u "inozemstvu nema ni račune niti imovinu".
Bijela kuća je priopćila da iz mogućih američkih sankcija zbog ukrajinske krize ne isključuje niti jednog ruskog dužnosnika i da svi mogu biti na meti sankcija.
"Vlast postoji kako bi primijenila sankcije na mnoštvo pojedinaca i entiteta. Ne namjeravamo iz sankcija izuzeti pojedince", kazao je glasnogovornik Bijele kuće odgovarajući na pitanje novinara bi li i Vladimir Putin mogao biti podvrgnut sankcijama.
Putin se ne nalazi u skupini 11 ruskih i ukrajinskih dužnosnika, među kojima je i nekolicina njegovih pomoćnika, koji su obuhvaćeni američkim sankcijama. Visoki američki dužnosnik smatra da bi podvrgavanje jednog šefa države sankcijama bio "neuobičajeni i izvanredni potez".
"Ljudi oko njega imaju pozamašan utjecaj u Rusiji i značajan utjecaj na poteze ruske vlade", kazao je Jay Carney.
Posljednje riječi iz nestalog Boeinga 777 ipak je izgovorio kopilot, zrakoplov letio ispod 1500 metara?
Posljednje riječi iz nestalog Boeinga 777 ipak je izgovorio kopilot, zrakoplov letio ispod 1500 metara?
Screenshot: Youtube
KOPILOT nestalog malezijskog zrakoplova izgovorio je zadnje riječi koje su se čule iz kokpita, izjavio je u ponedjeljak direktor zrakoplovne tvrtke Malaysia Airlines, dok istražitelji razmatraju samoubojstvo kapetana ili prvog časnika kao jedno od mogućih objašnjenja nestanka zrakoplova.
"Rezultati prvih istraga pokazuju da je posljednje riječi izgovorio kopilot", rekao je Ahmad Jauhari Yahya na konferenciji za novinare
Posljednja poruka iz kokpita glasila je: "U redu, laku noć".
Direktor Malaysia Airlinesa izjavio je na tiskovnoj konferenciji da se ne zna točno kada je isključen jedan od sustava zrakoplova za automatsko praćenje, što je u suprotnosti s izjavom malezijskih ministara tokom vikenda.
Sve se više vjeruje da se radi o otmici ili sabotaži budući da su dužnosnici izjavili u nedjelju da je posljednja radio poruka iz zrakoplova "sve je u redu, laku noć" upućena nakon što je isključen sustav ACARS.
"Početna istraga je dala naznake da je kopilot posljednji govorio...", rekao je Jauhari u ponedjeljak odgovarajući na pitanje tko je izgovorio te riječi.
Posljednji signal ACARS-a, računalnog sustava za održavanje koji zrakoplovnoj tvrtki može prenijeti podatke o potrebnim mehaničkim popravcima ili prilagodbama, primljen u 1.07 sati u vrijeme kad je zrakoplov preletio sjeveroistočnu obalu Malezije.
"Mi ne znamo kada je nakon toga isključen ACARS", rekao je Jauhari.
Policija i multinacionalna istražiteljska ekipa možda nikada neće saznati što se točno dogodilo u kokpitu ako ne nađu zrakoplov, a zasada mu nema traga.
Malezija mora "odmah" proširiti i razjasniti područje pretraživanja u potrazi za nestalim zrakoplovom, priopćilo je u ponedjeljak kinesko ministarstvo vanjskih poslova.
Oko dvije trećine putnika u zrakoplovu bili su Kinezi.
Kazahstan je ustvrdio u ponedjeljak da nije otkrio nikakvo "neodobreno korištenje" svog zračnog prostora 8. ožujka nakon što su se pojavile hipotetske pretpostavke da je avion mogao doći do Kazahstana.
Piloti nestalog Boeinga 777 snimljeni nekoliko trenutaka prije kobnog leta
Sigurnosna kamera snimila je trenutak u kojem piloti nestalog Boeinga 777 prolaze pored osiguranja na aerodromu prije kobnog polijetanja, piše Daily Mail.
Kamera je snimila kapetana Zaharija Ahmada Šaha i kopilota Farika Hamida. Pilote se posljednjih dana često spominje u kontekstu mogućih otmičara aviona.
Prema pisanju Daily Maila, stariji od dvojice pilota, Šah, bio je protivnik vladajuće koalicije na Maleziji. On je navodno bio veliki politički aktivist i nije krio svoju potporu oporbenom čelniku Anwaru Ibrahimu čiji je slučaj planirao pratiti 7. ožujka. Dan prije nestanka Boeinga 777 Anwar Ibrahim je osuđen za sodomiju i dobio zatvorsku kaznu od pet godina. Policija je već pregledala kapetanovu kuću u kojoj je živio s razvedenom suprugom i njihovo troje djece.
Šahova supruga i djeca navodno su napustili obiteljski dom dan prije nestanka aviona.
Boeing letio nisko kako bi izbjegao radare?
U medije je stigla još jedna teorija kojom se pokušava riješiti misterij nestalog Boeinga 777. Prema pisanju malezijskih medija zrakoplov je letio na samo 1500 metara kako bi izbjegao radare zemalja preko kojih je letio. Taj je manevar karakterističan za borbene zrakoplove.
Vjeruje se kako je zrakoplov letio komercijalnim linijama kako ne bi bio probudio sumnje kod onih koji prate vojne radare.
Stručnjak za zrakoplovnu sigurnost, Sidney Dekker iz Australije odbacio je takvu ideju jer bi takav let imao veliko opterećenje na konstrukciju zrakoplova, a povećala bi se potrošnja goriva što bi uvelike skratilo njegov doseg.
Australija preuzela "južni vektor" potrage za zrakoplovom
Australija je prihvatila zahtjev Malezije da preuzme "južni vektor" potrage za zrakoplovom koji je prije više od tjedan dana nestao s 239 putnika i članova posade, rekao je u ponedjeljak australski premijer Tony Abbot.
On je rekao da tokom telefonskog razgovora s malezijskim premijerom Najibom Razakom za potragu ponudio i dodatne resurse, uz dosad angažirana dva patrolna zrakoplova P-3 Orion. "Zatražio je da Australija preuzme odgovornost za potragu u južnom vektoru, za koji malezijske vlasti vjeruju da je jedan od mogućih pravaca leta zrakoplova", rekao je Abbot u parlamentu.
Južni Indijski ocean jedno je od nazabačenijih područja s najvećom dubinom mora, što ekipe za potragu stavlja velik izazov. Sjeverni vektor potrage proteže se preko Tajlanda, Kine, Indije, Pakistana pa skoro do središnje Azije.
U međuvremenu malezijska policija provjerava članove posade i među putnicima traži osobe koje su imale ikakve veze sa zrakoplovstvom. Tako je pod povećalo istražitelja došao i Mohd Khairul Amri Selamat (29), koji je bio putnik u nestalom zrakoplovu ali po zanimanju je zrakoplovni inženjer.
"Da, mi istražujemo Mohda Khairula...Fokusirani smo na bilo koga u zrakoplovu s vještinama potrebnim za upravljanje ili održavanje zrakoplova", rekao je jedan viši policijski izvor blizak istrazi.
Zrakoplovni inženjer zadužen je za nadgledanje sustava zrakoplova tokom leta i donekle za otklanjanje kvarova. Khairul je bio specijaliziran za manje poslovne zrakoplove pa nije sigurno da je bio dovoljno stručan za rad na većem putničkom zrakoplovu.
On je ranije bio zaposlen kod švicarske tvrtke Execujet Aviation Group, ali ta tvrtka nije potvrdila je li on još uvijek njihov zaposlenik.
Zrakoplov Malaysia Airlinesa Boeing 777 s 227 putnika i 12 članova posade nestao je 8. ožujka na putu iz Kuala Lumpura prema Pekingu nešto više od sat vremena nakon uzlijetanja.
Prva cyber otmica zrakoplova?
U nedjelju su se pojavili navodi po kojima je moguće da je otmica zrakoplova izvedena uz pomoć mobitela ili USB sticka što bi bila prva cyber otmica aviona.
Bivša visoka dužnosnica britanskog ministarstva unutarnjih poslova, Sally Leivesley tvrdi da su brzinu, visinu i smjer kretanja aviona teroristi lako mogli mijenjati odašiljući radio signale s malog prijenosnog uređaja. Prema njenim riječima, mogli su upasti i u softverske sustave aviona te ubaciti kodove kojima bi preuzeli kontrolu na zrakoplovom.
Malezijske vlasti potvrdile su da je zadnja poruka s nestalog aviona poslana nakon što je avion nestao s radara. Dodatni je to argument u korist teoriji da je avion otet.
Zadnja poruka koja je stigla iz aviona glasila je "U redu, laku noć". Istražitelji nisu još potvrdili je li poruka stigla od pilota, kopilota ili nepoznate treće osobe. Policijskom istragom obuhvaćeni su svi putnici i članovi posade, kao i osoblje na aerodromu s kojeg je nestali avion poletio.
S obzirom da je zadnja poruka stigla kada su komunikacijski sustavi aviona već bili isključeni, pojavila se i teorija da je avion u trenutku slanja te poruke bio prizemljen.
U potrazi za nestalim avionom trenutno sudjeluje čak 25 država. Pretražuje se ogromno područje od središnje Azije do juga Indijskog oceana.
Merkel impresionirana Renzijevim planovima: Čaša nije poluprazna nego polupuna
Merkel impresionirana Renzijevim planovima: Čaša nije poluprazna nego polupuna
Foto: Guliver image/Getty images
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel izjavila je u ponedjeljak da je iznimno impresionirana planovima novog predsjednika talijanske vlade Mattea Renzija, koji je došao u Berlin predstaviti svoj program reformi.
"Jako sam impresionirana", rekla je kancelarka Merkel na konferenciji za novinare nakon sastanka njemačke i talijanske vlade u ponedjeljak poslijepodne.
"Čaša nije poluprazna nego polupuna i talijanska vlada radi kako bi je ispunila", rekla je Merkel, dodajući da Italiji želi puno uspjeha.
Renzi je stupio na funkciju u februaru kada je obećao "radikalnu i trenutačnu promjenu". On je prošlog tjedna predstavio program reformi, među kojima je sniženje poreza na dohodak za najsiromašnije. Financiranje te reforme moglo bi dovesti zemlju do toga da ove godine zabilježi viši javni deficit od početno predviđenog. "Ali mi poštujemo sva mjerila, Italija se ne želi od njih udaljiti, ne traži ništa, ne želi promijeniti pravila, zajedno smo ih razradili i ona su vrlo važna", jamčio je Renzi u Berlinu.
Merkel je izjavila da nema razloga sumnjati u to.
Treće europsko gospodarstvo tek je izronilo nakon više od dvije godine recesije. Italija je uz Grčku jedna od najzaduženijih zemalja eurozone.
"Njemačka je za Italiju prvi privilegirani partner", rekao je Renzi, kao i uzor u pogledu reforme tržišta rada. Merkel je ocijenila da napori koje je poduzeo Rim idu apsolutno u dobrom smjeru.
Nezaobilazno je pitanje na sastanku bilo i Ukrajina, a Merkel je kazala da je Europa pokazala veliko jedinstvo te da nije bilo lako donijeti odluku o sankcijama Rusiji.
"To nije bio naš cilj. Mi smo željeli pregovore i diplomatsko rješenje ali jučerašnje jasno kršenje međunarodnog prava, s tzv. referendumom, znači da smo morali poduzeti ovaj korak i drago mi je da je Europa pokazala takvo jedinstvo", kazala je Merkel.
"Rusija jedina može pretvoriti SAD u pepeo"
"Rusija jedina može pretvoriti SAD u pepeo"
Screenshot: Youtube
JEDAN od vodećih novinara ruske državne televizije, Dmitrij Kiseljov, izjavio je da je Rusija jedina zemlja koja je sposobna SAD pretvoriti u radioaktivni pepeo, prenosi AFP.
"Rusija je jedina zemlja na svijetu koja je zaista sposobna SAD pretvoriti u radioaktivni pepeo", rekao je novinar su svojoj emisiji na prvom programu ruske televizije.
Kiseljov smatra da SAD i Barack Obama žive u strahu od Rusije i Vladimira Putina te su zato oprezni u izjavama i postupcima za vrijeme ukrajinske krize.
Njegova emisija emitirana je u trenutku objavljivanja prvih rezultata krimskog referenduma na kojem je utvrđeno da većina građana želi pripojenje Rusiji. Kiseljov nije propustio komentirati kako je Obama preslab naspram Putina.
"I sami Amerikanci misle da je Putin jači lider od Obame. Zašto ga Obama stalno naziva telefonom i s njim priča satima", zapitao se provokativni novinar koji i inače ima reputaciju novinara "bez dlake na jeziku", a poznat je i po čestim provokativnim izjavama poput homofobičnih stavova.
Pistorius u suzama: Objavljene fotografije krvavog ubojstva manekenke
Pistorius u suzama: Objavljene fotografije krvavog ubojstva manekenke
PRVI put prikazane su fotografije mučnog ubojstva Reeve Steenkamp, djevojke paraolimpijske zvijezde Oscara Pistoriusa.
Fotografije su prikazane na suđenju Pistoriusu koje je počelo prošlog ponedjeljak na sudu u Pretoriji. Svjedočili su njegovi susjedi, a forenzičari su analizirali fotografije.
Slavni paraolimpijac je zbog prepričavanja mučnih detalja nekoliko puta povraćao i plakao usred sudnice.
Pistoriusu je zasmetalo što se fotografije javno objavljuju te je zamolio suce da mu ih više ne pokazuju. Na njima se jasno vidi pod pun krvi, a prikazano je i tijelo nesretne Reeve Steenkamp.
Oscar Pistorius svoju je djevojku ubio na Valentinovo prošle godine, a na sudu je rekao da se ne osjeća krivim jer je mislio da provalnik iako svi dokazi zasad upućuju da ju je namjerno ubio. Ostatak života mogao bi preležati u zatvoru ukoliko ga sud proglasi krivim.
Rusi krenuli u ofenzivu: Ruska vojska zauzela selo na granici s Krimom
Rusi krenuli u ofenzivu: Ruska vojska zauzela selo na granici s Krimom
Foto: Guliver image/Getty images
DVIJE osobe, jedan proruski militant i jedan prolaznik, ubijene su u noći na subotu u Harkivu na istoku Ukrajine, u pucnjavi između radikalnih nacionalista i proruskih aktivista, rečeno je iz policijskog izvora. Najmanje pet osoba je ozlijeđeno.
Proruski aktivisti pokušali su ući u zgradu gdje se nalazila skupina osoba za koje su smatrali da su pucale u petak navečer na proruske prosvjednike, dodao je taj izvor ističući da se radi o preliminarnim informacijama.
Vatru su otvorile osobe koje su se nalazile u zgradi, dodaje se, ne navodeći jesu su proruski aktivisti na nju odgovorili.
Ukrajinska vojska: Odbili smo rusku ofenzivu
Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je i da su ruske vojne snage pokušale ući na teritorij Hersonske oblasti. Ofenzivu su, tvrde Ukrajinci, njihovi vojnici uspješno odbili. Ruska je vojska ipak, piše BBC, zauzela selo Strilkove, na granici s Krimom.
Neimenovani ruski dužnosnik za ukrajinsku je Pravdu kazao da je ruska vojska krenula u akciju kako bi zaštitila sustav opskrbe plinom od terorističkih napada.
Ruske su snage u selu kraj Krima, kako prenosi New York Times pozivajući se na ukrajinske izvore, zauzele plinsko postrojenje. Times piše kako je ovo najprovokativnija akcija Rusije od upada vojske na Krim prije dva tjedna.
U ovoj operaciji, prema priopćenju ukrajinskog ministarstva koje prenosi Reuters, sudjelovali su zračne i kopnene snage. Ruska je snaga, kažu Ukrajinci, u akciji koristila 80 vojnika, koje su podržavala četiri helikoptera i dva tenka.
Kijevski Post piše da je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova uložilo "snažan i kategoričan protest" protiv iskrcavanja ruskih snaga u selo Strilkove. "Ukrajina zadržava pravo da upotrijebi sve nužne mjere kako bi zaustavila vojnu invaziju Rusije", poručuju ukrajinski diplomati.
Radi se o teritoriju koje se nalazi tik do Krimskog poluotoka. Ukrajina traži od Rusije da smjesta ukloni vojne snage s ovog područja.
Proruski militanti napali stožer u Donjecku
Proruski aktivisti su u subotu napali sjedište specijalnih snaga Donjecka, rusofonog uporišta istoka Ukrajine, zahtijevajući oslobođenje njihovog samoproglašenog guvernera i pravo da se izjasne za pripojenje te regije Rusiji.
Incident se dogodio tri tjedna nakon pada proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, svrgnutog prosvjednim pokretom u Kijevu i uoči referenduma na Krimu o pripojenju tog ukrajinskog poluotoka Rusiji.
"Referendum, referendum", skandirala je masa od najmanje pet tisuća okupljenih na trgu Lenjin, koji su se zatim uputili prema sjedištu specijalnih snaga SBU.
Dvojica mladih su skinuli ukrajinsku zastavu i zamijenili ju ruskom na kojoj je pisalo "Republika Donjeck".
Prosvjednici zahtijevaju oslobođenje Pavla Gubareva, samoproglašenog narodnog guvernera regije. Optužen za separatizam, uhićen je 6. ožujka.
"Ljudi su bijesni na policiju i vlasti koje suzbijaju prosvjede", objasnio je Robert Donia koji se predstavio kao zamjenik Gubareva.
"Oni su oslobodili prosvjednike Majdana (proeuropske aktiviste koji su svrgnuli Janukoviča), ali naše zadržavaju u zatvoru" istaknuo je Donia koji se obratio okupljenima i rekao da je za nedjelju dogovorio oslobođenje Gubareva.
Putinov glasnogovornik ne očekuje Hladni rat zbog Ukrajine
Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je u subotu kako je siguran da neće biti Hladnog rata u vezi s Ukrajinom.
"Svom dušom se nadamo da kako mi tako i naši partneri imamo dovoljno političke mudrosti, osjećaja političkog realizma da izbjegnemo klizanje u čak dublji sukob, ideološki ili drugi, zbog Ukrajine", rekao je Peskov u intervjuu za televiziju Ren-TV.
Peskov je kazao kako su Rusija i Zapad međusobno gospodarski ovisni kritizirajući tako sugestije ekonomista da je Rusija sposobna za samoizolaciju.
"To bi bilo nelogično, nerealno i apsurdno u ovom trenutku, u ovo doba globalizacije, u doba apsolutne gospodarske međuovisnosti", rekao je.
"Zainteresirani smo za razvitak suradnje i ne bismo voljeli da ovo što se događa u Ukrajini ima suprotan učinak", rekao je Peskov.
Jacenjuk najavio potpisivanje ugovora s EU
Sutra se održava referendum na Krimu na kojem će građani odlučivati o pripajanju Rusiji.
Istodobno, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk najavio je potpisivanje političkog dijela sporazuma sporazuma s EU za 21. ožujka. Mira u Ukrajini nema. U sukobima proruskih aktivista i pristaša nove ukrajinske vlade dvije osobe su izgubile živote.
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov optužio je Kremlj za izazivanje smrtonosnih nereda.
I dalje nema dogovora Rusije i Zapada. Rusija poručuje da će ustrajati na poštivanju odluke s referenduma koji SAD i EU smatraju nelegalnim. Vrhovna rada Ukrajine raspustila je Vrhovnu skupštinu Krima,a krimski premijer Sergej Aksjonov pozvao je stanovništvo da izađe na referendum i napravi izbor "kojim će se potomci ponositi". U Moskvi se prosvjedovalo za i protiv sutrašnjeg referenduma, a o cijeloj situaciji u Ukrajini vijeća Vijeće sigurnosti UN-a.
UN-ova rezolucija o Ukrajini: Peking suzdržan, Moskva protiv
Rusija je u subotu uložila veto na zapadnjački nacrt rezolucije kojim ukazuje na referendum o statusu Krima, dok je Kina bila suzdržana izoliravši dodatno Moskvu u tom pitanju tokom glasanja u Vijeću sigurnosti u subotu ujutro.
To izglasavanje su tražile Sjedinjene Države koji su sastavile vrlo umjeren tekst, kako bi dobile pristanak Pekinga.
Kina se u Vijeću sigurnosti često priklanja Rusiji, posebice tokom glasanja o Siriji, ali ovog puta se distancirala.
Nacrt rezolucije koji je dobio 13 glasova za je odbačen. Kao stalna članica Vijeća, Rusija može blokirati svako zauzimanje stajališta te instance.
Nacrtom rezolucije se referendum predviđen za nedjelju o priključenju tog poluotoka pod kontrolom ruskih postrojbi Rusiji, smatra "bez ikakve valjanosti".
Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin je opravdao takvo izjašnjavanje ponovivši da su nove vlasti Kijeva nastale državnim udarom koji je stvorio pravnu prazninu i iziskuje referendum. "Rusija će poštivati volju narod Krima", rekao je.
Kineski veleposlanik Liu Jieyi je objasnio njihovu suzdržanost ponovivši da je njegova zemlja uvijek poštivala suverenitet i teritorijalnu cjelovitost država. On je pozvao sve strane na suzdržanost i predložio je osnivanje međunarodnog mehanizma koordinacije kako bi se pronašlo političko rješenje.
Dva načela kineske diplomacije su neuplitanje i poštivanje teritorijalne cjelovitosti, koje bi bile dovedene u pitanje referendumom u nedjelju.
"Rusija može uložiti veto na tu rezoluciju, ali ne može uložiti veto na istinu", rekla je američka veleposlanica Samantha Power, aludirajući na Povelju Ujedinjenih naroda.
Ukrajina Rusiju optužuje za teške sukobe na istoku
Ukrajinske vlasti optužuju u subotu Rusiju za izazivanje pucnjave u Harkivu na ukrajinskome istoku, u strahu da će Moskva iskoristiti nasilje protiv etničkih Rusa kako bi opravdala invaziju.
Vršitelj dužnosti ukrajinskoga predsjednika Oleksander Turčinov rekao je u parlamentu da je nasilje na istoku zemlje djelo "agenata Kremlja".
U pucnjavi u noći na subotu ubijena su dvojica mladića od 20 i 21 godinu, a policija je priopćila kako je uhićeno tridesetak osoba s obiju strana. Neredi su počeli kad su se proruski demonstranti potukli s ukrajinskim protivnicima u blizini sjedišta ukrajinskih nacionalističkih organizacija, a obje su grupe bile naoružane.
Ruski vojnici prošli su tjedan zauzeli ukrajinski poluotok Krim uz izgovor da ruska manjina u toj regiji strahuje od novih ukrajinskih vlasti u Kijevu. Službena Moskva objavila je kako je spremna zaštititi svoje sunarodnjake i drugdje u Ukrajini.
Dan nakon pucnjave u Donjecku, također gradu u kojem se uglavnom govori ruski, ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov i harkivski guverner Ihor Baluta optužili su ruske aktiviste da potiču nasilje i pozvali ljude da ne nasjedaju i ne uzvraćaju.
"Večerašnji incident bio je dobro planirana provokacija proruskih aktivista", rekao je Baluta o okršaju u Harkivu.
Po njegovim riječima, do skupine koja je održavala proruske demonstracije u Harkivu došao je minibus, a ljudi iz njega namjerno su izazvali svađu i zatim se odvezli. Proruski aktivisti krenuli su za njima i pronašli vozilo parkirano pred zgradom u kojoj su uredi ukrajinskih nacionalističkih skupina pa je izbila tučnjava.
"Plaćeni provokatori iz susjedne zemlje organiziraju profesionalne provokacije", rekao je Avakov i optužio saveznike svrgnutoga predsjednika Viktora Janukoviča koji je uživao potporu Moskve, da financiraju nerede u istočnoj Ukrajini, uz pomoć "ruskih ekstremističkih" snaga.
50.000 Rusa na moskovskim ulicama protiv okupacije Krima
Oko 50.000 Rusa prosvjedovalo je u subotu na poziv oporbenih grupa na moskovskom Puškinovom trgu u Moskvi protiv okupacije Krima i politike koju provodi Kremlj, dok su se istodobno na drugome kraju grada, na Crvenom trgu za politiku službene Moskve zalagale proruski orijentirane grupe.
"Za vašu i našu slobodu", moglo se pročitati na velikom transparentu što su ga istaknuli prosvjednici koji su se s Puškinova trga uputili prema aveniji Saharov. Novinar France pressea broj protestanata procijenio je na 50.000, a policija tvrdi da ih je 3000.
"Ne dirajte Ukrajinu", i "Ne ratu", moglo se vidjeti na drugim transparentima koje su nosili prosvjednici svih dobnih skupina ističući ruske i ukrajinske zastave.
"Mislim da je Krim ukrajinski, a unatoč tomu što ondje živi većinsko rusko stanovništvo svoje bi probleme trebali riješiti s vlastitom državom, jer Rusija s tim nema ništa", rekla je 71-godišnja prosvjednica dodavši kako smatra da je riječ o "okupaciji, o ratu, što je neprihvatljivo za jednu civiliziranu državu".
Istodobno se na poziv proruski orijentiranih grupa koje podupiru politiku Vladimira Putina, u blizini Trga revolucije i Kremlja, prema procjeni policije okupilo oko 15.000 ljudi.
Oslobođen svećenik otet na Krimu
Oslobođen je grkokatolički svećenik, otet u subotu u krimskom gradu Sevastopolju, objavila je policija tog grada nakon što je pretražila njegov stan.
Policija Sevastopolja je navela da je pronašla neprobojne prsluke u stanu svećenika Mikole Kviča. Jedan dužnosnik ukrajinske katoličke župe je ranije rekao da su svećenika otele naoružane osobe.
Nakon što su ruske snage krajem veljače preuzele kontrolu nad Krimom, policija je pala pod kontrolu proruskih separatista i surađuje s vrlo nazočnim proruskim milicijama.
