Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
U Bjelorusiji oporba upozorava na masovne prevare na izborima
U Bjelorusiji oporba upozorava na masovne prevare na izborima
HINA
Foto: Hina/ EPA
OPORBA je u Bjelorusiji u nedjelju upozorila na masovne prevare na parlamentarnim izborima koji traju u zemlji, unatoč želji predsjednika Aleksandra Lukašenka da se približi Europskoj uniji, od koje ostaje izoliran.
"Posljednji europski diktator", Lukašenko čvrstom rukom vlada tom bivšom sovjetskom republikom već 25 godina. Od tada niti jedne izbore organizirane u Bjelorusiji međunarodni promatrači nisu ocijenili slobodnima ni pravednima.
Prema službenim podacima, više od 55 posto od 6,8 milijuna birača glasalo je sredinom poslijepodneva, čime je prijeđena granica od potrebnih 50 posto za jamčenje vjerodostojnosti izbora. Više od 35 posto birača je glasalo korespondencijom i prije otvaranja glasačkih ureda.
Birači su trebali izabrati 110 zastupnika donjeg doma parlamenta. Ali Bjelorusi kritični prema vlasti imaju malo izbora: glavni čelnici i dvojica jedinih oporbenih zastupnika bili su isključeni iz izbora.
Zabilježeno puno prekršaja
Krajem poslijepodneva je zabilježeno oko 600 prekršaja tokom promatračke kampanje koju su organizirale oporbene stranke kada je prijavljen veći broj birača u glasačkim uredima u odnosu na prebrojavanja promatrača.
"U mom okrugu je precijenjena stopa sudjelovanja. Utvrdili smo da je tokom noći pristup biračkim uredima bio slobodan, što nije u skladu sa zakonom. Osobe koje nisu registrirane u tom okrugu su glasale", rekao je šef stranke Bjeloruski narodni front Grigor Kostusev.
Zaštitnici ljudskih prava koji su pratili odvijanje izbora su rekli da su bili potjerani iz biračkih ureda ili im je bilo onemogućeno fotografiranje.
Predsjednik Aleksandar Lukašenko je potvrdio novinarima da će se kandidirati za predsjedničke izbore 2020. "Ako se društvu ne sviđa kako predsjednik organizira izbore, mogu izabrati novoga sljedeće godine."
0 ( + )
*
Šri Lanka ima novog predsjednika, brat je bivšeg predsjednika
Šri Lanka ima novog predsjednika, brat je bivšeg predsjednika
HINA
Foto: Hina
ŠRILANKANSKI oporbeni kandidat i bivši ministar obrane Gotabaya Rajapaksa proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora, obećavajući da će zaštititi zemlju od terorističkih prijetnji nakon bombaških napada na Uskrs ove godine.
Rajapaksa, koji će u ponedjeljak prisegnuti u drevnom budističkom hramu, novi je u nizu nacionalističkih vođa koji su pobijedili na izborima na valu nezadovoljstva i strahova većinskih zajednica.
U prvoj izjavi nakon pobjede nad kandidatom vladajuće stranke Sajithom Premadasom, ministrom stanovanja u sadašnjoj vladi, pomirljivo je poručio da će biti vođa svih građana zemlje, njih 22 milijuna, neovisno o njihovim etničkim i vjerskim identitetima.
Izborno povjerenstvo objavilo je da je osvojio 52,25 posto glasova na izborima održanim u subotu, dok je njegov glavni suparnik osvojio 41,99 posto.
Birači od novog predsjednika očekuju da oživi gospodarstvo koje je doživjelo najveći pad u zadnjih 15 godina, potaknut krizom u turističkom sektoru nakon bombaških napada 21. travnja u kojima je poginulo više od 250 ljudi.
Brat bivšeg predsjednika
Rajapaksa (70) je mlađi brat bivšeg predsjednika Mahinde Rajapakse, koji je bio na vlasti od 2005. do 2015.
Bio je ministar obrane za vrijeme vladavine svojeg brata i nadzirao je vojnu kampanju protiv tamilskih pobunjenika, što je dovelo do njihova konačnog poraza 2009.
Smatra ga se bližim Kini nego Premadasu. Kina je uložila milijarde dolara u izgradnju luka, autocesta i elektrana na Šri Lanki, strateški važnom otoku u Indijskom oceanu. No Šri Lanka se zbog toga jako zadužila.
Ministar financija Mangala Samaraweera i još dvojica ministara podnijeli su u nedjelju ostavke nakon poraza kandidata vladajuće stranke.
Tamilski politički vođe jako se protive Rajapaksi, kojeg se optužuje za česta kršenja ljudskih prava civila u posljednjim fazama rata protiv separatista, što on niječe.
0 ( + )
*
(Ne)održivost svijeta: Klimatske izbjeglice neće se brojati samo u milijunima
(Ne)održivost svijeta: Klimatske izbjeglice neće se brojati samo u milijunima
Igor Rudan
Foto: Index/123rf/Pixsell/MAtija Habljak
Igor Rudan, jedan od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće, za Index je napisao seriju tekstova o (ne)održivosti svijeta. Rudan često oštro i argumentirano komentira društvene događaje u Hrvatskoj i svijetu, a mi u nastavku donosimo šesti tekst iz Rudanovog serijala.
U ovom nastavku opisat ću još jedan izazov povezan s održivosti s kojim ćemo se susresti kao čovječanstvo u 21. stoljeću. Radi se o otpuštanju ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu zbog spaljivanja fosilnih goriva - nafte, ugljena i zemnog plina.
Fosilna goriva dovela su nas do opasnog zagrijavanja atmosfere
Njihova uporaba kao izvora energije dovodi do zagrijavanja atmosfere s nizom neželjenih posljedica. Dosad ponuđena rješenja vrijedna pažnje i razumijevanja su tzv. Pariški sporazum i nametanje "poreza na ugljik". S time je povezano i razmatranje problema zbrinjavanja prvih klimatskih izbjeglica koji nas također očekuje u doglednoj budućnosti.
Osvrnimo se najprije na "Pariški sporazum", kao središnji plan borbe protiv zagrijavanja koji trenutno imamo kao čovječanstvo. Pariški sporazum proizašao je iz dva znanstvena opažanja: da na površini Zemlje bilježimo sve više temperature, kao i da je to zagrijavanje u najvećoj mjeri posljedica povećanja koncentracije CO2 u atmosferi zbog ljudskih djelatnosti na Zemlji. Zagrijavanje atmosfere bilo je lakše znanstveno dokazati samo po sebi, ali pripisati ga ljudskim djelatnostima bilo je znatno teže.
Važnost Pariškog sporazuma
U dokazivanju ove dvije činjenice znanstvenici su se najprije trebali pozabaviti "arheologijom" meteoroloških zapisa i utvrditi kakve su bile temperature zraka u pred-industrijsko doba. Pariški je sporazum zatim, na preporuku klimatologa, utvrdio kao svoj glavni cilj da se prosječna globalna temperatura nikako ne smije povećati za više od 2°C iznad pred-industrijskih razina, ali i da treba aktivno raditi na tome da ne prijeđe niti 1,5°C, jer to bi nas dulje držalo sigurnima.
Uz to, sporazum traži ulaganja u povećanje sposobnosti čovječanstva da se prilagodi učincima klimatskih promjena. Pritom je posebno naglašena potreba za osiguranjem i zaštitom proizvodnje hrane. Još jedan posebno zanimljiv definirani cilj bio je učiniti financijske tokove konzistentnima sa smanjenim otpuštanjem stakleničkih plinova.
Prvi sveobuhvatni svjetski "plan" o klimi
Pariški sporazum može se sažeti "središnjim planom 20/20/20", tj. ciljevima smanjenja otpuštanja stakleničkih plinova za 20%, povećanja udjela obnovljivih izvora energije za 20%, te povećanja efikasnosti korištenja energije, što bi trebalo smanjiti potrošnju energije za 20%. Namjera Pariškog sporazuma je da čovječanstvo što prije dosegne točku maksimalnog otpuštanja stakleničkih plinova u atmosferu te se zatim njihovo otpuštanje počne smanjivati. Pritom se zagovara što brži prelazak s fosilnih goriva na druge izvore energije.
Pariški sporazum je prvi sveobuhvatni svjetski "plan" o klimi. Potaknut je fenomenom zagrijavanja atmosfere kao posljedice ekonomskog rasta temeljenog u najvećoj mjeri na energiji iz fosilnih goriva. Možda treba primijetiti i da nije konstruktivno "kriviti" ekonomski razvoj ili slobodno tržište za ovaj problem. Globalna se industrija proteklih desetljeća razvijala na fosilnim gorivima jer je malo tko razmišljao o tome da bismo mi, ljudi, mogli time značajno utjecati na klimu i temperaturu na površini cijele Zemlje.
Porez na ugljik
Posebno je zanimljivo i uvođenje tzv. "poreza na ugljik". Ovaj se porez nameće na ugljičnu komponentu goriva te je oblik određivanja cijene ugljika. Izgaranje ugljikovodičnih goriva - ugljena, plina i nafte - stvara ugljični dioksid, dok ga energija vjetra, sunca, geotermalna, nuklearna i hidroenergija ne stvaraju. Ugljični dioksid je tzv. "staklenički plin" koji zadržava toplinu u atmosferi i tako je zagrijava. Količina ugljičnog dioksida koja se otpušta izgaranjem fosilnih goriva u međuzavisnosti je s količinom ugljika u svakom gorivu.
Zanimljiv je, sada, koncept tzv. "negativnih eksternalija", jer otpuštanje ugljičnog dioksida postalo je negativnom društvenom posljedicom trgovine i potrošnje goriva, koja nije uračunata u cijenu goriva. Kako bi se i ona uključila uveden je "porez na ugljik", koji se može primijeniti u bilo kojoj fazi proizvodnje goriva. Namjera je tim porezom na efikasan način smanjiti otpuštanje ugljičnog dioksida.
Porez koji je smanjio otpuštanje C02 u atmosferu
"Porez na ugljik" je porez tzv. "Pigovian " (ili Pigouvian) tipa. Takva vrsta poreza treba korigirati nepoželjan ili neefikasan ishod tržišta, izjednačujući se s društvenom cijenom posljedičnih tzv. negativnih eksternalija. To je stoga što u prisutnosti negativnih eksternalija - u ovom slučaju, otpuštanja CO2 u atmosferu - društvena cijena tržišne aktivnosti nije uključena u privatnu cijenu te aktivnosti, čime ishod nije efikasan. No, kako bi se spriječilo da "porez na ugljik" postane regresivan, tj. da najviše pogodi one najsiromašnije u društvu, prihodi namaknuti ovim porezom trebali bi se planski trošiti na potrebe najsiromašnijih. Tijekom 2018. već je barem 27 država ili oblasti počelo primjenjivati "porez na ugljik", a prva su istraživanja već pokazala kako je taj porez smanjio otpuštanje CO2 u atmosferu. No, zemlje koje snažno ovise o fosilnim gorivima u proizvodnji struje, poput SAD-a, Rusije i Kine, za sada se protive uvođenju "poreza na ugljik", iako su najveći "trovači" atmosfere s CO2.
Klimatske izbjeglice
S izazovom sprječavanja porasta temperature povezano je i pitanje zbrinjavanja tzv. "klimatskih izbjeglica". Naime, postoji cijeli niz načina putem kojih bi klimatske promjene mogle proizvesti valove ljudi koji će ostajati bez domova i radnih mjesta, u razmjerima nikada ranije zabilježenima tokom ljudske povijesti. U prošlom nastavku ove serije tekstova opisano je kako zagrijavanje Zemlje grije i oceane, a oni zbog toga ostaju bez kisika, dok u toplijim vodama živa bića moraju disati brže.
Pomor života u oceanima ugrozio bi prehranu za više od pola milijarde ljudi te radna mjesta za oko 350 milijuna ljudi. Nadalje, otapanje leda i podizanje razine mora ugrozilo bi stanište za dodatnih pola milijarde ljudi, a neke bi otočne državice najvjerojatnije nestale sa zemljopisne karte svijeta i njihova bi se cjelokupna stanovništva morala preseliti nekamo drugdje.
Hoće li morska voda "pojesti" kopno?
Uz to, otapanje glečera na planinama smanjilo bi cikličke vodotoke golemih rijeka, primjerice u Bengalskom zaljevu, pa bi slana morska voda "ušla" u kopno desecima kilometara. Time bi najplodniju zemlju na deltama velikih rijeka učinila neiskoristivom za proizvodnju hrane. To bi ugrozilo i stanovništvo unutrašnjosti tih država, jer i oni ovise o toj hrani.
To je očigledan problem u Indiji i Bangladešu, ali i drugdje u svijetu. I konačno, zbog poremećaja klime zalihe vode nekih velikih svjetskih gradova mogle bi presahnuti i dovesti do masovnog iseljavanja. Cape Town u Južnoj Africi ima više stanovnika nego cijela Hrvatska. Nakon tri godine bez kiša, koje su izostale radi klimatskih promjena, u jednom je trenutku došao jako blizu "dana nula", kada se očekivalo da će milijuni njegovih stanovnika ostati bez vode. Srećom, kiše su ipak pale prije presušivanja vodovoda, no mjesecima se iščekivalo hoće li Cape Town postati prvi svjetski grad koji je ostao bez vode.
Scenarij kojeg ćemo izbjeći samo ako se krene aktivno djelovati
Kako će se klimatske izbjeglice zbrinjavati? Vjerojatno sličnim metodama kao i izbjeglice zbog trenutnih sukoba u Siriji, ili zbog bilo kojega drugoga rata. Najprije će se ustrojiti izbjeglički kampovi i tamo slati humanitarna pomoć. Zatim će sve izbjegle trebati nekako integrirati u život negdje drugdje. Ali ovdje se neće raditi o nekoliko stotina hiljada, ili čak nekoliko milijuna ljudi, kao kod ratova među državama.
Ovdje će možda trebati zbrinjavati stotinu puta više ljudi u odnosu na izbjegličke krize na koje smo već navikli. Čini mi se kako će pitanje zbrinjavanja prvih klimatskih izbjeglica zahtijevati globalnu koordinaciju i vrlo dobar plan. Trebat će pomoći ljudima koji su zbog nuspojava ekonomskog razvoja cijelog čovječanstva i njegova utjecaja na klimu na kraju ostali bez ičega. Naravno, možda ćemo uspjeti nekako izbjeći ovakav scenarij, ali za sada se on čini prilično izvjesnim ako se ne počne aktivno djelovati kako bi ga se izbjeglo.
0 ( + )
*
Kiša ne prestaje padati diljem Italije, Veneciju čeka još jedan težak dan
Kiša ne prestaje padati diljem Italije, Veneciju čeka još jedan težak dan
HINA
Foto: EPA
U NEKOLIKO talijanskih gradova na snazi je visok stupanj pripravnosti nakon obilnih kiša preko noći, uključujući Veneciju gdje se stanovnici i turisti pripremaju za još jednu iznimno visoku plimu.
Grad, koji je pretrpio najgoru poplavu u 50 godina, suočava se s visokom plimom od oko 160 cm oko podneva, izvijestio je gradski centar za predviđanje plime.
Vlasti u Firenzi i Pisi također pomno prate rijeku Arno, čija je razina vode rapidno porasla tokom noći zbog kiše.
Situacija bi trebala biti manje dramatična
Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro rekao je u subotu da se grad priprema za još jedan "težak dan".
Dodao je kako se očekuje da će situacija biti manje dramatična nego početkom tjedna kad su poplavljeni trgovi, trgovine, kuće i hoteli.
Brugnaro, koji je imenovao posebnog povjerenika za izvanrednu situaciju, procjenjuje štete od poplava u gradu od utorka oko milijardu eura.
Vrhunac plime bio oko 187 cm u 22.50, samo malo manje od rekordne plime od 194 cm 1966.
U normalnim uvjetima, za plime od 80-90 cm smatra se općenito da su visoke, no rješive.
Najduža talijanska rijeka Po, koja se proteže širom sjeverne Italije te prolazi kroz Torino, također se prati u nedjelju nakon što joj je razina porasla metar i pol u zadnja dva sata.
0 ( + )
*
Trump obavio prvi dio sistematskog pregleda, kaže da je sve u redu
Trump obavio prvi dio sistematskog pregleda, kaže da je sve u redu
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je da je "jako dobrog" zdravlja nakon što je obavio prvu fazu godišnjeg sistematskog pregleda.
Trump je na Twitteru objavio da je obavio prvu fazu pregleda u Nacionalnom vojnom medicinskom centru Walter Reed u Washingtonu.
"Sve jako dobro (izvrsno!). Završit ću pregled iduće godine", objavio je.
Visited a great family of a young man under major surgery at the amazing Walter Reed Medical Center. Those are truly some of the best doctors anywhere in the world. Also began phase one of my yearly physical. Everything very good (great!). Will complete next year.
Bijela kuća objavila je da je obavio brz liječnički pregled i neke laboratorijske testove. Pojedinosti nisu poznate.
Trump se također sastao s liječnicima bolnice i zahvalio im na brizi za ranjene američke vojnike te s obitelji vojnika specijalnih snaga ozlijeđenim u Afganistanu.
0 ( + )
*
Vani su djelomični rezultati izbora na Šri Lanki, oporba već priznala poraz
Vani su djelomični rezultati izbora na Šri Lanki, oporba već priznala poraz
HINA
Foto: EPA
KANDIDAT vladajuće stranke Sajith Premadasa priznao je poraz, a konačni rezultati tek trebaju biti objavljeni, rekli su stranački dužnosnici.
"Upravo smo svjedočili najmiroljubivijim predsjedničkim izborima u povijesti naše neovisne republike", rekao je Premadasa pozvavši Rajapaksu neka osigura da nema postizbornog nasilja protiv pristaša njegove stranke.
Nije bilo incidenata
Premadasa je čestitao Rajapaksi iz glavne oporbene stranke Podujana Peramuna (Narodna stranka), koji je osvojio oko 50 posto glasova prema djelomičnim rezultatima.
Rajapaksa je mlađi brat bivšeg predsjednika Mahinde Rajapakse koji je bio na vlasti od 2005. do 2015.
Gotabaya Rajapaksa bio je ministar obrane za vrijeme vladavine svojeg brata i odgovoran je za usmjeravanje vojne kampanje protiv tamilskih pobunjenika, što je vodilo njihovu konačnom porazu 2009.
Policija održava visoku sigurnost nakon izbora te nije zabilježen ni jedan ozbiljniji incident nakon što su zatvorena glasačka mjesta.
0 ( + )
*
FOTO Rat na ulicama Hong Konga, novi sukob policije i prosvjednika
FOTO Rat na ulicama Hong Konga, novi sukob policije i protestanata
Hina
Foto: EPA
NOVO nasilje izbilo je jutros oko opkoljenog sveučilišnog kampusa u Hong Kongu, dok se prosvjednici pripremaju za mogući konačni policijski udar nakon silovitih sukoba tokom noći.
Velike vatre osvjetljavale su noćno nebo na hongkonškome politehničkom fakultetu u okrugu Kowloon gdje su prosvjednici nekoliko sati prije bacali molotovljeve koktele, neke i iz katapulta, a policija ih je zasipala suzavcem dok ih je tjerala prema podiju kampusa.
Molotovljevi kokteli, paljenje stabala
Nakon nekoliko sati zatišja dok su prosvjednici spavali na travnjacima i u sveučilišnoj knjižnici, policija je ispalila svježe mlazeve suzavca oko 10 sati ujutro. Aktivisti su zauzvrat bacali molotovljeve koktele, neki su palili stabla izvan kampusa.
Nekoliko sati prije, odredi kineskih vojnika odjevenih u kratke hlače i majice, od kojih su neki nosili plastične kante ili metle, došli su iz svojih baraka u rijetkom javnom pojavljivanju da pomognu stanovnicima očistiti glavne ulice od blokada.
Okupacija kampusa
Dijelovi kampusa bili su nalik na tvrđavu u nedjelju ujutro, s barikadama i u crno odjevenim prosvjednicima koji brane bedeme improviziranim oružjem poput cigli, sanduka zapaljivih bombi i napetih lukova i strijela.
"Ne želimo napadati policiju, samo želimo čuvati svoj kampus... i želimo čuvati Hong Kong", rekla je Chan, 20-godišnja studentica sveučilišta koja nije htjela reći puno ime i prezime.
Kampus je zadnji od pet sveučilišta koji je okupiran, a aktivisti ga koriste kao bazu kako bi nastavili blokadu središnjega gradskog cestovnog tunela koji povezuje otok Hong Konga i Kowloon.
Prisutnost vojnika kineske Narodne oslobodilačke vojske (NOV) na ulicama, čak i radi toga da pomognu u njihovu čišćenju, moglo bi potaknuti daljnje kontroverze u pogledu autonomije Hong Konga dok se mnogi boje da bi Peking mogao pojačati svoj stisak.
Hong Kong nije tražio pomoć NOV-a i vojska je počela operaciju kao "dobrovoljnu aktivnost", rekao je glasnogovornik gradske vlade.
Prodemokratski zastupnici osudili su akcije NOV-a u zajedničkoj izjavi te upozorili da se prema zakonu vojska ne smije miješati u lokalne probleme ako ih ne pozove vlada radi pomoći u elementarnim nepogodama ili održavanju javnog reda, objavila je mreža RTHK koju financira vlada.
Azijsko financijsko središte mjesecima potresaju prosvjedi, a mnogi ljudi su ljuti i smatraju da se Komunistička partija miješa u bivšu britansku koloniju, kojoj su zajamčene slobode kad se vratila pod kinesku upravu 1997.
Napori da se očiste blokirane ulice slijedili su nakon najgoreg nasilja ove godine nakon policijske operacije protiv protestanata na Kineskome sveučilištu Hong Konga u utorak.
Ranije, stotine prokineskih protestanata okupilo se pred zgradama u kojima su sjedišta gradskih vlasti i policije. Neki su nosili natpise "Policijo, uz tebe smo" i "Podržimo policiju".
Prokineski prosvjedi dosad su privukli puno manji broj pristaša od onih u Pekingu.
Do kasnog poslijepodneva u subotu vojnici NOV-a napustili su ulice ispred sveučilišta Baptist pored njihovih garnizona u Kowloon Tongu.
Kineske snage pojavile su se na hongkonškim ulicama samo jednom nakon preuzimanja grada 1997., kako bi pomogle u čišćenju nakon tajfuna 2018.
Ne zna koliko ih je sudjelovalo u subotnjim operacijama.
U augustu je Peking premjestio hiljade vojnika preko granice u Hong Kong u sklopu, kako je državna novinska agencija Xinhua rekla, rutinske rotacije.