Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Trump pisao Thaciju, traži da se dogovori sa Srbijom oko Kosova
Trump pisao Thaciju, traži da se dogovori sa Srbijom oko Kosova
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump poslao je pismo kosovskom kolegi Hashimu Thaciju pozivajući ga da učini sve kako bi se postigao trajni sporazum sa Srbijom, dvadeset godina od završetka njihova rata, objavio je Thaci na svojoj internetskoj stranici.
Srbija i njezina bivša pokrajina, koja je proglasila neovisnost 2008., obvezale su se 2013. da će pod pokroviteljstvom EU-a riješiti sva otvorena pitanja, ali nisu ostvarile značajniji napredak.
"Ako se ne iskoristi ovaj jedinstveni trenutak, bit će to tragičan korak unatrag jer se nova prilika za sveobuhvatni mir neće tako skoro pojaviti", rekao je Trump, prema pismu koje je objavio Thacijev ured.
"SAD je jako puno uložio u uspjeh Kosova kao neovisne, suverene države", ističe američki predsjednik.
Napetosti između Srbije i Kosova ponovno su izbile prošloga tjedna kada je kosovski parlament odobrio osnivanje vojske od 5000 pripadnika, samo tjedan dana nakon što je srpska premijerka Ana Brnabić zaprijetila da bi to moglo dovesti do vojne intervencije Beograda.
Thaci je u lipnju rekao da će dogovor s Beogradom tražiti kroz "korekciju granica", a političari i analitičari na Kosovu protumačili su to kao razmjenu teritorija.
Njegov plan upalio je alarm kod balkanskih susjeda i nekih zapadnih vlada koje ga vide kao način da Kosovo uzme tri srpske općine naseljene većinom Albancima.
Kada bi došlo do razmjene teritorija, Srbija bi zauzvrat dobila dio sjevernog Kosova većinski naseljen Srbima koji ne priznaju vlast u Prištini.
0 ( + )
*
Belgijski premijer podnio ostavku
Belgijski premijer podnio ostavku
HINA
Foto: Hina/EPA
BELGIJSKI premijer Charles Michel objavio je danas u parlamentu da podnosi ostavku nakon što su socijalisti i zeleni zaprijetili izglasavanjem nepovjerenja njegovoj manjinskoj vladi.
"Donosim odluku da podnesem ostavku i namjera mi je odmah otići kod kralja" da mu je predam, rekao je Michel nakon rasprave u Zastupničkom domu.
Koalicijski partneri ga napustili zbog Marakeškog sporazuma
Njegova je vlada u izmijenjenom sastavu nastavila s radom kao manjinska nakon što se desničarska stranka N-VA, najveća stranka u njegovoj koaliciji, povukla prije desetak dana zbog spora oko Globalnog kompakta o migracijama Ujedinjenih naroda.
Desničarska N-VA objavila je da povlači svoje ministre iz koalicije nakon što je Michel odbio njihov zahtjev u ponedjeljak da odustane od potpore takozvanom Marakeškom sporazumu.
Michel je odbio ideju o prijevremenim izborima, a opći izbori u Belgiji predviđeni su za maj 2019.
MICHAELU Flynnu, bivšem savjetniku za nacionalnu sigurnost predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, danas je trebala biti izrečena presuda za slučaj davanja lažnog iskaza pred saveznim istražiteljima.
Međutim, sudac Okruga Columbia Emmet Sullivan neočekivano je odgodio izricanje kazne kako bi osigurao da će surađivati u istrazi o mogućem dosluhu kampanje predsjednika Donalda Trumpa i Rusije 2016.
Umirovljeni general nekad blisko povezan s krugovima oko Trumpa, izjasnio se krivim u prosincu za laganje FBI-u o svojim kontaktima s ruskim veleposlanstvom u Washingtonu.
"Želim biti iskren s vama, ovaj zločin je vrlo težak. Ne samo što ste lagali FBI-u, lagali ste visokim dužnosnicima u nadolazećoj administraciji. Sve vrijeme bili ste neregistrirani agent strane zemlje dok ste služili kao savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika SAD-a. To potkopava sve što ova zastava predstavlja. Može se tvrditi da ste prodali svoju zemlju. Ne mogu skriti gađenje i prijezir zbog vaših djela", rekao je sudac Sullivan.
Pritom je aludirao na činjenicu da je Flynn radio kao lobist za konzultantsku tvrtku povezanu s turskom vladom za vrijeme predizborne kampanje.Nije odredio novi datum za izricanje presude, nego je od tužitelja i Flynnovih odvjetnika zatražio da se jave 13. ožujka.
Sudac Sullivan je nešto kasnije povukao svoje riječi, prenosi CNN, primjećujući kako je Flynnov lobistički angažman za stranu vladu završio prije početka rada Trumpove administracije.
Specijalni tužitelj Robert Mueller, zadužen za zahtjevnu istragu o mogućoj povezanosti Rusije i Trumpove kampanje, preporučio je da Flynn bude pošteđen zatvora rekavši da je pružio "temeljnu pomoć" njihovoj istrazi.
I njegovi odvjetnici pozvali su sud da ga poštedi zatvora pošto je priznao krivnju za laganje FBI-u.
Flynn je bio ispitan 19 puta i pomogao je stručnjacima koje vodi Mueller u istrazi o povezanosti Rusije, Trumpove kampanje i predsjedničkog tranzicijskog tima.
Flynn je, podsjetimo, otišao s mjesta savjetnika u Bijeloj kući nakon samo 23 dana, nakon što su mediji otkrili da je lagao istražiteljima FBI-a i potpredsjedniku Mikeu Penceu o svojim kontaktima i temi razgovora s tadašnjim ruskim veleposlanikom u SAD-u, Sergejom Kislijakom.
Sam Trump je danas na Twitteru zaželio sreću na izricanju presude. "Bitće zanimljivo vidjeti što će imati za reći, unatoč ogromnom pritisku kojem je podvrgnut, o ruskom dosluhu u našoj sjajnoj i, očito, vrlo uspješnoj kampanji. Nije bilo dosluha!", dodao je u tweetu Trump, po tko zna koji put poričući spekulacije da su članovi njegovog predizbornog stožera koordinirali akcije s Rusima kako bi Trump osvojio izbore.
No na to da je Mueller itekako surađivao s Muellerovim istražiteljima upućuje i njihova preporuka sudu da se Flynna osudi na minimalnu zatvorsku kaznu ili da se ista potpuno izostavi, unatoč njegovom laganju.
0 ( + )
*
Portugal okrenuo trend: Prošle godine se više ljudi uselilo nego odselilo
Portugal okrenuo trend: Prošle godine se više ljudi uselilo nego odselilo
HINA
Foto: EPA
PROŠLE se godine u Portugal više ljudi doselilo nego što ih je napustilo zemlju, što je prvi takav slučaj od 2010. zahvaljujući najvećem gospodarskom rastu u posljednjih 20 godina, objavila je vladina agencija za migracije.
Rezultati pokazuju da su se isplatile vladine mjere za privlačenje stranaca, uključujući "zlatne vize", izuzeće od plaćanja poreza i rastući tehnološki sektor.
Ipak, podaci pokazuju kako ni to nije dovoljno da bi se zaustavio pad broja stanovnika koji su sve stariji.
Rješavanje problema
Populacija te zemlje na jugozapadu Europe u drastičnom je padu od 2007. Oko 21 posto stanovništva starije je od 65 godina i po tome je Portugal četvrti u Europskoj uniji.
Rješavanje toga problema privlačenjem mlađih migranata, stranaca i Portugalaca koji žive u inozemstvu, bio je jedan od vladinih prioriteta od dolaska na vlast 2015.
Izvješće je pokazalo da se prošle godine u Portugal doselilo 36.639 ljudi, najviše od 2012., a da ga je napustilo 31.753. Godine 2016., 38.273 osobe su otišle iz zemlje, a 29.925 ih je stiglo.
Rast populacije stranaca
Sveukupno, populacija stranaca u Portugalu porasla je 2017. na 421.711 u odnosu na 397.731 godinu dana ranije. Većina migranata stiže iz Brazila, Zelenortskog otočja i Ukrajine. Raste i broj Francuza, Britanaca i Talijana.
"Portugal svjedoči značajnom rastu imigracije i taj fenomen će vjerojatno prestati biti dio problema manjka stanovnika i postati dio rješenja", rekao je Rui Pires koji vodi agenciju.
U Portugalu su prošle godine umrle 23.432 osobe više nego što ih se rodilo.
0 ( + )
*
Sud odbacio tužbu njemačkih desničara protiv Merkel
Ustavni sud odbacio tužbu njemačkih desničara protiv Merkel
HINA
Foto: EPA
USTAVNI sud Njemačke odbacio je tužbu parlamentarnog zastupničkog kluba Alternative za Njemačku (AfD) uperenu protiv izbjegličke politike vlade Angele Merkel, priopćeno je danas iz tog suda.
"U sve tri točke tužbe nije razjašnjeno u kojoj mjeri odluke njemačke vlade iz 2015. o otvaranju austrijsko-njemačke granice krši ili neposredno ugrožava prava podnositelja“, stoji u obrazloženju Ustavnog suda, koji je jednoglasno odbacio sve tri točke tužbe koja je podnesena na temelju tzv. mogućnosti podizanja tužbe ustavnih tijela, u koje, između ostalih, spada i Bundestag.
"Ustavni sud nije tu kako bi kritizirao rad vlade“
"AfD je krivo shvatio ovaj pravni mehanizam. Ustavni sud nije tu kako bi kritizirao rad vlade“, stoji u obrazloženju sudskog vijeća.
Desno orijentirana, populistička Alternativa za Njemačku, koja svoju popularnost i ulazak u Bundestag temelji na protivljenju izbjegličkoj politici Angele Merkel, podigla je tužbu pred Ustavnim sudom tvrdeći da je Angela Merkel samostalnom odlukom vlade povrijedila prava Bundestaga, koji nije bio uključen u donošenje odluke o otvaranju granica.
"U rujnu 2015. savezna kancelarka Angela Merkel je donijela odluku o primanju izbjeglica koje su se našle u Mađarskoj, iako to SR Njemačka, prema važećem Dublinskom sporazumu, nije bila dužna učiniti“, stoji u tužbi AfD-a. Prema AfD-u je jedino parlament, Bundestag, u koji je AfD ušao 2017., mogao donijeti takvu odluku.
Angela Merkel je odluku o otvaranju granica za izbjeglice obrazložila "humanitarnom kriznom situacijom".
0 ( + )
*
Rusija pojačava vojnu prisutnost na Arktiku
Rusija pojačava vojnu prisutnost na Arktiku
HINA
Foto: EPA
RUSIJA će u narednim godinama jačati svoju vojnu prisutnost na Arktiku, saopštio je danas ruski ministar obrane Sergej Šojgu, jer Rusija to područje smatra strateškim.
"U 2019. ćemo završiti izgradnju infrastrukture kako bismo postavili radare protuzračne obrane i točke za navođenje zrakoplova na otocima Sredni i Wrangel te na rtu Schmidt, koji su ruska područja na Arktiku", rekao je Šojgu u govoru u ministarstvu obrane.
Šojgu je dodao da je izgradnja infrastrukture za prihvat vojnog osoblja dovršena u više ruskih vojnih baza na Arktiku, rekavši da je vojni aerodrom vraćen u uporabu u Murmanskoj oblasti, na sjeveru.
Arktik je područje čiji je razvoj najvažniji za Rusiju i ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta boravio u posjetu tom dijelu zemlje.
U prosincu prošle godine zauzeo se za "industrijsku valorizaciju Arktika, napose za vađenje sirovina".
Rusi su u zadnjih pet godina otkrili 11 novih otoka
Rusija nastoji ojačati svoju vojnu prisustvo na tom području. Ruska vojska je tako ondje pojačala svoje djelovanje i vratila u uporabu nekoliko aerodroma koji su nakon pada SSSR-a bili napušteni.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je lani da je u zadnjih pet godina na Arktiku otkrilo jedanaest novih otoka i šest tjesnaca. Te su informacije povećale pretenzije Rusije na to sporno područje od 1,2 milijuna četvornih kilometara za koje je 2015. u UN-u zatražila da bude pod njezinim suverenitetom.
Moskva se usto nada da će iskoristiti prolaz Sjever - Istok koji povezuje Atlantski ocean s Tihim preko Arktika i treba Rusiji olakšati dopremu ugljikovodika u jugoistočnu Aziju.
0 ( + )
*
Ruska vojska jača prisutnost na Arktiku, evo što sve planiraju graditi
Ruska vojska jača prisutnost na Arktiku, evo što sve planiraju graditi
Hina
Foto: EPA
RUSIJA će u narednim godinama jačati svoju vojnu prisutnost na Arktiku, saopštio je ruski ministar obrane Sergej Šojgu, jer Rusija to područje smatra strateškim.
"U 2019. ćemo završiti izgradnju infrastrukture kako bismo postavili radare protuzračne obrane i točke za navođenje zrakoplova na otocima Sredni i Wrangel te na rtu Schmidt", koji su ruska područja na Arktiku, rekao je u govoru u ministarstvu obrane.
Šojgu je dodao da je izgradnja infrastrukture za prihvat vojnog osoblja dovršena u više ruskih vojnih baza na Arktiku, rekavši da je vojni aerodrom vraćen u uporabu u Murmanskoj oblasti, na sjeveru.
Strateški važna lokacija
Arktik je područje čiji je razvoj najvažniji za Rusiju i ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta boravio u posjetu tom dijelu zemlje. U prosincu 2017. se zauzeo za "industrijsku valorizaciju Arktika, napose za vađenje sirovina".
Rusija nastoji ojačati svoju vojnu prisustvo na tom području. Ruska vojska je tako ondje pojačala svoje djelovanje i vratila u uporabu nekoliko aerodroma koji su nakon pada SSSR-a bili napušteni.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je lani da je u zadnjih pet godina na Arktiku otkrilo jedanaest novih otoka i šest tjesnaca. Te su informacije povećale pretenzije Rusije na to sporno područje od 1,2 milijuna četvornih kilometara za koje je 2015. u UN-u zatražila da bude pod njezinim suverenitetom.
Moskva se usto nada da će iskoristiti prolaz Sjever - Istok, koji povezuje Atlantski ocean s Tihim preko Arktika i treba Rusiji olakšati dopremu ugljikovodika u jugoistočnu Aziju.