Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Milanović otišao na sjednicu UN-a u New York, pozvao i Kolindu
Milanović otišao na sjednicu UN-a u New York, pozvao i Kolindu
Index Vijesti
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREDSJEDNIK Zoran Milanović otputovao je u petodnevni posjet SAD-u. Sudjelovat će u zasjedanju Opće skupštine UN-a. Već sutra će se sastati s hrvatskom zajednicom i glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.
Kako doznaje Dnevnik Nove TV, u Ameriku je na poziv Milanovića otputovala i Kolinda Grabar-Kitarović. Iako neće biti dio službene delegacije, kao bivša predsjednica u vrijeme zasjedanja UN-a odradit će dio neformalnih sastanaka.
"Obavljam dužnosti u području međunarodnih odnosa, sigurnosne politike i drugih elemenata u sklopu programa rada Ureda bivše predsjednice", rekla je Grabar-Kitarović.
Kolinda: Troškove puta snosim sama
I dok je Milanović u Ameriku otputovao danas, Grabar-Kitarović je stigla jučer. Kako nije dio službene, već neslužbene delegacije troškove puta, tvrdi ona, snosi sama. Do sada aktualni predsjednici nisu baš prakticirali surađivati s prethodnicima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Mislim da predsjedniku Milanoviću treba čestitati na takvom jednom iskoraku, malom, ali u dosadašnjoj praksi velikom. Mislim da to dokazuje jednu zrelost demokracije u Hrvatskoj, a pokazuje i državnički pristup predsjednika Milanovića i bivše predsjednice", rekao je Miomir Žužul, bivši veleposlanik u SAD-u.
Grabar-Kitarović će danas odraditi sastanke u Nacionalnoj zakladi za demokraciju, a sljedeći će tjedan presjedati panelom oko Afganistana u organizaciji ureda za veterane.
"Ona je dok je radila u NATO-u i kao predsjednica imala dosta uvida u to što se događa tamo i drugo je, pogotovo povezano s Afganistanom, pitanje sudbine žena i obitelji. Imati u svojoj delegaciji nekoga iz vlastite države tko je uz to i bivši predsjednik i tko se dobro razumije u ta pitanja, ja mislim da je to jako dobra odluka predsjednika", kazao je Žužul.
0 ( + )
*
Više policije nego prosvjednika na skupu Trumpovih obožavatelja pred Kongresom
Više policije nego protestanata na skupu Trumpovih obožavatelja pred Kongresom
Index Vijesti
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POLICIJA oko američkog Kapitola danas je brojčano nadmašila prosvjednike koji su došli podržati osobe sudski gonjene jer su 6. siječnja nasilno ušle u to središte američke demokracije u pokušaju da zaustave potvrdu izborne pobjede Joea Bidena.
Između 100 i 200 protestanata pojavilo se u središtu američke prijestolnice, a dio njih nosio je zastave desničarske skupine Three Percenters, prenosi agencija Reuters.
Ta se skupina nazvala po navodnom postotku ukupnog stanovništva koje se uspješno usprotivilo britanskoj vlasti tokom Američke revolucije.
Stiglo puno manje od očekivanog broja ljudi
No u subotu je pred Kapitol stiglo puno manje od 700 ljudi, koliko su organizatori skupa očekivali.
Stotine pripadnika snaga sigurnosti patrolirale su područjem Kapitola, ustanove koja je zaštićena i 2.44 metra visokom ogradom, ponovno postavljenom nakon šest mjeseci.
U stanju pripravnosti bilo je stotinu pripadnika Nacionalne garde.
"Ovo je pitanje pravde"
Na skupu su govorili pobornici bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, kritiziranog da je 6. siječnja potaknuo hiljade da uđu u Kapitol, gdje je trajalo potvrđivanje izborne pobjede Joea Bidena koju je republikanac proglasio prevarom.
Njegovi pristaše u subotu su insistirali na tome da su ti prosvjednici, protiv kojih su podignute optužnice, "politički zatvorenici".
"Ovo je pitanje pravde i različitog tretmana", rekao je Matt Braynard, organizator skupa koji se slaže s Trumpovim tvrdnjama o izbornoj krađi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Organizatori skupa "Pravda za 6. siječnja (J6)" (prema engl. Justice for January 6) rekli su da očekuju mirno okupljanje, no šef policije američkog Kapitola J. Thomas Manger u petak je rekao "da su s tim događajem povezane prijetnje nasiljem" i da će se policija angažirati na sprječavanju sukoba između Trumpovih pristaša i njihovih protivnika.
Što se dogodilo 6. siječnja?
Više od 600 ljudi optuženo je za sudjelovanje u nasilju 6. siječnja. Tog su dana poginule četiri osobe. Policijski dužnosnik Kapitola kojega su prosvjednici napali preminuo je dan poslije, a još četvorica policajaca koji su sudjelovali u obrani Kapitola poslije su počinila samoubojstvo.
Gotovo 50 ljudi dosad se izjasnilo krivima po optužbama vezanim uz nasilje, a devet ih je priznalo da su počinili teška kaznena djela.
Prema sudskim dokumentima, većina optuženika puštena je na slobodu te ih čeka suđenje, no oko 75 ih je još u pritvoru.
Članovi desničarskih skupina Proud Boys, Oath Keepers i Three Percenters su među optuženima za nasilni upad u zgradu.
I dok su stotine nasilnika uhapšene zbog sudjelovanja u neredima, a neki od njih su 6. siječnja ponosno objavili fotografije svojih aktivnosti, pitanja i dalje ostaju bez odgovora.
Još uvijek se ne zna tko su osumnjičenici u istrazi o tome tko je 5. siječnja podmetnuo bombe u sjedištima Demokratske i Republikanske stranke nedaleko od Kapitola.
Za razliku od 6. siječnja, kada je Kongres zasjedao da bi i službeno potvrdio Bidenov izbor, Kapitol je u subotu bio uglavnom prazan, a većina članova izvan grada.
0 ( + )
*
Tisuće Haićana spavaju pod mostom u SAD-u, Amerikanci ih žele što brže vratiti kući
Tisuće Haićana spavaju pod mostom u SAD-u, Amerikanci ih žele što brže vratiti kući
Hina
Screenshot: YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VLADA američkog predsjednika Joea Bidena najavila je da će ubrzati ritam vraćanja migranata, uglavnom Haićana, kojih je više od 10.000 danima pod mostom na granici Sjedinjenih Država i Meksika. Američke vlasti već su jučer premjestile nekih 2000 ljudi u druge centre za obradu migranata s teksaške granice, objavilo je ministarstvo za domovinsku sigurnost.
Gradonačelnik Bruno Lozano rekao je da je početkom tjedna u njegovu gradu Del Rio bilo manje od 2000 migranata, a do jučer njihov je broj narastao na 10.500 te je dodao da se očekuju novi dolasci. Ministarstvo je najavilo da će u sljedeća 72 sata osigurati dodatna prijevozna sredstva kako bi ubrzalo ritam i povećalo kapacitet za povrat tih ljudi na Haiti i druge destinacije.
Pod mostom su Haićani, Kubanci, Venezuelci i Nikaragvanci
Haićanima su se pridružili Kubanci, Venezuelci i Nikaragvanci pod Međunarodnim mostom Del Rio koji vodi preko Rio Grandea te povezuje gradove Ciudad Acunu u Meksiku i Del Rio u Teksasu. Spektakularne snimke tih ljudi potaknule su oporbene republikance, ali i neke demokrate da pozovu predsjednika Joea Bidena neka nešto učini i riješi tu situaciju. Gradonačelnik Del Rija proglasio je izvanredno stanje i zatvorio most za promet.
Haiti, najsiromašnija nacija zapadne hemisfere, ima tešku povijest. U srpnju, predsjednik je ubijen, a u augustu zemlju je pogodio veliki potres i snažna oluja. Poginulo je više od 2200 stanovnika, a 650.000 ljudi, od kojih 260.000 djece i adolescenata, treba hitnu humanitarnu pomoć, navodi UNICEF.
Stotine drugih Haićana krenule su prema granici, što je rastući humanitarni i politički izazov za predsjednika Bidena. Većina ljudi s kojima je Reuters razgovarao nisu došli direktno s Haitija, nego su imali dugačka i naporna putovanja kroz Meksiko i Središnju i Južnu Ameriku. Nekoliko ih je reklo da su slijedili rute koje su međusobno dijelili preko WhatsAppa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Migrantska kriza
Američke vlasti vraćaju potencijalne migrante prema zakonu o javnom zdravstvu poznatom kao Članak 42, izvijestio je Wall Street Journal, navodeći Lewisa G. Owensa, suca okruga Val Verde i anonimnog dužnosnika Bidenove administracije.
Mnogi Haićani koje je Reuters intervjuirao rekli su da su živjeli u Južnoj Americi, često u Brazilu ili Čileu te da su krenuli sjeverno jer nisu mogli doći do legalnog statusa ili su se mučili da nađu pristojne poslove. Neki Haićani rekli su da su ih ohrabrile videosnimke na društvenim mrežama o podnošenju zahtjeva za azilom u SAD-u.
Više od 1.3 milijuna migranata privedeno je na granici s Meksikom od ulaska Joea Bidena u Bijelu kuću u siječnju i taj broj najveći je u 20 godina. Oporbeni republikanci već mjesecima optužuju Bidena da je izazvao migrantsku krizu jer je ublažio mjere koje je donio njegov prethodnik Donald Trump koji je borbu protiv ilegalne migracije stavio u središte svog mandata.
0 ( + )
*
MeksiÄŤki predsjednik predlaĹľe latinskoameriÄŤki savez sliÄŤan Europskoj uniji
Meksički predsjednik predlaže latinskoamerički savez sličan Europskoj uniji
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
LATINSKOAMERIČKE i karipske države trebale bi težiti savezu sličnom Europskoj uniji, smatra meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador predlažući novi smjer kako bi se te zemlje udaljile od Organizacije američkih država (OAS) u kojoj veliku ulogu igra Washington.
Domaćin susreta, lijevi meksički predsjednik, poznat i pod inicijalima AMLO, pred gotovo 20 predsjednika i premijera na samitu Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) kazao je da taj savez može pomoći nejednakošću pogođenim gospodarstvima regije kao i u borbi protiv zdravstvenih i drugih kriza.
"U ovim vremenima CELAC može postati glavni instrument konsolidacije odnosa između latinskoameričkih i karipskih nacija", rekao je na otvaranju samita u meksičkoj prijestolnici.
AMLO: Trebamo izgraditi nešto slično preteči današnje EU
CELAC postoji deset godina i smatra se da je lijeviji od OAS-a. CELAC njeguje bolje odnose s Kubom, Venezuelom i Nikaragvom, predvođene ljevicom, a jedan od najvećih pobornika tog saveza bio je pokojni predsjednik Venezuele Hugo Chavez, piše Bloomberg.
Za razliku od OAS-a, kojemu je sjedište u Washingtonu, članice CELAC-a nisu Sjedinjene Države i Kanada, ali nije ni Brazil gdje je na vlasti krajnje desni predsjednik Jair Bolsonaro koji se povukao prošle godine. OAS je ranije iz svojih redova izbacio Kubu i Venezuelu te je u toj državi priznao oporbenu vlast Juana Guaidoa kojega podržavaju zapadne države.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Trebamo na američkom kontinentu izgraditi nešto slično ekonomskoj zajednici koja je bila preteča današnje Europske unije", rekao je AMLO, naglašavajući potrebu poštivanja suvereniteta država regija. Bit će to istinski autonomna organizacija koja neće služiti nikome, nego će biti posrednik, najavio je prošli mjesec meksički predsjednik.
Sastanak u Mexico Cityju stavio je pozornost na ljevičarske čelnike regije, uključujući novog predsjednika Perua Pedra Castilla, Kube Miguela Diaz-Canela i Venezuele Nicolasa Madura.
Urugvajski predsjednik Luis Lacalle, smatran političarem desnog centra, naglasio je da njegovo sudjelovanje na skupu ne znači da on podržava neke autoritarne režime u regiji.
"Zabrinuti smo i pratimo što se događa na Kubi, u Nikaragvi i Venezueli", rekao je Lacalle, nazvavši djelovanje tih vlada represivnim.
0 ( + )
*
Afganistanski novinari traže međunarodnu pomoć
Afganistanski novinari traže međunarodnu pomoć
Hina
Ilustracija: EPA
VIŠE od 100 afganistanskih novinara pozvalo je međunarodnu zajednicu da aktivno zaštiti slobodu medija u Afganistanu, javlja agencija dpa.
Trenutno je najvažnije ishoditi sigurnosna jamstva, posebice za novinarke, priopćila je skupina u anonimnom apelu putem Reportera bez granica (RSF). Česti napadi na novinare i miješanje talibana u njihov posao doveli su do toga da se pribojavaju najgoreg, poručuju novinari.
Apel naslovljen "Novinari u Afganistanu su u opasnosti od nestanka" potpisala je etnički i politički raznolika skupina od 103 novinara, urednika i fotoreportera, uključujući 20 žena, saopštio je RSF. Većina ih i dalje radi u Afganistanu, neki se skrivaju, a 10 je u egzilu. Svi su željeli ostati anonimni zbog straha od odmazde prema njima ili članovima obitelji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Potrebna im je hitna i konkretna pomoć
Novinari traže hitnu konkretnu pomoć kako bi redakcije u Afganistanu nastavile raditi. Također, traže privremenu diplomatsku, konzularnu i financijsku pomoć za evakuaciju ugroženih novinara. RSF je pozdravio obećanje njemačkog ministarstva unutarnjih poslova da će primiti 2600 Afganistanaca koji trebaju posebnu zaštitu, kao i njihove obitelji.
Njemačkom ministarstvu vanjskih poslova RFS je uručio listu s imenima više od 152 novinara koji su u Afganistanu izloženi velikom riziku po život. Među njima je desetak novinarki.
"Talibani su pokazali da neće tolerirati slobodu medija, niti u Kabulu niti u pokrajinama. Postoji prijetnja povratka u petogodišnje mračno razdoblje prve vladavine talibana", rekao je izvršni direktor RSF-a Christian Mihr.
0 ( + )
*
Trumpovi pristaše najavili prosvjed, Kongres je u stanju pripravnosti
Trumpovi pristaše najavili prosvjed, Kongres je u stanju pripravnosti
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
STOTINE policajaca bit će danas u stanju pripravnosti na Kapitolu zbog skupa pristaša nasilne gomile koja je 6. siječnja provalila u zgradu američkog Kongresa, nastojeći zadržati Donalda Trumpa u Bijeloj kući unatoč njegovom porazu na predsjedničkim izborima u studenome.
Oko zgrade Kongresa podignuta je crna ograda visoka 2.44 metra, u pripravnosti je stotinu pripadnika Nacionalne garde, a pripadnici službe sigurnosni obavljaju dodatne provjere putnika koji stižu u najbližu zračnu luku Washington u nastojanju da spriječe potencijalno nasilje.
Organizatori skupa "Pravda za J6" rekli su da očekuju mirno okupljanje, no šef policije američkog Kapitola J. Thomas Manger novinarima je rekao "da su s tim događajem povezane prijetnje nasiljem" te će se policija angažirati na sprečavanju sukoba između Trumpovih pristaša i njihovih protivnika.
Više od 600 ljudi optuženo je za sudjelovanje u nasilju 6. siječnja, koje je uslijedilo nakon Trumpova govora u kojemu ponavlja lažne tvrdnje po kojima su njegov izborni poraz i pobjeda demokrata Joea Bidena rezultat široko rasprostranjene prevare. Tvrdnje je odbacilo više sudova, dužnosnici državnoga izbornog povjerenstva i članovi Trumpove administracije.
Tada je poginulo četvero ljudi
Izgrednici su se toga dana sukobili s policijom, nasrnuvši na njih palicama te su u zgradu Kongresa uspjeli ući kroz prozore te su ugrozili sigurnost svih koji su se u njoj nalazili, uključujući i potpredsjednika Mikea Pencea. Tog su dana poginule četiri osobe. Policijski dužnosnik Kapitola kojega su prosvjednici napali, preminuo je dan kasnije, a još četvorica policajaca koji su sudjelovali u obrani Kapitola kasnije su počinila samoubojstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gotovo 50 ljudi dosada se izjasnilo krivima po optužbama vezanim uz nasilje, a devet ih je priznalo da su počinili teška kaznena djela. Prema sudskim dokumentima, velika većina optuženika puštena je na slobodu te ih čeka suđenje, no oko 75 ih je još uvijek u pritvoru. Članovi desničarskih skupina Proud Boys, Oath Keepers i Three Percenters su među optuženima za nasilni upad u zgradu.
Kapitol će danas biti prazan
I dok su stotine nasilnika uhapšene zbog sudjelovanja u neredima, a neki od njih su 6. siječnja ponosno objavili fotografije svojih aktivnosti, pitanja i dalje ostaju bez odgovora. Još uvijek se ne zna tko su osumnjičenici u istrazi o tome tko je 5. siječnja podmetnuo bombe u sjedištima Demokratske i Republikanske stranke nedaleko od Kapitola. Za razliku od 6. siječnja, kada je Kongres zasjedao da bi i službeno potvrdio Bidenov izbor, Kapitol će danas biti uglavnom prazan, a većina članova bit će izvan grada.
Ministar obrane Lloyd Austin stavio je stotinu pripadnika Nacionalne garde u stanje pripravnosti da bi pomogli policiji u zaštiti Kapitola bude li to potrebno. Pripadnici Nacionalne garde neće nositi oružje. Imat će samo palice koje će upotrijebiti pošto iskoriste sve elemente dopuštene u provedbi zakona, rekao je glasnogovornik ministarstva.
0 ( + )
*
Završeni sigurnosni radovi na Notre-Dame, započinje restauracija
Završeni sigurnosni radovi na Notre-Dame, započinje restauracija
Hina
Foto: EPA
RADOVI učvršćivanja katedrale Notre-Dame završeni su, čime je omogućen početak restauracije na katedrali dvije godine nakon što je požar uništio potkrovlje te uzrokovao pad tornja kroz svod, rekli su dužnosnici u subotu.
Brzo nakon požara u travnju 2019. godine, predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će katedrala - koja datira iz 12. stoljeća - biti potpuno obnovljena te je kasnije obećao da će je vjernicima otvoriti do 2024. godine, kad Francuska bude domaćin Olimpijskih igara.
Posljednja faza učvršćivanja strukture uključivala je jačanje svodova divovskim drvenim okvirima u obliku luka, rekla je državna agencija koja predvodi radove, dodavši da radovi teku u skladu s Macronovim planom otvaranja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prethodni dizajn katedrale će biti obnovljen
Prethodni dizajn katedrale će biti obnovljen, uključujući 96-metarski toranj koji je dizajnirao arhitekt Eugene Viollet-le-Duc sredinom 1800-ih i za koji je odabrano novo drvo.
Restauracijski radovi trebali bi početi tokom narednih mjeseci nakon natječaja izbora tvrtki. Prije toga, ovaj mjesec će početi proces čišćenja unutrašnjih zidova i poda katedrale, priopćila je agencija.
Požar na katedrali Notre-Dame izazvao je šok u Francuskoj i diljem svijeta. Uplakani Francuzi i zapanjeni turisti promatrali su u nevjerici dok je paklena bujica gutala katedralu, koja je obilježje samog centra Pariza.