Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Biden razmišlja o diplomatskom bojkotu Olimpijskih igara u Pekingu
Biden razmišlja o diplomatskom bojkotu Olimpijskih igara u Pekingu
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Joe Biden rekao je da razmišlja o diplomatskom bojkotu Zimskih olimpijskih igara u Pekingu u februaru sljedeće godine, u znak prosvjeda protiv kršenja ljudskih prava u Kini.
"To je nešto o čemu razmišljamo", rekao je novinarima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Diplomatski bojkot bi značio ne poslati vladine dužnosnike koji bi predstavljali Washington na natjecanjima, ali bi američki sportaši i dalje sudjelovali.
Više republikanskih tvrdolinijaša traži od Bidena da objavi potpuni bojkot SAD-a kako bi osudio represiju nad ujgurima u Xinjiangu koju američka vlada kvalificira kao genocid.
Ali brojni zastupnici s obje strane, i republikanske i demokratske, među kojima predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi i republikanski senator Mitt Romney, zalažu se za diplomatski bojkot.
0 ( + )
*
Dvije regije u Austriji idu u potpuni lockdown
Dvije regije u Austriji idu u potpuni lockdown
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DVIJE austrijske regije najpogođenije pandemijom koronavirusa, Salzburg i Gornja Austrija, u ponedjeljak će uvesti karantenu za cijelu populaciju.
Te mjere bi se trebale ukinuti oko Božića, rekao je salzburški premijer Wilfried Haslauer u četvrtak, nakon objave regionalnih čelnika.
"Moramo ponuditi i perspektivu: ovo je šansa da budemo otvoreni prije Božića", rekao je Haslauer pa pozvao stanovnike na cijepljenje.
Dvije regije imaju najviši broj zaraženih u državi, a bolnice su gotovo potpuno pune.
"Nemamo alternativu"
"Zbog toga nemamo alternativu nego uvesti ovo zatvaranje", kazao je Haslauer na konferenciji za medije u Salzburgu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Karantena za necijepljene stanovnike već je na snazi na razini cijele države od ponedjeljka. Bilo kakve dodatne mjere na nacionalnoj razini raspravit će se tokom razgovora između federalne vlade i regija u petak.
Prema novim mjerama u dvije regije, samo će trgovine i ljekarne ostati otvorene. Kafići, restorani i klubovi se zatvaraju, a škole prelaze na online nastavu.
Stanovnici će svoje domove moći napustiti samo zbog neodgodivog posla ili iz medicinskih razloga, kako bi vježbali ili išli na posao.
U četvrtak je Austrija imala 15.145 novih slučajeva zaraze. U Salzburgu ih je bilo 1700, a u Gornjoj Austriji, regiji čiji je glavni grad Linz, 1600. Obje regije imaju najnižu cijepljenost u zemlji.
0 ( + )
*
EMA: Zemlje trebaju uvesti dodatne mjere da uspore virus tijekom zime
EMA: Zemlje trebaju uvesti dodatne mjere da uspore virus tokom zime
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
EUROPA mora "premostiti razliku" između cijepljenih i necijepljenih protiv covida-19 kako bi se zaustavio četvrti val epidemije, priopćilo je u četvrtak europsko regulatorno tijelo, jer necijepljeni uzrokuju porast broja hospitaliziranih.
"Svjedoci smo prekomjernog broja slučajeva - pa i teškog oblika bolesti, hospitalizacija i prijema na odjele intenzivne skrbi, napose kod necijepljenih", rekao je na tiskovnoj konferenciji Marco Cavaleri, voditelj za strategiju cijepljenja Europske agencije za lijekove (EMA).
Dok se kontinent bori s novim valom pandemije, stopa procijepljenosti u nekim zemljama članicama je "neprihvatljivo niska (...), pa i među rizičnima starijim od 50 godina", istaknuo je Cavaleri.
"Moramo premostiti tu razliku i paziti da se što više ljudi cijepi", upozorio je.
"Zemlje moraju uvesti dodatne mjere"
Talijan je podsjetio da ne postoji "100 posto djelotvorno cjepivo", što znači da zemlje moraju poduzeti dodatne mjere kako bi usporile kolanje virusa tokom zime.
Niz zemalja je donio ili planira donijeti mjere kojima će obuhvatiti necijepljene. Austrija je ovih dana uvela karantenu za sve koji nisu primili cjepivo protiv covida. Slične mjere mogla bi objaviti Njemačka, a na njih se spremaju i Češka, Slovačka i Grčka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Usto se ulažu napori kako bi se potaknulo cijepljenje i pronašli novi lijekovi.
Promatrajući porast broja slučajeva među djecom, EMA planira već sljedećeg tjedna donijeti odluku o eventualnom odobrenju Pfizer-BioNTechovog cjepiva za djecu od 5 do 11 godina.
"S obzirom na kritičnu situaciju u mnogim zemljama članicama", regulator će ispitati novi Pfizerov lijek protiv covida u tabletama čiji prvi rezultati "obećavaju".
To bi EMA-i trebalo omogućiti da izda zemljama stručne preporuke kako bi se njime mogle koristiti i prije službenog odobrenja.
0 ( + )
*
Putin gomila vojsku, a Lukašenko šalje migrante. Istok Europe mogao bi eksplodirati
Putin gomila vojsku, a Lukašenko šalje migrante. Istok Europe mogao bi eksplodirati
Petar Stošić
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
RUSIJA se sprema na moguću invaziju na Ukrajinu, upozorili su američki dužnosnici europske kolege, prema američkom portalu Bloomberg, koji je ovo otkriće objavio prošlog tjedna, pozivajući se na više neimenovanih izvora.
SAD pomno motri gomilanje ruskih snaga uz granicu s Ukrajinom posljednjih tjedana, ali još nije podijelio sva svoja saznanja s europskim saveznicima, tvrde Bloombergovi izvori.
Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov odmah je odbacio tu vijest kao "prazne i neutemeljene napore da se zaoštre napetosti". Ruski predsjednik Vladimir Putin usto je optužio SAD i NATO za provokaciju zbog njihove mornaričke vojne vježbe u blizini Krima u Crnom moru.
Putin se na to u ponedjeljak požalio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, s kojim je telefonski razgovarao. Macron je pak Putinu izrazio svoju "snažnu zabrinutost" i "spremnost na obranu" teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, što ruskom predsjedniku sigurno nije bilo drago čuti.
Glasnogovornik Pentagona, John Kirby, odgovorio je pak na Putinove prozivke da su "sve naše vježbe obrambene naravi i sastavni su dio naših saveza... u regiji" te da Pentagon transparentno izvještava javnost o svojim vojnim vježbama, dok "na ruskoj strani nema nikakve transparentnosti u vezi s gomilanjem snaga na zapadu njihove zemlje".
Putin je i na proljeće nagomilao snage uz ukrajinsku granicu, sad radi isto
Ako vam sve ovo zvuči kao dĂŠjĂ vu, za to imate dobar razlog. Rusija je i u travnju ove godine nagomilala više od sto hiljada vojnika, kako uz međunarodno priznatu rusko-ukrajinsku granicu tako i na poluotoku Krimu, suverenom ukrajinskom teritoriju koji je Rusija pripojila 2014. nakon tajne vojne operacije i na temelju spornog referenduma. Pripojenje Krima, podsjetimo, nije međunarodno priznato, a Moskva je otad pod sankcijama SAD-a i Europske unije.
Sada se, još jednom, uz granicu s Ukrajinom nagomilalo najmanje 90 hiljada vojnika, uz hrpu tenkova, oklopnih transportera i drugih vozila i teškog naoružanja. Osim toga, u blizini ukrajinske obale smještene su i snage ruske Crnomorske flote.
Kao i u travnju, Moskva i sada tvrdi da samo održava vojne vježbe i da ima pravo premještati svoje snage unutar svojih granica kako god želi, dok na Zapadu mnogi to vide kao moguću uvertiru u invaziju kojom bi ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao dovršiti ono što je počeo 2014. - komadanje ili potpunu okupaciju Ukrajine, koju su on i njemu bliski suradnici poput bivšeg savjetnika i glavnog ideologa Kremlja, Vladislava Surkova, u više navrata opisali kao umjetnu naciju i državu. Do vojne intervencije Rusije na proljeće ipak nije došlo, no Kijev je, potpuno razumljivo, zabrinut da bi se to moglo dogoditi sada.
Putin je posljednji put tu tezu iznio u svom velikom članku "O povijesnom jedinstvu Ukrajinaca i Rusa" objavljenom u srpnju, o čemu je pisao Deutsche Welle. Po Putinovom viđenju povijesti, revolucija u Ukrajini kojom je svrgnut korumpirani proruski predsjednik Viktor Janukovič bila je samo kulminacija višestoljetnih napora Zapada da se od Rusije napravi ono što on naziva "anti-Rusija" te je ona otad do danas protektorat SAD-a i EU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dvije ukrajinske pokrajine uz rusku granicu, Donjeck i Luhansk, otada su pod kontrolom ruskih separatističkih pobunjenika, koje po svemu sudeći uživaju izdašnu rusku vojnu pomoć iako Moskva to uporno negira. Ruski separatisti su u prvoj godini sedmogodišnjeg rata pokušali zauzeti i koridor uz obalu kojim bi se teritorijalno spojili s Krimom, ali ukrajinske snage su ih u tome spriječile.
Stoltenberg Putinu: Ne poduzimajte agresivne akcije
Ukrajinska vojska je i sama ovog tjedna održala vojne vježbe u blizini Krima, simulirajući odbijanje napada ruskih marinaca s anektiranog teritorija. A ranije ovog mjeseca ukrajinska granična policija i nacionalna garda također su održale vježbe na granici s Bjelorusijom kao pripremu u slučaju masovnog slanja migranata iz Bjelorusije.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u ponedjeljak Rusiju, nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Bruxellesu, da ne poduzima nove "agresivne akcije" na granici s Ukrajinom, gdje su posljednjih tjedana primijećena "velika i neuobičajena" kretanja ruskih postrojbi, i dodao da bi "svaka daljnja provokacija ili agresivna akcije Rusije bila jako zabrinjavajuća." Istaknuo je da sve zemlje članice NATO-a "jednoglasno osuđuju ponašanje Rusije".
"Ono što sada gledamo duž granice nije samo vojno pojačanje, jer je Rusija u proljeće dovela armadu na našu granicu i od tada je nije povukla. Sada vidimo pogoršanje situacije, u kojoj Rusija pokazuje da može brzo aktivirati postrojbe i opremu i da su na stolu ruskih čelnika sve opcije uključene", rekao je pak ukrajinski ministar Kuleba.
I njemački glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova je u ponedjeljak je pozvao Moskvu na "suzdržanost" i vraćanje za pregovarački stol, naglašavajući da "moramo spriječiti vojnu eskalaciju".
Putin možda blefira, ali invazija bi značila kaos za cijelu Europu
Novo gomilanje ruskih snaga na granici mogao bi biti samo blef, ali ne može se osporiti da bi zaista moglo doći do ozbiljnog sukoba na istoku Europe, piše britanski financijski novinar i autor Matthew Lynn za Telegraph. To će značiti ozbiljnu političku, geostratešku i vojnu krizu za EU (iako Ukrajina nije njena članica) - ali i financijsku. A financijska tržišta su, prema Lynnu, potpuno nespremna za takav šok. Ako dođe do (novog) rata, cijene plina i nafte će eksplodirati, budući da će Rusija zasigurno prekinuti izvoz svojih energenata u Europu.
Osim toga, euro će doživjeti dramatičan pad zbog nepovjerenja investitora u vodstvo EU i još većeg vala inflacije, još gorih poremećaja globalnog lanca opskrbe i izvanrednih vojnih troškova, upozorava Lynn - i dodaje da financijski šok neće ostati ograničen na Europu, već će se preliti na čitav svijet.
Podsjetimo, nekontrolirani rast cijena plina s početkom sezone grijanja ove jeseni u Europi dobrim je dijelom posljedica Putinovih ucjena oko isporuke plina, koje nisu od jučer, ali su ove godine (opet) eskalirale.
"Odlučili smo: Pustit ćemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji i neće inzistirati na brzom napuštanju plina. Ulozi su vrlo visoki", sumirao je rusku strategiju Mihail I. Krutihin, energetski analitičar u konzultantskoj kući RusEnergy.
Putin, naravno, i ovu optužbu poriče, tvrdeći da Rusija "ne koristi (plin kao) oružje", da su optužbe o namjernom uskraćivanju vitalnog energenta "politički motivirane besmislice" te da su europske zemlje, u suštini, same krive jer nisu potpisale dugoročne ugovore za isporuku plina, računajući umjesto toga da mogu kupiti ruski plin na slobodnom tržištu kad mu cijena padne.
U svakom slučaju, odluka njemačke agencije za mrežne djelatnosti o privremenoj obustavi procesa izdavanja dozvole za puštanje u promet plinovoda Sjeverni tok 2, koji će biti izuzetno koristan za Rusiju jer će njime moći opskrbljivati zapadnu Europu zaobilazeći Ukrajinu, mogla bi isprovocirati dodatnu eskalaciju s ruske strane. Obustava davanja dozvole za plinovod koji je već praktički dovršen već je izazvala novi skok cijena plina na europskom tržištu.
U isto vrijeme, na istoku Europe odvija se druga, još ozbiljnija eskalacija. Kako smo već pisali, Putinov saveznik, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, pribjegao je novoj vrsti "hibridnog ratovanja", koristeći očajne migrante i izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike kao ljudsko oružje koje koristi protiv EU.
To je, slažu se zapadni državnici i analitičari, ustvari osveta Lukašenkovog režima za sankcije koje su mu SAD, EU i UN uveli zbog brutalnog obračuna s prosvjednicima nakon ukradenih izbora, kao i zbog neviđenog prisilnog prizemljenja europskog putničkog aviona kako bi iz njega nasilno izvukli i uhapsili bjeloruskog disidenta i novinara Romana Protaševiča, koji je nakon toga zatvoren pod optužbom za izazivanje antidržavnih nereda i mučenjem natjeran da prizna zločine koji mu se stavljaju na teret.
Migranti zasipali poljsku policiju i vojsku kamenjem, vikali Alahu Akbar
Tisuće migranata i izbjeglica, većinom iračkih Kurda, doputovale su letovima bjeloruskog avioprijevoznika Belavije u Minsk u paket-aranžmanima bjeloruskih turističkih agencija koje su im, u koordinaciji s Lukašenkovim režimom, osigurale turističke vize, da bi ih režimske sigurnosne službe potom otpremile na granicu, uvjeravajući ih da će moći ući u EU. Prvi među njima to su i uspjeli, pa se broj ilegalnih ulazaka u Poljsku (i u Njemačku iz Poljske, budući da je Njemačka pravi cilj migranata) od ovog ljeta eksponencijalno povećao.
Ali nakon što je Poljska poslala veliki broj policajaca i vojnika na granicu i podigla ogradu od žilet-žice, migranti koji nisu uspjeli prijeći granicu ostali su zaglavljeni kod graničnog prijelaza Kuznice, budući da ih bjeloruska policija i vojska drže kao taoce na granici i blokiraju im povratak u Minsk. Ne samo da nemaju smještaj i smrzavaju se na otvorenom već im ponestaje i hrane i vode. Glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller izjavio je prošlog tjedna da Varšava očekuje "eskalaciju... koja će biti oružane prirode".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kaotična situacija dodatno je eskalirala u utorak, kad su migranti krenuli u još jedan očajnički proboj, gađajući poljsku policiju i vojsku kamenjem i drugim predmetima, pokušavajući probiti ogradu alatom za rezanje žice, deblima ili zajedničkom silom, dok s druge strane poljski čuvari koriste suzavac i vodene topove kako bi ih odvratili.
Poljsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je jedan policajac teško ozlijeđen predmetom bačenim preko granice te je u bolnici sa sumnjom na prijelom lubanje. Još osam policajaca, granični stražar i vojnik su ozlijeđeni u okršaju s migrantima koji su naumili na silu ući u Poljsku - i onda produžiti za Njemačku, kako su u više navrata i dali do znanja.
Bjelorusija počela vraćati migrante s granice, ali Poljaci ne vjeruju da je kriza gotova
Iako većinu ovih migranata čine mladi muškarci, među njima ima i žena i djece, a svi se zajedno nalaze u potpuno nehumanim uvjetima, na rubu EU, u koju žele ući, ali nemaju zakonsko pravo na to. Smješteni su u improviziranom kampu sa šatorima na teritoriju Bjelorusije, stisnuti između poljskih čuvara s jedne strane i bjeloruskih s druge. Temperature se tokom noći spuštaju ispod nule i posljednjih tjedana na hladnoći je umrlo nekoliko ljudi. Posljednji smrtni slučaj dogodio se prošlog tjedna. Poljska granična policija u subotu je u šumi u blizini granice pronašla tijelo mladog Sirijca.
Ipak, u srijedu navečer došlo je do neočekivanog preokreta kad su bjeloruska policija i vojska najednom počele prevoziti migrante s granice u obližnje skladište, što bi trebala biti samo prijelazna postaja za konačni povratak u Irak. Ipak, zasad je znatan dio migranata i dalje ostao uz granicu. Čini se da je ovo rezultat navodnog dogovora Lukašenka s njemačkom kancelarskom Angelom Merkel, s kojom je nedavno razgovarao.
Naravno, nema nikakvih garancija da će svi migranti biti udaljeni s granice i da, čak i ako je Lukašenku to trenutna namjera, da se već sutra neće predomisliti. I u poljskoj vladi su očito skeptično prema ovom znaku dobre volje od Lukašenka.
"Moramo biti spremni da se ova situacija na bjeloruskoj granici neće brzo riješiti, moramo biti spremni mjesecima - nadam se ne godinama", rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak u srijedu, prenosi Reuters. Dodao je da, dok su neke migrante premještali na sigurno, drugi su i dalje pokušavali ilegalno prijeći granicu.
Franak Viačorka, viši savjetnik oporbene kandidatkinje Svetlane Tihanovske, koja tvrdi da je prava pobjednica prošlogodišnjih bjeloruskih izbora, konstatirao je u objavi na Twitteru kako "Lukašenko vjeruje da je njegova ucjena bila uspješna - primio je pozive od EU, misli da je opet uvažen".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Some migrants are leaving Belarus with the evacuation flight, some are leaving the border for the logistics center. The regime had set up the overnight stay here. Lukashenka feels like his blackmail worked - he received calls from the 🇪🇺, he thinks he is recognized again. pic.twitter.com/SgtQMWj1Vd
Poljski predsjednik: Putin je glavni um iza režirane migrantske krize
Poljaci, međutim, vide glavnog Lukašenkovog saveznika Putina kao pravog arhitekta ovog bešćutnog korištenja ljudi kao oružja. Poljski predsjednik Mateusz Morawiecki izravno je okrivio Putina, kojeg je nazvao "glavnim umom" iza "režirane" migrantske krize. To je potvrda da "neoimperijalistička politika Rusije napreduje", rekao je Morawiecki u govoru pred poljskim parlamentom prošlog tjedna.
"Ovo je najnoviji napad Lukašenka, koji je izvršitelj, ali ima pokretača, a ovaj pokretač je u Moskvi, ovaj pokretač je predsjednik Putin, što pokazuje odlučnost da se provede scenarij obnove ruske carstva, scenarij kojem se mi, svi Poljaci, moramo snažno suprotstaviti", objasnio je poljski predsjednik.
"Uvjereni smo da su operacije na istočnoj granici Poljske... dio veće operacije, dio koordiniranog napada, napada koji ima karakter nove vrste rata, u kojem se ljudi koriste kao živi štit i u kojem je korišteno drugo oružje, poznato iz drugih ratova... dezinformacija", dodao je Morawiecki, optužujući Putina i Lukašenka za pokušaj destabilizacije cijele Europske unije preko Poljske.
Morawiecki je, usto, zatražio od NATO-a da poduzme "konkretne poteze" da bi riješio migrantsku krizu na poljskoj granici, spominjući čak i da bi, zajedno s Litvom i Latvijom, Poljska mogla aktivirati članak 4 povelje NATO-a, prema kojem država članica može zatražiti zajedničke konzultacije saveza kad su ugroženi njen teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost.
"Putin ima motiv, priliku i oružje"
Ukrajina, međutim, nema tu mogućnost, čak i ako se nađe pod pravom invazijom, budući da nije članica NATO-a.
"Ovu ocjenu (da se Putin sprema za moguću invaziju) dijele mnogi ovdje u Varšavi i Washingtonu. Vidimo vrlo značajno povećanje prijetnji na granici s Ukrajinom. Dakle, to je zaista ključni trenutak za Zapad da pojača pritisak na Putina", zaključio je u razgovoru za CNBC Michal Baranowski, direktor i viši stručni suradnik u Varšavskom uredu njemačkog Marshall Funda.
"On ima motiv, priliku i oružje", objasnio je pak ekspert za Rusiju, Timothy Ash, navodeći da je njegov motiv naprosto taj da "želi Ukrajinu jer nikada nije prihvatio njezin gubitak '91. s raspadom SSSR-a i vidi Ukrajinu kao središnju u svojoj viziji Velike Rusije".
A priliku ima, dodao je Ash, zbog toga što je "Zapad slab, podijeljen i nema fokusa", budući da je "Biden fokusiran na Kinu, a Europa na plin, migrante i Balkan". Oružje također ima - kako snage na granici Ukrajine, koje su same veće od ukupnih britanskih snaga, tako i desetke hiljada ruskih pobunjenika s druge strane granice.
Radi li se o još jednom Putinovom geopolitičkom blefu ili ćemo zaista imati novi rat u Europi, brzo će se pokazati.
0 ( + )
*
SAD naruÄŤuje od Pfizera 10 milijuna doza lijeka protiv covida
SAD naručuje od Pfizera 10 milijuna doza lijeka protiv covida
Hina
Ilustracija: Marko Prpic/PIXSELL
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKA vlada naručila je od laboratorija Pfizer 10 milijuna doza lijeka protiv covida za 5.29 milijardi dolara, što su odobrile zdravstvene vlasti, a predsjednik Joe Biden tvrdi da će ih dijeliti besplatno.
Farmaceutska tvrtka, koja prodaje cjepivo protiv virusa u suradnji s BioNTechom, predala je početkom tjedna zahtjev za hitno odobrenje tog dugo očekivanog lijeka koji se uzima jednostavno kod kuće prvih dana simptoma u slučaju zaraze.
"Čak i ako agencija tek treba dati zeleno svjetlo, odmah sam poduzeo mjere kako bih jamčio dovoljne količine lijekova za američko stanovništvo", naglasio je Biden u priopćenju.
Vlada poduzima "potrebno kako bi jamčila da će lijek biti lako dostupan i besplatan", dodao je Biden i inzistirao na važnosti cjepiva.
Antivirusni lijek, koji će se prodavati pod imenom Paxlovid, u kliničkim ispitivanjima je bio 89 posto učinkovit protiv hospitalizacija i smrti kada se uzimao unutar tri dana od pojave simptoma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ta su ispitivanja provedena među osobama koje imaju veliki rizik od razvoja teških slučajeva covida-19.
Antivirusni lijekovi smanjuju sposobnost virusa da se replicira i tako usporava bolest. Oni predstavljaju ključnu nadopunu cjepivu za zaštitu od covida-19.
"Cijepljenje je i dalje najvažnije za zaštitu sebe i drugih i za zaustavljanje ove pandemije", naglasio je američki ministar zdravstva Xavier Becerra u odvojenom priopćenju. "Ali one koji se razbole i prijete im teške posljedice pilule bi mogle spasiti od odlaska u bolnicu", dodao je.
Narudžba Washingtona predviđa 10 milijuna doza lijeka, a prve će stići do kraja godine i u 2022.
0 ( + )
*
NjemaÄŤka najavila stroĹľe mjere, ovo je plan. Merkel: Situacija je dramatiÄŤna
Njemačka najavila strože mjere, ovo je plan. Merkel: Situacija je dramatična
Index Vijesti, Deutsche Welle
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NJEMAČKI parlament Bundestag je usvojio Zakon o zaštiti od zaraze koji omogućava daljnju provedbu mjera za suzbijanje pandemije i nakon što istekne proglašeno izvanredno epidemiološko stanje (25.11.).
Zakonski prijedlog su podržali zastupnici buduće vladajuće koalicije (SPD, Zeleni i FDP), dok su stranke Unije (CDU/CSU) i Alternativa za Njemačku (AfD) glasovali protiv, a Ljevica je bila suzdržana. Za stupanje na snagu nužna je i podrška Bundesrata.
Nove, strože mjere
Novim zakonom se, među ostalim, predviđa uvođenje pravila 3G na radnim mjestima i u sredstvima javnog prijevoza. To znači da će građani moći na posao ili u javni prijevoz samo ako su cijepljeni ili negativno testirani ili su preboljeli covid.
Osim toga savezne pokrajine mogu samostalno donositi pojedine mjere poput obveze nošenja zaštitne maske ili ograničavanja kontakata.
U raspravi u Bundestagu oporbene stranke Unije i Ljevica su najviše kritizirali to što se ovim zakonom, bez obzira na rekordni broj novozaraženih koronavirusom, planira ukinuti mogućnost proglašavanja izvanrednog epidemiološkog stanja od nacionalnog značenja.
"To su znatna ograničenja za necijepljene, koja mi smatramo ispravnima", izjavio je, govoreći o novim mjerama, za javni servis ZDF ovoga ponedjeljka Dirk Wiese, potpredsjednik Kluba zastupnika SPD-a. Moguća su, među ostalim, ograničenja kontakata, obvezna primjena pravila 3G na radnom mjestu i obveza rada od kuće gdje god je to moguće te zabrana korištenja javnog prijevoza za necijepljene bez negativnog testa na koronu. Neovisno o tome, na snazi ostaje obveza nošenja zaštitnih maski.
"To je praktički lockdown za necijepljene", rekao je Wiese.
Mjere koje, prema novom zakonu, vjerojatno više ne bi bilo moguće uvesti su: ograničavanja kretanja i putovanja, zatvaranje ugostiteljskih i smještajnih objekata, kao i trgovina i obrta te ograničavanje sportskih aktivnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neizvjesna podrška Bundesrata
Zbog protivljenja stranaka Unije neizvjesno je hoće li zakonski prijedlog sutra proći i u Bundesratu, odnosno vijeću u kojem su zastupljene sve savezne pokrajine i koje aktivno sudjeluje u zakonodavstvu.
Ako Bundesrat ne podrži zakonski prijedlog i ne dođe do produženja izvanrednog epidemiološkog stanja, savezne pokrajine gube pravne temelje za svoje mjere za suzbijanje pandemije.
Danas poslijepodne se sastaju premijeri saveznih pokrajina kako bi dogovorili zajednički antipandemijski plan za sljedeće tjedne. "Onda ćemo odlučiti što ćemo napraviti u Bundesratu", rekao je premijer savezne pokrajine Sjeverno-Porajnje i Vestfalija Hendrik WĂĽst.
Ponovo rekordni broj novozaraženih
I dok se političari prepiru oko novog Zakona za suzbijanje zaraze, broj novih slučajeva oboljelih od covida nezaustavljivo raste. „Imat ćemo stvarno loše božićne blagdane ako sada nešto ne poduzmemo", upozorio je Lothar Wieler, predsjednik Instituta Robert Koch (RKI).
Ovoga četvrtka (18.11.) RKI je objavio da je jučer zabilježeno 65.371 novozaraženih. To je novi rekord od početka pandemije, a rekordna je i sedmodnevna incidencija od 336,9. No pored tih novih zaraza koje se svakodnevno službeno registriraju je i barem dvostruko ili čak trostruko više onih neregistriranih, rekao je Wieler u online-diskusiji sa saskim premijerom Michaelom Kretschmerom. Šef RKI-a je također rekao da je do sada umiralo oko 0,8 posto zaraženih, što znači da će idućih tjedana umrijeti više od 400 onih koji su jučer bili pozitivni na covid-19. „Tu se ništa više ne može promijeniti", zaključio je Wieler.
"Bolnice će morati odlučiti koga liječiti"
On je također upozorio da raste i broj onih s teškim simptomima, pa se u pojedinim gradovima za ljude s moždanim udarom ili drugim teškim oboljenjima i do dva sata traga za slobodnim krevetom na odjelu intenzivne njege. „U svim saveznim pokrajinama zbrinjavanje više nije u skladu s pravilima." Wieler predviđa da će se situacija još pogoršati.
S njim se slaže i premijer savezne pokrajine Sjeverno-Porajnje i Vestfalija Hendrik WĂĽst: „U ovoj pandemiji smo se približili točci na koju nikada nismo željeli doći. Naime, da bolnice moraju odlučiti koga će liječiti", rekao je ovaj kršćansko-demokratski političar za javni servis ARD.
No šef udruženja liječnika zdravstvenog osiguranja Andreas Gassen ne smatra da je stanje tako dramatično: „Situacija je teška, ali nema razloga za paniku." On priznaje da su bolnice i liječničke ordinacije već mjesecima jako opterećene, ali kaže da je broj hospitaliziranih još uvijek manji nego na vrhuncu trećeg vala pandemije. „Ukupno ima još dovoljno rezervi", objavio je Gassen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Većina građana za rad od kuće
Kao jedna od mjera za suzbijanje pandemije spominje se i uvođenje zakonske obveze rada od kuće gdje god je to moguće. Tu mjeru podržava 61 posto sudionika ispitivanja javnog mnijenja koje je proveo institut Civey po narudžbi lista Augsburger Allgemeine. Protiv uvođenja takve obveze izjasnilo se 28 posto ispitanika.
To mišljenje manjine dijeli i bavarsko gospodarstvo. Time se smanjuje spremnost na cijepljenje, rekao je Wolfram Hatz, predsjednik Udruženja bavarskog gospodarstva. On kaže da ne očekuje novi lockdown, no da će i veća ograničenja u cilju suzbijanja pandemije loše utjecati na konjunkturu.
Merkel: Situacija je dramatična, intenzivne su nam pretrpane
Njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala jučer je trenutno epidemiološko stanje u Njemačkoj dramatičnim te je od buduće vlade zatražila produljenje izvanrednog epidemiološkog stanja koje pruža pravni temelj za uvođenje mjera protiv pandemije.
"Aktualna pandemijska situacija u Njemačkoj je dramatična. Četvrti val našu zemlju pogađa punom snagom", rekla je predsjednica tehničke vlade Angela Merkel obraćajući se putem videolinka sudionicima konferencije Saveza njemačkih gradova.
Ona je upozorila i na to da već sad u predjelima zemlje s visokom incidencijom nije moguće zajamčiti svim oboljelima najviši stupanj medicinske pomoći zbog pretrpanosti intenzivnih odjela bolnica.
"Virusu je potpuno svejedno nalazi li se Njemačka u fazi prijelaza vlasti ili ne", rekla je Merkel aludirajući na odluku Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), koja predvodi proces formiranja koalicijske vlade sa zelenima i liberalima, i koja je dugo vrijeme ustrajala na tome da se više ne održava ovaj format sastanaka, koji je bio praksa tokom pandemije.
0 ( + )
*
NjemaÄŤki biskup priznao propuste Crkve u skandalu sa seksualnim zlostavljanjem
Njemački biskup priznao propuste Crkve u skandalu sa seksualnim zlostavljanjem
Hina
Ilustracija: Shutterstock
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NJEMAČKI biskup u rimokatoličkoj biskupiji u Kölnu u četvrtak je na zatvorenoj službi u katedrali priznao propuste Crkve u velikom skandalu vezanom za seksualno zlostavljanje.
"Veliki broj zlodjela vezanih za seksualno zlostavljanje počinili su u crkvenim odajama svećenici i ostali članovi osoblja", rekao je biskup Rolf Steinhaeuser na službi pokore u kelnskoj katedrali.
Steinhaeuser na dužnosti upravitelja katedrale mijenja kardinala Rainera Mariu Woelkija koji je uzeo slobodnu godinu nakon kontroverze oko odluke da ne objavi izvještavanje o tom skandalu.
"Ne možemo se odriješiti grijeha. Također, ne tražimo od žrtava oprost da bismo se osjećali bolje", rekao je Steinhaeuser.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Za današnju službu je rekao da predstavlja priznanje krivnje i spomen na žrtve.
Već deset godina slučajevi seksualnog zlostavljanja potresaju Katoličku crkvu u Njemačkoj.
Kardinal Woelki je 2018. naložio jednoj minhenskoj odvjetničkoj kancelariji da izradi iscrpan izvještaj i da ne poštedi nijednog od njegovih svećenika ako su seksualno zlostavljali djecu. Ali kada je izvještaj bio gotov, sam je Woelki blokirao njegovo objavljivanje.