U oružanom sukobu u Kolumbiji nestalo više od 60.000 ljudi
U oružanom sukobu u Kolumbiji nestalo više od 60.000 ljudi
Foto: FAH
U ORUŽANOM sukobu u Kolumbiji koji je trajao od 1970. do 2015. nestalo je 60.630 ljudi, što je gotovo dvostruko više nego u čileanskoj i argentinskoj diktaturi zajedno, ističe se u izvješću Nacionalnog središta za povijesno pamćenje (CNMH).
"Od razmjera tog zločina ježi se koža", ocijenio je CNMH u izvješću pod nazivom "Dok ih ne pronađemo. Tragedija prisilnih nestanaka u Kolumbiji" koji će se idućeg tjedna predstaviti javnosti u Bogoti i u Medellinu, drugom po veličini kolumbijskom gradu koji je jako stradao u bratoubilačkom ratu što se vodi više od pedeset godina.
Nisu pronađeni svi krivci za nestanak tih ljudi čiji se broj dosad procjenjivao na oko 45.000. No paravojne milicije krajnje desnice odgovorne su 13.500 nestalih, gerila krajnje ljevice za njih 5900, kriminalne skupine za 2600 i država za 2300 nestalih, navodi se u izvješću.
Prisilni nestanak
Vojna diktatura u Čileu (1973-1990) ostavila je za sobom 3200 nestalih, smatra Povjerenstvo za istinu, a argentinski vojni režim (1976-1983) oko 30.000, ocjenjuju humanitarne organizacije.
CNMH ističe da je prisilni nestanak jedna od "najstrašnijih" metoda kojima su se politički režimi i oružane skupine koristili kako bi nametnuli svoju vlast. "Taj oblik nasilja potiče golem strah, donosi dugotrajnu patnju, utječe na život obitelji kroz nekoliko naraštaja i paralizira čitave zajednice i društva".
U Kolumbiji već više od 50 godina traje sukob u kojemu sudjeluju paravojne milicije, više od trideset gerilskih skupina i vojska i koji je ostavio više od 260.000 mrtvih i 6,9 milijuna raseljenih, ne računajući nestale.
Ovo je najzagađenije mjesto na planetu, čovjek tu ne može izdržati ni sat vremena
Ovo je najzagađenije mjesto na planetu, čovjek tu ne može izdržati ni sat vremena
Foto: Wikimedia, 123rf
KARAČAJSKO jezero na Uralu u Rusiji jedno je od najzagađenijih, a moguće i najzagađenije mjesto na planetu. Godine 1990. tu je izmjerena radijacija koja je sto puta veća od količine radijacije kojoj američki radnik po zakonu smije biti izložen unutar godine dana. Naravno, potrebno je manje od sat vremena da zdrava osoba umre ozračena tolikom radijacijom.
Ovdje nije riječ o prirodnom fenomenu, radijacija i zagađenje rezultat su otpadnih voda iz najveće nuklearne tvornice u Rusiji. Tvornica je do 1990. godine iz niza razloga bila skrivena, malo je ljudi znalo za njeno postojanje, a u tom kontekstu nije se puno vodilo računa o ekologiji nedalekog jezera. Zbog svega toga, Karačajsko jezero danas i ne izgleda kao pravo jezero. Ono je puno koncentrata kojim se radijacija drži dalje od obale.
Nuklearna tvornica nedaleko jezera građena je u tajnosti od 1945. do 1948., a služila je Staljinu u proizvodnji atomske bombe. Jezero je tvornici bilo potrebno zbog hladne vode za reaktore. Gotovo ništa se nije ulagalo u zaštitu radnika i okoliša, a voda zagađena s radijacijom s vremenom je ovo mjesto učinila najzagađenijim na svijetu, barem po statistici washingtonskog Instituta za nadzor odlaganja nuklearnog otpada.
Svijet nije briga za Sirijce, a za mačke? Azil za životinje uništen u istočnom Alepu
Svijet nije briga za Sirijce, a za mačke? Azil za životinje uništen u istočnom Alepu
Screenshot: Youtube
NAJMANJE 21 mrtav i deseci ozlijeđenih krvava su bilanca trećeg uzastopnog dana obnovljenog bombardiranja istočnog Alepa, prema podacima Sirijske civilne zaštite, poznate i kao Bijeli šljemovi.
"Aviona je više nego ptica, a bombe su kao kiša", opisao je jedan stanovnik dosad najsilovitiju kampanju sirijskih i ruskih zračnih snaga. Ruski zamjenik ministarstva vanjskih poslova, međutim porekao je u srijedu da Rusija sudjeluje u zračnim udarima, prenosi CNN.
Bombe su, među ostalim metama, pogodile bolnicu i banku krvi, ali i još jednu instituciju koja je bila simbol "normalnog" života u kaosu rata. Azil za pse i mačke koji je, pomalo iznenađujuće preživio do ovog tjedna, postao je zadnja žrtva pokušaja režima da "očisti" grad od pobunjenika i terorista pod svaku cijenu.
Naravno, uništenje zgrade i smrt dvije mačke i psa gotovo da nisu vrijedni spomena usred posvemašnje smrti i razaranja. No upornost i požrtvovnost Mohameda Ala Aldžalila, električara i vozača kola hitne pomoći koji je ostao u istočnom Alepu kako bi se brinuo za pse i mačke lutalice, nije nešto što se viđa svaki dan.
Od više od sto mačaka i pasa u azilu, neki su bili lutalice, ali mnogi su bili ljubimci koje su izbjeglice ostavile Aldžalilu na čuvanje. Aktivistkinja Alessandra Abidin otkrila je njegov azil za životinje još 2014. i otvorila Facebook stranicu s više od četiri hiljade članova te preko nje počela prikupljati donacije za održavanje skloništa, prenosi Euronews.
Donacije, koje dolaze iz cijelog svijeta, pomogle su i ljudima Alepa - financirale su tri bunara i dva vozila hitne pomoći. Kaže Aldžalil, čija kuća je također uništena u ovotjednom bombardiranju. On je, srećom, preživio. Evo kako azil, čija je budućnost (kao i budućnost grada) neizvjesna, izgleda sada:
Trump izabrao prvog svjetskog vođu s kojim će se susresti nakon izbora
Trump izabrao prvog svjetskog vođu s kojim će se susresti nakon izbora
Foto: Getty Images
JAPANSKI premijer Shinzo Abe bit će prvi svjetski vođa koji će se susresti s Donaldom Trumpom u ulozi izabranog predsjednika SAD-a.
Abe je, kako prenosi CNN, oduševljen što će se sastati s Trumpom, kazao je njegov posebni savjetnik Tomohiko Taniguchi.
"Morat ćemo surađivati s Trumpom kroz sljedeće četiri godine. Ovo će biti odlična prilika da se njih dvojica dobro upoznaju", kazao je.
Abe će se susresti s Trumpom na putu za summit u Peruu, a uslijed sve veće zabrinutosti oko odnosa između Japana i SAD-a.
Posjetimo, tokom kampanje Trump je šokirao Japan i Južno Koreju izjavama da će povući vojsku s njihovih obala.
VIDEO Od Londona do New Yorka za 3 sata - predstavljen novi supersonični putnički avion
VIDEO Od Londona do New Yorka za 3 sata - predstavljen novi supersonični putnički avion
Foto: Getty Images
SIR RICHARD BRANSON predstavio je jučer prototip svog novog supersoničnog aviona koji bi trebao prepoloviti vrijeme putovanja putnika od Londona do New Yorka za pola, što bi značilo da će ova letjelica Atlantski ocean moći preletjeti za samo 3 sata i 15 minuta.
Naziva "Baby Boom", ovaj avion opisuje se kao najbrža civilna letjelica u povijesti, a putnicima bi, osim brzog putovanja, trebala pružiti i pristupačnu cijenu letenja. Iako se očekuje da će prvi komercijalni let biti tek 2023. godine, za sada se nagađa o cijeni od 2500 dolara u jednom smjeru.
"Baby Boom" trebao bi dosezati brzinu od 2335 kilometara na sat, što je čak 10 posto brže od sadašnjeg rekordera Concordea. Jedan avion moći će prevesti do 40 putnika.
Iako i druge aviokompanije rade na izradi svojih supersoničnih letjelica, Virgin i "Boom" se nadaju da će preteći konkurenciju, budući da koriste postojeću tehnologiju koja je već odobrena od strane regulatornih agencija.
Zatvorska kriza u Nizozemskoj - fali im zatvorenika pa ih moraju uvoziti
Zatvorska kriza u Nizozemskoj - fali im zatvorenika pa ih moraju uvoziti
Foto: 123rf
Dok se Ujedinjeno Kraljevstvo i većina svijeta muči s pretrpanim zatvorima, u Nizozemskoj su morali zatvoriti 19 zatvora u zadnjih nekoliko godina. Zašto se to dogodilo i zašto neki misle da je to problem?
Zatvorskom se kuhinjom širi miris hrane. Jedan zatvorenik stručno sjecka povrće. Pomisao na zatvorenike s noževima može se činiti uznemirujuća, ali učenje kuhanja je samo jedan od načina na koji se zatvorenicima pomaže da stanu na noge nakon puštanja na slobodu, piše Lucy Ash za BBC.
Zamjenik upravitelja Norgerhavena, zatvora na sjeveru Nizozemske, kaže da se kod njih gleda samo pojedinca. ''Ako netko ima problem s drogom, rješavamo tu ovisnost, ako su agresivni idu na savjetovanja, ako imaju problema s novcem savjetujemo ih financijski. Pokušavamo ukloniti uzrok zločina. U zadnjih 10 godina smo se sve više popravili'', kaže Van der Spoel.
U Norgerhavenu ima puno mjesta. Tereni za vježbanje načičkani su stablima, stolovima za piknik i mrežama za odbojku. Van der Spoel kaže kako svježi zrak smanjuje stres i zatvorenicima i osoblju. Zatvorenici mogu bez nadzora ići do knjižnice, klinike ili kantine. Ta im autonomija pomaže da se lakše priviknu na normalni život nakon kazne.
Najniža stopa zatvorenika u Europi
Nizozemska ima jednu od najnižih stopa zatvorenika u Europi - 57 zatvorenika na 100.000 ljudi. Pad nije uzrokovan samo boljom rehabilitacijom, već i premještanjem fokusa policije s droga na terorizam i trgovinu ljudima. Uz to, nizozemski suci koriste alternative zatvorima, kao što su rad za javno dobro, globe ili elektronski nadzor prekršitelja.
Angeline van Dijk je ravnateljica zatvorskih službi u Nizozemskoj. Ona kaže da se zatvori sve više koriste za one koje je preopasno pustiti na slobodu. ''Ponekad je bolje da ljudi ostanu na poslu i s obiteljima te da kaznu obave na drugi način'', kaže van Dijk. Dodaje da imaju kraće zatvorske kazne i smanjenje stope zločina. ''Sve to vodi do praznih zatvorskih ćelija'', kaže.
Kritičari smatraju da su prazne ćelije rezultat toga što se prijavljuje manje zločina zbog smanjenja financiranja policije. Niti čuvari nisu sretni s nedostatkom zatvorenika. Predstavnik sindikata čuvara kaže da se mladi ljudi ne žele zaposliti kao čuvari. ''Nikad ne znate kad će vaš zatvor ukinuti'', kaže.
Jedan je zatvor preuređen u luksuzni hotel, s apartmanima koji se zovu Odvjetnik, Sudac, Upravitelj i Uznik. Drugi su preuređeni u centre za prihvat azilanata te su se tamo zaposlili neki bivši čuvari.
Uvoz zatvorenika
Želja za očuvanjem poslova dovela je do još jednog iznenađujućeg rješenja - uvoza zatvorenika iz Norveške i Belgije. Prošlog je rujna Norveška počela slati zatvorenike u Norgerhaven. Trenutni je upravitelj zatvora Norvežanin, ali zatvorski su čuvari svi Nizozemci.
Karl Hillesland, upravitelj, kaže da je u Norveškoj zatvorski režim liberalniji nego u Nizozemskoj. Tamo je zatvorenicima dopušteno davati izjave za medije ili gledati DVD-ove. Glavna misao vodilja je normalizacija, što bi značilo da zatvorski život mora što više sličiti životu na slobodi.
''Postoje neke razlike u pristupima, ali u principu dijelimo iste stavove o tome kako bi se zatvor trebao voditi'', dodaje Hillesland.
Većina se zatvorenika dobrovoljno javila za dolazak u Nizozemsku, većinom jer su namirnice i duhan ovdje jeftiniji. Još jedna od novijih atrakcija je nova soba za Skype.
Skype soba
Michael je zatvorenik iz sjeverne Poljske, osuđen u Norveškoj. Tamo nije imao Skype, pa se odlučio na premještaj u Nizozemsku. ''Moja si žena ne može priuštiti posjete, tako da sam se odlučio na ovaj zatvor da mogu vidjeti obitelj, a ne samo čuti se s njima telefonski'', kaže.
Što će se dogoditi sa zatvorom kad kroz nekoliko godina Norvežani odu? Čuvari znaju da će se jedan od sjevernih zatvora ugasiti tokom sljedeće godine, ali ne znaju koji.
Zatvor je smješten u području koje zovu ''nizozemski Sibir'', mjesto iz kojeg su u 19. stoljeću protjerali skitnice, prostitutke i siročad. Vojni je general osnovao reformističku koloniju za koju je vjerovao da će iskorijeniti siromaštvo. Prema jednom demografu, oko jedan milijun Nizozemaca ima pretke koji su prognani u tu koloniju.
Autorica Suzanna Jansen, čiji je djed tamo poslan zbog prosjačenja, smatra da bi se to moglo dogoditi bilo kome. ''Moramo se toga sjetiti kad mislimo na one iza rešetaka'', kaže.
VIDEO Beppe Grillo: Politički amateri osvajaju svijet, profesionalci su ga upropastili
VIDEO Beppe Grillo: Politički amateri osvajaju svijet, profesionalci su ga upropastili
Screenshot: Youtube
BEPPE Grillo, karizmatični lider talijanskog Pokreta pet zvjezdica, pokrenuo je napad na vladu Mattea Renzija "iz svih oružja". Pri tome je očigledno ohrabren nedavnim pobjedama populizma protiv političkog establišmenta - Brexitom i izborom Donalda Trumpa.
No za Grilla, ta se bitka ne odvija u Rimu već u Bruxellesu, centru Europske unije, gdje je već prosvjedovao protiv kineskog dampinga čelika i za spas europske čelične industrije. Grillo je dao intervju za Euronews gdje je komentirao ove i druge teme.
Televizija i novine zastarjeli, internet je budućnost
Pobjeda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima za Grilla predstavlja izvanrednu prekretnicu. Naime, Trump je dobio unatoč svojim nedostacima, optužbama za rasizam i seksizam i "maltretiranju od strane establišmenta".
"Ovo je simbol tragedije i apokalipse tradicionalnih informacija. Televizija i novine uvijek kasne i prenose stare informacije. Više ne predviđaju ništa i tek počinju shvaćati da idioti, oni u slabijem položaju i marginalizirani - a ima na milijune takvih - koriste alternativne medije kao što je internet, što prolazi ispod radara televizije, medija koji ljudi više ne koriste.
S Trumpom se dogodila ista stvar kao s mojim Pokretom pet zvjezdica koji je rođen na internetu. Mediji su bili preneraženi i pitali su nas gdje smo bili prije. Okupili smo milijune ljudi na gradskim trgovima, a oni su se čudili. Postali smo najveći pokret u Italiji, a novinari i filozofi nastavili su govoriti da nam ide na ruku nezadovoljstvo naroda. Ući ćemo u vladu, a oni će se pitati kako smo to napravili."
No Grillo tvrdi da njihov cilj nije samo zamijeniti moć establišmenta svojom, već postići promjenu u samoj "viziji svijeta". To misle postići reformom industrije, okončanjem rada za novac i uvođenjem univerzalnog građanskog dohotka.
"Mi želimo dati alate građanima"
Grilla ne brinu kritike da je njegov pokret nekompetentan i amaterski: "Ipak, amateri su ti koji osvajaju svijet i veselim se tome jer su profesionalci ti koji su doveli svijet u ovo stanje. Hillary Clinton, Obama i ostali su uništili demokraciju i međunarodnu politiku."
Po njegovom mišljenju, slične populističke stranke kao što su Siriza i Podemos nisu bile uspješne jer imaju zastarjeli način razmišljanja o vlasti: "Mi želimo dati alate građanima. Imamo operativni sustav nazvan Rousseau na koji se svaki talijanski građanin može pretplatiti besplatno. Mogu glasati na lokalnim i regionalnim izborima i provjeriti što njihovi zastupnici predlažu. Apsolutno svaki građanin može predložiti zakon na svoje ime. Ovo je nešto što nikad dosad nije viđeno u demokraciji, a ni Cipras ni Podemos to nemaju."
Udruživanje s Nigelom Farageom i UKIP-om u Europskom parlamentu nazvao je "pragmatičnim savezom" i dodao da su se ujedinili oko zajedničke ideje "drukčije Europe, mozaika autonomije i suvereniteta."
Premijer Renzi i sam sve češće kritizira europske institucije, ali to je za Grilla samo imitacija koja jača original, odnosno njegovu stranku. Renzijev ustavni referendum o reformi talijanskog Senata smatra unaprijed izgubljenim i najavljuje da će tražiti izvanredne izbore jer vladu ne smatra legitimnom. "Sigurno ćemo pobijediti", zaključuje Grillo.
