Pandemija korone mogla bi utjecati na gripu. Dva su moguÄa scenarija
KORONAVIRUS
Pandemija korone mogla bi utjecati na gripu. Dva su moguća scenarija
Index Vijesti
Foto: Pexels
BILO je to prvi put da je pleme Sapanawa pokualo ostvariti kontakt. Sastanak se dogodio u zabačenom nacionalnom parku Serra do Divisor, golemom području sliva Amazone na krajnjem zapadu Brazila. Odozgo to izgleda kao jednolično područje pokriveno umom, ali ispod se skrivaju vodopadi, rijeke, uspavani vulkani i ljudska naselja.
Ovo je mjesto po kojem lutaju golemi pasanci, tapiri i jaguari, a ljudi s kojima moderna civilizacija nije ostvarila kontakt ive ovdje oko 32.000 godina. No, za jedno izolirano pleme sve se promijenilo 2014. godine.
Nekoliko pripadnika plemena Sapanawa odlutalo je iz svog okruenja nakon napada bandi koje ilegalno rue ume preko granice u Peruu. Upali su u selo drugog zabačenog plemena koje je prije nekoliko desetljeća ostvarilo kontakt s modernom civilizacijom. Nakon toga proveli su tri tjedna pod okriljem FUNAI-ja, vladina tijela koje titi autohtone narode od vanjskog svijeta, pie BBC.
Autohtoni Amazonci su anomalija u gotovo svakom pogledu. Govore drevnim i malo poznatim jezicima, nekima nedostaju riječi za brojeve, pa čak i boje. Njihova su drutva često egalitarna, a radi se i o jedinim zajednicama na Zemlji koje ne pate od bolesti to muče ostatak čovječanstva. Neki narodi s kojima nije uspostavljen kontakt, iako ne svi, nikad nisu iskusili prehladu ili gripu ili neku drugu po ivot opasnu bolest kao to su ospice.
Za Sapanawe je ova situacija bez bolesti zavrila izuzetno brzo nakon prvog kontakta. U roku od nekoliko dana mnogi su se ozbiljno razboljeli. Dobili su respiratornu infekciju, vjerojatno gripu. Kad se plemena prvi put izloe gripi, stopa smrtnosti je obično iznimno visoka. No ovaj put nije bilo tako. Dobili su medicinsku pomoć i nitko nije umro, a nakon kratke karantene svi su se vratili svome narodu. Prema onome to je poznato, bio je to kraj epidemije gripe. Postojanje zajednice u kojoj nema gripe postavlja vano pitanje - hoće li se i ostatak svijeta ikad rijeiti gripe? Pritom svijet čini prve mučne korake prema tom cilju.
Sezona gripe u Australiji bila je najblaa u povijesti
Jo u siječnju 2020. godine, na kraju australskog ljeta, ta zemlja imala je 6962 slučaja gripe potvrđena laboratorijskim testovima. U to vrijeme, covid-19 bio je i dalje poznat kao novi koronavirus i uglavnom ograničen na Kinu. Obično se moe očekivati sve vie slučajeva gripe kako se dani skraćuju i nadolazi zima, pie BBC.
Umjesto toga, dogodilo se neto neočekivano. Do travnja je bilo samo 229 slučajeva gripe, a u isto vrijeme prole godine čak 18.705. Covid-19 već se rairio svijetom, zarazivi vie od milijun ljudi, uključujući britanskog premijera, po svim kontinentima osim na Antarktici. Uvedeni su lockdownovi, popularizirano je pranje ruku, a noenje maski postalo je uobičajeno, iako se ovo drugo jo uvijek puno vie prakticira u Aziji nego drugdje.
Do augusta je bilo jasno da je sezona gripe u Australiji bila najblaa u povijesti. Sve u svemu, bilo je manje od jedne desetine zaraenih u odnosu na 2019. godinu, a velika većina zabiljeena je prije nego to se pojavila pandemija. I sve to unatoč tome to je provedeno vie testiranja nego ikad prije. Isto se dogodilo i drugdje. Ravnatelj junoafričkog nacionalnog instituta za zarazne bolesti (NICD) nedavno je za CBS News rekao da njegova zemlja "ove godine jednostavno nije imala sezonu gripe", dok na Novom Zelandu liječnici nisu otkrili ni jedan slučaj gripe, a prole je godine 57 posto uzetih uzoraka bilo pozitivno.
Izostanak slučajeva gripe globalni fenomen
Na junoj hemisferi sada je zima zavrena, a na sjevernoj tek dolazi. Iako je sezona tek počela, stvari već sad izgledaju radikalno drukčije nego inače. U rujnu je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila da je izostanak slučajeva gripe globalni fenomen, sa znatno niim razinama od očekivanih, od tropske Afrike do Kariba. U tjednu koji je započeo 9. rujna, FluMart je zabiljeio samo 12 laboratorijski potvrđenih slučajeva na cijelom planetu.
"Ono to viđamo u Australiji, Novom Zelandu, Junoj Americi i Hong Kongu je zaista blaga sezone ne samo gripe nego i respiratornog sincicijskog virusa (RSV)", rekla je za BBC Sarah Cobey, epidemiologinja sa Sveučilita u Chicagu.
Naravno, postoji jo mnogo mogućih razloga zbog kojih se broj slučajeva ove godine smanjio. Moguće je da se ljudi plae zatraiti liječničku pomoć, a na nekim je mjestima moguće da je provedeno manje testova zato to su resursi preusmjereni drugdje. No mnogi stručnjaci smatraju da se trend svodi na fizičku distancu i poboljanu higijenu tokom pandemije, ističe BBC.
"Zapravo ne znamo o čemu se radi, ali moda to ima veze s promjenama u pogledu međusobne interakcije. Postoji mogućnost da će se to nastaviti i ubuduće", kae Peter Palese, mikrobiolog i stručnjak za RNK viruse u bolnici Mount Sinai u New Yorku.
To otvara brojna pitanja. Kako ovaj izostanak gripe utječe na virus? Je li uopće teoretski moguće da virus trajno nestane? I jesu li pogođeni i neki drugi virusi?
Čovječanstvo nije oduvijek ivjelo s virusom. Smatra se da smo ga dobili s pripitomljenih ptica otprilike prije 10.000 godina, kad su ljudi s lova i skupljanja prelazili na poljoprivredu. Tisućljećima je virus bio ograničen na Stari svijet, prije nego to se počeo iriti Amerikama tokom putovanja europskih kolonizatora, koji su također donijeli pregrt drugih bolesti kao to su male boginje, ospice, bubonska kuga, malarija, guba, vodene kozice, zaunjaci, tifus, kolera, difterija i uta groznica.
Jedini ljudski patogen koji je ikad iskorijenjen je SARS
Nijedan od ovih patogena nije trajno eliminiran do 8. svibnja 1980. godine, kad je Svjetska zdravstvena skuptina slubeno proglasila da se svijet rijeio malih boginja. Osim malih boginja, jedini ljudski patogen koji je ikad iskorijenjen je SARS. Isprva se napor oslanjao na cijepljenje, a potom na praćenje kontakata. Naalost, ni jedan od ova dva pristupa ne moe se trenutačno primijeniti na gripu.
"Veliki je problem s gripom to to se ona mijenja", rekao je Palese. Virus neprestano evoluira pa na imunoloki sustav ne moe prepoznati virus dugo nakon to smo se rijeili infekcije, a to znači da se stalno moemo iznova zaratiti. Prema jednoj procjeni, nastavlja BBC, gripom se svake godine zarazi oko 10 posto svjetske populacije. To nas dovodi do loih vijesti. Samo po sebi, socijalno distanciranje vrlo vjerojatno neće dovesti gripu do izumiranja.
"Moramo razmiljati na globalnoj razini, pa čak i ako Velika Britanija, SAD i Kina nose maske, to ne znači da se maske nose i u ostatku svijeta. Prema onome to vidimo na televiziji, ni u SAD-u ne nose svi maske", objasnio je Palese.
Unatoč manjem broju slučajeva ove godine, i dalje će postojati depovi drutva u kojima se virus normalno iri. Čak i kad bismo virus eliminirali potpuno u razvijenom svijetu, budući da nemamo dugoročni imunitet, bio bi dovoljan jedan jedini slučaj da se odmah vrati.
"Ljudi su tako raspoređeni da virusi gripe to mogu učiniti, oni samo skaču po različitim populacijama i pritom ne izumiru", kae Cobey.
Treba nam univerzalno cjepivo protiv gripe
Međutim, to ne mora uvijek biti tako. Zbog brzine razvoja gripe, trenutačna cjepiva obično tite samo est mjeseci. Da bi uspio izbjegavati ga, virus se uglavnom oslanja na "antigeni otklon", pri čemu se postupno nakupljaju mutacije koje utječu na glavnu viralnu česticu, onu koju obično prepoznaje imunoloki sustav, te je naposljetku mijenjaju dovoljno da se vie ne moe prepoznati kao prijetnja.
Ova se promjena obično događa tokom prezimljavanja, tako da virus moe skočiti na drugi kraj svijeta čim sezona zavri. Ljudi koji ive u blizini ekvatora također se mogu zaraziti u pravilnim intervalima, ali se to događa tokom cijele godine, a ne sezonski. Trenutačno se svake godine moraju razvijati nova cjepiva kako bi se odgovorilo na viruse za koje se očekuje da će se sljedeći pojaviti. Kompozicija cjepiva za sjevernu hemisferu dogovara se u februaru, a ona za junu hemisferu u rujnu.
Potrebno nam je univerzalno cjepivo protiv gripe, ono koje nas moe tititi od svih vrsta gripe iz godine u godinu. S takvim alatom bilo bi moguće pokrenuti program masovnog cijepljenja i poslati gripu u povijest. Trenutačno se znanstvenici irom svijeta utrkuju kako bi postigli taj cilj, a nakon desetljeća istraivanja počeli smo mu se pribliavati.
Jo 80-ih godina, Palese i njegovi kolege otkrili su da je za razliku od nepostojane glave virusa, stabljika virusa prilično stabilna, pa bi se protutijela koja odgovaraju stabljici jednog soja mogla također vezati i za druge. Tijelo moe prirodno proizvoditi ta protutijela, ali glava virusa je veća i lake primjetna pa se imunoloki sustav fokusira na njeno prepoznavanje, a stabljiku zanemaruje. Izazov univerzalnog cjepiva je pogurnuti imunoloki sustav u pravom smjeru.
Upravo zbog toga je dizajnirano ono to se naziva H1ssF_3928. U ispitivanjima na ivotinjama ovo cjepivo već je pokazalo da moe pruiti imunitet na H5N1, odnosno na ptičju gripu, iako je napravljeno od stabljike virusa H1N1 ili svinjske gripe. Sad je u prvoj fazi ispitivanja na ljudima, u kojima će ljudi biti cijepljeni, a zatim će se pratiti koju vrstu protutijela će stvoriti. H1ssF_3928 je samo jedno od mnogih potencijalnih univerzalnih cjepiva koja se trenutačno razvijaju i koja bi u slučaju uspjeha mogla biti uvedena irom svijeta.
Univerzalno cjepivo protiv gripe iskorijenit će gripu B, ali ne i A
No, kao i obično, i ovdje postoji kvaka. Stvar je u tome da ne postoji samo jedan virus gripe, danas je gripa zvijer s mnogo glava, s četiri glavna soja koji cirkuliraju svake godine. Dva soja A također se mogu pronaći i kod ivotinja, a druga dva soja B karakteristična su samo za ljude i tuljane. Povremeno ljude mogu zaraziti i virusi soja AÂ te izazvati pandemiju, poput sojeva iz 1918. i 2009. godine, koji su moda potjecali od svibnja.
"Univerzalno cjepivo protiv gripe iskorijenit će gripu B, ali ne i gripu A", govori Palese za BBC, objanjavajući da bi, čak i kad bismo pohvatali sve viruse gripe A koji cirkuliraju među ljudima, novi sojevi i dalje pristizali s divljih i domaćih ivotinja.
"Dakle, kad je u pitanju gripa A, morali bismo stalno cijepiti kompletnu populaciju, to je nemoguće. A ako to ne učinimo, onda ivotinjski sojevi, sa sobova, pilića, svinja, konja, mogu preskočiti na ljude", kae Palese.
On ističe primjer malih boginja, koje su imale idealne značajke za eliminaciju, jer je virus polako evoluirao i nije imao ivotinjskog domaćina. Čak i uz takve prednosti trebalo nam je gotovo 200 godina cijepljenja da taj virus dovedemo do izumiranja.
Kako bi pandemija koronavirusa mogla utjecati na gripu?
No, iako je malo vjerojatno da će gripa uskoro potpuno nestati, trenutačna pandemija mogla bi utjecati na virus na druge načine. BBC donosi dva moguća scenarija, od kojih je jedan puno poeljniji od drugog.
Prvo, virus se moda razvija sporije nego inače. Ovo je vano, jer to znači da sojevi koji će doći sljedeće godine neće biti bitno drukčiji od onih iz prole godine, a infekcije bi mogle biti relativno blage.
"O tome sam nedavno razgovarala s jednim kolegom. Ono to je problematično kod gripe je to to se ona uvijek razvija u neto novo to nikad nismo vidjeli. Zato je zapravo teko reći u kojem bi smjeru stvari evoluirale kad bi bile samo malo drukčije. Stvari su u početku nepredvidljive, ali ovo bi moglo biti zaista dobro i uzbudljivo", kae Cobey za BBC.
"Zaista je jednostavno. Ako je manje virusa, događat će se manje mutacija", objasnio je Palese, koji kae da se na 10.000 zaraenih, statistički gledano, moe očekivati 10 mutacija. Dakle, na hiljadu zaraenih, moe se očekivati samo jedna mutacija.
Teoretski, sve to utječe na količinu virusa koji cirkulira trebalo bi utjecati i na njegovu evoluciju, čak i cjepiva koja su trenutačno dostupna.
"Ako Bill Gates moe to platiti te 95 posto ljudi pristane na cijepljenje, mislim da bismo imali onu vrstu imunoloke zatite koja bi dovela do drukčije darvinističke selekcije. S druge strane, samo oko pet posto svjetske populacije se cijepi", rekao je Palese.
Međutim, postoji i druga mogućnost.
U stvarnosti ne znamo sa sigurnoću je li socijalna distanca dovela do manje zaraze gripom irom svijeta ili smo samo otkrili manji broj. Ako nije, stopa evolucije virusa uglavnom bi mogla ostati ista. To znači da bi sljedeće godine, kad socijalna distanca uvelike bude naputena, dijelovi svijeta u kojima trenutačno ima manje slučajeva gripe mogli biti teko pogođeni.
"Ako nema prijenosa drugih respiratornih patogena, to znači da ljudi ne stječu imunitet na njih. Brine me to će se dogoditi s tim patogenima kad jednom budemo imali cjepivo protiv covida-19", kae Cobey.
Vanost cijepljenja protiv gripe
Ona sugerira da bismo umjesto na usmjeravanja svih napora na razvoj cjepiva trebali iskoristiti priliku i uloiti u vrste prevencije i liječenja koja mogu biti djelotvorna i protiv drugih respiratornih patogena, poput poboljanja higijene i dostupnosti respiratora.
"Tako se ne bismo morali vraćati na početak nakon to dobijemo cjepivo protiv covida-19", kae Cobey.
S druge strane, Palese naglaava vanost cijepljenja protiv gripe: "Čak i ako ne titi potpuno, svakako rezultira umjerenijom boleću i vrlo je sigurno kao cjepivo."
Ključno je da znanstvenici dalje ne znaju to se događa s ljudima koji su istodobno zaraeni gripom i covidom-19.
"Zaista ne znamo. Zabrinut sam da bi to moglo pogorati ozbiljnost bolesti", zaključuje Palese za BBC.
Â
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio. Â
0 ( + )
*
Palestinski pregovaraÄ prevezen u izraelsku bolnicu, pogorĹĄalo mu se stanje s koronom
KORONAVIRUS
Palestinski pregovarač prevezen u izraelsku bolnicu, pogoralo mu se stanje s koronom
Hina
Foto: EPA
GLAVNI tajnik Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Saeb Erekat prevezen je u nedjelju iz svojega rodnog grada na Zapadnoj obali u izraelsku bolnicu, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo nakon što se početkom mjeseca zarazio koronavirusom.
Dugogodišnji glavni palestinski pregovarač početkom mjeseca bio je pozitivan na koronavirus.
Erekat (65) je jedan od najistaknutijih palestinskih čelnika na svjetskoj sceni i glavni pomoćnik predsjednika Mahmuda Abasa. U američkoj mu je bolnici godine 2017. obavljena transplantacija pluća.
"S obzirom na to da je dr. Erekat zaraen koronavirusom i da pati od kroničnih zdravstvenih problema s dišnim sustavom, njegovo stanje sada zahtijeva medicinsku skrb u bolnici", stoji u priopćenju PLO-a.
U njemu se prvo kae da je Erekat prevezen u bolnicu u Tel Avivu, no kasnije se u tvitu pojašnjava da je primljen u bolnicu Hadassah u Jeruzalemu.
0 ( + )
*
Prvi simboliÄni komercijalni avion iz Izraela sletio u Bahrein
Prvi simbolični komercijalni avion iz Izraela sletio u Bahrein
Hina
Foto: EPA
VISOKI izraelski i američki dunosnici sletjeli su u Bahrein u nedjelju u prvom simboličnom komercijalnom letu između Tel Aviva i Maname, mjesec dana od potpisivanja sporazuma o normalizaciji odnosa između Izraela i te zaljevske zemlje.
Izraelski Boeing 737 poletio je iz Tel Aviva prijepodne i sletio tri sata kasnije u Manamu, potvrdilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova. LY973 je bio prvi slubeni, ali privatne osobe nisu mogle kupiti karte, rekla je glasnogovornica za dpa.
Prvi "pravi" komercijalni letovi za turiste i poslovne ljude iz Izraela i Bahreina bit će jedna od tema planiranih bilateralnih pregovora i radnih sastanaka.
Razgovarat će još o diplomaciji, medicini, tehnologiji, trgovini i turizmu.
Potpisan sporazum o normalizaciji
Izrael je prošli mjesec u Bijeloj kući potpisao sporazum o normalizaciji odnosa s Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Egipat je 1979. postao prva arapska drava koja je potpisala mirovni sporazum s Izraelom, a Jordan druga 1994. Niti jedna druga arapska drava nije normalizirala odnose s Izraelom sve do prošlog mjeseca.
UAE i Bahrein su potpisivanjem sporazuma prekršili preduvjet Arapske lige iz 2002. prema kojemu Izrael prvo treba priznati neovisnu palestinsku dravu, a istočni Jeruzalem njezinom prijestolnicom.
Bijesni Palestinci taj potez smatraju izdajom. Izrael je zauzvrat pristao samo odgoditi planiranu aneksiju dijelova okupirane Zapadne obale na koju Palestinci tvrde da polau pravo.
Izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Meir Ben Shabat, koji je predvodio izraelsku delegaciju u nedjelju, rekao je da će se sporazum potpisan u Bijeloj kući 15. rujna "pretočiti u konkretne planove".
0 ( + )
*
U Ĺ vedskoj opet raste broj oboljelih, od sutra uvode lokalne lockdownove
KORONAVIRUS
U vedskoj opet raste broj oboljelih, od sutra uvode lokalne lockdownove
Index Vijesti
Foto: EPA
ŠVEDSKA ima sve više novozaraenih. U četvrtak su prijavili 1075 slučajeva, a jučer 596.
Zemlja koja je imala drugačiji pristup od ostalih, ostavivši otvoreno većinu škola, restorana i tvrtki tokom pandemije, biljei postupni rast oboljelih od početka rujna što ruši nade u takozvani "imunitet krda".
Vodeći epidemiolog: Ne ulazimo u drugi val
No glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell smatra da zemlje poput Nizozemske, Španjolske i Francuske trenutno ulaze u drugi val, ali da to nije slučaj i sa Švedskom.
"To bi značilo da se virus znatno širi velikim dijelovima društva, a mi to u Švedskoj nemamo", rekao je i dodao kako porast slučajeva treba shvatiti jako ozbiljno.
Uvode lockdownove na regionalnoj razini?
Javna okupljanja s više od 50 ljudi trenutno su zabranjena. To se odnosi na koncerte, predstave i prosvjede, ali ne i na radna mjesta, trgovačke centre ili privatne događaje. Međutim, čak i u okolnostima u kojima se ovaj zakon ne primjenjuje, očekuje se izbjegavanje okupljanja u velikim skupinama. Agencija za javno zdravstvo trai od svih da izbjegavaju događaje s puno ljudi, uključujući zabave, vjenčanja i sprovode.
Vlasti ele uvesti lokalne lockdownove kako bi se zaustavilo brzo širenje virusa. Ovaj potez označava novi pristup u švedskom postupanju s virusom, jer su jedini u oujku imali otvorene barove i restorane dok je ostatak Europe bio u lockdownu.
Vjeruje se da će nova pravila stupiti na snagu sutra i omogućiti regionalnim zdravstvenim vlastima da zabrane ljudima okupljanja na javnim mjestima poput trgovačkih centara, koncerata i bazena. Ljudima će vjerojatno reći i da izbjegavaju javni prijevoz i posjete staračkim domovima.
Agencija za javno zdravstvo trai od svih da izbjegnu javni prijevoz ako je to moguće - da pješače, idu biciklom ili privatnim autom. Ako baš moraju koristiti javni prijevoz, preporučuje se da izbjegavaju "prometnu špicu" i dre razmak, kako u sredstvima javnog prijevoza tako i na stanicama.
U restoranima, barovima i noćnim klubovima vrijede druga pravila. Iako je dopušteno više od 50 ljudi, ta mjesta trebala bi imati druge mjere kako bi se ograničila guva, samo s uslugom stolova i razmakom između njih. Nisu samo objekti odgovorni da to osiguraju već i pojedinci, a vlast trai da ljudi ne idu na mjesta gdje ih se moe puno okupiti.
Djeca smiju u školu čak i ako im je neki ukućanin zaraen
Šveđanima se preporučuje da ostanu kod kuće ako imaju bilo kakve simptome. To znači da ne izlaze iz kuća kako bi se druili s drugim ljudima, otišli na posao, u školu ili u trgovine.
Slubena preporuka glasi: "Ostanite kod kuće najmanje dva puna dana nakon što se potpuno riješite simptoma."
Zdravstvene vlasti savjetovale su im i da se ne grle i ljube s prijateljima izvan kućanstva, a iako ne postoji slubeno ograničenje broja ljudi ili kućanstava s kojima se smiju druiti, savjet je da taj krug bude ograničen.
Šveđani bi se također trebali testirati ako simptomi traju due od 24 sata. Ako imaju pozitivan test, trebali bi i dalje ostati kod kuće najmanje sedam dana nakon prvih simptoma i najmanje dva dana nakon što im tjelesna temperatura opet postane normalna, navodi Agencija za javno zdravstvo.
Ako je test negativan, i dalje bi trebali ostati kod kuće dok u potpunosti ne budu bez simptoma. Simptomi mogu biti vrućica, gubitak osjeta mirisa ili okusa, kašalj i curenje nosa.
Od odraslih se trai da ostanu kod kuće sedam dana nakon što su testovi člana kućanstva pozitivni i da se nakon pet dana sami testiraju. Djeca smiju pohađati školu ili predškolu čak i ako je neki član kućanstva zaraen.
Stariji i kronični bolesnici
Osobe starije od 70 godina ili visokorizični kronični bolesnici trebaju slijediti posebne mjere opreza. Od ove se skupine trai da ograniče socijalne kontakte što je više moguće i dre distancu od bilo koga izvan svog kućanstva. To, primjerice, znači da nema niti zagrljaja s unucima.
Agencija za javno zdravstvo savjetuje im da izbjegavaju veće skupine ljudi, javni prijevoz i trgovine te da, ako je moguće, namirnice naručuju na kućnu adresu. Također, savjetuje temeljito pranje ruku čim se vrate kući. Međutim, Agencija za javno zdravstvo priopćila je kako će uskoro popustiti smjernice za ovu skupinu.
0 ( + )
*
VIDEO U Belgiji se proizvode tisuÄe komada cjepiva protiv koronavirusa
KORONAVIRUS U SVIJETU
VIDEO U Belgiji se proizvode hiljade komada cjepiva protiv koronavirusa
Index Vijesti
Screenshot: Pfizer
EKSPERIMENTALNO cjepivo protiv koronavirusa, koje su zajedno razvili američki farmaceutski div Pfizer i njemačka tvrtka BioNTech, proizvodi se u hiljadama primjeraka u Puursu u Belgiji. Cilj je osigurati 100 milijuna doza godišnje.
U Pfizeru bi do kraja mjeseca trebali znati djeluje li njihovo cjepivo na koronavirus. Cjepivo je na testiranjima u srpnju potaknulo jači imunološki odgovor tijela kod primatelja nego kod ljudi koji se prirodno oporavljaju od infekcije.
Rivalska tvrtka Merck također će krenuti s testiranjem jednog cjepiva na ljudima, a drugog kasnije ove godine. I Merck i Pfizer tvrde da će odobrenje cjepiva traiti tek kad se pokau sigurnost i djelotvornost kod velikog broja ljudi.
0 ( + )
*
Trump sve manje spava i sve viĹĄe bijesno objavljuje na Twitteru
IZBORI U SAD-U
Trump sve manje spava i sve vie bijesno objavljuje na Twitteru
Index Vijesti
Foto: EPA/Twitter
ONLINE znanstvena platforma ScienceDirect objavila je zanimljivo istraivanje o tome kako vrijeme odlaska u postelju utječe na ponašanje američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Profesor ekonomije, međunarodnih i javnih poslova Douglas Almond te doktorand Xinming Du, obojica sa sveučilišta Columbia u New Yorku, istraivali su Trumpove objave na društvenim mreama i ustanovili da Trump danas spava kraće nego na početku mandata, da su mu objave negativnije kad ostane dulje budan i da njegovi pratitelji na Twitteru slabije reagiraju kad predsjednik objavljuje dugo u noć. Donosimo saetak istraivanja iz ScienceDirecta.
Kad kraće spava, Trump na Twitteru izraava negativne emocije
Tehnologija i društvene mree sve su češće povezane s kasnim odlaskom na spavanje. Almond i Du ustanovili su da Trump ustaje oko 6 sati, što se nije mijenjalo od početka 2017. godine. Nasuprot tome, učestalost njegovih aktivnosti na Twitteru u razdoblju od 23 i 2 sata u noći povećala se 317 posto do 2020. godine. Međutim, to nije potaknulo i veću interakciju sa sljedbenicima. Dan nakon što tvita do kasno u noć, dobiva prosječno 7400 lajkova manje, 1300 retvitova manje i 1400 odgovora manje na svaku svoju objavu (od 6,5 do 8 posto manje).
I kad su u pitanju javni nastupi, govori i intervjui, mogu se zamijetiti posljedice kraćeg spavanja. Nakon takvih noći Trump triput više izraava negativne emocije poput ljutnje. Istodobno, kad Trump kraće spava, Bidenovi rezultati u anketama za izbore u studenome rastu, a njegovi ostaju nepromijenjeni. Almond i Du dokumentirali su da progresivno skraćivanje predsjednikova sna tokom njegova mandata utječe na njegov učinak i raspoloenje.
Autori studije objašnjavaju kako spavanje utječe na neurobihevioralne performanse, koje su socijalni znanstvenici zanemarivali, ali posljednja istraivanja pokazala su mnoge posljedice manjka sna. Tehnologija i društvene mree odgađaju početak noćnog sna, što za posljedicu ima troškove po gospodarstvo i javno zdravlje. Postoji istraivanja koja ukazuju na posljedice kasnonoćne uporabe društvenih mrea na NBA košarkaše. Praćenjem 112 igrača pokazalo se da postotak ubačaja, broj poena i skokova pada nakon kasnonoćne aktivnosti na Twitteru.
Često Trumpovo korištenje društvenih mrea otvorilo je mogućnost istraivanja posljedica manjka sna na jednog od najmoćnijih ljudi svijeta. Autori studije pratili su aktivnost tokom 1200 noći nakon njegove inauguracije, pokušavajući zaključiti kojih je noći spavao manje. Pokazalo se da Trump spava sve manje pa je bilo zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri predsjednikove dnevne javne aktivnosti ovise o duljini sna. Almond i Du razmatrali su četiri mjerila za performanse vezane za san.
Prvo su u obzir uzeli kvalitetu predsjednikovih tvitova, no s obzirom na to da je to subjektivna procjena, okrenuli su se lajkovima, retvitovima i odgovorima. Drugo, pratili su Fact Checker Washington Posta kako bi procijenili istinitost Trumpovih izjava. Treće, analizirali su 1950 Trumpovih govora i intervjua nakon inauguracije kako bi ustanovili dominantne osjećaje u njima i njihovu povezanost s trajanjem sna prethodne noći. I četvrto, autori su pratili koeficijente na kladionicama za predsjedničke izbore 2020. i njihove promjene nakon Trumpova kraćeg spavanja.
Iz godine u godinu sve više objavljuje u kasnim satima
Autori studije pretpostavili su da je Trump budan ako s njegova korisničkog računa dolaze tweetovi. Njegova je aktivnost veća od 6 do 23, odnosno manja od 23 do 6. Kao kasnonoćne tvitove označili su one objavljene od 23 do 2 sata te dodali kako američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti preporučuje osobama starijima od 65 godina sedam do osam sati sna. Dakle, svaki put kad tvita nakon 23 Trump spava manje nego što se preporučuje.
Podaci o Trumpovim tvitovima od 24. siječnja 2017. do 10. travnja 2020. godine pokazuju da objave dosljedno počinju u 6 i doseu vrhunac od jednog tvita po satu oko 8. Ostatak dana Trump tvita jednom svaka dva do tri sata. Kad se analiziraju tweetovi od 22 do 7, pokazuje se da američki predsjednik iz godine u godinu sve više objavljuje u kasnim satima te da sve kasnije ide na počinak. Broj kasnonoćnih tvitova povećao se od 2017. do 2019. za 183 posto, a do 2020. i 317 posto. Tijekom 2020. godine prosječno je objavljivao jedan tvit svake noći, 2017. samo dvaput tjedno. Zanimljivo je i da značajno povećanje smrtnosti od covida-19 u SAD-u nije promijenilo ništa u učestalosti Trumpovim objava.
Činjenicu da Trumpovi kasnonoćni tvitovi izazivaju manje interakcije kod pratitelja autori objašnjavanju njihovom niom kvalitetom, koja se najbolje moe mjeriti dugoročnim promjenama u predizbornim anketama. Više lajkova na društvenim mreama povezano je s višim postocima u anketama. I Trumpovo raspoloenje moe se pratiti u korelaciji s kasnonoćnim objavama. Udio "sretnih" objava smanjivao se kako su rasle kasne objave i do 2019. godine pao na 85 posto. Almond i Du dokazuju i da postoji značajna poveznica između noćnih tvitova i koeficijenata na Joea Bidena, u smislu da se nakon takvih objava više ljudi na kladi na Trumpov poraz.
Iako se njihovo istraivanje moe činiti trivijalnim, autori ističu kako manjak sna kod američkog predsjednika nije nimalo bezazlen i zanemariv problem te da se time netko u Bijeloj kući treba pozabaviti. Trump sve manje spava kako mu se mandat blii kraju. Prosječno vrijeme objave njegovih kasnonoćnih tvitova je šest minuta nakon ponoći, što ukazuje da predsjednik prosječno spava manje od šest sati na noć.
Ako Trump spava manje od optimalnog i to bitno manje, u kojoj mjeri to utječe na njegovu slubenu komunikaciju i odluke kao vrhovnog tijela izvršne vlasti? Bez obzira na razloge, taj utjecaj moe se brzo i jednostavno smanjiti, a koristi optimalnog sna mogu biti iznimno velike u odnosu na cijenu, zaključuje se u studiji.
0 ( + )
*
Od korone umro ukrajinski influencer koji je tvrdio da korona ne postoji
Od korone umro ukrajinski influencer koji je tvrdio da korona ne postoji
Index Vijesti
Foto: Instagram
33-GODIŠNJI Dmitriy Stuzhuk, ukrajinski fitness influencer, umro je nakon što se zarazio koronavirusom.
Kako je objavio SkyNews, on se zarazio tokom puta u Tursku. Kada se vratio u Ukrajinu testiran je i nalaz je bio pozitivan te je završio u bolnici.
Nakon osam dana liječenja pušten je kući, no u jednom trenu došlo je do komplikacija oko srca, a koje su, kako navodi SkyNews, vezane za koronu.
Njegova je bivša supruga kazala kako je opet prevezen u bolnicu i to u teškom stanju i bez svijesti. Jučer je objavila da je preminuo. "Dimo više nije s nama, njegovo srce nije izdralo", napisala je.
Stuzhuk je prilikom prvog boravka u bolnici na Instagramu objavio sliku iz bolničkog kreveta. Napisao je da se jednog jutra u Turskoj probudio natečenog vrata te je teško disao.
"elim s vama podijeliti da sam se razbolio te elim poslati upozorenje svima. Ja sam bio među onima koji su mislili da korona ne postoji, sve dok se sam nisam razbolio.
Korona nije tek kratkotrajna bolest, i nije uopće bezazlena", napisao je uz objavljenu sliku.
U toj objavi na Instagramu napisao je i kako su liječnci inzistirali da bude hospitaliziran te da će o danima provedenim u bolnicama napisati poseban post. "Bolnica je puna ljudi, neki su smješteni po hodnicima, nema hrane, nema wc papira, nema pribora... Nitko me na tako nešto nije upozorio. Stanje u zdrastvu u našoj zemlji zasluuje poseban post", napisao je.