Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Bomba eksplodirala ispred džamije u Homsu, poginulo je 14 osoba
Bomba eksplodirala ispred džamije u Homsu, poginulo je 14 osoba
Screenshot: Google Maps
U EKSPLOZIJI autobombe ispred džamije u središnjem dijelu Homsa poginulo je 14 osoba, javlja sirijska državna televizija.
Automobil je eksplodirao u trenutku kada su vjernici napuštali džamiju Bilal al-Habshi nakon što su bili na molitvi. Džamija se inače nalazi u provladinoj četvrti u Homsu, javlja AP.
Potres jačine 7,2 stupnja po Richteru pogodio Meksiko
Potres jačine 7,2 stupnja po Richteru pogodio Meksiko
Foto: emsc_csem.org, YouTube
POTRES jačine 7,2 stupnja po Richteru pogodio je danas središnji i južni Meksiko, a osjetio se i u glavnom gradu Mexico Cityju.
Zasad nema informacija o žrtvama niti o većoj materijalnoj šteti. Građani dojavljuju kako su pojedina područja pogođena potresom ostala bez struje.
Epicentar potresa bio je u blizini Acapulca. Snažno podrhtavanje tla trajalo je 30 sekundi, a ljudi su u panici bježali iz svojih stanova na ulice. Zasad nije izdano upozorenje za mogućnost tsunamija.
1985. godine isto je područje pogodio razoran potres jačine 8,1 stupanj po Richteru, u kojem je poginulo najmanje 6000 ljudi, a brojne su zgrade uništene do temelja.
Ni traga nestalom zrakoplovu: Podmorski robot već peti put uronio uzalud
Ni traga nestalom zrakoplovu: Podmorski robot već peti put uronio uzalud
Foto: FAH, jacc.gov.au
PODMORSKI robot korišten za potragu za olupinom Boeinga 777 Malaysia Airlinesa u vodama Australije zaronio je u petak peti put, ispod dubine preporučene od proizvođača, ali nije ništa našao, kao ni u prethodnim zaronima.
Bluefin-21, opremljen sonarom, zaronio je do 4695 metara, objavila je Američka mornarica koja sudjeluje u potrazi za letom MH370, nestalim 8. ožujka s 239 osoba u avionu.
"Roniti na takvim dubinama sadrži izvjesnu opasnost za opremu i operacije se pozorno nadziru", dodala je Mornarica.
Podaci prikupljeni u tom zaronu ne pokazuju ništa nenormalno na dnu Indijskog oceana koji pretražuju, približno 2000 km sjeverozapadno od Pertha, na zapadnoj obali Australije, objavio je Centar za koordinaciju agencija, zadužen za organiziranje potrage za letom MH370.
Prethodni zaroni nisu otkrili ništa posebno te je Centar odlučio uroniti Bluefin-21 ispod 4500 metara dubine za koliko je normalno programiran.
Phoenix International, proizvođač robota u obliku torpeda dugog gotovo pet metara, rekao je ekipama za potragu da naprava može ići dublje od 4500 metara s "prihvatljivim" rizikom.
Australski premijer Tony Abbott najavio je ovog tjedna da će Bluefin-21 biti korišten samo tjedan dana. I ako podmorsko vozilo ne otkrije ništa konkretno, potraga neće biti prekinuta, istaknuo je on.
Sklonost depresiji, anksioznosti i samoubojstvu: Posljedice bullyinga osjećaju se i nakon 40 godina
Sklonost depresiji, anksioznosti i samoubojstvu: Posljedice bullyinga osjećaju se i nakon 40 godina
Ilustracija: Arhiva
OSOBE koje su u djetinjstvu bile žrtve vršnjačkog nasilja (engl. bullying) i 40 godina poslije osjećaju tjelesne, psihičke i socijalne posljedice, pokazalo je istraživanje britanskih znanstvenika.
Prva studija koja se bavi posljedicama vršnjačkog nasilja pretrpljenog u djetinjstvu i ranoj mladosti pokazuje da su one "trajne i duboke" i da su osobe koje su kao mlade bile zlostavljane i u dobi od 50 godina slabijega tjelesnog i psihičkog zdravlja te slabijih kognitivnih sposobnosti.
"Posljedice bullyinga vidljive su i gotovo četiri desetljeća poslije... takve osobe imaju zdravstvene tegobe, posljedice vezane uz društvene aktivnosti, a prisutne su i ekonomske posljedice", ističe Ryu Takizawa, voditelj studije provedene na Institutu za psihijatriju pri Kraljevskome koledžu u Londonu.
Rezultati objavljeni u petak u američkome specijaliziranom časopisu "American Journal of Psychiatry" potječu iz britanske nacionalne studije o razvoju djeteta i uključuju podatke o svoj djeci rođenoj u Engleskoj, Škotskoj i Walesu u istom tjednu 1958. godine.
Studija je pratila 7771 dijete čiji su roditelji otkrili da je bilo izloženo vršnjaškom nasilju u dobi između sedam i 11 godina. Taj uzorak pratili su do dobi od 50 godina.
Za bullying je karakteristično opetovano nasilje vršnjaka nad žrtvom koja se ne može braniti. Više od četvrtine ispitanika, 28 posto, bili su zlostavljani povremeno, a 15 posto često, pokazuje studija.
Ta je studija pratila i druge čimbenike, kao IQ djeteta, emocionalne probleme te probleme u ponašanju i uključenost roditelja u djetetove teškoće. Utvrđeno je da su djeca koja su često bila žrtve vršnjačkog nasilja bila sklonija depresiji, anksioznosti i pomisli na samoubojstvo.
Osim toga, žrtve vršnjačkog nasilja češće postižu niži stupanj izobrazbe, teže ostvaruju vezu s partnerom i imaju manje izglede za kvalitetan život.
Muškarci koji su kao djeca bili žrtve bullyinga imaju veće izglede da budu nezaposleni i manje zarađuju.
Autori ističu kako je važno odbaciti shvaćanje da je bullying tek neizbježan dio odrastanja. "Učitelji, roditelji i oni koji odlučuju moraju biti svjesni da ono što se događa na školskom igralištu ima dalekosežne posljedice", ističe Louise Arseneault iz Instituta za psihijatriju pri Kraljevskome koledžu u londonu.
Umro je književnik Gabriel Garcia Marquez
Umro je književnik Gabriel Garcia Marquez
Foto: Wikimedia
SLAVNI kolumbijski književnik Gabriel Garica Marquez preminuo je danas u 88. godini života.
Strani mediji pišu kako je izvor blizak obitelji potvrdio smrt književnika Associated Pressu. Marquez je nedavno bio hospitaliziran zbog plućne infekcije i problema s urinarnim traktom. Tražio je doktore da napusti bolnicu jer se osjeća bolje i njegova obitelj potvrdila je da se književnik dobro oporavljao.
Smrt slavnog književnika za CNN je potvrdila i njegova rođakinja Margarita Marquez, ambasadorica Kolumbije u Meksiku.
Gabriel Garcia Marquez rođen je 1927. godine u Kolumbiji. Studirao je pravo na Nacionalnom sveučilištu u Kolumbiji i tada je počeo raditi kao novinar. Svoj prvi roman "La Hojarasca" izdao je 1955. godine nakon što je proveo sedam godina tražeći izdavača.
1967. godine objavljuje roman "Sto godina samoće" koji je obilježio njegovu književnu karijeru. Roman je preveden na više od 37 jezika i prodan uz više od 20 milijuna primjeraka. Često je govorio kako mu nije jasan uspjeh ove knjige. Objavio je i romane "Patrijarhova jesen", "Ljubav u doba kolere", "General u labirintu", "Ljubav i drugi demoni".
1982. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Kada je primio nagradu opisao je svoju najveću inspiraciju, Latinsku Ameriku, kao izvor kreativnosti pun tuge i ljepote. Marquez je smatran predvodnikom literarnog žanra poznatog pod nazivom "magični realizam".
"Ono što me stvarno zanima jest pričanje priče. Sve dolazi iznutra, ili je u mojoj podsvijesti. Ili rezultat ideološke pozicije koja dolazi iz sirovog iskustva koje nisam analizirao. To iskustvo pokušava iskoristiti u svoj svojoj nevinosti. Mislim da sam nevin u pisanju. Ako netko ozbiljno prouči moje knjige iz političkog kuta gledanja, ne bi me uopće iznenadilo kada bi otkrili da su potpuno drugačije od onoga što govorim o politici", rekao je davno Marquez u jednom intervjuu.
2002. godine izdao je i svoju autobiografiju "Živjeti da bi se pripovijedalo". Marquez se 1958. godine oženio se za Mercedes Barhca, svoju susjedu iz djetinjstva. Imali su dva sina, filmskog redatelja Rodriga i grafičkog dizajnera Goznzala.
Književnik je zadnjih godina svog života imao puno zdravstvenih problema. Njegov brat otkrio je da boluje od Alzheimerove bolesti i demencije, zbog čega više nije mogao pisati.
Više od 300 nestalih u brodolomu putničkog trajekta u Južnoj Koreji, većina putnika bili su učenici
Više od 300 nestalih u brodolomu putničkog trajekta u Južnoj Koreji, većina putnika bili su učenici
Foto: FAH
BRODOVI, helikopteri i elitni ronioci pokušavaju pronaći tristotinjak nestalih nakon potonuća trajekta pokraj južne obale Južne Koreje u srijedu, što bi se moglo pretvoriti u najgoru mirnodopsku nesreću u toj zemlji u 20 godina.
Dosad je potvrđena smrt triju osoba, a 164 su spašene. Za 292 osobe se još traga, objavile su južnokorejske vlasti. "Bojim se da su male šanse za preživljavanje onima koji su ostali zarobljeni u utrobi potonulog broda", rekao je AFP-u jedan od spasilaca.
Među 459 putnika i članova posade na trajektu "Sewolu", bilo je 324 učenika i njihovih 14 učitelja koji su iz luke u Incheonu krenuli na školski izlet na otok Jeju, poznato turističko odredište koje zovu i "južnokorejski Havaji", stotinjak kilometara južno od Korejskog poluotoka. Radi se o učenicima srednje škole u Ansanu, predgrađu Seula.
Okolnosti potonuća nisu još jasne. More je bilo relativno mirno, a vremenski uvjeti nisu nepovoljni. Trajekt je bio ispunjen samo do pola kapaciteta.
Na snimkama koje su prve objavljene na televiziji vidi se trajekt okrenut na bok i zaronjen do pola u more pod kutom od 45 stupnjeva, nad kojim nadlijeću helikopteri. Na kasnijim snimkama vidi se samo dio krme trajekta koji viri iz vode. Od nagnuća do potonuća broda prošlo je oko dva sata, javlja BBC.
Kamere su zabilježile i prestravljene putnike s pojasevima za spašavanje kako se penju u čamce za spašavanje dok more postupno prekriva zapovjedni most, a brod polako tone u dubinu. Temperatura mora je 12 stupnjeva Celzijevih.
Preživjeli kažu da su prije potonuća čuli neki udarac. Nesreća se dogodila 35 kilometara od otoka Byungpoonga, gdje nema hridi i grebena pa se pretpostavlja da je u pitanju neki mehanički uzrok.
"Sve je bilo u redu, a onda se čulo 'buum', zvuk padanja tereta", kazala je Reutersu Cha Eun-ok, koja je bila na palubi i fotografirala. "Tada smo preko zvučnika čuli obavijest da ostanemo na mjestima. Oni koji su ostali na mjestima, ostali su zarobljeni", rekla je.
"Posada nam je rekla da se ne mičemo i sjednemo. A kada se brod počeo naginjati, postalo je vrlo teško izvući se", rekao je jedan srednjoškolac televiziji YTN.
U školi u Ansanu kaotične su scene. Roditelji i članovi obitelji žrtava su u panici, neki i vrišteći pokušavaju doznati što im se dogodilo s djecom. "Upravo sam razgovarala sa svojom kćeri. Spasili su je zajedno s još deset učenika", rekla je jedna majka s vidljivim olakšanjem.
U potrazi sudjeluju deseci helikoptera, 34 broda, vojna i komercijalna, i 178 ronilaca. Pomoć je ponudila i američka mornarica koja ima bazu u blizini.
Stotine trajekata svakog dana povezuju južnokorejsku obalu i otoke. Nesreće su rijetke. Posljednja ovakvih razmjera bila je u oktobaru 1993. godine, kada je u potonuću trajekta poginulo oko 300 ljudi.
Danas potonuli brod može primiti 900 putnika i 180 vozila, dug je 146 metara i izgrađen je u Japanu 1994. godine.
Ukrajinski vojnici predali oklopna vozila separatistima, kraj Kramatorska srušen ukrajinski vojni avion?
Ukrajinski vojnici predali oklopna vozila separatistima, kraj Kramatorska srušen ukrajinski vojni avion?
Screenshot: YouTube
SVJEDOCI tvrde kako je kraj Kramatorska na istoku Ukrajine srušen ukrajinski vojni zrakoplov Suhoj 27, javlja agencija Itar-Tass. Informacija zasad nije potvrđena iz službenih izvora. Detalji nisu poznati.
Ova dojava je uslijedila nakon vijesti da su četiri bojna zrakoplova nadlijetala Kramatorsk te otvorila vatru na vojni aerodrom, u sklopu akcije koje su ukrajinske vlasti pokrenule protiv proruskih separatista.
Vojnici napuštaju Slavjansk?
Prema izvještajima koji dolaze iz Slavjanska, ukrajinski vojnici poslani u "antiterorističku operaciju" masovno napuštaju grad. Neki od njih otvoreno su izrazili potporu stanovnicima istočne Ukrajine, a neki su govorili protiv rata, javlja RT.
Interfax prenosi informacije aktivista prema kojima je s 300 ukrajinskih vojnika dogovoreno da polože oružje i "vrate se kući". Aktivisti su također kazali kako nije istina da su oteli oklopna vozila kako mediji pišu, već da su vojnici dobrovoljno prešli na njihovu stranu.
Zapadni mediji javljaju kako aktivisti ne dopuštaju vojnicima da se vrate u oklopnim vozilima s kojima su došli, no dopušteno im je da zadrže oružje.
Naoružani separatisti zauzeli gradsku vijećnicu u Donjecku
Tridesetak maskiranih proruskih separatista naoružanih kalašnjikovima preuzelo je kontrolu nad gradskom vijećnicom u istočnome ukrajinskom gradu Donjecku zahtijevajući održavanje referenduma, rekao je u utorak glasnogovornik lokalne vlade.
Muškarci u različitim maskirnim odorama naoružani kalašnjikovima, lovačkim puškama, pištoljima i noževima zgradu su zauzeli jutros, rekao je glasnogovornik grada Donjecka Maksim Rovinski.
"Policija nije intervenirala. Situaciju bih nazvao nadrealnom... Od ukrajinskog parlamenta traže usvajanje zakona o održavanju lokalnih referenduma", rekao je Rovinski.
Grupa maskiranih muškaraca počela je postavljati prepreke, no istodobno su ljudima omogućili ulaz i izlaz iz zgrade te su se složili da neće ometati rad članova regionalnog parlamenta, kazao je.
Očevici su za Reuters kazali kako zasad oko zgrade nema barikada.
RT javlja kako su tri ukrajinska oklopna vozila "zamijenila strane". Vojnici u vozilima u sjedištu Slavjanska skinuli su ukrajinske zastave i predali oružje odredima za samoobranu.
"Odlučili smo da ne želimo biti u ratu s tim ljudima i da na ovaj način ne branimo vlast", izjavio je pripadnik vojske, prenosi agencija RIA Novosti.
Sergej Soboljev, vršitelj dužnosti predsjednika stranke Batkivščina, kazao je kako da su se ukrajinski vojnici poslužili gerilskim metodama kada su ukrajinske zastave na oklopnim transporterima zamijenili s ruskim. Soboljev tvrdi kako je to potez kojim se želi zavarati pripadnike odreda samoobrane regije Donjeck.
U međuvremenu, na YouTubeu se pojavila snimka na kojoj proruski separatisti divljaju u ukrajinskom oklopnom vozilu.
Vojskom i tenkovima na pobunjenike
U Ukrajini, na istoku zemlje, u tijeku je vojna akcija protiv proruskih pobunjenika. Akcija je pokrenuta još jučer, kao odgovor na nepoštivanje ultimatuma o predaji oružja od strane pobunjenika. Čula se pucnjava u zračnoj bazi Kramatorsk, a ukrajinske vlasti objavile su da su preuzele kontrolu nad bazom.
Različite informacije stižu sa ruske i ukrajinske strane o zauzimanju zračne luke u Kramatorsku. Mediji javljaju o najmanje četiri poginule osobe, a ukrajinski izvori tvrde pak kako u akciji preuzimanja zračne luke nije bilo žrtava.
Ukrajinsku vojnu akciju na istoku zemlje oštro je osudio ruski predsjednik Vladimir Putin, a Bijela kuća poručuje da je akcija opravdana. Američki State Department predviđa nove sankcije Rusiji, ipak ništa se neće dogoditi prije sutrašnjeg diplomatskog sastanka u Ženevi. Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, SAD-a i visoka predstavnica EU-a u Ženevi bi trebali raspravljati o krizi u Ukrajini.
Vlada u Kijevu je u utorak poslala vojsku da se obračuna s proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine gdje već desetak dana pobunjeničke akcije izvode pripadnici milicija koji traže referendum o autonomiji područja u kojima se govori ruski u okviru Ukrajine ili njihovo pripojenje Rusiji.
Akcija je zasad ograničena na grad Kramatorsk, gdje su ukrajinske snage pod kontrolu vratile tamošnji aerodrom. U gradu se nalazi sedam ukrajinskih oklopnih vozila u, kako javljaju agencije, "pokazivanju mišića" ukrajinskih oružanih snaga.
Vlada u Kijevu pokušava postupno vratiti kontrolu nad deset gradova na istoku u kojima su proruske paravojne snage zauzele pojedine važne lokacije. Pritom nastoje izbjeći krvoproliće. U srijedu zasad nema znakova sukoba bilo gdje na području istočne Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u utorak da je Ukrajina na rubu građanskog rata, a duž granice su raspoređene hiljade ruskih vojnika s teškim naoružanjem. Rusija je najavila da neće sudjelovati na sutrašnjim pregovorima u Ženevi uz obrazloženje da Ukrajina ne može slati tenkove i istovremeno pregovarati. SAD je poručio da neće pomoći u naoružavanju ukrajinskih snaga.
Ukrajina: Na istoku zemlje djeluju isti ruski agenti kao na Krimu
U akcijama na istoku Ukrajine sudjeluju isti ruski agenti koji su bili razmješteni na Krimu prije pripojenja tog poluotoka Rusiji, rekao je u srijedu glasnogovornik specijalne ukrajinske službe za kontrašpijunažu Vitalij Najda.
"Isti agenti zauzeli su krimski parlament. U trag smo im ušli preko njihovih komunikacija", rekao je Najda na konferenciji za novinare.
Istaknuo je da je "četrdesetak članova ruskih tajnih službi i njihovih suradnika - ruskih i ukrajinskih državljana, uhapšeno od početka pobune separatista na istoku Ukrajine 6. travnja.
"Diverzantske akcije na istoku Ukrajine vodili su isti časnici središnje obavještajne službe glavnoga stožera ruskih vojnih snaga", rekao je Najda, ponovivši optužbe što su ih ranije izrekli ukrajinski dužnosnici.
Ruski su agenti zaduženi za poticanje "maksimalne destabilizacije" na ukrajinskom teritoriju, rekao je.
Na istoku Ukrajine razmetanje snagom prije pregovora u Ženevi
Ukrajinske oružane snage i proruska milicija u srijedu se razmeću pokazivanjem snage i oštrom retorikom uoči ključnih razgovora u Ženevi o sudbini zemlje. Vladine snage dovezle su sedam oklopnih vozila s ukrajinskim zastavama u središte Kramatorska, grada u kojem su u utorak vratile nadzor nad zračnom lukom.
Samo 15 kilometara dalje, naoružane osobe u različitim odorama dovezle su šest oklopnih vozila, jedno s ruskom zastavom, u Slovjansk i parkirali ih ispred gradske vijećnice, koja je pod okupacijom separatista. Dok su silazili s oklopnjaka, okupljeni su im vikali: "Bravo" i "Rusija, Rusija". Iznad glava im je potom proletio ukrajinski borbeni zrakoplov i napravio nekoliko krugova, u očitom pokazivanju snage, javlja Reuters.
U Donjecku je u međuvremenu dvadesetak separatista zauzelo zgradu gradske skupštine.
Pokazivanje mišića i zapaljiva retorika pojačavaju bojazan od širenja nasilja nakon što su proruski separatisti zauzeli nekoliko javnih zgrada u deset manjih i većih gradova na istoku Ukrajine.
Rusija, koja odbija priznati postojeću vladu u Kijevu, pokušava dramatizirati i poticati nestabilnost na istoku uoči ženevskih razgovora, piše Reuters. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je u srijedu da "Moskva izvozi terorizam" u Ukrajinu. "Ruska vlada mora odmah opozvati svoje obavještajno-diverzantske skupine, osuditi teroriste i zahtijevati oslobađanje zgrada", rekao je Jacenjuk. "Ako je, naravno, Ruska Federacija stvarno zainteresirana za stabiliziranje situacije, u što debelo sumnjam".
NATO jača sigurnost istočnih saveznika zbog Ukrajine
NATO je u srijedu objavio da je odlučio poduzeti hitne korake kako bi ojačao svoje snage u istočnoj Europe zbog krize u Ukrajini.
NATO je dao jasno do znanja da neće vojno intervenirati u Ukrajini unatoč ruskom pripojenju Krima i gomilanju ruskih snaga na ukrajinskoj granici.
No, 28-člani Savez ojačao je vojnu prisustvo u savezničkim zemljama na istoku Europe, uključujući i bivše sovjetske baltičke republike.
Veleposlanici NATO-a usuglasili su u srijedu daljnje vojne mjere. "Odmah ćemo rasporediti snage na moru, u zraku i na kopnu. To znači u roku od nekoliko dana", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen na konferenciji za novinare nakon sastanka veleposlanika.
NATO-ovi zrakoplovi češće će letjeti nad Baltičkim morem, saveznički brodovi uplovit će na Baltik i u Sredozemlje, a vojno osoblje izaći će na teren kako bi pojačalo spremnost za vježbe, dodao je Rasmussen.
NATO će razmotriti i ojačati planove za obranu zemalja članica. Idućih tjedana i mjeseci će, bude li potrebno, uslijediti dodatne mjere za jačanje obrane, istaknuo je glavni tajnik.
Nove američke sankcije Rusiji neće se donositi prije četvrtka
Američki State Department saopštio je u utorak da predviđa nove sankcije Rusiji, ali i da nikakva akcija vjerojatno neće biti poduzeta prije diplomatskog sastanka u Ženevi ovaj tjedan.
Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, SAD-a i visoka predstavnica EU-a trebali bi se u četvrtak sastati u Ženevi kako bi raspravili o krizi u Ukrajini.
"Četvrtak je nova prigoda za diplomatske razgovore", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki, dodajući da prije toga vjerojatno neće biti donošenja novih sankcija. Novi val američkih sankcija mogao bi pogoditi ruske utjecajne pojedince ili kompanije u sektorima poput energetike i financijskih usluga. "Oni su svi na stolu", rekla je Psaki.
Ipak, ne očekuje se da će nove sankcije pogoditi kompletan industrijski sektor, kažu diplomati. Jedan je diplomat kazao da europske zemlje, uključivo Njemačku, nisu sklone uvoditi sankcije koje bi pogodile čitave sektore jer bi takav potez mogao pogoditi i europske ekonomije.
Rusija je prošli mjesec izvršila aneksiju Krima, a Sjedinjene Države optužuju Moskvu da podupire nerede u istočnoj Ukrajini, gdje su ukrajinske vojne snage u utorak pokrenule akciju protiv proruskih pobunjenika, što je Washington ocijenio "odmjerenom" ofenzivom, a Moskva upozorila da to dovodi zemlju na rub građanskog rata.
Ciparski ministar vanjskih poslova: Sankcije Rusiji uništit će ciparsko gospodarstvo
Gospodarske sankcije Rusiji "uništit će ciparsko gospodarstvo", upozorio je u srijedu ciparski ministar vanjskih poslova Ioannis Kasulides, tražeći pravo da ne primjenjuje eventualne sankcije.
"Cipar i Rusija imaju veoma snažne gospodarske veze", podsjetio je Kasulides u razgovoru za njemački dnevni list Die Welt. "Zato će (gospodarske) sankcije Rusiji uništiti ciparsko gospodarstvo", kazao je ciparski šef diplomacije.
"Ako se sankcije doista pokažu nužne, svaka država članica (Europske unije) mora moći sama odlučiti hoće li ih primjenjivati", istaknuo je ministar. "Kakve god bile mjere, ne smiju nam nanositi štetu".
EU je u ponedjeljak odlučio produljiti popis imena Rusa i proruski orijentiranih Ukrajinaca kojima bi se uvele ciljane sankcije, čime je izravno prozvao Rusiju za "eskalaciju" stanja na istoku Ukrajine. Ako se nakon susreta u Ženevi u četvrtak stanje krajnje napetosti na istoku Ukrajine ne smiri, Europljani će možda prijeći na "3. fazu" sankcija, i to gospodarskih, koje bi mogle značiti jak udarac za Rusiju.
Rusi u ciparskim bankama drže goleme iznose a na otoku je zbog manjih poreza i sjedište brojnih ruskih poduzeća. Moskva je uz to 2011. odobrila Nikoziji zajam i zatim mu dala olakšice zbog kritične financijske situacije u zemlji kojoj su u pomoć pritekli europski partneri i Međunarodni monetarni fond.
Lavrov: Centralizirana država u Ukrajini više ne funkcionira
"Model centralizirane države u Ukrajini više ne funkcionira", ocijenio je u srijedu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zauzimajući se za uvođenje federalnog uređenja uoči održavanja pregovora presudnih za budućnost zemlje.
"Jedinstvena ukrajinska država više ne funkcionira. Njezine je temelje urušio niz političkih potresa", ocijenio je Lavrov u izjavi za ruske medije, kako u srijedu prenosi internetska stranica njegova ministarstva. "Federalizacija bi omogućila da se svaka pokrajina u zemlji osjeća dobro, da joj prava budu zajamčena a tradicija i način života zaštićeni", dodao je.
Rusija podupire zamisao "federalizacije" ukrajinskog ustava koji bi veće ovlasti dao rusofonskim područjima na istoku zemlje. Proeuropska vlast u Kijevu, koju Moskva ne priznaje, dosad je odbacivala tu mogućnost u kojoj vidi početak raspada zemlje i ne želi o tom pitanju razgovarati na četverostranim (Ukrajina, Rusija, EU, SAD) pregovorima koji se u četvrtak trebaju održati u Ženevi.
Međunarodna novinarska federacija zabrinuta zbog nasilja nad novinarima koji izvještavaju o ukrajinskoj krizi
Međunarodna novinarska federacija (IJF) upozorila je u srijedu na pogoršanje uvjeta rada novinara koji izvještavaju o ukrajinskoj krizi, navodeći da su žrtve nasilja i zastrašivanja.
"I dalje smo jako zabrinuti zbog nasilja nad novinarima i medijima koji izvještavaju o događajima u Ukrajini", rekao je Jim Boumelha, predsjednik IJF-a, sa sjedištem u Bruxellesu. "Tražimo od svih strana da poštuju slobodu kretanja i ljudska prava novinara", dodao je u priopćenju.
Pozivajući se na novinske informacije, IJF izražava žaljenje zbog toga što je više od 20 novinara i novinarskih ekipa, među kojima i ekipama agencije Ria Novosti, mreža Rusija i Russia Today te dnevnika Kommersant, zadnjih dana zabranjen ulazak u Ukrajinu.
Uz to, ekipi BBC-ja se prijetilo, a njezinu je opremu u subotu oštetila proruska skupina u Slovjansku, na istoku Ukrajine gdje je stanje ovih dana veoma napeto. U utorak su maskirane osobe napale neovisnog britanskog fotografa Fredericka Paxtona i oduzele mu opremu u Horlivki, navodi IJF.
Organizacija također spominje slučaj novinara portala neovisne ukrajinske televizije Hromadske TV i ruskog portala Lenta koje su u subotu nakratko zadržale naoružane osobe.
IJF, koji tvrdi da zastupa 600.000 novinara iz više od sto zemalja, podsjeća da je ukrajinsko pravosuđe 25. svibnja zabranilo rad ruskim televizijskim mrežama koje vlasti u Kijevu optužuju za poticanje separatizma.
Moskva i Kijev se međusobno optužuju za pristrano izvještavanje o događajima u Ukrajini.
Picula: Ukrajina ne smije ostati usamljena, a mi samo promatrači
"Događaji u Ukrajini koji slijede otkrit će koja je vizija relevantnija; više puta ponovljena Putinova, o makar djelomičnoj obnovi ruske moći iz prošlosti ili naša o EU kao budućoj zajedničkoj kući svih Europljana koji to žele", poručio je zastupnik Tonino Picula u raspravi o ruskom pritisku na zemlje Istočnog partnerstva i destabilizaciji istočne Ukrajine, u Strasbourgu.
Potpuno je jasno da je rusko vodstvo već prešlo ukrajinske granice i de jure i de facto! Ne samo zbog nedavne aneksije Krima nego zbog neprikrivenog logističkog i propagandnog sponzoriranja aktualnih nereda na istoku zemlje, Picula je upozorio da "neodlučnost ili podijeljenost država članica zbog različitih interesa lako može EU dovesti u opasnost da izgubi sposobnost ozbiljnijeg utjecanja na događaje". Danas u ukrajinskoj krizi, a već sutra negdje drugdje na području bremenitom postsovjetskim žarištima.
"Jasno je da pritisak na tzv. GUAM zemlje ne popušta, pa posljednji događaji traže naš promišljeni odgovor na pitanje u kojoj mjeri Rusija i EU na istim prostorima danas mogu biti partneri, a u kojoj ostaju suparnici", naglasio je dodatno Picula.
Usporedo s vojno političkim neizvjesnostima, vode se i neizvjesni pregovori Kijeva s međunarodnim financijskim institucijama, te se i tu mora pronaći način kako trajnije uravnotežiti gospodarske, sigurnosne i društvene prilike u Ukrajini, a time i zaštititi demokratsku perspektivu zemlje.
"Bez obzira na rezultat sučeljavanja s ruskim interesima, borba s frustracijama i strahovima stanovništva postsovjetskih industrijskih gradova na istoku Ukrajine daleko je teži zadatak za novu vlast u Kijevu. A ona u tome ne smije ostati usamljena, a mi promatrači", zaključio je zastupnik Picula u svom govoru na plenarnoj sjednici.
