Trump na udaru zbog "mržnjom nabijene retorike prema muslimanima"
Trump na udaru zbog "mržnjom nabijene retorike prema muslimanima"
Foto: Hina
NAKON prijepornih izjava o Meksikancima i ilegalnim imigrantima, milijarder Donald Trump, republikanac trenutno s najviše izgleda da dobije nominaciju republikanaca za utrku u Bijelu kuću, usred polemike o muslimanima nije reagirao na islamofobne izjave koje su demokrati nazvali rasizmom.
Trump je u četvrtak u New Hamsphireu odgovarao na pitanja iz publike i nije ispravio netočne tvrdnje muškarca koji je ustvrdio da su muslimani problem za Sjedinjene Države, da je predsjednik Barack Obama musliman i nije Amerikanac, da u SAD-u postoje logori za uvježbavanje muslimana koji žele pobiti Amerikance te je pitao Trumpa kada "ćemo ih se otarasiti?"
"Mnogi ljudi to govore, mnogi ljudi kažu da se loše stvari tamo odvijaju. Pozabavit ćemo se time i mnogim drugim stvarima", odgovorio je Donald Trump i brzo prešao na drugo pitanje.
Trump nije rekao da je Obama musliman, ali nije ni ispravio neistinite izjave. Predsjednik Obama je kršćanin i sama ta činjenica za demokrate je prešutno odobravanje islamofobnog diskursa i urbanih legendi o porijeklu američkog predsjednika.
Mržnjom nabijena retorika
Takva komunikacija naginje ksenofobiji, drže demokrati o Trumpu koji, prema anketama, ima najviše izgleda, 30 posto, dobiti stranačku nominaciju za utrku u Bijelu kuću.
"Mržnjom nabijena retorika prema muslimanima uznemirujuća je", rekla je Hillary Clinton, bivša državna tajnica i favoritkinja demokrata za predsjedničku utrku.
Predsjednica demokratske stranke Debbie Wasserman Schultz izjavila je da "Rasizam Donalda Trumpa, republikanskog favorita, nema granica".
Čekaju se reakcije republikanca na Trumpove izjave. Chris Christie, guverener New Jerseya i također potencijalni republikanski kandidat, osudio je Trumpovo ponašanje rekavši da bi on, da je bio na Trumpovu mjestu, odgovorio da je predsjednik Obama kršćanin i da je rođen u SAD-u.
Prema američkom zakonu za predsjednika se ne može natjecati osoba koja nije rođena u SAD-u.
Trump je ranije rekao da bi on deportirao sve ilegalne useljenike, a one koji stižu iz Meksika opisao je kao kriminalce i silovatelje.
Gadafijevo proročanstvo: Mediteran će postati more kaosa, u Europu će krenuti milijuni izbjeglica
Gadafijevo proročanstvo: Mediteran će postati more kaosa, u Europu će krenuti milijuni izbjeglica
Foto: FAH
SAMO nekoliko mjeseci prije nego što je pogubljen, bivši libijski čelnik Moamer Gadafi uputio je Zapadu crno proročanstvo - istaknuo je kako će u Europu nahrliti milijuni izbjeglica, što će iznenaditi europske političare, pišu Nezavisne novine.
Još 2011. godine Gadafi je upozorio kako bez jedinstvene i stabilne Libije neće biti nikoga da obuzda velik broj migranata iz Afrike i Bliskog istoka koji će krenuti prema Europi.
"Milijuni crnaca preko Mediterana mogu prijeći u Francusku i Italiju, ali Libija igra ulogu u sigurnosti na Mediteranu“, rekao je Gadafi za France24.
Mediteran kao more kaosa
Gadafijev sin Saif, kojega se nekada smatralo njegovim nasljednikom, a koji danas čeka na izvršenje smrtne kazne, ponovio je slične prognoze.
"Libija može postati Somalija Sjeverne Afrike, Mediterana. Vidjet ćete gusare na Siciliji, u Lampeduzi. Vidjet ćete milijune ilegalnih imigranata. Teror će biti pred vratima", naglasio je.
"Mediteran će postati more kaosa", dodao je.
Zapad se oglušio na njegova upozorenja. Pokrenuta je vojna intervencija kako bi se Gadafija zbacilo s vlasti, a proročanstva autoritarnog diktatora ostvarila su se, zaključuju Nezavisne novine.
Cipras najavio izbornu pobjedu koja će osnažiti solidarnost i europsku ljevicu
Cipras najavio izbornu pobjedu koja će osnažiti solidarnost i europsku ljevicu
Foto: Hina
POBJEDA Sirize, stranke radikalne ljevice u nedjelju u Grčkoj bit će "odlučujući rezultat" za Europu i "poruka" drugim zemljama podvrgnutima politici oštre štednje, poručio je u petak bivši premijer Aleksis Cipras na posljednjem skupu prije prijevremenih izbora na kojima, prema zadnjim anketama, njegova stranka ostvaruje tanku prednost.
"Odlučujući rezultat za Europu (...) poruka naše pobjede stići će do Pabla (Iglesiasa) u Španjoskoj i (Gerryja) Adamsa u Irskoj te do premijera Napredne stranke u Portugalu", poručio je Cipras u Ateni.
Ciljao je na skorašnje izbore u tri zemlje eurozone koje su, kao i Grčka, pogođene dužničkom krizom i podvrgnute politici oštre štednje.
Rezultati šest anketa objavljenih u petak navečer daju Sirizi tanku prednost od 2,5 posto u odnosu na protivničku stranku Nove demokracije Vangelisa Meinmarakisa, prenosi agencija Reuters.
Dosadašnje su ankete davale jednak postotak objema strankama, a nijednoj 38 posto potrebnih glasova da osvoji parlamentarnu većinu. Najnoviji rezultati, čini se, idu u prilog tezi da je velika skupina tih pristaša spremna glasati za Sirizu, piše Reuters.
Europa štednje ili Europa solidarnosti i demokracije?
Cipras je pozvao hiljade svojih pristaša okupljenih na trgu Sintagma pred parlamentom da glasuju za Sirizu "kako bi ljevica pobijedila u Grčkoj, kako bi se nada održala u Španjolskoj".
"Ne samo da će Siriza pobijediti u nedjelju već će u ponedjeljak dobiti mandat da sastavi stabilnu i jaku vladu i pogura reforme", rekao je Cipras.
Pozvao je birače da izađu na izbore i glasaju za ljevicu, "jedinu stranku koja može bolje pregovarati s dužnicima o teškom pitanju javnog duga".
Analitičari tvrde de će izbore odlučiti neodlučni birači, njih 17 posto.
Cipras je progovorio i o useljeničkoj krizi koja pogađa Grčku rekavši da je ljevica jedina nada da se održi "načelo solidarnosti u Europi" i da se bori protiv "mržnje i katastrofe".
"Hoćemo li Europu štednje ili Europu solidarnosti i demokracije", zapitao je okupljene pristaše.
Strani novinari: Hrvatska učinila nezamislivo i natjerala Mađarsku da otvori granicu
Strani novinari: Hrvatska učinila nezamislivo i natjerala Mađarsku da otvori granicu
Screenshot: BBC News
STRANI novinari u javljanjima s hrvatske granice govore kako je "Hrvatska učinila nezamislivo - natjerala Mađarsku da otvori granicu", javlja Indexov reporter s terena. Kriza je privukla svjetske medije u Hrvatsku te je tako niz njih danas popratio izjave premijera o kriznoj situaciji u zemlji.
BBC News trenutno na naslovnici ima izjavu premijera Zorana Milanovića koji kaže kako "Hrvatska pušta izbjeglice dalje i neće ih zadržavati".
"Hrvatska ovaj teret više ne može i neće prihvaćati, dok drugi okreću glavu od toga, provjeravaju što se događa u Hrvatskoj po metodi 'brigo moja prijeđi na drugoga", rekao je Milanović.
Kazao je da su izbjeglice u Hrvatsku dobrodošle, kroz Hrvatsku mogu proći i ići dalje, jer je njihovo odredište sjever Europe. Ljude se, rekao je, više ne može popisivati i smještati", rekao je Milanović na press konferenciji.
"Ljudi koji dolaze neće se moći zadržavati u Hrvatskoj, osim da im damo vodu, hranu i zbrinemo ih ako su bolesni", dodao je.
Reuters i Tanjug popratili Milanovića
"Hrvatska ovaj teret više ne može i neće prihvaćati, dok drugi okreću glavu od toga, provjeravaju što se događa u Hrvatskoj po metodi 'brigo moja prijeđi na drugoga", prenosi Milanovićeve riječi Reuters i dodaje da je hrvatski premijer jasno rekao da se "ljudi koji dolaze neće moći zadržavati u Hrvatskoj, osim da im damo vodu, hranu i zbrinemo ih ako su bolesni".
Tanjug također naglasak stavlja na izjavu premijera da su hrvatski kapaciteti mali te da se ljude više ne može popisivati i smještati, stavljajući u prvi plan i njegov poziv Europskoj uniji da shvati da Hrvatska neće biti "hot spot".
"To drugim riječima znači da bi Hrvatska bila sabirni centar izbjeglica i migranata u Europi. To se skriva pod tim imenom", prenosi Tanjug Milanovićevo upozorenje i odlučnost da "Hrvatska to neće biti".
"Imamo srce, ali i mozak", prenose s tim u vezi agencije riječi šefa hrvatske vlade.
France Presse, STA, Ansa, APA i Beta također pišu o Milanoviću
France Presse, STA, Ansa, APA i Beta ističu da je Milanović najavio da će se izbjeglice i migrante koji ulaze u Hrvatsku uputiti do granice s Mađarskom i Slovenijom.
"Ljudi koji dolaze neće se moći zadržavati u Hrvatskoj (...) ne vidim gdje je problem da ljudi prođu kroz Sloveniju ili Mađarsku", prenose agenciju njegovu izjavu i riječi da su "izbjeglice dobrodošle, kroz Hrvatsku mogu proći i ići dalje, jer je njihovo odredište sjever Europe". Beta pritom ističe da je Milanović kazao da je "Mađarska bliža" od Slovenije.
Tanjug prenosi i riječi premijera koji je kazao da Europa bira koga će uzeti, a koga ne, kao i to da su poruke Angela Merkel dovele do pojačanog priljeva ljudi.
"Angela Merkel je pozvala ljude i oni su sada nagrnuli", prenosi Tanjug Milanovića.
Zapažena i izjava o tome da se neće graditi ograde
Agencije javljaju i da je Milanović poručio da Hrvatska neće graditi zidove ni žičane ograde na svojim granicama niti huškati pse na migrante.
Beta prenosi i odgovor Milanovića na kritike srbijanskog ministra Aleksandra Vulina, izjavivši da "nema što reći, osim da orao ne lovi muhe, a mi smo orao".
Vulin je, naime, prozvao Hrvatsku zbog zatvaranja sedam graničnih prijelaza i zaprijetio tužbom pred međunarodnim sudom.
S druge strane mađarske ograde: "Hvala Bogu za Orbana!"
S druge strane mađarske ograde: "Hvala Bogu za Orbana!"
Foto: Hina
VIKTOR Orban možda uživa gnjev pobornika ljudskih prava zbog podizanja ograda na granicama s Hrvatskom, Srbijom i Rumunjskom, ali njegova politika je dobro prihvaćena u pograničnom mađarskom gradiću Roszke gdje je zaustavljen priljev imigranata kroz polja kukuruza i suncokreta, piše Reuters.
Kritičari desničarskog premijera kažu da ograda sa Srbijom krši međunarodni zakon, ali brojni Mađari na granici misle da cilj opravdava sredstvo.
"Hvala Bogu da je Viktor Orban naš premijer," rekao je 46-godišnji prodavač cvijeća na lokalnoj tržnici koji se predstavio kao Istvan. "On ne mora biti voljen, ali ono što čini je dobro".
Ponavljajući Orbanov stav da je riječ o obrani "kršćanskih država" protiv uglavnom muslimanskih migranata s Bliskog istoka, Afrike i Aizje, Istvan kaže: "Zasad se čini da je Mađarska najkršćanskija od sviju".
Val izbjeglica u Mađarsku se nakon zatvaranja granice u samo dva dana pretvorio u kapanje, piše Reuters, u srijedu je zbog ilegalnog prelaska ograde uhapšeno tek nekoliko stotina ljudi kojima prijeti zatvor ili progon.
Izbjeglice su još u srijedu povele sukobe i bacale kamenje na policiju, no već u četvrtak privremeni kampovi su se počeli prazniti, a ljudi krenuli na alternativnu rutu u EU preko Hrvatske.
Prema novim pravilima Orbanove vlade, veliku većinu izbjeglica koje ne zatraže azil u Mađarskoj čeka progon u roku od nekoliko sati. Premijer od početka godine upozorava na rizik da će muslimani brojčano nadjačati europske katolike, a kampanja je popraćena oglasima koji izbjeglicama poručuju da moraju poštivati mađarsku kulturu i ruke držati podalje od lokalnih poslova.
Šef UN-a za ljudska prava u četvrtak je osudio "ksenofobna i protumuslimanska gledišta za koja se čini da su u srcu aktualne politike mađarske vlade," ali ona očito uživa podršku dobrog dijela Mađara koji drže da plaćaju cijenu zbog suviše tolerantnog zapada i neuspjeha Grčke da provede europske zakone registracijom izbjeglica koje su stupile na njen teritorij iz Turske.
Osam od deset
Anketa think-tanka Szazadveg, koji je blizak Orbanovoj vladi, sugerira da je njegova popularnost porasla u rujnu, uglavnom na poziciji desnog centra, i iznosi 48 posto, nakon 43 u srpnju i 40 posto u prošlom studenom.
No, postotci ne otkrivaju čitavu priču, pa su brojni mađarski aktivisti prihvatili izbjeglice prije podizanja ograde, donoseći im hranu, vodu i odjeću.
Ograda je "tragedija", kaže 67-godišnja Judit, baka petero djece. "Ja se ne slažem s vladom u rješavanju problema jer sam izbjeglice vidjela izbliza, svakog dana, i bilo je bolno za srce vidjeti toliko djece i razdvojenih obitelji".
Drugi se pitaju zašto oštre mjere nisu donesene ranije. "Ja mislim da su ovi koraci poduzeti kad ih je dnevno počelo pristizati 40 do 50 mi sad ne bi bili suočeni s ovako velikim problemom koji udara čitavu Europu," kaže Gyorgy, sjedokosi muškarac oslonjen na košaru s cvijećem.
Mihaly, 58-godišnjak koji se također našao na tržnici, govori da osjeća žaljenje za mladu djecu koja su krenula na često opasno putovanje da pobjegnu od rata i neimaštine, ali misli da je vlada u pravu, iako pritom kritizira troškove podizanja ograde.
"Da su s tim novcem postavili poštene granične patrole, s njim bi godinu i pol mogli plaćati ljude da brane granicu s oružjem, kao prije," rekao je.
Prodavači na tržnici su u proteklim mjesecima vidjeli brojne izbjeglice na putu kroz polja i šume, nekima su pomogli s hranom i odjećom, kaže Gyozo, okružen svježim ružama. No, dodaje da je situacija postala "nepodnošljiva" i za Orbanov odgovor na izbjegličku krizu daje ocjenu 8 od 10.
"Nije 10, jer su (situaciju) možda mogli prepoznati ranije," kaže.
"Taktički i praktični razgovori" o Siriji u prvom izravnom susretu američkog i ruskog ministra obrane
"Taktički i praktični razgovori" o Siriji u prvom izravnom susretu američkog i ruskog ministra obrane
Foto: GettyImages
AMERIČKI ministar obrane i njegov ruski kolega, koji se još nikada nisu izravno susreli, razgovarali su u petak o Siriji i dogovorili se da će nastaviti te razgovore i u budućnosti, objavio je Pentagon.
Ministri Ashton Carter i Sergej Šojgu imali su "konstruktivan razgovor" i "dogovorili su da će nastaviti razgovarati" o razmjeni informacija o vojnim aktivnostima u različitim dijelovima Sirije te o "kampanji protiv Islamske države", kaže se u priopćenju Pentagona.
Pentagon napominje da Carter nije nikada razgovarao sa svojim ruskim kolegom otkako je preuzeo dužnost u februaru 2015. Izravni odnosi između njihovih vojski također su prekinuti već mjesecima.
Bijela kuća objavila je u četvrtak da se SAD otvorio za "taktičke i praktične razgovore" s Rusijom u pogledu Sirije, ne precizirajući hoće li ih voditi civili ili vojnici niti na kojoj će se razini odvijati.
Rusija je ta koja je predložila Washingtonu pokretanje dijaloga "između vojski" o sukobu u Siriji, ponajprije kako bi se izbjegli incidenti između njihovih oružanih snaga na terenu, rekao je u srijedu John Kerry.
Šveđani uveli šestosatno radno vrijeme, a nisu smanjili plaće
Šveđani uveli šestosatno radno vrijeme, a nisu smanjili plaće
Foto: 123rf
ŠVEĐANI su shvatili da su im radnici produktivniji ukoliko im je radno vrijeme kraće, pa su ga skratili za dva sata. Zapošljavaju i nove ljude kako posao ne bi patio, a plaće nisu smanjili, piše Guardian.
Eksperiment sa skraćenim radnim vremenom proveli su u staračkom domu, htjeli su vidjeti hoće li zbog dva sata rada manje medicinskom osoblju porasti kvaliteta rada i učinkovitost. Dva sata je učinilo drastičnu razliku. Na kraće radno vrijeme prebacili su ih u februaru, a plaća im je ostala ista.
"Prije sam cijelo vrijeme bila iscrpljena, došla bi kući i legla na kauč. Ali, sad imam puno više energije za rad i za obiteljski život", rekla je Lise-Lotte Pattersson, jedna od 82 medicinske sestre u staračkom domu u Goteborgu.
Imaju samo bolje rezultate
Ovaj je test nagnao i druge poslodavce da učine isto, a je tako Odjel ortopedske kirurgije Sveučilišne bolnice u Goteborgu skratio radno vrijeme za dva sata, a isto su učinila i dva odjela jedne bolnice na sjeveru Švedske.
Trend u toj razvijenoj i za život poželjnoj zemlji nije ograničen samo na javni sektor, već su i privatni poduzetnici postali svjesni da kraće radno vrijeme povećava produktivnost radnika.
Zbog skraćivanja radnog vremena gore spomenuti starački dom morao je zaposliti još 41 osobu, no to im ne predstavlja problem.
Raste i profit
"Sad je puno bolje, a standard skrbi o štićenicima je veći. Od 1990. godine imali smo više posla i manjak ljudi, to više nećemo raditi. Prije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtijeva konstantnu budnost i kreativnost. Ne možemo dopustiti da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas", rekla je Lise-Lotte Pettersson.
Toyota servisni centar u Goteborgu radno je vrijeme skratio na 6 sati još prije 13 godina, a plaću nisu smanjivali. Tu odluku nikad nisu požalili. Klijenti su prije te odluke bili nezadovoljni, jer su radnici pod stresom često griješili. Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenika porastao za čak 25 posto.
