Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Poznati američki karikaturist dobio otkaz jer je ismijavao Trumpa
Poznati američki karikaturist dobio otkaz jer je ismijavao Trumpa
M.Ba
Screenshot: CBS
KARIKATURIST Rob Rogers iz Pittsburgha dobio je otkaz ovog četvrtka u časopisu Post-Gazzete za koji je radio od 1993. godine. Njegove karikature godinama su izlazile pet puta tjedno, a u tjednu prije nego što je dobio otkaz, šest karikatura nije objavljeno.
“Žao mi je što vas moram obavijestiti: Danas, nakon 25 godina rada kao karikaturist u Pittsburgh Post-Gazette, dobio sam otkaz”, napisao je u četvrtak na svom Twitteru.
U posljednja tri mjeseca čak 19 njegovih prijedloga bilo je odbijeno od strane urednika Keith Burrisa ili izdavača John Robinson Blocka, rekao je za The New York Times, dodajući kako nije dobio nikakvo službeno objašnjenje. No, kako je rekao, umjesto toga dobio je niz uputa i uvjeta za rad, koji su uključivali i odobrenje za njegove karikature.
Često ismijavao Trumpa
Na posljednjoj karikaturi bio je otečeni muškarac koji je predstavljao SAD, nabijen na željezni nosač s natpisom “trgovinski rat”, mašući američkom zastavom i govoreći: “Uzmite to, Kanado, Meksiko i Europo”.
Nakon što je otpušten, Rogers je nacrtao Donalda Trumpa kako se rukuje s vođom Sjeverne Koreje Kim Jong-unom i govori: “Ti si tako talentiran i tvoj narod te voli, vidi kako se smiješe!”, dok potonji stoji na gomili lubanja.
“Suzbijanje stavova u bilo kojoj situaciji je loše”, rekao je Rogers za The Guardian. “Želiš imati što više mišljenja, a oni u novinama počinju imati samo jedno. Mislim da se to protivi onome što sloboda novinarstva ustvari jest – posebice kad je razlog tog suzbijanja predsjednik.”
Rogersov odlazak izazvao je reakcije njegovih obožavatelja, uključujući i gradonačelnika Pittsburgha Billa Peduta.
“Potez vodstva Pittsburgh Post-Gazzete da otpusti Rob Rogersa nakon serije kritičkih karikatura o Donaldu Trumpu je razočaravajući i šalje pogrešnu poruku o slobodi medija u vrijeme kad su oni pod opsadom”, rekao je u službenom priopćenju dodavši kako Rogersa zna odavno, ali da ga nikad nije sprječavao u tome da i njega samog ismijava u svojim karikaturama.
“Ova odluka, koja dolazi dan nakon što je predsjednik SAD-a izjavio kako su naši mediji najveći neprijatelj naše zemlje, predstavlja snižavanje standarda 232 godina duge tradicije novinarstva”, dodao je gradonačelnik Pittsburga.
Roger je bio finalist za Pulitzerovu nagradu 1999. godine za radove u kojima je ismijavao predsjednika Billa Clintona zbog skandala s Monicom Lewinsky.
Rekao je kako se osjećao ljuto i bijesno, ali da je osjećao kako mu se to sprema već duže vrijeme.
Nakon što je napustio Post-Gazette, objavio je uvodnik za New York Times s naslovom: “Otpušten sam jer sam ismijavao Donalda Trumpa”.
Napisao je kako mu je novi šef rekao prije nekoliko mjeseci da bi karikature trebale odražavati stavove novina.
Za The Guardian je rekao da kad je zaposlen 1993. godine da su Post-Gazette bile liberalne novine sklone demokratskoj stranci.
Izdavač John Robinson Block nije komentirao Rogersovo otpuštanje, no urednik Keith Burris izjavio je kako mu je ponuđen novi ugovor koji nije prihvatio.
“Nikad nismo rekli da ne bi trebao raditi karikature Trumpa ili protrumpovske crteže”, rekao je Burris priznajući da je on sam više konzervativan nego prethodni urednici.
0 ( + )
*
Janšin sastanak s Orbanom prekinuo telefonski poziv Trumpa
Janšin sastanak s Orbanom prekinuo telefonski poziv Trumpa
Hina
Foto: FAH
PREDSJEDNIK Slovenske demokratske stranke (SDS) i kandidat za mandatara nove slovenske vlade Janez Janša sastao se u subotu u Budimpešti s mađarskim premijerom, prenijeli su u nedjelju slovenski mediji, dodajući da je Viktora Orbana za vrijeme susreta nazvao američki predsjednik.
Kako je prenio slovenski televizijski kanal Nova24.tv, u vlasništvu članova SDS-a i poduzetnika bliskih krugu mađarskog premijera, radilo se o privatnom posjetu, a Janšu je pratila njegova supruga.
Za vrijeme susreta s Janšom Orbana je nazvao Donald Trump koji je mađarskom premijeru čestitao na ponovnom izboru za predsjednika vlade, a obojica su se složila s pozicijom da državne granice treba štititi "jasno i odlučno" i da treba održati dobre američko-mađarske odnose, prenijela je kao ekskluzivnu vijest slovenska televizijska postaja.
Na parlamentarnim izborima početkom mjeseca Janšina stranka koja se zauzima za oštru imigracijsku politiku i sprječavanje ilegalnih imigracija dobila je 25 od 90 mjesta u parlamentu.
Tako će ona kao relativni izborni pobjednik imati prvu priliku za sastavljanje nove vlade.
0 ( + )
*
Europski birokrati žele uništiti internet: Uvode cenzuru i plaćanje linkova
DIREKTIVA o autorskim pravima u jedinstvenom digitalnom tržištu, odnosno Directive on Copyright in the Digital Single Market novo je pravilo u nastajanju Europske unije koje izaziva burne proteste i prozivke. Kritičari - među kojima je i UN-ov izvjestitelj za slobodu izražavanja David Kaye koji je Europskoj komisiji poslao i službeno prosvjedno pismo - smatraju da bi ova direktiva mogla ozbiljno ugroziti slobodu govora na internetu, ukinula bi popularne memeove, zakočila razvoj digitalnih tehnologija u Europskoj uniji, značajno otežala poslovanje manjih tvrtki i zakomplicirala život korisnika interneta.
Već dugo vremena jedan zakonodavni prijedlog Europske unije, pa ni nedavno uvedeni GDPR, nije izazvao ovako burne reakcije i žestoke napade. O čemu je zapravo riječ?
Žestoko lobiranje u europskim institucijama
U pitanju je prijedlog Europske komisije, predstavljen prvotno u rujnu 2016. na poticaj Europskog parlamenta, kojim bi se uvela nova jedinstvena regulacija autorskih prava na internetu u cijeloj Europskoj uniji. Već to je dovoljan razlog za sumnju jer je i prethodna Direktiva o autorskim pravima (Copyright directive) s početka stoljeća bila duboko kompromitirana. Mediji su kada je donesena pisali da se nikada nije tako žestoko u institucijama EU lobiralo u vezi neke direktive i to da je restriktivna u vezi autorskih prava, a i čudilo je to što je tadašnja Europska komisija članicama ostavila relativno mali rok za implementaciju direktive u nacionalno zakonodavstvo te su to na vrijeme učinile tek Grčka i Danska, pa je onda EK protiv šest članica pokrenuo kaznene postupke kako bi pokazao primjer upozorenja.
Ukratko, EU se nije proslavilo oko prve verzije ove direktive, a po svemu sudeći neće ni zbog ove nove verzije. U njoj se skoro sva odgovornost za zaštitu autorskih prava prebacuje na internetske kompanije koji bi “morali poduzeti mjere koje će osigurati poštivanje ugovora postignutih s vlasnicima autorskih prava za njihova djela”.
Katastrofalno formulirani članak 13 direktive
Napose se kritizira članak 13 koji odgovornost za kontrolu korištenja autorskog sadržaja u potpunosti prebacuje na pojedine internetske stranice, uvodeći pritom ideju automatskog filtera sadržaja i koji bi de facto zabranio korištenje popularnih memova poput Grumpy cat, ali i citate s Wikipedije i razne druge stvari koje su uobičajeni i ustaljeni dio internetske komunikacije. Članak 13 ne predviđa pravne sankcije za probleme koji mogu nastati zbog pogreške automatskih filtera, zbog čega se postavlja pitanje kako će se rješavati postupci pogrešnih uklanjanja sadržaja s interneta.
Plaćanjem licence za korištenje anti-plagijatorskih programa svaki bi se internetski ponuđač, čije se poslovanje oslanja na distribuciju autorskog sadržaja, morao obvezati na buduću kontrolu njegova korištenja. Zbog odredbe u spornom članku koja svakoj članici kontrolira suverenost u implementaciji Direktive, svi bi internetski ponuđači bili prisiljeni svoje poslovanje prilagoditi zakonima svake pojedine članice Europske unije. To bi bio nevjerojatno kompliciran i skup proces, što je doslovno i najgori mogući način da se postigne jedinstveno digitalno tržište, što je jedan od deklariranih ciljeva nove direktive.
Protiv prijedloga nove direktive, napose problematičnog članka 13, lansirana je i online kampanja Save Your Internet (Spasite svoj internet) koja građane EU poziva da se odupru cenzuri i zatrpaju eurozastupnike protestnim mejlovima.
Ključno glasanje u Europskom parlamentu 20. i 21. lipnja
MichaĹ‚ Kanownik iz udruge Digital Europe koja okuplja digitalnu industriju je u iscrpnom intervjuu za EURACTIV jasno objasnio koji su problemi predložene direktive, ističući kako je harmonizacija pravila u cijelom EU potrebna, ali da je ono što je predloženo potpuni promašaj. On ističe da briselski birokrati godinama ponavljaju istu pogrešku kada je riječ o autorskim pravima koja i dalje gledaju kao da su analogna, kao da se internet u međuvremenu uopće nije pojavio. Prijedlog EK “zbog jednog odreska želi ubiti cijelu kravu” i nova direktiva mogla bi paralizirati cijelu digitalnu industriju.
Sljedeći ključni korak u procesu donošenja ove direktive je glasanje u Odboru za zakonodavstvo u Europskom parlamentu koje je zakazano 20. i 21. lipnja. Mnogi eurozastupnici, među njima i neki iz Hrvatske, najavili su da neće podržati ovaj nacrt Direktive. No nakon tog glasanja bit će jasnije u kojem pravcu idu europske institucije u vezi ove teme. Ako se odluči zadržati trenutni pristup, pobuna protiv njega nedvojbeno će se pojačati.
0 ( + )
*
Francuskinje traže da se imena metro stanica zovu po ženama
Francuskinje traže da se stanice metroa zovu po ženama
M.Ba
Foto: 123rf
STANICE pariškog metroa predstavljaju putovanje kroz francusku i svjetsku povijest i kulturu – njihova imena posveta su ratnim junacima, državnicima, umjetnicima i piscima poput Charles de Gaullea, Markosa Botsarisa Franklina D. Roosevelta i Victora Hugoa. No ono što upada u oči na prvi pogled jest da samo četiri od 303 stanice nose ime po ženskoj osobi.
Upravo zbog toga, u tijeku gradnje nove dvije stanice, francuske feministkinje pokrenule su kampanju Osez le féminisme (Usudi se biti feminist) kojom nastoje potaknuti ljude da sudjeluju u internetskom savjetovanju o imenima novih stanica gdje je ponuđeno šest opcija, po tri za svaku stanicu, od kojih su sve žene.
“Jeste li znali da u Parizu tek četiri od 303 stanice nose ime po ženama… Želite li to promijeniti? Glasajte”, pozivaju na svojoj Facebook stranici.
“Moramo promijeniti imena još nekoliko postojećih stanica da se zovu po ženama. Većina stanica se odnosi na Grandes Hommes, što znači Velike Muškarce, ali mi imamo i velike žene koje zaslužuju da budu prepoznate. Nažalost, to se ne odražava na metrou koji je primjer kako Francuska nastavlja ignorirati ulogu žena u svojoj povijesti”, rekla je glasnogovornica kampanje Raphaëlle Rémy-Leleu za The Observer.
Među prijedlozima za ime novih stanica nalazi se francuska autorica i pjevačica Barbara, rođena kao Monique Andrée Serf, koja je umrla 1997. godine, Lucie Aubrac, članica francuskog Pokreta otpora, koja je umrla 2007. godine te američka pjevačica Nina Simone, preminula 2003. godine.
Prošli mjesec jedna je stanica preimenovana u čast Simone Veil, koja je preživjela Auschwitz te je bila ministrica zdravlja, a umrla je prošle godine.
Ostale tri stanice nazvane po ženama su Marguerite de Rochechouart de Montpipeau, opatici iz Montmarrea, nobelovcima Pierreu i Marie Curie te Louise Michel, pripadnici Pariške komune.
Još je jedna stanica u predgrađu sjevernog Pariza nazvana po afroameričkoj aktivistici za ljudska prava Rosi Parkers.
Macron obećao borbu protiv nasilja nad ženama
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je krajem prošle godine kako će se boriti protiv nasilja nad ženama i za ravnopravnost spolova te da će to biti jedan od glavnih postignuća njegovog mandata.
Nakon istupa poznate francuske glumice Catherine Deneuve protiv kampanje #MeToo u ožujku prošle godine, što je razbjesnilo feministkinje, vlada je obećala kako će raditi na promoviranju ravnopravnosti spolova u obrazovnom sustavu, na radnom mjestu i u svakodnevnom životu te obećala kazne za seksualno uznemiravanje na javnim mjestima.
No napredak je spor. Tek prošle godine je knjiga ženske autorice uvrštena na ispitnu literaturu za državnu maturu, 20 godina nakon njenog uvođenja. “La Princesse de Montpensier” (Princeza Montpensiera) dvorski je roman iz 17. stoljeća koji je napisala Madame de La Fayette.
Françoise Cahen, učiteljica iz jugoistočnog predgrađa Pariza, pokrenula je peticiju protiv seksizma u obrazovanju nakon što je utvrdila da nijedan od 300 tekstova za državnu mature nije napisala žena.
Kampanju Osez le féminisme’s kritiziraju oni koji smatraju da postoje važnije teme. Rémy-Leleu priznaje kako je riječ o simboličkom činu, no ističe da se grupa koja je pokrenula kampanju bori i za prava lezbijki i žena koje nisu u braku da imaju jednak pristup liječenju plodnosti kao i heteroseksualni parovi.
0 ( + )
*
Ukrajinska policija prebila ekstremiste koji su htjeli spriječiti gej povorku
Ukrajinska policija prebila ekstremiste koji su htjeli spriječiti gej povorku
Hina
Foto: EPA
UKRAJINSKA policija objavila je da je u nedjelju u Kijevu privela 56 članova ekstremno desne radikalne skupine zbog nereda uoči Povorke ponosa u glavnome ukrajinskom gradu.
Na godišnjem okupljanju nekoliko hiljada ljudi koji su došli iskazati svoju potporu u borbi za prava lezbijskih, gay, biseksualnih i transrodnih osoba osim tog privođenja nije bilo ozbiljnijih izgreda.
Rano ujutro više od 150 ekstremno desnih protestanata nastojalo je povorci blokirati put kroz središte Kijeva. Manji okršaji izbijali su kad je policija počela raščišćavati ulicu.
"Privedeno je nekoliko muškaraca koji su pružili otpor te protiv policajaca upotrijebili kanistere za benzin", objavila je policija.
Policija okružila ekstremiste, pa ih napala palicama i suzavcem
Ekstremno desna skupina C14 objavila je da je policija okružila njihove prosvjednike, napala ih palicama i suzavcem. "Gledajte kako štite 'seksualne manjine' i krše prava običnih kijevskih građana", napisali su na svojem Facebooku.
Policija je navela da je još ljudi privela u drugim neredima pored Opere.
Povorka ponosa u Kijevu je 2015. prekinuta zbog nasilnih izgreda, no 2016. i 2017. prisutnost velikog broja policajaca osigurala je da povorke proteknu u miru.
Vodeće organizacije za ljudska prava prošli tjedan su prozvale vlasti zbog nedjelotvorne policijske reakcije na porast nasilja nad etničkim manjinama, aktivistima za ženska prava i pripadnicima LBGT zajednice.
Vlada je povećala potporu pravima LGBT zajednice nakon preuzimanja vlasti 2014., no kritičari kažu da je homofobno ponašanje u zemlji i dalje rašireno.
0 ( + )
*
Raskol njemačkih demokršćana zbog izbjeglica: "Ja s ovom ženom više ne mogu surađivati"
Raskol njemačkih demokršćana zbog izbjeglica: "Ja s ovom ženom više ne mogu surađivati"
Hina
Foto: EPA
SUKOB oko izbjeglica još uvijek prijeti raskolom unutar vladajuće demokršćanske Unije CDU/CSU, a kako u nedjelju prenose njemački mediji, ministar unutarnjih poslova i predsjednik bavarskog CSU-a izrazio je sumnju u daljnju suradnju s kancelarkom i predsjednicom CDU-a Angelom Merkel.
Istodobno, njemačka vlada opovrgla je napise medija po kojima Angela Merkel priprema izvanredni EU samit na temu izbjeglica.
"Ja s ovom ženom više ne mogu više surađivati", rekao je Horst Seehofer u krugu članova vlade iz Kršćansko-socijalne unije (CSU), komentirajući trenutni odnos s kancelarkom Angelom Merkel, prenosi u nedjelju dnevnik Welt am Sonntag.
Seehofer je to izgovorio u četvrtak uoči sastanka sa zastupnicima CSU-a u Bundestagu.
"Nitko u CSU nema namjeru srušiti kancelarku"
U međuvremenu je Seehofer u jednom razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag pokazao popustljiviji stav i dao do znanja kako mu nije cilj razilaženje sa strankom CDU, s kojom CSU na saveznoj razini tvori demokršćansku Uniju CDU/CSU.
"Nitko u CSU-u ne namjerava srušiti kancelarku, ukinuti zajednički zastupnički klub ili razvrgnuti aktualnu vladajuću koaliciju“, rekao je Seehofer.
Između sestrinskih stranaka demokršćanske unije već danima bukti žestoki sukob oko pitanja postupka prema određenoj skupini izbjeglica na njemačkim granicama. Ministar unutarnjih poslova Seehofer želi uvesti pravilo po kojem se izbjeglice koje su registrirane u nekoj drugoj zemlji Europske unije ne bi puštale preko njemačke granice.
Angela Merkel se zalaže za rješenje na europskoj razini i ne želi donositi odluke prije konzultacije s europskim partnerima, posebice onima koji bi bili najviše pogođeni njemačkim zatvaranjem granica. Seehofer i CSU odbijaju čekati da se tema dogovori na razini EU.
Merkel tvrdi da se ne priprema izvanredni samit
Njemačka vlada u međuvremenu je opovrgla pisanje dnevnika Bild po kojem njemačka kancelarka priprema izvanredni samit Europske unije na temu daljnjeg odnosa prema izbjeglicama.
"Nije planiran nikakav izvanredni samit. Sazivanje ovakvog susreta bi osim toga bila zadaća europskih institucija, a ne njemačke vlade“, priopćila je vlada u nedjelju. Istodobno se dodaje kako njemačka vlada, kad je tema izbjeglica u pitanju, vodi razgovore s više članica EU-a kao i s Europskom komisijom.
Bild se poziva na izvore u nekoliko vlada članica EU, između ostalog i talijanske. Jedan dužnosnik talijanske vlade izjavio je kao se "vrše pripreme" za izvanredni samit na temu izbjeglica, ali da još ništa nije odlučeno.
Svađa u vrhu demokršćanske Unije CDU/CSU na samom početku rada koalicijske demokršćansko-socijaldemokratske vlade utjecala je na pad popularnosti vladajuće koalicije.
Prema ispitivanjima javnog mnijenja, velika koalicija ne bi dobila većinu u parlamentu da se ove nedjelje održavaju parlamentarni izbori. Prema istraživanju instituta Forsa za TV postaju RTL, Unija CDU/CSU bi osvojila 30 posto glasova dok bi socijaldemokrate podržalo 16 posto glasača.
Istodobno od svađe oko izbjeglica profitira desna, populistička i antimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD), koju bi podržalo 15 posto birača.
0 ( + )
*
Napad na umjetničkom festivalu u New Jerseyu, jedan mrtav i više od 20 ozlijeđenih
Napad na umjetničkom festivalu u New Jerseyu, jedan mrtav i više od 20 ozlijeđenih
R.I., Hina
Screenshot: KYW
JEDNA osoba je ubijena a njih 20-ak je ranjeno u pucnjavi koja je izbila na umjetničkom festivalu u Trentonu, glavnom gradu američke savezne države New Jersey.
Napad se dogodio u 2:50 po noći na cjelonoćnom umjetničkom festivalu u Trenton. Napadač je ubijen, a drugi sumnjivac nalazi se u policijskom pritvoru. 16 ranjenih je prebačeno u bolnicu s prostrijelnim ranama, rekao je okružni tužitelj Angelo J. Onofri na press konferenciji.
Četvero ranjenih je u kritičnom stanju, a među njima je i 13-godišnji dječak čije stanje je lokalni tužitelj opisao kao "ekstremno kritično".
"Mjesto zločina je golemo", rekao je Onofri. Jedan od napadača je ubijen, objavio je na Twitteru NBC. Drugog je privela policija.
"Bio je to potpuni kaos"
Napad se dogodio na festivalu koji se održava u golemom skladištu i traje cijelu noć te obično privuče hiljade ljudi. Na festivalu se predstavljaju lokalni umjetnici, glazbenici i kuhari.
Policija i dalje "češlja" mjesto zločina kako bi utvrdili gdje je točno počeo napad.
Policija grada Trentona, u kojem se održavao festival, scenu je opisala kao "potpuni kaos".
0 ( + )
*
Francuska pristala primiti migrante, javila se ljuta Le Pen: "Jako sam zabrinuta"
Francuska pristala primiti migrante, javila se ljuta Le Pen: "Jako sam zabrinuta"
Hina
Foto: EPA
MARINE le Pen, predsjednica stranke Nacionalno okupljanje, rekla je u nedjelju da je iznimno zabrinuta zbog izjava po kojima će dio migranata s broda Aquarius koji je u nedjelju pristao u Valenciji uskoro stići u Francusku.
Konvoj u kojem je bio i brod Aquarius stigao je u nedjelju nakon više od četiri dana putovanja u Španjolsku i iskrcao je više od 600 migranata. Predvečer je stigao posljednji od tri broda s migrantima, talijanski brod Orione, te iskrcao oko 250 migranata.
Francuska je ranije rekla da je spremna prihvatiti jedan njihov dio, a glasnogovornik vlade u nedjelju je naglasio da još nije poznato koliko će migranta Pariz primiti, dodajući da će konačnu odluku donijeti "od slučaja do slučaja".
"Mogli su se ranije iskrcati u Tunisu ili Alžiru. Osim ako ne polazimo od načela koje postoji već nekoliko godina, a to je da migranti sustavno trebaju dolaziti u Europu", rekla je Le Pen, čelnica krajnje desne stranke nekadašnjeg imena Nacionalna fronta.
"Naravno da mi je drago da su živi i zdravi. Ali sam iznimno zabrinuta, čula sam premijera da je rekao da će dio njih doći u Francusku", dodala je zastupnica Pas-de-Calaisa.
Španjolski premijer Pedro Sanchez francusku je ponudu pozdravio i kazao da ona pokazuje europsku solidarnost na konkretnom slučaju.
0 ( + )
*
Najmanje 31 žrtva u dvostrukom samoubilačkom napadu u Nigeriji
Najmanje 31 žrtva u dvostrukom samoubilačkom napadu u Nigeriji
Hina
Screenshot: YouTube
NAJMANJE 31 osoba ubijena je u noći na nedjelju u dvostrukom samoubilačkom napadu članova nigerijske islamističke skupine Boko Haram na sjeveroistoku Nigerije, rekli su lokalni dužnosnici, a prenosi AFP.
"Prošle noći izvedena su dva samoubilačka napada i odjekivale su eksplozije u Damboi, 31 osoba je ubijena i nekoliko je ranjeno", rekao je jedan pripadnik lokalne milicije.
Nakon dvostrukog samoubilačkog napada džihadisti su na okupljenu gomilu bacali i granate, zbog čega je broj žrtava bio još veći.
Napadi su bili usmjereni na ljude koji su proslavljali završetak ramazana.
U posljednjih 9 godina u islamističkoj pobuni poginulo je više od 20.000 ljudi i ona se proširila sa sjeveroistoka Nigerije na Niger, Čad i Kamerun i izazvala tešku humanitarnu krizu.
Zbog sukoba u Nigeriji raseljeno je oko 2,6 milijuna osoba.
0 ( + )
*
Počeo je trgovinski rat Amerike i Kine. Grubišić: To je najprimitivniji oblik populizma
Počeo je trgovinski rat Amerike i Kine. Grubišić: To je najprimitivniji oblik populizma
Ma. B.
Foto: EPA/HRT
NAKON što je SAD najavio kako će od početka srpnja započeti s naplatom carine od 25 posto na uvoz jednog dijela kineske robe u vrijednosti od 34 milijarde dolara, što je nekih deset posto ukupnog uvoza, kineske vlasti su poručile da će odgovoriti protumjerama.
Podsjetimo, SAD je najavio dva kruga uvođenja carina. Prvi se odnosi na 818 proizvoda, a drugi bi uključivao još 284 proizvodnih linija u vrijednosti od 16 milijardi dolara, pri čemu bi ukupna vrijednost robe obuhvaćene carinom (automobili, helikopteri, buldožeri, industrijski alati..) iznosila 50 milijardi dolara.
"Tehnologija i inovacije najveće su američko gospodarsko blago i predsjednik Donald Trump s pravom naglašava da, želimo li prosperitetnu budućnost našoj zemlji, moramo odmah zauzeti stav kako bismo očuvali poštenu trgovinu i zaštitili konkurentnost SAD-a", izjavio je američki ministar trgovine Robert Lighthizer.
Kina će brzo odgovoriti protumjerama
S druge strane, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang poručio je da će Kina odgovoriti protumjerama.
"Ako SAD poduzme jednostrane protekcionističke mjere koje štete kineskim interesima, reagirat ćemo brzo i poduzeti nužne korake kako bismo odlučno obranili svoja pravedna legitimna prava", kazao je Geng Shuang nekoliko sati prije objave američkih carina.
Trgovinski konflikt između Washingtona i Pekinga zaoštrio se nakon nekoliko rundi pregovora u kojima se nisu uspjeli riješiti prigovori SAD-a na kinesku industrijsku politiku, nepristupačnost kineskog tržišta i 375 milijardi dolara američkog deficita, piše Reuters. Novonastala situacija rezultat je nastavka rata Trumpove administracije, koja se još u ožujku žalila kako je Kina natjerala strane kompanije da predaju svoje industrijske i tehnološke tajne kako bi zauzvrat dobili pristup tržištu te da su se dijela američke tehnologije dočepali cyber krađom.
Kineska agencija: Mudri ljudi grade mostove, budale grade zidove
“Mudri ljudi grade mostove, budale grade zidove”, stoji u uvodniku kineske državne novinske agencije Xinhua koji podsjeća i na službene komentare Kine kako će braniti svoje interese u trgovinskom ratu.
“Nema pobjednika u trgovinskom ratu i američko poticanje trgovinskog rata je ekstremno destruktivno za svjetsku trgovinu, ekonomsku globalizaciju, multilateralni trgovinski sustav i globalnu proizvodnju”, stoji u uvodniku najvećih kineskih novina People’s Dailyja.
Analitičari, međutim, predviđaju da američke tarife neće ozbiljnije nauditi kineskoj ekonomiji te da će se trgovinski rat vjerojatno nastaviti iako su poslovni krugovi zahtijevali pregovore.
Trumpov je potez doduše pridobio i neočekivane potpore, poput one utjecajnog demokratskog političara Charlesa Schumera.
“Kina je naš stvarni trgovinski neprijatelj i njihova krađa intelektualnog vlasništva te odbijanje da dopuste našim tvrtkama pošteno tržišno natjecanje prijeti milijunima poslova Amerikanaca”, prenosi Reuters Schumerovu izjavu.
SAD trenutno dominira visokim tehnologijama, no potpora kineske vlade od oko 300 milijardi dolara podijeljenih kompanijama da dominiraju tehnologijama poput umjetne inteligencije, robotike i kvantnih računala, mogla bi otežati poslovanje američkim tvrtkama.
Oxford Economics: Tarife dolaze u loše vrijeme za svjetsku ekonomiju
Analitičari iz londonske konzultantske tvrtke Capital Economics smatraju da će utjecaj carina na kinesku ekonomiju biti malen. “Nijedna strana neće pasti na koljena – što je jedan od razloga da se vjeruje kako bi se ova trgovinska rasprava mogla nastaviti”, smatraju u Capital Economicsu dodajući da kineski lideri neće popustiti stranom pritisku.
Konzultantska tvrtka Oxford Economics objavila je, pak, kako tarife dolaze “u loše vrijeme za svjetsku ekonomiju”.
No iako su dionice nekih tvrtki na Wall Streetu pale, burza nije osjetila značajne promjene.
I premda se mnogi ekonomisti slažu s Trumpovim tvrdnjama o kineskom poslovanju, oponiraju tarifama kao rješenju problema podsjećajući na posljedice koje će osjetiti američki proizvođači, farmeri i rančeri. Naime, očekuje se da će glavnina protuudara biti usmjerena prema američkoj poljoprivredi kojoj su, uz Kinu, Meksiko i Kanada, s kojima SAD već nema dobre odnose, ključna tržišta.
Grubišić: Trumpovi potezi su najprimitivniji oblik populizma
Andrej Grubišić, stručnjak za korporativne financije, smatra kako su Trumpovi potezi “s ekonomskog aspekta najprimitivniji oblik populizma” jer ne štite građane Amerike, već partikularnu skupinu u SAD-u. Prema njegovom mišljenju, svaki oblik kočenja slobodnog tržišta je kontraproduktivan za najveći broj ljudi u cjelini.
“Ekonomska povijest pokazuje da se najveća količina ekonomskog dobroga za najveći broj ljudi kreira pri uvjetima potpuno slobodne trgovine, što znači da slobodna trgovina tržišnim mehanizmima izbacuje one koji nisu dovoljno konkurentni s tržišta ili ih prisiljava da budu efikasniji i bolji. Svako uvođenje barijera, kvota ili carina, odnosno limitiranje slobodne trgovine, ima za posljedicu sljedeće: PR kampanju pod egidom zaštite gospodarskih nacionalnih interesa. Međutim, prava ekonomska istina je da većina onih koji kupuju te proizvode ili kupuju proizvode od onih koji ugrađuju taj čelik, solarne panele i sve ono na što se uvodi carina, na kraju dana kupovat će ili plaćati uslugu skuplje. Korist od toga će imati samo onaj koji proizvodi čelik ili solarne panele u SAD-u. Riječ je o uskoj skupini koja će imati koristi od toga, a financirat će ih široka skupina ljudi, kojoj se ‘prodaje’ priča da je to zaštita nacionalnih interesa”, smatra Grubišić.
Prema njegovom mišljenju, riječ je o sprezi “tzv. željeznog trojca: visoke politike, odnosno karijernog birokrata, državne administracije, koja je isto u velikoj mjeri karijerni posao, te zainteresirane ekonomske skupine koja od toga ima velike interese”.
Posljedice će osjetiti velik broj ljudi
Ti će potezi dalekosežno imati posljedice za velik broj ljudi.
“Takva praksa imat će velike posljedice na sve nas koji smo dio gospodarskog ciklusa, čak i kad mislimo da nas se to direktno ne tiče. Ako se čelik i solarni paneli ugrađuju u bilo što što na kraju dana mi kupujemo, tiče nas se, čak i ako mi to direktno ne kupujemo, nego netko tko nam pruža neku uslugu, jer troškovi postaju veći. Ukidanje slobodnog tržišta nikad ne čini više dobrog za većinu ljudi od slobodne trgovine”, zaključuje Grubišić.