Ukinuti ili reformirati policiju? Rasprava u SAD-u imat će posljedice za čitav svijet
Ukinuti ili reformirati policiju? Rasprava u SAD-u imat će posljedice za čitav svijet
Petar Stošić
Foto: EPA
"DEFUND the Police." Ovaj slogan američkog prosvjednog pokreta protiv rasno motivirane policijske brutalnosti teško je prevesti, a kamoli jednoznačno protumačiti, ali u posljednje vrijeme sve je glasniji i rašireniji.
Najprikladniji prijevod bio bi "uskratiti sredstva policiji". Pa ipak, postoji znatno neslaganje - među novinarima, političarima, aktivistima i samim prosvjednicima - oko toga što ovaj zahtjev točno znači. Jedna stvar je mnogo jasnija - uskraćivanje sredstava policiji postalo je gotovo pa službeni zahtjev prosvjednog pokreta Black Lives Matter (Crni životi vrijede).
"Crni životi vrijede znači uskratiti sredstva policiji", poručio je tako Black Lives Matter DC, vašingtonski ogranak ovog pokreta, na svom službenom profilu na Twitteru, obraćajući se gradonačelnici Emily Badger.
This is a performative distraction from real policy changes. Bowser has consistently been on the wrong side of BLMDC history. This is to appease white liberals while ignoring our demands. Black Lives Matter means defund the police. @emilymbadger say it with us https://t.co/w0ekwSG1ip
— BlackLivesMatter DC (@DMVBlackLives) June 5, 2020
"Da, doslovno mislimo na ukidanje policije"
Isto tako, kad je Jacob Fry, gradonačelnik Minneapolisa i mladi, progresivni demokrat, na svojevrsnom plenumu pokreta Black Lives Matters odbio obećati da će ukinuti policiju, okupljeno mnoštvo ga je, u ispadu kolektivnog pravedničkog bijesa, potjeralo sa skupa. Njegove točne riječi, kad je odgovorio na pitanje "hoćete li uskratiti sredstva policijskoj upravi Minneapolisa", bile su: "Ne podržavam potpuno ukidanje policije." Nakon toga je bio ispraćen sa skupa zviždanjem, psovkama i povicima "sramota, sramota".
"Da, doslovno mislimo na ukidanje policije", naslov je kolumne koju je za New York Times napisala Mariame Kaba, radikalno lijeva afroamerička aktivistkinja koja se već godinama zalaže za ukidanje onoga što naziva "zatvorsko-industrijskim kompleksom" u Americi.
Kaba u kolumni za najveće američke novine tvrdi da su pokušaji da se riješi problem policijskog nasilja kroz liberalne reforme, poput onih koje sada zagovaraju vodeći demokrati, bile bezuspješne posljednjih gotovo stotinu godina.
"Dosta. Ne možemo reformirati policiju. Jedini način da se umanji policijsko nasilje je taj da se umanji kontakt između javnosti i policije. Nije postojala nijedna era u povijesti SAD-a u kojoj policija nije bila snaga za nasilje protiv crnih ljudi", piše Kaba, podsjećajući da je policija na američkom jugu i nastala iz patrola koje su hvatale odbjegle crne robove, dok su na sjeveru prve policijske uprave pomagale gušiti radničke štrajkove i pobune. Kao potvrdu nemogućnosti učinkovite reforme navodi niz službenih istraga o policijskom nasilju, od one Odbora Lexow u New Yorku 1894., preko Povjerenstva Wickersham 1931., za vrijeme prohibicije alkohola, do Povjerenstva Kerner 1967. nakon velikih rasnih nereda. Zaključci i preporuke su kroz desetljeća bili vrlo slični, ali problemi s policijskom brutalnošću i nekažnjivošću ostali su u načelu isti.
Što sa silovateljima i drugim nasilnim kriminalcima?
Znakovito je da Kaba implicitno priznaje kako se zločini poput silovanja vjerojatno ne bi iskorijenili isključivo socijalnim radom i rješavanjem društvenih problema, ali ne nudi konkretnu alternativu policiji i zatvorima za takve nasilne kriminalce. Naprosto uzvraća protuargumentom da ni trenutni policijsko-zatvorski model ne sankcionira većinu silovatelja.
Argument o sigurnosti koju policija pruža Kaba odbacuje kao manipulaciju pojmovima, budući da se ta "sigurnost", smatra ona, održava prijetnjom uhapšenja, nasilja, zatvora i smrti za crnce i druge marginalizirane pripadnike američkog društva. Alternativa za koju se zalaže uključuje veće ulaganje u potrebe zajednice, poput mentalnog zdravlja, obrazovanja, stanovanja, ublažavanja siromaštva, stvaranja radnih mjesta, "socijalnih radnika zajednice" koji bi intervenirali umjesto policije i "model restorativne pravde", odnosno rehabilitacije kriminalaca umjesto zatvora.
No Kaba nudi početno kompromisno rješenje umjerenim ljevičarima i liberalima koji ne žele ukinuti policiju - smanjiti broj policajaca i policijski proračun napola.
U međuvremenu, gradsko vijeće Minneapolisa već je otišlo dalje od toga i, suprotno željama gradonačelnika Freya, ali s dvotrećinskom većinom kojom mogu zaobići njegov veto, izglasalo rasformiranje gradske policije koju bi se potom zamijenilo "novim sustavom javne sigurnosti".
Koga zvati kada netko provaljuje u kuću usred noći?
Iako nisu ponudili detalje, gradski vijećnici rekli su da će se pri osmišljavanju alternative za policiju voditi stručnim studijama i savjetima lokalne zajednice, imajući na umu njihove potrebe. Zanimljivo, na pitanje novinarke CNN-a što bi građani trebali napraviti ako im netko provali u kuću usred noći, predsjednica gradskog vijeća Lisa Bender odgovorila je da "zna da to dolazi s mjesta privilegiranosti" jer za bijelce poput nje "sustav funkcionira", dok za crnce poziv policiji može značiti da će im policija nauditi.
EXCLUSIVE on #MTP: Black Lives Matter Co-founder @aliciagarza explains the call to “Defund the Police.” #IfItsSunday
“Why can’t we look at how it is that we reorganize our priorities so people don’t have to be in the streets during a national pandemic, a global pandemic.” pic.twitter.com/JUazC3is02
I suosnivačica pokreta Black Lives Matter Alizia Garza dala je u intervjuu za NBC prilično dvosmislen odgovor o tome što uskraćivanje sredstava policiji znači - "investiranje u resurse koje naše zajednice trebaju" umjesto u policiju.
Tracey Meares, afroamerička profesorica prava na Yale Law School i članica Predsjedničke radne skupine za policijski rad u 21. stoljeću, koju je osnovao Barack Obama, također je 2017. u članku za list Boston Review zaključila da će se "policijski rad kakav poznajemo morati ukinuti prije nego što ga se može transformirati".
Unatoč tome, mnogi komentatori i političari bliži "mainstreamu", kao i brojni umjereniji prosvjednici, tumače ovaj zahtjev naprosto kao zahtjev ta reformom policije.
Konfuzija oko značenja slogana - smanjivanje ovlasti i zadataka ili ukidanje?
"Koncept je da se uloga policije može značajno smanjiti jer neće (više) odgovarati na beskućnike, na pozive vezane uz mentalnu bolest, uhićivati djecu u školama ili se baviti bilo kojom drugom situacijom gdje najbolje rješenje nije pojaviti se s pištoljem. To je ideja iza 'uskraćivanja sredstava policiji', ako je zaista slušate", ustvrdio je poznati komičar i voditelj politički angažirane večernje emisije John Oliver.
Takav prijedlog zvuči prilično razumno i utemeljeno - policijske ovlasti i budžeti u SAD-u sve su veći, a budžeti za psihijatrijsku skrb, socijalni rad i slične vitalne službe sve manji. Policija, koja se sve više bavi mentalnim bolesnicima, ovisnicima i beskućnicima te ih trpa u zatvore, u isto vrijeme sve više dobiva opremu i naoružanje, ali i obuku koje više priliči vojsci nego normalnoj policiji. Ponovno osmišljavanje i dubinski preustroj policije bio bi dobrodošao korak naprijed prema okončanju neopravdanog, često i potpuno bezobzirnog policijskog nasilja, pogotovo prema crncima i sličnim manjinama.
Iz SAD-a redovito dolaze vijesti o policiji koja je pozvana ili koja je zaustavila nekoga zbog relativno bezazlenih razloga, u kući, na ulici, u trgovini ili školi, da bi onda samo učinila situaciju daleko gorom, a ponekad i usmrtila osobu. George Floyd, čija je smrt pod koljenom policajca i pokrenula masovne prosvjede u SAD-u i diljem svijeta, uhapšen je zbog navodno krivotvorene novčanice od 20 dolara. Breonna Taylor je ubijena u svom stanu jer su je policajci u civilu izrešetali nakon što su doslovno provalili u stan, pod sumnjom da dileri u njemu skrivaju drogu. Rayshard Brooks je ubijen dok je bježao nakon što se istrgnuo policajcima i zgrabio elektrošoker jednome od njih. Policajci su ga pokušali uhapsiti zbog toga što je pijan zaspao u svom automobilu pred drive-through restoranom.
Što Amerika odluči, i druge zemlje će vjerojatno slijediti
Te i mnoge druge smrti, crnaca, ali i bijelaca i pripadnika drugih rasa u Americi - ukupno oko 1000 godišnje - mogle su se izbjeći da policija nije tako laka na okidaču i da ne reagira represijom na svaku problematičnu situaciju. Isto, naravno, vrijedi i za brutalno nasilje nad prosvjednicima, često potpuno mirnima. Ali logično je očekivati da bi ukidanje policije kao takve uzrokovalo dramatičan porast nasilnog kriminala. Socijalni radnici i psihijatri ne mogu i nisu u stanju štititi građane od ubojica, provalnika, silovatelja i drugih nasilnika.
A činjenica da su prosvjedi protiv rasizma vrlo brzo postali globalni sugerira da bi i inicijativa za ukidanjem policije mogla isto tako postati globalna. A ako se taj zahtjev zaista prihvati, i vlasti drugih zapadnih zemalja bit će pod pritiskom da krenu u taj opasan eksperiment. Stoga je rasprava na ovu temu nešto što se ne tiče samo Amerikanaca, crnih ili bijelih. A na onima koji preuzimaju slogan je da budu nedvosmisleni u objašnjavanju što pod tim misle. I, ako zaista žele ukinuti policiju, kako misle osigurati sigurnost života, tjelesnog integriteta i imovine svojih građana, što je temeljna zadaća države.
0 ( + )
*
Papa do kraja 2020. zbog koronavirusa neće putovati nikamo
Papa do kraja 2020. zbog koronavirusa neće putovati nikamo
Hina
Foto: EPA
PAPA Franjo ne planira ove godine putovati u inozemstvo, priopćila je u četvrtak Sveta Stolica, jer je pandemija koronavirusa prevelika opasnost za njegovo zdravlje.
Papin program putovanja ionako je bio gotovo prazan, predviđeno je bilo tek jedno službeno putovanje prije nego što je pandemija zahvatila Italiju, i to jednodnevni pohod mediteranskom otoku Malti krajem svibnja koji je poslije otkazan.
Sveti Otac (83) je primio službeni poziv da posjeti Irak, Cipar, Indoneziju i Crnu Goru. Usto je izrazio želju da posjeti Južni Sudan, gdje je osobno posredovao u mirovnom procesu kojim se trebao zaustaviti građanski rat.
No predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni rekao je za medije da se nijedan od tih posjeta neće ostvariti u skoroj budućnosti jer "Sveti Otac ove godine ne planira nikakvo putovanje".
0 ( + )
*
U Bjelorusiji uhićen i treći kandidat oporbe za predsjednika države
U Bjelorusiji uhapšen i treći kandidat oporbe za predsjednika države
Hina
Foto: EPA
BJELORUSKI oporbeni čelnik Viktor Babariko uhapšen je danas i tako je postao treća istaknuta osoba koju pravosuđe goni jer je najavio kandidaturu protiv predsjednika Aleksandra Lukašenka na predsjedničkim izborima raspisanim za august.
Čini se da se obruč još jednom steže oko oporbe u toj bivšoj sovjetskoj republici smještenoj između Rusije i Europske unije, u kojoj od Lukašenkova dolaska na vlast 1994. nije bilo slobodnih i poštenih izbora, po ocjeni europskih promatrača.
Optužen za pranje novca
Po riječima istražitelja, Viktor Babariko je uhapšen pod sumnjom da vodi "organiziranu skupinu" zaposlenika i bivših zaposlenika banke Belgazprombanka, podružnice velike ruske plinske kompanije Gazproma, u kojoj je ranije bio predsjednik upravnog odbora.
Ta je skupina odgovorna, tvrde vlasti, za prijevaru i pranje novca u vrijednosti 60 milijuna dolara.
Ivan Tertel, predsjednik nadzornog odbora bjeloruske vlade zadužen za istragu, rekao je na televiziji da je Babariko "htio izvršiti pritisak na svjedoke i prikriti tragove počinjenih kaznenih djela te da je nedavno podigao veliku količinu novca s računa koje je kontrolirao".
Istražni tim rekao je nešto ranije da Viktora Babarika ispituju financijski istražitelji i da mu je izvršen pretres kuće.
Predstavljajući se kao zaštitnik poduzetnika, Babariko je u kampanju za predsjedničke izbore ušao kritizirajući gospodarski sustav koji je pod velikim utjecajem države i koji prolazi kroz krizu.
Predsjednik ga optužuje da želi privatizirati zemlju
Bjeloruski predsjednik ga optužuje da želi "privatizirati" zemlju i aludira na to da ga financira Moskva.
U petak je petnaestak osoba uhapšeno u policijskoj akciji u Balgazprombanku.
Prije Babarika bila su uznemiravana još dvojica suparnika predsjednika Aleksandra Lukašenka koji su se službeno kandidirali za predsjedničke izbore 9. augusta.
Izbori će se održati unatoč epidemiji novog koronavirusa koju predsjednik ne priznaje.
Od 1994. na bjeloruskoj političkoj pozornici nema oporbe. Mnogi njezini čelnici su u zatvoru a 2019. nijedan predstavnik oporbe nije izabran u parlament.
Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenili su da predsjednički izbori posljednja četiri puta nisu bili pošteni, da je bilo prijevare i da je oporba bila izložena pritisku.
0 ( + )
*
AzerbajdĹľan ponovno uvodi karantenu, ovaj put do 1. kolovoza
Azerbajdžan ponovno uvodi karantenu, ovaj put do 1. augusta
Hina
Foto: EPA
AZERBAJDŽAN je u četvrtak najavio da će ponovno uvesti karantenu stanovništva nakon skoka broja infekcija, manje od tri tjedna nakon što su olakšane mjere, uvedene protiv širenja koronavirusa.
"Režim stroge karantene bit će uspostavljen do 1. augusta, i to od nedjelje, u Bakuu i drugim velikim gradovima", objavila je vlada u priopćenju.
Vlada je istaknula da će stanovnici velikih gradova, među kojima je i prijestolnica Baku, moći napuštati domove samo uz posebno dopuštenje.
Trgovački centri, kina, restorani i kafići, muzeji i kozmetički saloni u tim gradovima ponovno će se zatvoriti nakon što su se otvorili 31. svibnja.
Više puta produljivali karantenu
Azerbajdžan je uveo mjere karantene 24. ožujka i nekoliko ih puta produljio.
Od početka lipnja broj zaraženih koronavirusom u Azerbajdžanu, koji ima oko 10 milijuna stanovnika, udvostručio se i u četvrtak je bilo 11.329 zaraženih i 139 smrtnih slučajeva.
Izvanredno stanje uvedeno u ožujku i većina restrikcija ukinuti su 31. svibnja.
Predsjednik Ilham Alijev priznao je da je olakšavanje mjera dovelo do "povećanja broja novozaraženih" te rekao da je "stanje u potpunosti pod kontrolom".
0 ( + )
*
Ministri obrane NATO-a dogovorili plan za drugi val pandemije
Ministri obrane NATO-a dogovorili plan za drugi val pandemije
Hina
Foto: EPA
MINISTRI obrane članica NATO-a donijeli su plan djelovanja u slučaju drugog vala pandemije covida-19 kao i smjernice za jačanje spremnosti u slučajevima novih kriza za područja od energetike do sigurnosti lanaca opskrbe, saopštio je MORH.
Ministri su na videokonferenciji posvećenoj pripremi za potencijalni drugi val pandemije koronavirusa kao i potpori NATO-a saveznicama i partnerima u odgovoru na tu krizu donijeli odluku o operativnom planu NATO-a koji među ostalim uključuje i stvaranje zaliha medicinske opreme i namjenskih fondova koji bi se mogli koristiti za žurne nabavke neophodne opreme.
U nastavku dvodnevne sjednice započete u srijedu također su odobrili i ažurirane NATO smjernice za nacionalne otpornosti koje pokrivaju područja poput energetike, transporta i telekomunikacija, a reflektiraju se na prijetnje koje dolaze s kibernetičkog područja, na pitanja sigurnosti lanaca opskrbe kao i vlasništva i kontrole.
Taj dokument članicama omogućava bolju pripremljenost u slučajevima novih kriza, ali i brži oporavak kad se krize već dogode.
Na sjednici su putem videotelekonferencijske veze pored NATO ministara i dužnosnika sudjelovali visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borell, ministri obrane Australije, Finske i Švedske te državni tajnik Zdravko Jakop, navodi MORH u priopćenju.
Geopolitičke promjene
Na početku sjednice je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg predstavio objedinjeno izvješće o bolesti covid-19 koje je poslužilo kao podloga za raspravu.
U izvješću je istaknuto sve što je NATO učinio u odgovoru na pandemiju kao i uloga koju su u navedenim aktivnostima imale oružane snage saveznica u potpori civilnim institucijama.
Raspravljalo se još i o geopolitičkim promjenama izazvanim krizom, utjecaju pandemije na NATO operacije i misije te o naporima Saveza u borbi protiv dezinformacija i propagande, izvijestio je MORH.
Zdravko Jakop je istaknuo kako je pandemija covida-19 bila jedinstvena prilika za testiranje i poboljšanje otpornosti našeg sustava upravljanja krizama te je istaknuo da je Hrvatska pravovremeno i efikasno odgovorila na krizu, što je rezultiralo velikim brojem izliječenih, a broj novih slučajeva je smanjen.
Naglasio je ulogu Hrvatske vojske u aktivnostima pomoći u suzbijanju pandemije te istaknuo kako pripadnici HV-a raspoređeni u misije i operacije moraju imati odgovarajuću zdravstvenu potporu, pouzdane covid-19 testove i dostatnu zaštitnu opremu, navodi se u priopćenju.
0 ( + )
*
Bivši savjetnik napisao knjigu o Trumpu, ovo je 10 bombastičnih tvrdnji iz nje
Bivši savjetnik napisao knjigu o Trumpu, ovo je 10 bombastičnih tvrdnji iz nje
Index Vijesti
Foto: EPA
JOHN BOLTON u novoj knjizi o svom mandatu kao savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa detaljno opisuje zabrinjavajuće i šokantne navode te tvrdi da je Trump od Kineza zatražio pomoć kako bi pobijedio na izborima 2020. godine, da je tvrdio kako je Venezuela dio SAD-a, da je stranim vođama usput nudio intervencije u kazneno pravosuđe te da mu se njegovi vlastiti visoki dužnosnici izruguju iza leđa, piše CNN.
Bolton je odbio svjedočiti tokom postupka Trumpova opoziva, odlučivši svoja otkrića sačuvati za svoju knjigu koja je već ušla na Amazonov popis najprodavanijih, iako je kasnije rekao kako bi svjedočio da ga je Senat službeno pozvao. On u knjizi tvrdi da su zakonodavci tokom postupka opoziva trebali prošiti istragu i ispitati cijeli niz načina na koje je Trump pokušavao zaobići zakon.
CNN je došao do primjerka knjige prije službene objave 23. lipnja, koju Bijela kuća sada žurno pokušava zaustaviti. Evo nekih stvari koje je Bolton otkrio o svom bivšem šefu.
Trump je od kineskog predsjednika Xi Jinpinga zatražio pomoć u reizboru
Bolton opisuje razgovor između dvaju svjetskih čelnika na G-20 sastanku u japanskom gradu Osaki u lipnju 2019. godine, kad je Trump rekao Xiju da su farmeri na američkom Srednjem Zapadu ključ njegova reizbora u studenome 2020. Trump je od Xija zatražio da mu pomogne kupnjom američkih poljoprivrednih proizvoda, povezujući to s obećanjem da će zauzvrat ukinuti neke carine na kinesku robu. Trump je „naglasio važnost farmera i povećanje kineskog otkupa soje i pšenice u ishodu izbora“, napisao je Bolton.
On također kaže da mu je teško izdvojiti ijednu odluku koju je Trump donio tokom svoga mandata u Bijeloj kući koja „nije bila vođena kalkulacijama o reizboru“.
Trump nema problema s kineskim koncentracijskim logorima
Bolton opisuje nekoliko slučajeva u kojima je Trump umanjivao probleme vezane za Kinu nakon razgovora s Xijem, posebice kad su u pitanju masovni koncentracijski logori koje Peking koristi kako bi zatvorio i „preodgojio“ ujgurske muslimane. Bolton piše da je prema američkom prevoditelju, koji je bio u prostoriji tokom razgovora Xija i Trumpa na G-20 sastanku u lipnju 2019. godine, Trump rekao Xiju da bi trebao nastaviti s izgradnjom logora, jer je smatrao da je „to upravo ono što treba učiniti“.
Bolton dodaje da Trump nije želio uvesti sankcije Kini za maltretiranje muslimanske manjine zbog trgovinskih pregovora koji su bili u tijeku. „Religijska represija u Kini nije bila na Trumpovu dnevnom redu, bilo da se radi o Katoličkoj crkvi ili Falunu Gongu, nije bilo važno“, piše Bolton.
Pomeo, poznat po odanosti Trumpu, možda je ružno govorio o njemu
Bolton je opisao sastanak između Trumpa i Kim Jong-una, na kojem je sjevernokorejski despot za problematične odnose između njegove zemlje i SAD-a optužio prethodne administracije. Naglašavajući svoje sastanke s Trumpom, Kim je američkom predsjedniku rekao da njih dvojica mogu izgraditi povjerenje i brzo raditi na nuklearnom sporazumu. Nakon što je Trump rekao Kimu da će od Senata zatražiti ratifikaciju bilo kakvog sporazuma sa Sjevernom Korejom, Bolton piše kako mu je državni tajnik Mike Pompeo poslao poruku na papiriću. U poruci je pisalo: „On je pun govana.“
„Slažem se“, odgovorio je Bolton, navodeći dalje kako je Kim obećao da više neće izvoditi nuklearne testove. State Department nije odgovorio na CNN-ov upit za komentarom oko navodne Pompeove poruke.
Trump je u prosincu 2018. turskom lideru ponudio pomoć da izbjegne istragu Ministarstva pravosuđa
Bolton piše da je u prosincu 2018. godine Trump ponudio pomoć turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu oko istrage američkog ministarstva pravosuđa o turskoj banci povezanoj s Erdoganom za koju se sumnjalo da krši američke sankcije Iranu. Kad je turski lider predočio Trumpu memorandum odvjetničke tvrtke koja zastupa Halkbank, Trump ga je ovlaš pročitao i potom rekao kako vjeruje da je banka potpuno nevina u navodnom kršenju američkih sankcija protiv Irana.
Trump je Erdoganu rekao da će se „stvar srediti“ i objasnio da tužitelji američkog Južnog okruga „nisu njegovi ljudi, nego Obamini“ i da će problem biti riješen kad budu zamijenjeni njegovim ljudima. Bolton napominje da su „sve to besmislice“ zato što su tužitelji ministarstva pravde karijerni zaposlenici koji bi u istrazi išli istim smjerom bez obzira na to tko je predsjednik.
Izraelski premijer nije razumio zašto je Kushner vodio mirovne pregovore na Bliskom istoku
Prije nego što se pridružio Trumpu u Bijeloj kući, Bolton kaže da je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je preispitivao ulogu Jareda Kushnera, Trumpova zeta, u mirovnom planu za Bliski istok. Netanyahu „nije bio oduševljen dodjelom zadatka okončanja izraelsko-palestinskog sukoba Kushneru, čiju je obitelj Netanyahu poznavao godinama. Bio je dovoljno mudar da se javno ne usprotivi toj ideji, ali kao i ostatak svijeta pitao se zašto Kushner misli da će uspjeti tamo gdje nisu uspjeli ljudi poput Kissingera“.
Postupak odlučivanja u Bijeloj kući bio je nalik „gađanju hranom“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bolton kaže kako su tjedni sastanci na kojima se raspravljalo o raznim pitanjima, a kojima je Trump predsjedavao u Rooseveltovoj sobi ili Ovalnom uredu, više nalikovali na studentsko nabacivanje hranom nego na pažljivo donošenje odluka, bez angažiranja nižih razina ili uključivanja relevantnih agencija kako bi se ispitale mogućnosti i riješio problem. „Kad bih vjerovao u jogu, svakako bih joj se posvetio nakon tih sastanaka“, napisao je Bolton.
Na ovu temu Bolton se više puta vraćao, opisujući živopisnog predsjednika koji pokazuje malo interesa naučiti kako funkcionira federalna vlada. Umjesto toga, Trumpa opisuje kao vrlo fokusiranog na to kako će neka odluka odjeknuti u medijima.
Trumpu se nisu sviđale sankcije protiv Rusije
Bolton tvrdi da se Trump uz dosta gunđanja privatno žalio na sankcije i druge kaznene mjere nametnute Rusiji, čak i kad je u javnosti prozivao Rusiju. Nakon što je SAD najavio prvu rundu sankcija protiv Rusije zbog trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćeri u Velikoj Britaniji, Bolton kaže da je Trump želio ukinuti sankcije i da smatra kako su prestrogi prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
„Trump je rekao Pompeu da nazove Lavrova i kaže mu kako je 'neki birokrat' objavio sankcije, ali taj poziv možda se i nije dogodio“, piše Bolton.
Bolton također tvrdi da je Trump zaustavio objavu izjave kojom se kritizira Rusija u povodu 10. obljetnice invazije Gruzije. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost piše da su ti potezi odraz Trumpovih „poteškoća da razdvoji osobne od službenih odnosa“.
Trump se razotkrio pitanjem je li Finska dio Rusije
Prije summita s Putinom u Helsinkiju, Trump je svoje savjetnike pitao je li Finska dio Rusije ili je li Finska „nekakav ruski satelit“.
Na putovanju prema Helsinkiju, Trump se zaustavio u Velikoj Britaniji kako bi se sastao s tadašnjom britanskom premijerkom Theresom May. Tijekom tog sastanka, njen je savjetnik za nacionalnu sigurnost, govoreći o trovanju Skripalja, rekao kako se radi o napadu na jednu nuklearnu silu. „Trump je potom pitao je li Velika Britanija nuklearna sila, a ja sam znao da to nije bila šala“, napisao je Bolton.
Bolton je rekao da je Trump u više navrata pomiješao afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija s njegovim prethodnikom Hamidom Karzaijem.
Trump je ljudima rekao da je Venezuela 'zapravio dio SAD-a' i želio ju napasti
Bolton piše da je u raspravama o rušenju režima Nicolasa Madura Trump „inzistirao na vojnim opcijama u Venezueli“, rekavši svojim savjetnicima da je ta zemlja „zapravo dio Sjedinjenih Američkih Država“. Tijekom sastanka u Pentagonu u ožujku 2019. godine, Trump je prozivao vojne lidere oko toga zašto je SAD vojno nazočan u Afganistanu i Iraku, ali ne i u Venezueli. Trumpovo opetovano inzistiranje na vojnoj opciji u svrgavanju Madura često je šokiralo njegove suradnike, zakonodavce i savjetnike, piše Bolton.
Na sastanku s republikancima na Floridi, „Trump je ponovno inzistirao na vojnoj opciji“, što je zapanjilo senatora Ricka Scotta i guvernera Rona Desantisa, dok je senator Marco Rubio, koji je već ranije čuo Trumpa kako govori o tome pitanju, „znao kako da pristojno odbije tu mogućnost“.
Trump je od državnog odvjetnika Billa Barra tražio da CNN-ove reportere 'strpa u zatvor'
Kad je procurila vijest o tajnom sastanku o Afganistanu u Trumpovom odmaralištu u Bedminsteru, Trump se požalio da je CNN izvijestio kako se summit održava, piše Bolton. Predsjednik je rekao savjetniku Bijele kuće Patu Cipolloneu da nazove glavnog državnog odvjetnika Billa Barra i prenese mu njegovu želju da „uhiti novinare, strpa ih na neko vrijeme u zatvor i onda zatraži da mu otkriju svoje izvore“.
0 ( + )
*
Vrhovni sud SAD-a presudio protiv Trumpa, odbili ukinuti program za djecu izbjeglice
Vrhovni sud SAD-a presudio protiv Trumpa, odbili ukinuti program za djecu izbjeglice
Index Vijesti
Foto: EPA
VRHOVNI sud SAD-a blokirao je odluku Trumpove administracije koja je ukinula program DACA. Radi se o programu koji je uveo Obama, a koji od deportacije štiti stotine hiljada imigranata koji su u SAD došli kao djeca.
Sud je odlučio s pet glasova za poništavanje odluke administracije i s četiri glasa protiv poništavanja odluke.
Presudni glas dao je sudac, koji je svojevremeno glasao i za ObamaCare, John Roberts.
Druga odluka protiv Trumpa u istom tjednu
Ovo je drugi put u tjedan dana da Vrhovni sud SAD-a glasa protiv odluke Trumpove administracije.
Podsjetimo, u ponedjeljak je Vrhovni sud SAD-a odlučio podržati LGBTQ osobe te je presudio da ih štiti zakon o civilnim pravima.
Kada se radi o presudi vezanoj za program DACA, u presudi stoji kako administracija nije dovoljno obrazložila zašto bi se program trebao ukinuti, javlja CNN.
Radi se o još jednom udarcu za Trumpovu vladu, kojoj je reforma imigrantskog sustava jedna od okosnica njihove politike.
Ipak, Trumpova vlada može opet pokušati ukinuti program, ovaj put s drugim objašnjenjem.