Europski parlament zatražio nove sankcije za Venezuelu, izrazili potporu Guaidou
Europski parlament zatražio nove sankcije za Venezuelu, izrazili potporu Guaidou
HINA
Foto: EPA
EUROPSKI parlament zatražio je sankcije za veći broj osoba odgovornih za represiju u Venezueli i potvrdio svoju potporu privremenom predsjedniku Juanu Guaidou.
U neobvezujućem tekstu za koji je glasalo 455 eurozastupnika (85 je bilo protiv i 105 suzdržano), poziva se "Europsko vijeće da uvede nove sankcije pojedincima u državnom vrhu odgovornima za povredu ljudskih prava i za progon".
Točnije, "vlasti EU-a trebaju ograničiti kretanje tih pojedinaca i članova njihovih obitelji, zamrznuti njihovu imovinu i ukinuti im vize", obrazlaže Europski parlament u priopćenju za medije.
Usto, ponavljaju "punu potporu legitimnom privremenom predsjedniku Juanu Guaidou".
Mogherini zaprijetila Maduru
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini još je u utorak zaprijetila režimu Nicolasa Madura da će produžiti popis sankcioniranih osoba ako pregovori koji se pod norveškim pokroviteljstvom trenutačno vode na Barbadosu, ne budu dali nikakvih rezultata.
Nekim istaknutim pojedincima režima Nicolasa Madura zabranjen je boravak i zaplijenjena im je imovina u EU.
Za donošenje novih sankcija potrebni su glasovi svih zemalja članica EU-a.
Premda nema nikakve stvarne ovlasti na diplomatskom polju, osim da upozorava javnost i pokuša utjecati na europsku izvršnu vlast, Europski parlament je već donio više dokumenata u kojima osuđuje venezuelsku krizu, ali je ovo prvi u novom sazivu.
Novi Europski parlament proistekao iz izbora održanih krajem svibnja, sada u svojim redovima ima španjolskog eurozastupnika Leopolda Lopeza Gila (EPP, desnica), oca Leopolda Lopeza, predstavnika venezuelske oporbe koji se sklonio u rezidenciju španjolskog veleposlanika u Caracasu.
Osvrnuli su se i na ljudska prava
Europarlamentarci su usvojili i rezolucije u kojima upozoravaju na poštovanje ljudskih prava u Hong Kongu, Rusiji i na granici SAD-a i Meksika.
Od vlasti Hong Konga su zatražili da odustane od izmjena zakona o izručenju koji je izazvao masovne prosvjede, te da odmah puste bez optužnica sve mirne prosvjednike. Prema predloženim izmjenama, stanovnici Hong Konga mogli bi ići u Kinu na suđenje, no čelnica Hong Konga Carrie Lam prošlog je tjedna objavila da odustaje od spornog zakona.
Europarlamentarci su od ruskih vlasti zatražili da bezuvjetno i odmah oslobodi sve nezakonito zatvorene ukrajinske državljane u Rusiji i na privremeno okupiranim područjima Ukrajine te da prestane onemogućavati rad aktivista za zaštitu okoliša.
Zastupnici su izrazili "duboku zabrinutost" zbog odnosa prema migrantima i tražiteljima azila, posebice prema djeci na granici SAD-a i Meksika te su od američkih vlasti zatražili da prestane razdvajati obitelji i svim privedenim migrantima osigura temeljna prava.
0 ( + )
*
SAD izbacio Tursku iz programa F-35 zbog kupnje ruskih raketa
SAD izbacio Tursku iz programa F-35 zbog kupnje ruskih raketa
F.Š.
Foto: EPA
SJEDINJENE Države jučer su objavile vijest o izbacivanju Turske iz programa F-35, u potezu koji je bio očekivan nakon što je Ankara prošli tjedan kupila napredni ruski raketni sustav obrane.
Prvi dijelovi zračnog obrambenog sustava S-400 poletjeli su iz Moskve u vojnu bazu Murted sjeverozapadno od Ankare prošli tjedan, što je Washington mjesecima nastojao spriječiti, javlja Reuters.
Odlučnost u suspendiranju Turske
"SAD i drugi partneri u programu F-35 složni su u odluci da suspendiraju Tursku i službeno je uklone iz programa", izjavila je podtajnica američkog ministarstva obrane za nabavku i održivost Ellen Lord.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da nije riječ o pravednom potezu te da bi mogao utjecati na odnose dviju zemalja.
Lord je izjavila da će uklanjanje lanca naprednih mlažnjaka stajati SAD između 500 i 600 milijuna dolara te da će Turska biti na velikom gubitku s obzirom na to da je SAD uložio 9 milijardi dolara kao vojnu pomoć Turskoj u sklopu programa.
"F-35 ne može postojati zajedno uz ruski raketni sustav koji će uvelike koristiti svoju priliku da uči o naprednosti NATO-ove vojne tehnologije", stoji u izjavi Bijele kuće.
Mlažnjaci F-35 ubrajaju se u najsofisticiranije oružje tog tipa koje SAD i njegovi saveznici u NATO-u imaju.
Washington je izrazio zabrinutost zbog turske nabavke ruskog S-400 sustava tvrdeći da će Rusija doći preblizu stjecanju informacija o NATO-ovom zračnom sustavu obrane.
Zategnuti odnosi
Tursko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Washington "da ispravi pogrešku koja bi mogla nanijeti nepopravljivu štetu odnosima između dviju zemalja".
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je zabrinutost zbog izbacivanja Turske iz programa F-35, istodobno ističući da ruski sustav S-400 neće moći biti integriran u postojeće NATO-ove sustave koje Turska ima na raspolaganju.
Odnosi Turske i SAD-a već su dulje zategnuti zbog američke podrške kurdskim snagama u Siriji koje Turska vidi kao neprijatelje.
Pentagon je iz tog razloga već imao planove o izbacivanju Turske iz programa, što je pokazao i slanjem turskih pilota kući.
Turska će ostati bez 100 F-35 mlažnjaka koje je bila odlučila kupiti.
SAD već ima planove o prodaji mlažnjaka u pet drugih država, uključujući Rumunjsku, Grčku i Poljsku, s ciljem jačanja saveznika na istočnim granicama NATO-a.
Podtajnik američkog ministarstva obrane za politiku David Trachtenberg izjavio je: "Naše strateško partnerstvo s Turskom ostaje na snazi. Ovo je poseban odgovor na posebnu akciju."
0 ( + )
*
VIDEO U Bugarskoj se održava velika vojna vježba "Platinum Lion 2019"
VIDEO U Bugarskoj se održava velika vojna vježba "Platinum Lion 2019"
K.D.
Screenshot: Ruptly/Index
JEDANAESTI je dan međunarodne vojne vježbe "Platinum Lion 2019". Vojne jedinice iz nekoliko država sudjeluju u ovoj vježbi koja se odvija u jednoj od najvećih vojnih baza nedaleko od bugarskog Novog Sela.
U vježbi su korišteni helikopteri i tenkovi, a vojnici su sudjelovali u simuliranim vojnim situacijama.
Zapovjednik bugarske kopnene vojske Valeri Tsolov navodi kako se vježba može opisati dvjema riječima - kompatibilnost i trening.
Države koje sudjeluju u "Platinum Lionu" su Albanija, Bugarska, Gruzija, Rumunjska, Srbija, Moldavija i SAD, a vježba će trajati do sutra.
0 ( + )
*
U bombaškom napadu u Afganistanu ubijeno 12 ljudi, deseci ozlijeđenih
U bombaškom napadu u Afganistanu ubijeno 12 ljudi, deseci ozlijeđenih
HINA
Ilustracija: EPA
DVANAESTERO ljudi je ubijeno, a više od 80 ozlijeđeno u eksploziji dvije autobombe koje su detonirali talibanski borci na ulazu ispred policijskog sjedišta u afganistanskom gradu Kandaharu, priopćili su policijski i zdravstveni službenici.
Nakon eksplozije napadači su zapucali iz vatrenog oružja te su se sukobili sa sigurnosnim snagama, rekao je Tadeen Khan, načelnik policije tog južnog grada. Napad je bio usmjeren na policijsku jedinicu za borbu protiv narkotika, rekao je Khan.
Svjedoci su rekli da su se, nakon prve eksplozije, mogle čuti još tri eksplozije te se pucnjava nastavila. Policija je ogradila područje dok su prolaznici bježali. Ubijeni su i pripadnici policije i civili, saopštio je Bahir Ahmadi, glasnogovornik guvernera okruga.
Dežurni liječnik u okružnoj bolnici u Kandaharu rekao je da je u bolnicu dovedeno 83 ozlijeđenih, većinom civila. Talibani su u izjavi poručili kako su njihovi borci detonirali bombu te se sukob nastavio nakon što su neki od njih ušli u policijsko sjedište.
Sukobi militanata ne jenjavaju
Kandahar je bio sjedište talibana dok su vladali Afganistanom od 1996., sve dok ih koalicija pod vodstvom SAD-a nije svrgnula 2001. godine.
Militanti se i dalje sukobljavaju, a iako su američki dužnosnici i talibani raspravljali o mirovnom sporazumu od kraja prošle godine kako bi okončali rat, nasilje se nije smanjilo. Najmanje je 20 pripadnika afganistanskih vojnih snaga ubijeno u zasjedi talibana u okrugu Abkamari u zapadnoj pokrajini Badghis.
Talibani su također ubili afganistanskog zapovjednika u središnjem Afganistanu. Mateen Mujtaba, koji je predvodio vojnu postrojbu u pokrajini Ghazni, provodio je sigurnosnu provjeru u okrugu Qarabagh kada je na njega zapucao afganistanski vojnik.
Dužnosnici su rekli da je vojnik bio špijun militantne islamističke skupine.
0 ( + )
*
Autobusna nesreća na istoku Turske, poginulo sedamnaestero migranata
Autobusna nesreća na istoku Turske, poginulo sedamnaestero migranata
HINA
Foto: Google Maps
SEDAMNAESTERO ljudi je poginulo, a pedesetero je ozlijeđeno nakon prevrtanja autobusa koji je prevozio migrante u istočnoj pokrajini Van u Turskoj, rekao je guverner provincije.
Autobus je sletio niz padinu i upao u riječno korito u blizini Erceka u okrugu Ipekyolu, 60 kilometara od granice s Iranom, citira državna novinska agencija Anadolu Mehmeta Emina Bilmeza, guvernera Vana.
Ozlijeđeni su trenutno na intenzivnoj njezi
Bilmez je rekao kako je turski vozač također poginuo, no nije poznato koje su nacionalnosti bili ostali putnici.
Rekao je da su ozlijeđeni prevezeni u nekoliko bolnica u gradu Vanu. "Sedmero ozlijeđenih je na intenzivnoj njezi. Ako bog da, broj poginulih neće se povećati", dodao je.
Državna televizija TRT objavila je snimku na kojoj se vide ljudi okupljeni oko bijelog autobusa i spasioci koji iznose ranjene i tijela poginulih.
Grad Van nalazi se na ruti preko koje migranti iz zemalja poput Afganistana, Pakistana i Bangladeša pokušavaju doći u Europu.
0 ( + )
*
Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti
Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti
F.Š.
Foto: EPA
JAVNO zaduživanje u Velikoj Britaniji moglo bi se udvostručiti u slučaju izlaska iz EU-a bez dogovora, tvrdi britanski Ured za proračunsku odgovornost (OBR).
U slučaju Brexita postignutog bez dogovora, javni dug mogao bi porasti na 60 milijardi funti, dok bi u slučaju Brexita s dogovorom taj iznos bio 29,3 milijarde funti, javlja BBC.
Moguća recesija
Navedeni scenarij zasniva se na pretpostavci da bi izlazak bez dogovora Veliku Britaniju odveo u recesiju.
Britanija službeno napušta EU 31. oktobara ove godine.
Šanse za izlazak bez dogovora nedavno su porasle nakon što su oba kandidata za čelno mjesto u Konzervativnoj stranci dala podršku takvoj opciji.
Prognoze OBR-a
OBR, koji je osnovan s ciljem samostalne analize britanskih javnih financija, u prvoj se procjeni scenarija izlaska bez dogovora poslužio analizom IMF-a prema kojoj će britansko gospodarstvo oslabjeti za 2% u 2020., da bi se 2021. oporavilo.
Navedeno će uslijediti nakon uvođenja tarifa od 4% na proizvode iz EU-a.
"Povišena nesigurnost i opadanje samopouzdanja" nanijet će štetu investicijama, dok će "trgovinske barijere dodatno otežati izvoz", stoji u izvješću OBR-a.
"Ova dva čimbenika zajedno Veliku Britaniju vode u recesiju, pri čemu će bitno pasti cijena imovine i vrijednost funte", dodano je.
Tu su i rizik od inflacije te povećanje zaduženosti javnog sektora za 12% do 2024.
OBR je dodao da ovo nije najvjerojatniji scenarij, kao ni najgori mogući, te da oba konzervativna kandidata nude prijedloge koji bi "u slučaju primjene, povećali zaduženost vlade za više desetaka milijardi funti".
Mišljenja političara
Prognoza OBR-a pokazala se blažom od one Bank of Englanda te britanske državne riznice, prema kojima Britaniji prijeti pad BDP-a od 8% i recesija gora od one 2008., kao i udarac gospodarstvu od 90 milijardi funti do 2035.
Euroskeptični političari, poput Jacoba Reesa-Mogga, ovakve prognoze nazivaju "bedastima" i čak predviđaju rast britanskog gospodarstva nakon izlaska iz EU-a.
Čelna osoba britanske državne riznice Philip Hammond ustvrdio je, pak, "da bi i najblaži oblik izlaska bez dogovora bio veliki udarac za britansko gospodarstvo", kritizirajući pritom vodeće ljude Brexita koji ga "žele učiniti još težim".
Žestoke kritike na račun konzervativne vlade uputili su i ljudi iz dviju vodećih oporbenih stranaka, pri čemu je laburist John McDonnel rekao da "će Brexit bez dogovora ostaviti neizbrisiv trag na britanskom gospodarstvu i javnim financijama te da dolazi kao posljedica promašenog pristupa u gospodarstvu u posljednjih 9 godina".
Jeremy Hunt i Boris Johnson, kandidati za nasljednika Therese May na mjestu premijera, pooštrili su svoje stavove o Brexitu po pitanju granice tvrdeći da je jedino rješenje "tvrda granica" između UK i EU-a na području otoka Irske.
Vodeći pregovarač EU-a o pitanju Brexita Michel Barnier izjavio je da je "prijedlog sporazuma kakav je nudila Theresa May i kakav je triput bio odbačen, bio jedini način da Britanija uredno napusti EU".
0 ( + )
*
Stišale se napetosti u Perzijskom zaljevu, cijene nafte stabilne
Stišale se napetosti u Perzijskom zaljevu, cijene nafte stabilne
HINA
Foto: EPA
CIJENE nafte stabilizirale su se na međunarodnim tržištima ispod razine od 64 dolara nakon stišavanja napetosti u Perzijskom zaljevu i mješovitih podataka o zalihama u SAD-u.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,67 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 56,71 dolara.
Tržišta je uznemirila vijest da je Iran u Perzijskom zaljevu zaplijenio strani tanker. Napetost je jenjala nakon što je Teheran objavio da je brod krijumčario gorivo, prevozeći oko 6.200 barela nafte.
Posrijedi je brod koji je otegljen nakon što je poslao poziv u pomoć. Američki dužnosnici izjavili su da nisu sigurni je li tanker zaplijenjen ili spašen.
Velika Britanija poručila je prije nekoliko dana da namjerava braniti svoje brodarske interese u regiji. Zapovjednik američkog centralnog zapovjedništva general Kenneth McKenzie kazao je nakon učestalih napada na tankere da će SAD "agresivno" osiguravati slobodan promet u Perzijskom zaljevu.
"Reakcija cijena ponovo pokazuje da sukob na Bliskom istoku ni izdaleka nije riješen i napetosti bi se u svakom trenu mogle rasplamsati. No nafta se i dalje isporučuje pa će se cijene nakon kratkotrajnog skoka vjerojatno ponovo stabilizirati", smatra analitičar švicarske banke UBS Giovanni Staunovo.
Nestalni podaci o zalihama nafte
Podaci američke vlade o zalihama u prošlom tjednu bili su mješoviti. Tako su zalihe sirove nafte pale za 3,1 milijun barela, ali su zalihe benzina na vrhuncu sezone vožnje u SAD-u porasle za 3,6 milijuna barela. Porasle su i zalihe derivata, uključujući lož-ulje, i to za 5,7 milijuna barela.
Povećanje zaliha benzina "posebno je neobično s obzirom na to da je riječ o tjednu nakon produljenog vikenda zbog Dana nezavisnosti", upozoravaju analitičari njemačkog Commerzbanka.
Cijene je zakočila i prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će Kini uvesti dodatne carine. Nervoza se stišala tek nakon vijesti o nastavku razgovora Kine i SAD-a kako bi se riješio trgovinski rat koji usporava globalni gospodarski rast.