Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Amnesty International: Žene izbjeglice su mete napada, izrabljivanja i seksualnog uznemiravanja
Amnesty International: Žene izbjeglice su mete napada, izrabljivanja i seksualnog uznemiravanja
Foto: Hina
ŽENE izbjeglice su "u opasnosti od napada, izrabljivanja i seksualnog uznemiravanja tokom svih faza njihova putovanja prema europskim zemljama, čak i nakon dolaska na europski teritorij", izvješćuje Amnesty International.
Predstavnici te organizacije su u Njemačkoj i Norveškoj razgovarali s četrdesetak žena izbjeglica koje su preko Turske i Grčke stigle u te europske zemlje te su iz njihovih priča zaključili da su bile izložene "fizičkim napadima, financijskom izrabljivanju ili seksualnom uznemiravanju krijumčara, osoba koje su se brinule za njihovu sigurnost ili drugih izbjeglica".
"Sve su odgovorile da su se za vrijeme putovanja osjećale ugroženo i da im se činilo da su u opasnosti", stoji u priopćenju nevladine organizacije.
Tirana Hasan, dužnosnica za krizne situacije u Amnesty Internationalu rekla je da su "te žene riskirale sve kako bi našle sigurnost za sebe i svoju djecu", a prije toga su "prošle kroz užase rata u Siriji i u Iraku".
Neke su priznale da su se osjećale osobito ugroženo u tranzitnim logorima u Mađarskoj, Grčkoj i u Hrvatskoj, a druge su kazale kako su bile prisiljene koristiti sanitarne čvorove s muškarcima.
"Treba učiniti više da bi se zaštitila temeljna prava žena izbjeglica i da bi im se pružila sigurnost", kazala je Hasan, ocijenivši sramotnom činjenicu da se one ne osjećaju sigurnima ni na europskom tlu.
Sjeverna Koreja zasipala Južnu Koreju s više od milijun pamfleta
Sjeverna Koreja zasipala Južnu Koreju s više od milijun pamfleta
Foto: FAH
USRED velike napetosti između ovih dviju zemalja, Sjeverna Koreja balonom je poslala preko milijun pamfleta u Južnu Koreju.
Kako javlja Guardian, Južna Koreja nastavlja s puštanjem propagandnih materijala i glazbe s velikih zvučnika na granici, a Sjeverna Koreja je odgovorila paljenjem svojih zvučnika i slanjem balona preko granice i bacanjem preko milijun pamfleta koji na grozan način opisuju Južnu Koreju.
Prema izjavama iz Seula, Sjeverna Koreja balone s pamfletima šalje svaki dan.
Mesić otkrio zašto je putovao u Sjevernu Koreju: Čemu senzacija? Hrvatsku to nije koštalo ni eura
Mesić otkrio zašto je putovao u Sjevernu Koreju: Čemu senzacija? Hrvatsku to nije koštalo ni eura
Foto: FAH
NAKON što su se u medijima pojavile informacije o tome da je bivši predsjednik Stjepan Mesić boravio u Sjevernoj Koreji, oglasio se njegov ured, koji je potvrdio tu informaciju.
Kažu da se radilo o kratkom putu u privatnom aranžmanu te su začuđeni zašto je sada došlo do tolikog interesa javnosti o tom putu u kojem, kako kažu, nema ništa tajno.
"Objavljivati stoga bombastično na početku godine 2016. informaciju o tom njegovom boravku, ili ga 'otkrivati', dug je senzacionalizmu koji na žalost preplavljuje medijsku scenu i potpuno je neprimjereno i promašeno, ali istodobno i vrlo jasno na tragu upornih nastojanja da se bivšeg Predsjednika diskreditira zbog političkih stanovišta koja dosljedno zastupa. Njegov boravak državu Hrvatsku nije stajao ni jednog, jedinoga Eura", navodi Ured bivšeg predsjednika za N1.
Objašnjavaju i zašto javnost nije znala za taj put.
"Upravo zbog potpuno privatnog karaktera boravka, javnost o tome posjetu nije bila obaviještena, za razliku od prigoda u kojima bivši Predsjednik putuje na poziv u strane zemlje, sastaje se s njihovim dužnosnicima, ili istupa na međunarodnim skupovima, a o čemu se svi relevantni podaci mogu naći na web stranici Ureda bivšeg Predsjednika", navode u odgovoru.
Na mirovne pregovore u Afganistanu pozvani i talibani
Na mirovne pregovore u Afganistanu pozvani i talibani
Foto: Hina
DUŽNOSNICI četiriju zemalja završili su u Kabulu drugi krug razgovora pozivom talibanima da se pridruže mirovnim pregovorima.
Skupina koju čine Afganistan, Pakistan, Sjedinjene Države i Kina ponovo će se sastati u Islamabadu 6. veljače, a talibani još trebaju potvrditi hoće li se pridružiti.
U zajedničkom priopćenju koje je objavilo afganistansko ministarstvo vanjskih poslova, četiri zemlje su pozvale talibane da se pridruže razgovorima s afganistanskom vladom o političkom rješenju svih neslaganja.
Afganistanski ministar vanjskih poslova Salahudin Rabani je rekao da će nepridruživanje talibanske strane izolirati tu skupinu.
"Iako smo strpljivi, narod Afganistana neće prihvatiti i vjerovati mirovnom procesu koji se oteže bez rezultata", rekao je Rabani.
Prvi izravni pregovori između afganistanske vlade i talibana održani su u srpnju, ali su prekinuti nakon objave smrti mule Omara.
Europska unija zbog raketnog programa razmatra uvođenje novih sankcija Iranu
Europska unija zbog raketnog programa razmatra uvođenje novih sankcija Iranu
Foto: Hina
EUROPSKA UNIJA će ovoga tjedna razgovarati o tome treba li Iranu uvesti nove sankcije zbog nedavnog testiranja balističkih raketa, rekao je u ponedjeljak francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, nakon što je sankcije uveo SAD.
Washington je u nedjelju uveo sankcije protiv jedanaest osoba i tvrtki, dobavljača za iranski raketni program, nakon što ih je odgađao dva dana kako ne bi ugrozio puštanje na slobodu američkih zatvorenika ovoga vikenda.
"Moramo usporediti američki i europski sustav i vidjeti treba li uvesti nove sankcije ili ne, a o tome će se razgovarati ovaj tjedan", rekao je Fabius novinarima za posjeta Abu Dabiju.
Iran je 21. studenog testirao novu balističku raketu srednjeg dometa, kršeći dvije UN-ove rezolucije. Uvođenje novih sankcija uslijedilo je nakon ukidanja međunarodnih sankcija zbog iranskog nuklearnog programa.
Sve više ograda na granicama unutar Europske unije, šest članica suspendiralo Schengen
Sve više ograda na granicama unutar Europske unije, šest članica suspendiralo Schengen
Foto: FAH
SVE je više članica Europske unije koji se u nedostatku zajedničke europske politike prema izbjegličkoj krizi odlučuju za uvođenje jednostranih mjera, pa je tako šest država potpisnica Schengenskog ugovora do sada privremeno suspendiralo njegove odredbe i ponovo uvelo kontrole na granicama.
Takve kontrole trenutačno provode Austrija, Danska, Švedska, Njemačka i Norveška zbog migrantske krize, dok ih je Francuska uvela zbog terorističnih napada Parizu.Njemačka, koja je do sada primila najveći broj migranata, privremenu je suspenziju schengenskog režima uvela 14. studenoga, a vrijedi do 13. veljače ove godine, s time da se može i produžiti.
Za kontrolu granice odlučila se i Austrija, koja je nedavno uz granični prijelaz sa Slovenijom u Šentilju počela postavljati metalnu ogradu.
Na barijeru se prije nje odlučila i Slovenija, koja je dosad prema Hrvatskoj postavila 155 kilometara opasne ograde sa žilet-žicom, izazvavši diplomatske prosvjede jer je žica na nekim mjestima ušla i u hrvatski teritoriij, ali su protestirali i ekolozi i turistički djelatnici na obje strane granice.
Danska je privremeni granični nadzor na svojoj granici s Njemačkom uvela 4. siječnja ove godine, nakon što je Švedska zbog migranata odredila dodatno obvezno provjeravanje identiteta svih putnika na autobusima, vlakovima i putničkim brodovima koji dolaze iz Danske.
Švedska i Njemčaka primile najviše migranata
Švedska, koja je uz Njemačku primila najviše migranata, s pojačanim je graničnim nadzorom započela još 12. studenog prošle godine.
Privremeni nadzor na granicama zbog migranata na svojim granicama provodi i Norveška koja nije članica Eurospke unije, ali je dio schengenskog prostora bez kontrole dokumenata na unutarnjim granicama. Ona je schengenski pravilnik privremeno suspendirala 26. studenog prošle godine, a takav će režim pojačane granične kontrole ostato na snazi barem do 14. veljače. Norveška posebno nadzire promet na trajektnim linijama koje je povezuju sa drugim državama sjevera Europe i Baltika.
Francuska je zbog napada u Parizu schengenska pravila opozvala 13. studenog, a mjera će ostati na snazi do najmanje 26. veljače.
Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez.
Mađarska je zbog priljeva migranata preko njezina teritorija ogradu od bodljikave žice prošle godine prvo postavila na cijeloj granici sa Srbijom, a nakon toga i na cijeloj kopnenoj granici s Hrvatskom, osim na dijelu gdje je Drava prirodna granica.
"Sprečavanje možebitnog nekontroliranog ulaska"
Slovenija je žicu poistavila i uz rijeke Kupu, Sutlu i Dragonju, navevši kako je riječ o preprekama za sprečavanje možebitnog nekontroliranog ulaska migranata koji već tri mjeseca dolaze vlakom u Sloveniju, na graničnu željezničku postaju Dobova.
No, već sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća žicom se, u nastojanju da spriječi iilegalne migracije, zaštitila Španjkolska, postavivši ogradu oko svojih afričkih enklava Ceuti i Melilli.
Zbog novog migrantskog vala 2012. godine žičanu ogradu na svojoj granici s Turskom postavila je Bugarska, a najnovija ograda koja se postavlja je ona na granici Makedonije i Grčke. Bugarska je članica EU-a, ali ne i Schengena, dok Makedonija nije ni u EU-u ni u Schengenu.
S druge strane, Grčka jest članica Schengena, ali ne poštuje njegova pravila zbog vrlo velikog migrantskog vala koji joj već mjesecima dolazi iz Turske, uglavnom iz tamošnjih logora za sirijske izbjeglice, a problem je u tome da je grčko-tursku granicu teško kontrolirati zbog razvedenosti morske granice i obale, te brojnih otoka bliskih turskom kopnu.
VIDEO Grčka policija prisilila krijumčara ljudima da klekne kraj leševa utopljene djece
VIDEO Grčka policija prisilila krijumčara ljudima da klekne kraj leševa utopljene djece
Screenshot: SkyNews/YouTube
TURSKI krijumčar ljudima koji je upravljao brodom koji je doživio brodolom, a u kojemu je poginulo i troje djece, pojavio se na sudu na grčkome otoku Samosu, piše Sky News.
21-godišnji krijumčar Ak Oskart trenutačno se nalazi u pritvoru, a optužen je za ubojstvo, krijumčarenje migranata te izazivanje brodoloma.
Uhićen je nakon što su kamere Sky Newsa zabilježile slike migranata koji riskiraju živote na pogibeljnome putu za Europu. Brod je potonuo na prijelazu između Turske i grčkih otoka u četvrtak.
Grčka policija prisilila je krijumčara da klekne kraj tijela troje utopljenje djece, jedne djevojčice od 4 godine i dvoje dvogodišnjih dječaka, dok su uhapšenoga zajedno s migrantima koji su preživjeli brodolom prebacivali na Samos. "Pogledaj!", dobacili su mu policajci.
Nakon kratkog vremena Oskart je odvratio pogled, no nakon što je ugledao oca koji se rasplakao ugledavši i prepoznavši tijelo dvogodišnjeg sina, i krijumčar se rasplakao.
