Mađari prosvjeduju protiv korupcije i Orbanove vlade
Mađari prosvjeduju protiv korupcije i Orbanove vlade
Foto: Hina
VIŠE od deset hiljada Mađara prosvjedovalo je u ponedjeljak u Budimpešti tražeći ostavku premijera Viktora Orbana kojeg optužuju za zapošljavanje korumpiranih javnih službenika i dodvoravanje Kremlju.
Broj okupljenih na prosvjedu pred zgradom parlamenta, koji su organizatori nazvali "Danom gnjeva", bio je puno manji nego na demonstracijama protiv uvođenja poreza na internet prošloga mjeseca koje su prisilile Orbana da odustane od tog poteza.
Optužbe za korupciju najnoviji su razlog za prosvjede protiv Orbanove vlade, nakon što je SAD uveo zabranu ulaska za šestoro mađarskih javnih službenika, uključujući šefa porezne uprave zbog sumnje da su povezani s korupcijom.
Demonstranti su izvikivali "Orbane odlazi!" i nosili transparente poput "Nećemo plaćati porez kriminalcima". Izvikivali su "Europa, Europe" nakon što je dvoje ljudi spustilo zastavu EU-a s obližnje zgrade.
Orban je izazvao zabrinutost SAD-a i EU-a politikama koje po mišljenju njegovih protivnika kažnjavaju velike kompanije, ograničavaju demokratske slobode i približavaju Mađarsku Rusiji.
Na prosvjedu su bili i neki oporbeni političari, ali nije bilo stranačkih obilježja.
Organizatori, širok spektar studentskih, aktivističkih i umjetničkih udruga, kažu da su na ulice izašli iz revolta.
"Znam točno kako bi trebala izgledati zemlja u kojoj bih želio živjeti. Ali, ne vidim nikoga tko bi to mogao ostvariti", rekao je 57-godišnji prosvjednik.
Daul pozvao stranke BiH: Formirajte reformsku vladu za put prema EU
Daul pozvao stranke BiH: Formirajte reformsku vladu za put prema EU
Screenshot: YouTube
PREDSJEDNIK Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul pozdravio je činjenicu što su čelnici tri narodnjačke stranke postali članovi Predsjedništva BiH i pozvao ih da pobjedu na izborima okrune uspostavom reformski orijentiranih vlada koje bi zemlju povele prema članstvu u EU-u.
Daul je u priopćenju čestitao čelnicima SDA Bakiru Izetbegoviću, HDZ-a BiH Draganu Čoviću i Partije demokratskog progresa (PDP) Mladenu Ivaniću, uz uvjerenje da će zajednički raditi na stvaranju poslijeizbornih koalicija i vlada.
SDA je nedavno potpisala sporazum s PDP-om, SDS-om, te još dvije stranke, NDP-om Dragana Čavića i Demokratskom frontom Željka Komšića, koje nisu članice EPP-a, oko uspostave vlasti na državnoj razini iz koje bi se isključio SNSD Milorada Dodika.
Sporazum nije potpisao Čović koji zagovara da u iz Republike Srpske u vlasti budu stranke koje su dobile većinsku potporu srpskog naroda, odnosno Dodikov SNSD.
SDA i HDZ BiH su se u subotu dogovorili da će formirati vlast na svim razinama u BiH, uključujući državu, entitet Federaciju BiH i županije.
"Pozdravljamo nedavni sporazum koalicija na čelu sa strankama EPP-a i istomišljenicima SDA, PDP i SDS-a, što je važan korak ka formiranju reformski orijentirane vlade koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i dijele viziju europske budućnosti zemlje", rekao je čelnik EPP-a Daul.
Pozvao je pritom sve stranke da se pridržavaju deklaracije iz travnja 2014. godine, koju je potpisalo pet stranaka povezanih s EPP-om SDA, HDZ BiH, PDP, HDZ 1990 i SDS koja 'potvrđuje njihove zajedničke stavove o europskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tržišnom gospodarstvu i vladavini prava.
"Ta zajednička izjava treba i dalje biti temelj za napredak zemlje na europskom putu", istaknuo je Daul.
Povijesni trenutak engleske Anglikanske crkve: Odobrili zaređivanje biskupica
Povijesni trenutak engleske Anglikanske crkve: Odobrili zaređivanje biskupica
Foto: Shutterstock
OPĆA sinoda engleske Anglikanske crkve danas je definitivno odobrila povijesnu reformu u korist biskupica, što bi trebalo otvoriti put prvim zaređivanjima 2015. godine.
Sinoda je službeno prihvatila reforme koju su u srpnju izglasala tri zbora zastupnika, zbor biskupa, svećenstva i laika nakon više desetljeća podjele unutar crkve po tom pitanju.
"Danas možemo početi novu eru crkve i zajedno krenuti", rekao je nadbiskup Canterburyja Justin Welby, duhovni vođa 80 milijuna anglikanaca u svijetu nakon potpisivanja promjene zakona.
"Potrajalo je, ali sada je otvoren put da u episkopat biramo osobe na temelju naših osjećaja za tu funkciju bez ograničenja spola", rekao je.
Amandman nazvan "Canon 33" određuje da se "muškarac ili žena mogu predati dužnosti biskupa".
Je li ovo i budućnost Hrvatske: Zakrčena birališta za predsjednika Rumunjske - u Engleskoj!
Je li ovo i budućnost Hrvatske: Zakrčena birališta za predsjednika Rumunjske - u Engleskoj!
Foto: FAH
RUMUNJSKI birači u nedjelju su satima stajali u redu kako bi glasali za svog kandidata na predsjedničkim izborima. No, redovi o kojima se radi nisu zabilježeni u Rumunjskoj već - u Engleskoj.
Najveće gužve bile su, piše britanski tabloid Daily Mail, pred biralištima na kojima su Rumunji glasali u Londonu i Portsmouthu. Redovi su su bili dugi nekoliko stotina metara; procjenjuje se da je samo u Portsmouthu glasalo više od 10.000 rumunjskih državljana.
U Velikoj Britaniji, naime, živi više od 189.000 Rumunja i Bugara, koji su emigrirali iz svojih država čim su im Britanci u potpunosti otvorili granice 1. siječnja ove godine. Tada je Rumunjima i Bugarima, naime, omogućeno da se neometano zaposle u Britaniji.
Od početka godine u Britaniju se naselilo 42.000 Rumunja i Bugara. Očekuje se da će do kraja godina ta brojka biti veća od 50.000. Grupacija MigrationWatch u travnju ove godine procijenila je da će, ako se sadašnji trendovi nastave, u Britaniju svake godine iz kontinentalne Europe pristizati oko 130.000 emigranata.
Porast broja molbi za azil u Italiji, sve veći broj žena i djece
Porast broja molbi za azil u Italiji, sve veći broj žena i djece
Ilustracija: Hina
ITALIJA je tokom prvih šest mjeseci godine zabilježila 25.401 molbi azila ili gotovo 26.520 koliko ih je predano tokom cijele 2013., stoji u izvješću koje je u ponedjeljak objavilo nekoliko organizacija za pomoć doseljenicima.
Taj razvoj događaja je logičan, jer na talijanske obale pristiže bitno veći broj imigranata od ljeta 2013.: 7.916 u prvom dijelu 2013., 35.009 u drugom dijelu,
65.456 u prvoj polovici 2014., a za ovu godinu se procjenjuje da će ih biti više od 150.000.
Samo mali dio doseljenika upućuje molbu za azil u Italiji. Iako zakon određuje izbjeglicama da predaju molbu u prvoj zemlji Europske unije u koju stignu, mnogi radije potajno nastavljaju put prema Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj.
Stanovnici Malija najbrojniji tražitelji azila 2014.
Više od polovice imigranata koji su stigli ove godine dolaze iz Sirije ili Eritreje, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova. U Italiji su u prvoj polovici 2014. stanovnici Malija bili najbrojniji tražitelji azila.
Broj žena i djece koji kreću brodovima je u porastu, ali i dalje su 93 posto onih koji traže azil u prvom dijelu ove godine bili muškarci, otkriva izvješće.
Od oko 24.000 predmeta koji su razmotreni 2013., a predani su krajem 2012. i tokom 2013., 13 posto ih je dobilo status izbjeglica, 24 posto pomoćnu zaštitu i 24 posto dozvolu boravka, ili ukupno 61 posto je dobilo dopuštenje nastaniti se u Italiji.
Od ljeta 2013. zemlja je suočena s masovnim dolascima na obale, koji su se dodatno pojačali pokretanjem operacije pomoći Mare Nostrum, nakon dva dramatična brodoloma u oktobaru.
Direktorici MMF-a prijete smrću: Optužila bogate Grke da ne plaćaju porez
Direktorici MMF-a prijete smrću: Optužila bogate Grke da ne plaćaju porez
Screenshot: YouTube
DIREKTORICI Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde navodno su putem Facebook stranice upućene prijetnje smrću zbog izjave da bogati Grci ne plaćaju porez, objavila je u Atenska novinska agencija.
Grčki vrhovni sud pokrenuo je istragu da bi se ustanovilo tko je šefici MMF-a uputio prijetnje smrću u rujnu nakon intervjua za Financial Times.
Lagarde je u intervjuu bila kritična prema naporima grčkih vlasti da spriječi utaju poreza bogatih Grka.
Atenska novinska agencija prenosi da je Lagarde uputila pismo grčkom ministru pravosuđa Haralambousu Athanasiou u kojemu ga izvješćuje o prijetnjama objavljenim na Facebooku. Navodno je dobila i anonimno prijeteće pismo, zbog čega je MMF pojačao sigurnosne mjere.
Grčka je od 2010. od MMF-a, Središnje europske banke i Europske komisije od 2010. dobila ukupno 240 milijarda eura financijske pomoći.
Merkel gubi strpljenje s Putinom: Ovakvi sukobi mogu začas buknuti
Merkel gubi strpljenje s Putinom: Ovakvi sukobi mogu začas buknuti
Foto: FAH
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel dala je do znanja da sve više gubi strpljenje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog upletenosti u sukob u Ukrajini i pozvala svjetske čelnike da sukob izbliza sagledaju jer u suprotnom postoji opasnost od ozbijanja žarišta diljem svijeta.
"U Europi i dalje postoje snage koje se oslanjaju na zakon jačega i ne obziru se na snagu zakona (...) upravo to se desilo u slučaju ruske aneksije Krima", rekla je Merkel na Lowy institutu za međunarodnu politiku u Sydneyu, ističući da je Rusija prkosila međunarodnom pravu.
To je, kako je ocijenila Merkel, dovelo u pitanje poslijeratni poredak u Europi.
"Tko bi pomislio da je, 25 godina nakon pada Berlinskog zida i okončanja Hladnog rata te podjele svijeta na dva bloka, moguće da se ovako nešto desi u srcu Europe", zapitala se kancelarka i pozvala svijet da nauči lekcije iz prošlosti.
"Znamo da regionalni sukobi mogu začas žestoko buknuti u svoj silini", kazala je Merkel. Istovremeno, isključila je mogućnost vojne intervencije u Ukrajini. "To bi dovelo do vojnog sukoba s Rusijom koji zasigurno ne bi ostao lokalnog karaktera", istaknula je njemačka kancelarka.
No, dodala je, trebaju se koristiti mjere poput gospodarskih sankcija, priznavši da će Njemačka, kao jedan od glavnih trgovinskih partnera Rusije, biti pogođena.
"I tu je Putin u pravu, ali gospodarska moć jedno je od snažnih oružja zapadnih sila", poručila je Merkel.
"Nećemo se pokoriti Moskvi"
Aludirajući na njezino odrastanje u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, upozorila je da se Europska unija neće pokoriti Moskvi na način kako je to učinila Istočna Njemačka, posebice ne po pitanju europskog članstva za Ukrajinu.
Prema njezinim riječima, nije po pitanju članstva u EU ugrožena samo Ukrajina već i Moldavija, Gruzija pa moguće čak i Srbija te ostale balkanske zemlje.
"Ne radi se samo o Ukrajini. Radi se o Moldaviji, Gruziji i ako će tako ići dalje, čovjek se mora zapitati mora li se pitati za dozvolu za Srbiju, mora li se pitati za ostale zemlje zapadnog Balkana", rekla je Merkel.
Ona je izjavila kako bi bilo nedopustivo da Europska unija mora za pitati Rusiju za dopuštenje smije li primiti neke zemlje u svoje članstvo ili ne.
"Inače ćemo morati reći: mi smo preslabi. Mi ne možemo nikog više primiti, moramo prvo pitati u Moskvi je li to uopće moguće. Tako je to bilo 40 godina i na to stanje se zapravo ne želimo vratiti", rekla je Merkel.
Ne bi bilo nikakvih prigovora da je Ukrajina odlučila pridružiti se Euroazijskoj gospodarskoj uniji koja je dogovorena između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Armenije, zaključila je Merkel.
"Nitko u zapadnoj Europi ne bi ni za trenutak pomislio početi stvarati buku na poljsko-ukrajinskoj granici", kazala je Merkel u jasnoj poruci Putinu u pogledu istočne Ukrajine.
