SAD i Kanada su objavile sporazum kojim će se dokinuti carine na uvoz kanadskog čelika i aluminija, u zamjenu za nova ograničenja uvoza po dampinškim cijenama metala iz Kine i drugih zemalja u SAD, a otvorene su mogućnosti za sličan sporazum s Meksikom.
Sporazum bez kvota dokinut će američke carine na metale unutar 48 sati, kao i kanadske carine na američke proizvode u visini 12 milijarda dolara, uključujući svinjetinu, govedinu i žestoki alkohol.
25 posto carine na uvoz čelika, 10 posto na uvoz aluminija
Carine, u visini 25 posto na uvoz čelika i 10 posto na uvoz aluminija, bile su glavna prepreka u ratifikaciji novog trilateralnog sporazuma kojim bi se zamijenio 25-godišnji Sjeverno-američki sporazum o slobonoj trgovini.
Nekoliko istaknutih američkih zastupnika kazalo je kako je izglasavanje sporazuma između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMACA) nemoguće sve dok se ne ukinu carine na metale i recipročne mjere koje ciljaju uglavnom američke farmere.
Vijest o sporazumu kojim bi se formirao "sustav nadziranja" za pretovarivanje čelika i aluminija pojavila se nakon što su u petak američki predsjednik Donald Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali o carinama.
Trudeau će razgovarati s novinarima u petak poslijepodne po lokalnom vremenu, nakon što se sastane s radnicima industrije čelika u Stelco Holding Inc tvornici u Hamiltonu u Ontariju, napisao je njegov glasnogovornik na Twitteru.
Očekuje se da će Kanada i Meksiko dokinuti svoje carine na američke proizvode
Dvojica lidera razgovarala su o "carinama na čelik i aluminiji i kanadskim recipročnim carinama", napisao je Cameron Ahman, komunikacijski savjetnik kanadskog premijera. "Također su razgovarala o kineskom uraniju te o novom sporazumu NAFTA"
Visoki meksički dužnosnik rekao je kako će Kanada i Meksiko dokinuti svoje carine na američke proizvode, vrijedne milijarde dolara, nakon što sporazum bude objavljen i primjenjen.
Sporazum ostavlja prostor za ponovno nametanje carina na čelik ili aluminij ukoliko tokom određenog razdoblja njihov uvoz "poraste znatno iznad povijesnog obujma". No odmazda za takve carine bit će ograničeni samo za sektor čelika i aluminija.
0 ( + )
*
Iran kaže da može s lakoćom gađati američke brodove u Perzijskom zaljevu
Iran kaže da može s lakoćom gađati američke brodove u Perzijskom zaljevu
Hina
Ilustracija: EPA
IRAN je objavio da može "s lakoćom" gađati američke brodove u Perzijskom zaljevu, nastavljajući višednevnu razmjenu oštrih prijetnji Teherana i Washingtona, dok visoki iranski dužnosnik lobira protiv američkih sankcija i pokušava spasiti nuklearni sporazum koji je američki predsjednik Donald Trump odbacio.
Napetosti između dviju država porasle su otkako je Iran prošli tjedan objavio da će početi povlačenje iz ključnih dijelova nuklearnog sporazuma iz 2015., čiji je cilj spriječiti Teheran da razvije nuklearnu bombu i iz kojega se Washington lani povukao.
"Čak i naše rakete kratkog dometa mogu s lakoćom doseći američke brodove"
SAD dulje od tjedan dana navodi da iranske vlasti ili njihovi saveznici na Bliskom istoku pripremaju napade na američke interese te je onamo uputio nosač zrakoplova, bombardere B-52 i sustave projektila Patriot.
"Čak i naše rakete kratkog dometa mogu s lakoćom doseći američke brodove u Perzijskom zaljevu", rekao je Mohammad Saleh Jokar, visoki dužnosnik elitne Revolucionarne garde, prenijela je agencija Fars.
"Amerika si ne može priuštiti novi rat i ta je zemlja u lošoj situaciji u pogledu radne snage i socijalnih uvjeta", dodao je.
SAD-u prijeti i general bojnik Abdolrahim Mousavi. "Ako se neprijatelj precijeni i napravi stratešku grešku, doživjet će odgovor zbog kojeg će zažaliti", rekao je on za novinsku agenciju Mehr.
Ugledni zastupnik Heshmatollah Falahatpisheh pozvao je na Twitteru da se uspostavi "krizna skupina" između Irana i SAD-a kako bi se spriječio rat.
"Vodeći dužnosnici u Iranu i SAD-u odbacuju rat, ali treće strane svim se silama trude uništiti veliki dio svijeta. Kriznu skupinu trebalo bi osnovati u Iraku ili Kataru u kojoj bi bili dužnosnici dviju strana i ublažili napetosti", dodao je zastupnik na čelu parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost.
Hamnei poručio da rata neće biti
Ministar vanjskih poslova Javad Zarif, koji je u posjetu Japanu i Kini, rekao je da bi međunarodna zajednica i preostali potpisnici nuklearnog sporazuma trebali nešto učiniti, a ne samo pružati "izraze potpore".
"Ako međunarodna zajednica smatra da je sporazum važno postignuće, onda bi trebala poduzeti praktične korake, kao što to čini Iran", rekao je Zarif. "A pod praktičnim mjerama mislim na konkretnu stvar: Iranski gospodarski odnosi moraju se normalizirati", istaknuo je.
Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamenei, ustvrdio je u utorak da "neće biti rata" sa SAD-om i ocijenio da je odmjeravanje snaga između Teherana i Washingtona više način testiranja odlučnosti dviju strana nego vojni sukob.
I Trump je u četvrtak rekao kako se nada da SAD ne kreće prema ratu s Iranom. The Washington Post je, citirajući neimenovanog američkog dužnosnika, objavio da Trump daje prednost diplomatskom rješenju i izravnim razgovorima s iranskim vođama, ali je izrazio bojazan da neki od njegovih savjetnika zagovaraju rat.
0 ( + )
*
EU pozdravlja odgodu uvođenja američkih carina na europske automobile
EU pozdravlja odgodu uvođenja američkih carina na europske automobile
Hina
Ilustracija: EPA
EUROPSKA komisija pozdravila je odgodu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome hoće li uvesti carine na uvezene automobile te kazala kako je spremna pregovarati o transatlantskom trgovinskom sporazumu koji bi uključio i automobile.
"Pozdravljamo što bez obzira na određena neslaganja EU i SAD ostaju vjerni sporazumu koji su sklopili predsjednik Komisije Juncker i američki predsjednik Trump 25. lipnja 2018. Stoga se dodatne carine u oba smjera mogu izbjeći", rekao je glasnogovornik Europske komisije.
Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem napisala je na Twitteru kako odbacuje tezu kako je europski izvoz automobila prijetnja za američku nacionalnu sigurnost, dodavši kako je Europska unija spremna pregovarati o zasebnom trgovinskom sporazumu, koji bi uključio i automobile, no ne o sporazumu koji bi kršio pravila Svjetske trgovinske organizacije.
Malmstroem je kazala kako će o trgovinskim odnosima pregovarati s američkim predstavnikom Robertom Lightizer u Parizu sljedećeg tjedna.
0 ( + )
*
Je li ovo čovjek koji će odvesti SAD u rat s Iranom?
Je li ovo čovjek koji će odvesti SAD u rat s Iranom?
P.S
Foto: EPA
TRUMPOV savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton želi uvući SAD u rat s Iranom, piše Ben Armbruster u kolumni za Guardian.
Znamo to jer se zalaže za napad na Iran već godinama.
Tako je Bolton 2008., tada kao veleposlanik SAD-a u UN-u, u intervjuu za Fox News komentirao kako je ograničena vojna akcija protiv Irana "najrazboritija stvar koju mogu napraviti". I tada su, naime, mediji izvještavali da SAD priprema plan o mogućem "kirurškom udaru" na Iran.
2015., kad su se tenzije s Iranom opet dramatično zaoštrile zbog izvještaja da ta zemlja obogaćuje uranij u vojne svrhe, radi razvoja nuklearnog oružja, Bolton je opet imao isto rješenje za iranski problem. "Da zaustavimo iransku bombu, bombardirajmo Iran", glasio je naslov njegove kolumne u New York Timesu koju je tada napisao.
Bolton 2015: Da zaustavimo iransku bombu, bombardirajmo Iran
Vojnom akcijom, odnosno zračnim ili raketnim udarima protiv iranskih nuklearnih i raketnih postrojenja, tada je prijetio i Izrael, tvrdeći da je to jedini način da se spriječi Iran da postane nuklearna sila.
Diplomacija je ipak pobijedila vojnu opciju kad je administracija Baracka Obame s Iranom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Francuskom, Rusijom i Kinom ispregovarala sporazum prema kojem je Iran pristao zamrznuti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.
No sporazum je naišao na žestok otpor i ostrašćene kritike američkih republikanaca, kao i trenutnog predsjednika Trumpa, koji je prošle godine povukao SAD iz sporazuma. A Bolton je u međuvremenu nastavio zagovarati udar na Iran i smjenu režima.
"Ponašanje i ciljevi (iranskog) režima neće se promijeniti i stoga je jedino rješenje promijeniti sam režim. I zato ćemo, prije 2019., mi ovdje prisutni slaviti u Teheranu. Hvala vam", rekao je na govoru pred pripadnicima ljevičarsko-sektaške oporbene iranske skupine Narodni mudžahedini Irana. Ova je skupina, inače, bila na američkom popisu terorističkih organizacija do 2012., a na europskom do 2009.
A sve što je Trumpova administracija učinila u vezi Irana dosad, posebno otkad je Bolton došao na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost u travnju prošle godine, mora se gledati kroz ovu prizmu - uključujući alarmantno zveckanje oružjem posljednja dva tjedna, piše kolumnist Guardiana.
Bolton ima dugu povijest sabotiranja diplomacije i zagovaranja vojne intervencije
Trump se, naime, nakon što je mjesecima to najavljivao, povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom samo mjesec dana nakon što je doveo Boltona u administraciju. A nedavna najava Irana da će se i sam povući iz sporazuma, ako ostali potpisnici ne pronađu način da zaobiđu američke sankcije, sada Trumpovoj administraciji služi kao dodatni povod za ratoborni nastup prema Teheranu.
Boltonu, poznatom po zagovaranju američkog unilateralizma i protivljenju multilateralnim sporazumima i međunarodnim organizacijama koje ograničavaju SAD, to nije jedini sporazum koji je uspio razmontirati. Sam je rekao da se osjeća "kao dijete na Božić" nakon što je, kao dužnosnik ministarstva vanjskih poslova za kontrolu oružja i međunarodnu sigurnost, orkestrirao povlačenje SAD-a iz međunarodnog kaznenog suda u Haagu 2002.
Iste je godine, sabotirajući pregovore koje je administracija vodila sa Sjevernom Korejom, imao ključnu ulogu u raspadu tadašnjeg nuklearnog sporazuma s tom zemljom za koji je tvrdio da je neadekvatan. Četiri godine kasnije, Sjeverna Koreja je izvela svoje prvo testiranje nuklearne bombe.
Nimalo neočekivano, Bolton je zagovarao i napad na Sjevernu Koreju, u prošlogodišnjoj kolumni za Wall Street Journal naslovljenoj: "Pravni argument za preventivni udar na Sjevernu Koreju".
Ove se godine SAD povukao i iz Sporazuma o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa, nakon što je optužio Rusiju da ga krši. Teško je vjerovati da Bolton i u toj odluci nije imao odlučujući upliv.
Hoće li maksimalni pritisak prema Iranu dovesti do boljeg sporazuma ili do rata?
Trenutni proklamirani cilj Trumpove administracije je kampanjom "maksimalnog pritiska", poput one prema Sjevernoj Koreji i Venezueli - što očito uključuje i prijetnje vojnom akcijom - natjerati Teheran da ponovo sjedne za pregovarački stol i pristane na novi sporazum, uz puno veće ustupke.
No kako se stvari razvijaju, čini se vjerojatnijim da će takva agresivna politika dovesti do vojnog sukoba nego do željenog popuštanja Irana.
Trump je, podsjetimo, nedavno rekao da vojna opcija protiv Irana nije "nikad" isključena, a jučer je, u pomalo bizarnom, ali za njega uobičajenom komentaru, rekao da se "nada" da neće zaratiti s Iranom. A da upravo Bolton vodi glavnu riječ u politici prema Iranu, kao i prema Venezueli, smatraju i iranski i venezuelski dužnosnici, piše Newsweek.
Pritom je posebno čudno da je Trump još prije nekoliko mjeseci najavljivao potpuno povlačenje snaga iz Sirije, iako u tom trenutku Islamska država još nije bila poražena, jer "Amerika mora zaustaviti beskrajne ratove". A sada izgleda kao da će uvući Ameriku u još jedan takav rat.
Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif tako je prošlog tjedna na Twitteru napisao da iza rastućih tenzija s Iranom stoje Bolton, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, saudijski princ prijestolonasljednik Mohamed bin Salman i predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Kalifa bin Zajed, koje je nazvao "B-tim".
Još više zabrinjava to što se čini da Bolton nema problema manipulirati obavještajnim podacima u skladu sa svojom agendom. Bolton se, naime, pozvao na "više zabrinjavajućih i eskalacijskih indikacija i upozorenja" u vezi vojne prijetnje od strane Irana kao opravdanje za slanje nosača aviona s borbenom grupom i strateških bombardera B-52 u regiju.
Iza plana za slanje 120 hiljada vojnika u iransko susjedstvo stoji upravo Bolton
No više izvora koji su navodno vidjeli iste obavještajne izvještaje u međuvremenu je izjavilo da je prijetnja "preuveličana". "Nije da administracija krivo karakterizira obavještajne podatke, koliko pretjerano reagira na njih", rekao je jedan upućeni američki dužnosnik.
A britanski general major Chris Ghika, drugi najviši zapovjednik međunarodne anti-ISIS koalicije predvođene Irakom, izjavio je da nema dokaza o povećanoj prijetnji od Irana.
S druge strane, treba istaknuti otkriće Guardiana da se iranski general Kasem Sulejmani nedavno u Bagdadu sastao sa zapovjednicima savezničkih iračkih šijitskih milicija i naredio im da se pripreme za "rat preko posrednika" (proxy war).
U svakom slučaju, ova situacija izaziva zabrinjavajuće asocijacije na pripremu za invaziju na Irak 2003., koju je Bolton također gorljivo zagovarao. Tada su, podsjetimo, obavještajni podaci o mogućnosti da režim Sadama Huseina i dalje ima i razvija oružje za masovno uništenje tendenciozno tumačeni kako bi se opravdala invazija.
Štoviše, Bolton je, kako piše Foreign Policy, izraelskim novinarima navodno rekao da će, nakon invazije na Irak, sljedeći na redu biti Sirija, Iran i Sjeverna Koreja - od kojih su zadnje dvije dio "osovine zla", kako ju je tada često nazivao Bush mlađi.
Može li sada doći do invazije?
Do invazije na Iran tada nije došlo. Može li sada?
Trumpova administracija je predstavila plan za slanje do 120 hiljada vojnika na Bliski istok u slučaju da Iran, izravno ili preko posrednika, napadne američke snage ili ubrza rad na razvoju nuklearnog oružja. A kako javlja New York Times, iza ovog plana stoje "jastrebovi" (termin za zagovornike vojnih intervencija u američkoj politici) predvođeni, naravno, Boltonom.
Ipak, za one koji se groze rata između SAD-a i Irana utješno bi trebalo biti to što plan ne predviđa kopnenu invaziju na Iran. Za invaziju na zemlju od 80 milijuna stanovnika, s nekih pola milijuna vojnika i impresivnim arsenalom balističkih projektila, bio bi potreban daleko veći broj vojnika, kao što nam je u nedavnom razgovoru potvrdio i vojni analitičar portala Obris Igor Tabak.
S obzirom na sadašnje stanje stvari, vojna operacija protiv Irana bi se vjerojatno svela na "napade izdaleka, udare manjeg opsega, ali ne na nešto što bi zapravo Iran zaustavilo ili dovelo do promjene režima".
0 ( + )
*
Amnesty i UN upozoravaju: "Idlibu prijeti humanitarna katastrofa"
Amnesty i UN upozoravaju: "Idlibu prijeti humanitarna katastrofa"
Hina
Ilustracija: EPA
SIRIJSKI režim, uz rusku podršku, vodi "namjerni i sustavni napad" na medicinske strukture na sjeverozapadu Sirije, upozorio je Amnesty International i pozvao UN da okonča te "zločine protiv čovječnosti", a UN-ovi čelnici upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Idlibu.
Dvojica čelnika Ujedinjenih naroda u petak su upozorila da ako se nastave nasilja koja su se udvostručila od kraja travnja, prijeti opasnost izbijanja "humanitarne katastrofe" u sirijskoj pokrajini Idlib.
"Pozivamo sve strane na prekid neprijateljstava", rekla je Amerikanka Rosemary DiCarlo, zamjenica glavnog tajnika UN-a za vanjske poslove.
"Prijeti humanitarna katastrofa", istaknula je tokom drugog zasjedanja u tjedan dana. Desetog svibnja se na prvom sastanku iza zatvorenih vrata Rusija, koja podržava režim u Damasku, suprotstavila zajedničkom stajalištu Vijeća sigurnosti o okončanju sukoba.
80.000 osoba nema gdje otići
Zamjenik glavnog tajnika UN-a za vanjske poslove Britanac Mark Lowcook je govorio o "strašnoj eskalaciji i oko 80.000 osoba koje nemaju gdje otići".
Vijeće sigurnosti UN-a sazvalo je za petak sastanak zbog pogoršanja stanja u pokrajini Idlib, koju su vlast Bašara al-Asada i rusko zrakoplovstvo posljednjih tjedana bombardirali.
Na meti napada su bili uglavnom jug Idliba i sjever susjedne regije Hame, teritoriji koje kontrolira Hajat Tahrir al-Šam, bivši sirijski ogranak al-Kaide i druge džihadističke skupine.
"Vijeće sigurnosti mora razmotriti zločine protiv čovječnosti u Idlibu", istaknuo je Amnesty u priopćenju i upozorio na namjerne i sustavne napade na bolnice i medicinske strukture i pozvao na vršenje pritiska na Rusiju.
Oko 18 medicinskih struktura je uništeno od kraja travnja, naveo je UN.
"Bombardiranje bolnica je ratni zločin", zaključio je Amnesty.
0 ( + )
*
Propali pregovori May i laburista o Brexitu: "Nemaju jedinstven stav"
Propali pregovori May i laburista o Brexitu: "Nemaju jedinstven stav"
Hina
Foto: EPA
KONZERVATIVNA premijerka Theresa May rekla je da je glavni razlog propasti pregovora s laburistima taj što oni nemaju jedinstveno stajalište o Brexitu te je razdruživanje Velike Britanije od Europske unije opet u kaosu, na što su reagirali premijeri Irske i Nizozemske.
May je kazala da se slaže s čelnikom laburista Jeremyjem Corbynom da je u pregovorima, koji su trajali šest tjedana, došli do pomaka.
"Postoje sfere u kojima smo uspjeli pronaći zajedničke točke", rekla je britanska premijerka na skupu Konzervativne stranke u Bristolu.
"No drugi su se problemi pokazali zahtjevnijima", rekla je May.
"Posebno nismo mogli zaobići činjenicu da među laburistima ne postoji jedinstven stav o tome treba li provesti Brexit ili održati drugi referendum koji bi ga mogao poništiti", dodala je May.
Reakcije Irske i Nizozemske
Irski premijer Leo Varadkar rekao je da neuspjeh pregovora dviju vodećih britanskih stranaka koje su trebale pronaći model izlaska iz Europske unije uz podršku većine zakonodavaca predstavlja negativni ishod.
"To je ozbiljan, ali nažalost i negativan ishod", rekao je Varadkar RTE-u.
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da je Brexit kao ideja u temeljima pogrešna te da izaziva kaos i očaj u Velikoj Britaniji.
"Mislim da je cjelokupni koncept Brexita pogrešan. Vodi ogromnom kaosu i očaju u Velikoj Britaniji. To je činjenica", rekao je nizozemski premijer novinarima u Haagu.
May je 2. travnja otvorila pregovore s laburistima, nadajući se da će uspjeti osigurati potporu za svoj sporazum s EU-om o izlasku, no dvije stranke nisu se uspjele dogovoriti uslijed velikih razlika u stajalištima poput zahtjeva laburista za carinskom unijom nakon Brexita.
May je u četvrtak najavila da bi mogla otići s mjesta čelnice konzervativaca početkom lipnja pošto ponovno nije uspjela dobiti podršku za svoj sporazum s EU-om, koji je tri puta odbačen u parlamentu.
0 ( + )
*
Greenpeace će od Rusije dobiti tri milijuna eura odštete
Greenpeace će od Rusije dobiti tri milijuna eura odštete
Hina
Foto: EPA
GREENPEACE će od Rusije dobiti 2,7 milijuna dolara u sklopu nagodbe između Nizozemske i Moskve, objavila je ta organizacija za zaštitu okoliša.
Nagodbom bi se trebao okončati višegodišnji pravni spor nakon što su ruske vlasti zaplijenile Arctic Sunrise, Greenpeaceov brod koji je plovio pod nizozemskom zastavom, i uhapsile 30 članova posade.
Mjesecima bili u ruskim zatvorima
Ruski agenti zauzeli su Arctic Sunrise u međunarodnim vodama nakon prosvjeda protiv naftne platforme. Uhapšeni su mjesece proveli u ruskim zatvorima i pušteni su neposredno uoči Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.
Nizozemsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da je postignuta "potpuna i konačna nagodba" čiji su detalji povjerljivi.
Međunarodni arbitražni sud je u srpnju 2017. naložio Rusiji da Nizozemskoj plati više od pet milijuna eura odštete zbog incidenta iz 2013. No Rusija nije priznala odluku suda.