Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Španjolski kralj Juan Carlos kroz suze potpisao abdikaciju
Španjolski kralj Juan Carlos kroz suze potpisao abdikaciju
Foto: FAH
ŠPANJOLSKI kralj Juan Carlos u srijedu je potpisao zakon o abdikaciji kojim predaje prijestolje sinu koji će u ponoć postati kralj Felipe VI., a u četvrtak će prisegnuti.
Dirnuti kralj (76), susprežući suze, potpisao je tekst pred Felipeom i cijelom kraljevskom obitelji tokom svečanosti u Kraljevskoj palači u Madridu.
Juan Carlos je, podupirući se štapom, prošao impozantnom Dvoranom stupova kako bi potpisao zakon kojim je okončano 39 godina njegove vladavine, za koje je Španjolska prešla iz frankističke diktature u demokraciju.
Zatim su Juan Carlos i Felipe simbolično zamijenili mjesta. Princ prestolonasljednik u ponoć će, po objavi zakona u Službenom listu, postati kralj Felipe.
Euroskeptici uspjeli formirali zastupnički klub u Europskom parlamentu
Euroskeptici uspjeli formirali zastupnički klub u Europskom parlamentu
Foto: Guliver Image/Getty Images
EUROSKEPTICI okupljeni oko čelnika Stranke za neovisnost Velike Britanije (UKIP) Nigela Faragea uspjeli su u srijedu formirati zastupnički klub nakon što im je pristupila jedna zastupnica izabrana na listi francuske Nacionalne fronte (FN).
"Ponosan sam što smo formirali skupinu i obvezujemo se da ćemo biti glas naroda. Bit ćemo na prvoj crti radeći na uspostavi slobode, nacionalne demokracije i prosperiteta diljem Europe. Očekujte od nas žestoku bitku za povratak nadzora nad sudbinama naših zemalja", objavio je u priopćenju Nigel Farage.
Zastupnički klub Europa slobode i demokracije (EFD) imat će 48 zastupnika, ali klub se mogao formirati tek nakon što im je pristupila Joelle Bergeron, disidentica iz francuske Nacionalne fronte. Pravila nalažu da je za formiranje kluba potrebno imati 25 zastupnika iz sedam zemalja članica. Tek pristupanjem Joelle Bergeron ispunjen je drugi kriterij.
Prelazak Joelle Bergeron u EFD težak je udarac za čelnicu FN-a Marine Le Pen, koja također pokušava formirati zastupnički klub. Iako ima dovoljan broj zastupnika, još ne ispunjava drugi kriterij jer okuplja samo četiri stranke iz četiriju zemalja članica.
Nigel Farage, euroskeptik, ali ne i krajnji desničar, u preslagivanju zastupničkih klubova izgubio je Sjevernu ligu, koja se priključila FN-u, ali mu se priključio talijanski Pokret pet zvijezda, koji vodi Beppe Grillo.
Osim UKIP-a i Pokreta pet zvijezda, zastupnički klub čine još zastupnici iz poljske stranke Reda i pravde, Švedskih demokrata, Slobodne građanske stranke iz Češke i Latvijske farmerske unije te nezavisna zastupnica iz Francuske.
Monsanto donirao GMO sjeme poplavljenim područjima
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8165=new Image(); r_img_8165.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=2FE49C5A-5BF9-40AE-9C2A-6CB6FCAE968F&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
Monsanto donirao GMO sjeme poplavljenim područjima
Foto: Hina
U POPLAVAMA koje su nedavno pogodile Hrvatsku, Srbiju i BiH uništeno je više od 100 hiljada hektara usjeva, a samo u Srbiji šteta u poljoprivredi procjenjuje se na oko 500 milijuna eura.
Poljoprivrednici su ostali bez svega, a priliku da plasira svoje proizvode iskoristio je Monsanto. Kompanija je ovaj vikend srpskim poljoprivrednicima podijelila sjeme kukuruza DEKALB vrijedno oko 275 hiljada eura. Sjeme kukuruza distribuirano je Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, a ukupna vrijednost doniranog sjemena za sve tri zemlje iznosi oko 445 hiljada eura.
Monsanto je donirao i sjeme rajčica, krastavaca i kupusa u vrijednosti od 75 hiljada eura.
"Nadamo se da će mali poljoprivrednici uz našu pomoć moći posaditi sve u roku od dva tjedna. Ovo je vrijeme da se iskažemo i pomognemo zajednici", izjavio je Jose Manuel Mader, predsjednik Uprave Monsanto Europe, Bliskog Istoka i Afrike, piše monsantoblog.eu.
Francuska tražila zabranu prodaje, uporabe i uzgoja GMO kukuruza
Europski ministri za okoliš postigli su nedavno dogovor o uzgoju genetski modificiranih kultura. Svaka država članica EU ima mogućnost izbora hoće li odobriti ili zabraniti uzgoj takvih kultura na svojem teritoriju.
Države članice koje se protive GMO-u neće s druge strane moći zabraniti tranzit odobrenih GM kultura preko svojeg teritorija.
Francusko ministarstvo poljoprivrede donijelo je uredbu kojom se zabranjuje prodaja, uporaba i uzgoj genetski modificiranog (GMO) kukuruza MON810 američke tvrtke Monsanto. To je ujedno i jedina sorta GMO kukuruza trenutno dozvoljena u EU.
Francuska vlada, koja smatra da GMO usjevi predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i ekologiju, pokušava trajno zabraniti GMO kukuruz, no najviši sud već je dva puta ranije srušio slične mjere.
Europa u strahu od sirijskih džihadista
Europa u strahu od sirijskih džihadista
Screenshot: YouTube
DŽIHADISTI koji se vraćaju očvsli u borbama u sirijskome građanskom ratu više ne predstavljaju samo apstraktnu prijetnju nego smrtonosnu opasnost Europi, rekao je u srijedu njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere.
Oko 2000 Europljana, među kojima i 320 njemačkih državljana otišlo je u Siriju gdje se bore zajedno s islamističkim pobunjenicima, rekao je Maiziere predstavljajući godišnje izvješće njemačke unutarnje obavještajne službe BfV.
Europske vlade svim silama nastoje spriječiti odlazak svojih državljana, među kojima ima i tinejdžera, u Siriju u kojoj je sukob, koji je počeo kao mirna pobune protiv predsjednika Bashara al Assada prerastao u oružanu pobunu. U posljednje četiri godine u sukobima je ubijeno više od 160.000 ljudi.
Putovanja u Siriju najčešće počinju jednostavno - letom do Turske niskotarifnom zrakoplovnom kompanijom i nastave se prijelazom preko granice u Siriju. "Strahovali smo da oni koji se vraćaju iz sukoba u Siriji možda planiraju napade ovdje. Sada znamo da je ta bojazan utemeljena. Apstraktna opasnost pretvorila se u vrlo konkretnu smrtonosnu opasnost u Europi", upozorio je Maiziere.
Britanski premijer David Cameron u utorak je izjavio da britanski i europski islamisti, koji sudjeluju u borbama na Bliskom istoku predstavljaju najveću opasnost britanskoj sigurnosti.
Šef BfV-a Hans-Georg Maassen je rekao da su vlasti za dlaku izbjegle islamistički napad u Bonnu prije Božića. Napad bi bio vrlo opasan za stanovništvo, a Njemačka je i dalje meta. Francuski državljanin osumnjičen za ubojstvo četvero ljudi u pucnjavi u židovskom muzeju u Bruxellesu u svibnju neko je vrijeme proveo u Siriji gdje je sudjelovao u borbama, a u Francusku se vratio preko Frankfurtske zračne luke.
U izvješću Bfv-a među ostalim stoji da se u Njemačkoj trenutačno nalazi oko 43.000 islamista, a broj članova ultrakonzervativnog salafističkog pokreta neprestano raste.
Prava turskih časnika koji su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne bila su prekršena
Prava turskih časnika koji su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne bila su prekršena
Ilustracija: FAH
TURSKI Vrhovni sud u srijedu je presudio da su prava 230 turskih vojnih časnika koji su u rujnu 2012. osuđeni na visoke zatvorske kazne za pokušaj puča bila prekršena, što otvara mogućnost ponovnog suđenja, prenijela je televizija NTV.
Vojnim časnicima suđeno je po optužbama za pokušaj destabiliziranja vlade premijera Recepa Rayyipa Erdogana, koji je na vlast došao 2003. Na teret im se stavljalo da su planirali bombaške napade na džamije te sukob s Grčkom kako bi time isprovocirali situaciju za vojni udar i preuzimanje vlasti, prenosi agencija Reuters.
Presuda Vrhovnog suda dovodi u pitanje svjedočenja i dokaze protiv 230 viših i nižih časnika osuđenih u aferi Balyoz ("malj" na turskom), javila je agencija Anatolija.
U rujnu 2012., sud u gradu Silivriju nedaleko od Istanbula dosudio je kazne od 13 do 20 godina zatvora za 326 pripadnika turske vojske proglašenih krivima za planiranje rušenja režima premijera Erdogana, prenosi agencija AFP.
Dodaje kako obrana tvrdi da je plan Balyoz bio samo teoretska vojna vježba, a da je suđenje bio vladin udar na vojsku kako bi se zauzdala ta jaka institucija u turskoj državi, koja je od 1960. srušila četiri vlade.
UN zatražio od Njemačke da se više uključi u mirovne vojne misije unatoč protivljenju građana
UN zatražio od Njemačke da se više uključi u mirovne vojne misije unatoč protivljenju građana
Foto: Guliver Image/Getty Images
UJEDINJENI NARODI pozvali su Njemačku da "jednog dana" predvodi mirovne vojne misije UN-a, rekla je u srijedu ministrica obrane Ursula Von der Leyen, koja se zalaže za veći međunarodni angažman svoje zemlje.
"UN traži da Njemačka počne slati više časnika u stožere i da jednog dana i sama predvodi vojnu mirovnu misiju pod okriljem Ujedinjenih naroda", objasnila je ministrica u razgovoru za njemački državnu televiziju ARD, nakon što se u utorak sastala sa zamjenikom glavnog tajnika UN-a Janom Eliassonom u New Yorku.
"UN iznimno cijeni visoke tehničke sposobnosti kojima raspolaže Njemačka, posebice u pogledu zračnog prijevoza, prijevoza ranjenih i evakuacije", naglasila je Von der Leyen, podsjetivši da njezina zemlja trenutačno sudjeluje u šest UN-ovih misija u svijetu.
Ministrica obrane, ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i predsjednik države Joachim Gauck su njemački političari koji redovno sudjeluju u javnim debatama u kojima traže veći angažman svoje zemlje na međunarodnoj sceni.
Predsjednik Gauck je prošlog vikenda izazvao rasprave izjavom da se ne protivi oružanom sudjelovanju Njemačke u inozemnim misijama za zaštitu ljudskih prava.
Prema ispitivanju koje je naručila Zaklada Koerber u suradnji s njemačkim ministarstvom vanjskih poslova, čiji su rezultati objavljeni krajem svibnja, većina Nijemaca se protivi većem angažmanu svoje zemlje u međunarodnim akcijama. Ukupno je 60 posto ispitanih ocijenilo da se Njemačka treba nastaviti "držati po strani" od međunarodne politike, dok je samo 37 posto ocijenilo da se njihova zemlja treba snažnije angažirati.
Bivši turski predsjednik Evren osuđen na doživotni zatvor zbog rušenja ustavnog poretka
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8165=new Image(); r_img_8165.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=7CF46C3E-C8B1-4A32-8BC5-6211864AD82D&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
Bivši turski predsjednik Evren osuđen na doživotni zatvor zbog rušenja ustavnog poretka
Screenshot: YouTube
SUD u Ankari u srijedu je na doživotni zatvor osudio dvojicu pučista, visokih vojnih dužnosnika koji su 1980. poveli krvavi vojni udar u Turskoj, proglasivši Kenana Evrena i Tahsina Sahinkaya krivima zbog rušenja ustavnog poretka.
Tužitelj je u izlaganju u srijedu zatražio izricanje jednake kazne za bivšega generala Kenana Evrena (96), vođe vojne hunte i bivšega turskog predsjednika kao i protiv bivšeg zapovjednika zračnih vojnih snaga Tahsina Sahinkaya (89).
Kenana Evrena i Tahsina Sahinkaya optužnica je teretila za zločine ''pokušaja izmjene cijelog ili dijela ustava Republike Turske ili za njegovo potpuno ukidanje te za pokušaj raspuštanja parlamenta formiranog ustavom ili prisilno sprečavanje parlamenta u ispunjavanju dužnosti''. U kolektivnoj tužbi koju je predvodila vlada premijera Tayyipa Erdogana, ukupno je sudjelovalo oko 350 pojedinaca i udruga građana. Presuda je u prepunoj sudnici dočekana pljeskom.
Zbog lošeg zdravstvenog stanja i poznih godina bivši generali nisu bili prisutni u sudnici. U procesu su sudjelovali putem video veze iz svojih bolničkih soba u vojnoj bolnici. Iz istih bi razloga trebali biti pošteđeni izdržavanja kazne.
U studenome 2012. dvojica bivših visokih vojnih časnika priznali su sudjelovanje u vojnom udaru 1980. bez kajanja, tvrdeći da su to učinili iz ljubavi prema domovini. "To što smo učinili bilo je pravedno u tadašnjem trenutku. Kad bih trebao odlučiti hoću li i danas učiniti isto, napravio bih istu stvar", rekao je tada Evren iz svoje bolničke sobe.
Vojska je od 1960. pokrenula tri vojna udara, a 12. rujna u vojnom puču pod vodstvom Evrena srušena je vlada Sueleymana Demirela. Tada je pogubljeno 50 ljudi, oko 600.000 ih je uhapšeno, više stotina umrlo je u zatvoru, a mnogi su nestali za vrijeme trogodišnje vojne vladavine nakon državnog udara. 1997. vojne strukture prisilile su vladu Necmettina Erbakana na ostavku.
