Pucnjava se dogodila u jednoj kući u ulici Hibiscus Drive. Okolnosti još uvijek nisu poznate. Policajka koja je ranjena u kritičnom je stanu prevezena u bolnicu, gdje je ubrzo preminula. Drugi policajac također je u kritičnom stanju i bori se za ivot.
Ubrzo nakon pucnjave kuća je počela gorjeti, a poar se proširio na još najmanje četiri susjedne kuće. Poar je zahvatio i nekoliko parkiranih automobila uključujući i policijska vozila.
Na snimkama koje su objavljene mogu se čuti pucnjevi i zvukovi dok kuća gori.
Kina objavila plan za smanjenje upotrebe jednokratne plastike
Kina objavila plan za smanjenje upotrebe jednokratne plastike
HINA
Foto: EPA
KINESKA vlada je objavila plan za smanjenje upotrebe jednokratne plastike koji uključuje zabranu plastičnih vrećica u supermarketima i trgovačkim centrima u velikim gradovima do kraja 2020.
Nacionalno razvojno i reformsko povjerenstvo objavilo je priopćenje u kojemu stoji da je cilj plana značajno smanjiti proizvodnju i upotrebu plastike do 2025. Kina je jedan od najvećih svjetskih zagađivača plastikom.
Aktivna promocija alternativnih proizvoda
Zabrana plastičnih vrećica proširit će se i na manje gradove do kraja 2022., navodi se u planu povjerenstva.
Povjerenstvo je reklo da će Kina "zabraniti i ograničiti proizvodnju, prodaju i upotrebu nekih plastičnih proizvoda, aktivno promovirati alternativne proizvode, standardizirati recikliranje plastičnog otpada i redovno te efektivno kontrolirati zagađenje plastikom".
Zabrana nerazgradivih plastičnih slamki predviđena je do kraja 2020., kao i zabrana uvoza plastičnog otpada, iako nije specificirano kada će to biti zabranjeno.
Planom je predviđena zabrana korištenja nerazgradivog pakiranja za neke dostavne slube u velikim gradovima, dok će ta zabrana biti proširena na cijelu zemlju do 2025.
0 ( + )
*
Plenković preksutra putuje u Davos na sastanak Svjetskog gospodarskog foruma
Plenković preksutra putuje u Davos na sastanak Svjetskog gospodarskog foruma
HINA
Foto: EPA
HRVATSKI premijer Andrej Plenković sudjelovat će u utorak i srijedu na jubilarnom 50. godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu tokom kojega će odrati niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dunosnicima.
Najpoznatiji summit svjetske elite u švicarskom zimovalištu slavi 50 godina postojanja, a i ove će godine sudionici voditi rasprave o nizu tema, među kojima su klimatske promjene, usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji.
Susrest će se i s Vučićem
Kako je priopćeno iz hrvatske vlade, Plenković će na sastanku WEF-a sudjelovati u tri rasprave. U utorak će sudjelovati na sastanku "Dijalog o zapadnom Balkanu", koji će moderirati predsjednik WEF-a Borge Brende, a na kojem će sudjelovati i bugarski premijer Bojko Borisov, slovenski premijer Marjan Šarec, predsjednik Kosova Hashim Thaçi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te mnogi drugi.
Istoga dana Plenković će sudjelovati na radnom sastanku na temu "Generiranje rasta u srednjoj i istočnoj Europi" s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, predsjednikom Poljske Andrzejem Dudom, predsjednikom Litve Gitanasom Nausedom te srpskim predsjednikom Vučićem, doznaje se iz vlade.
Isto tako, u utorak će sudjelovati na večeri koju priređuje osnivač i izvršni direktor WEF-a Klaus Schwab.
U srijedu će premijer Plenković sudjelovati na neformalnom okupljanju svjetskih gospodarskih lidera na temu "Uzlazna Europa".
Ovogodišnji jubilarni sastanak u Davosu ugostit će niz uglednih dravnika, gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika. Između ostalih, na sastanku u Davosu sudjelovat će američki predsjednik Donald Trump, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i mlada švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg.
Niz bilateralnih sastanaka
Tijekom boravka u Davosu hrvatski premijer će odrati niz bilateralnih sastanaka. Sastat će se s Thaçijem, predsjednikom Azerbajdana Ilhamom Alijevim, gruzijskim premijerom Giorgijem Gaharijom, bugarskim premijerom Borisovom, predsjednikom vlade Nizozemske Markom Rutteom, potpredsjednikom vlade Vijetnama Truongom Hoa Binhom te ministrom gospodarstva i financija Francuske Brunom Le Maireom.
Također, susrest će se i s glavnim tajnikom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom, glavnim tajnikom Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem, predsjednikom Europskog istraivačkog vijeća Maurom Ferrarijem, dekanom INSEAD-a Singapore Ilianom Mihovom, izvršnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgievom, predsjednikom Uprave Applea Timom Cookom, izvršnom direktoricom Visa Europe Charlotte Hogg, predsjednikom EIB-a Alexanderom Stubbom te predsjednicom Uprave tvrtke Booking.com Gillian Tans, doznaje se iz vlade.
0 ( + )
*
Talijani organizirali masovni prosvjed protiv Salvinija uoči regionalnih izbora
Talijani organizirali masovni prosvjed protiv Salvinija uoči regionalnih izbora
HINA
Foto: EPA
TALIJANSKI pokret Sardina protiv vođe desno populističke Lige bivšeg ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija organizirao je masovni prosvjed u Bologni uoči regionalnih izbora u pokrajini Emilia-Romagna, koji bi mogli uzdrmati talijansku političku scenu.
Na talijanskim regionalnim izborima za predsjednike pokrajina i pokrajinska vijeća uobičajeno se formiraju dva velika koalicijska bloka - koalicija desnog centra i koalicija lijevog centra.
Ljevica i desnica izjednačeni
Pokrajinom Emilia-Romagna gotovo bez prestanka 75 godina vlada ljevica, a sada su prema anketama lijevi i desni blok gotovo izjednačeni.
Prema anketi agencije SWG provedenoj 9. siječnja, lijevi blok predvođen vladajućom Demokratskom strankom dobiva 47 posto glasova na izborima koji će se odrati sljedeću nedjelju, a desni blok predvođen Salvinijevom Ligom dobiva 45 posto glasova, dok je na prošlim regionalnim izborima u toj pokrajini 2014. dobio samo 29,8 posto glasova.
Populistički Pokret pet zvijezda, na nacionalnoj razini koalicijski partner Demokratske stranke, istaknuo je vlastitu listu, ali prema navedenoj anketi dobiva samo 5 posto glasova.
Potaknuti rastom protuimigrantske Lige četiri su prijatelja pokrenula pokret Sardina u studenom kako bi se suprotstavili Salviniju.
"Salvini igra na ljudske strahove"
Pokret, osnovan upravo u Bologni, dobio je ime Sardine jer su napunili trgove širom regije i zemlje svojim pristašama. U nedjelju su u Bologni organizirali koncert na kojemu je, prema organizatorima, bilo 35 do 40 hiljada ljudi, dok policija za sada nije dala slubene podatke.
"Salvini igra na ljudske strahove, pokušava nas okrenuti protiv pridošlica, protiv stranaca. Ne smijemo mu dopustiti da pobijedi", rekla je šezdesetogodišnja Cristina Camurani.
"Gubitak ljevice ovdje bio bi golem šok", dodala je.
Salvini je prošao uzdu i poprijeko Emilia-Romagnu te je u posljednjih nekoliko tjedana obišao preko 100 općina u toj pokrajini kako bi osigurao pobjedu, za koju se nada da bi mogla srušiti vladu premijera Giuseppea Contea.
Emilia-Romagna jedna je od najbogatijih talijanskih pokrajina i u njoj je stopa nezaposlenosti samo 5 posto, što je upola manji postotak od nacionalnog prosjeka.
0 ( + )
*
Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust: Sjećanje je odgovornost društava
Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust: Sjećanje je odgovornost drutava
HINA
Foto: EPA
MEĐUNARODNI savez za sjećanje na Holokaust (IHRA) usvojio je u Bruxellesu deklaraciju u kojoj se ističe da je sjećanje na šest milijuna idovskih rtava Holokausta odgovornost ne samo vlada nego društava u cjelini te izraava zabrinutost zbog ignoriranja genocida nad Romima.
Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust (IHRA), koji je do 2013. godine nosio ime Radna skupina za međunarodnu suradnju o obrazovanju, sjećanju i istraivanju Holokausta, osnovan je 1998. godine na inicijativu tadašnjeg švedskog premijera Görana Perssona.
Hrvatska članica od 2005.
Sastoji se od predstavnika vlada i nevladinih udruga, s ciljem poticanja aktivnosti u obrazovanju o Holokaustu, sjećanju i istraivanju u zemljama članicama i drugim zainteresiranim zemljama te u davanju političke potpore ovim aktivnostima u nacionalnim i međunarodnim kontekstima. Savez čine 34 zemlje.
Hrvatska, koju na ovoj konferenciji predstavlja ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, članica je saveza od studenoga 2005. godine. U deklaraciji koja je usvojena na ministarskoj konferenciji ističe se da je "odgovornost za sjećanje na šest milijuna idovskih rtava Holokausta ne samo na vladama nego na društvima u cjelini".
Sa zabrinutošću se priznaje da je "zanemarivanje genocida nad Romima pridonijelo predrasudama i diskriminaciji koje mnoge romske zajednice i danas doivljavaju".
Također se odaje počast svima koji su pruali otpor nacistima, posebice pravednicima među narodima i drugima koji su štitili ili pokušavali spasiti one koji su bili u opasnost.
"Njihova nesebična hrabrost treba nas sve nadahnuti da branimo dostojanstvo svake ljudske osobe", kae se u deklaraciji.
Aktivno suprotstavljanje rasizmu i diskriminaciji
Deklaracija predstavlja niz mjera i načela na koje se zemlje potpisnice obvezuju da će ih podupirati.
To između ostaloga uključuje prihvaćanje odgovornosti za suprotstavljanje negiranju Holokausta i iskrivljavanju činjenica te suprotstavljanje antisemitizmu i svim oblicima rasizma i diskriminacije.
Potpisnice se obvezuju da će predvoditi napore na promicanju obrazovanja, sjećanja i istraivanje Holokausta i genocida nad Romima kako bi se suprotstavili utjecaju iskrivljavanja povijesnih činjenica, govoru mrnje, poticanju na nasilje i mrnju. Također se obvezuju da će identificirati, sačuvati i omogućiti pristup arhivskim materijalima, svjedočenjima i autentičnim mjestima za svrhu obrazovanja, komemoracije i istraivanja.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman najavio je da će Hrvatska 27. siječnja, na dan oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, u sjedištu UN-a organizirati izlobu posvećenu hrvatskim pravednicima među narodima, koji su sudjelovali u spašavanju idova.
IHRA ima rotirajuće predsjedanje koje traje godinu dana, a od oujka prošle godine predsjedava Luksemburg, koji je i organizirao ovu konferenciju.
0 ( + )
*
Johnson: Rusija mora prestati s destabilizirajućim aktivnostima
Johnson: Rusija mora prestati s destabilizirajućim aktivnostima
HINA
Foto: EPA
BRITANSKI premijer Boris Johnson poručio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da Rusija mora prestati s "destabilizirajućim aktivnostima" ako eli normalizirati odnose s Velikom Britanijom.
Johnson je rekao da neće doći do "normalizacije naših bilateralnih odnosa dok Rusija ne prestane s destabilizirajućim aktivnostima koje prijete Ujedinjenom Kraljevstvu i njegovim saveznicima te podrivaju sigurnost naših građana i našu kolektivnu sigurnost", stoji u priopćenju ureda britanskog premijera.
Govorilo se i o situaciji u Libiji
Johnson je ponovio britansku poziciju o napadu u Salisburyju iz 2018., kada su bivši ruski dvostruki agent Sergej Skripalj i njegova kći Julija otrovani kemijskom supstancom za koju su britanske vlasti rekle da je ruskog podrijetla.
U priopćenju se taj događaj spominje kao "bezobzirno korištenje kemijskog oruja i besraman pokušaj ubojstva nevinih ljudi na britanskom teritoriju".
Ruska novinska agencija TASS također je potvrdila da se Putin sastao s Johnsonom.
TASS navodi da je Putin razgovarao s Johnsonom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o "pitanjima bilateralnih odnosa, kao i o međunarodnim problemima, uključujući situaciju u Libiji".
0 ( + )
*
U Berlinu postignut dogovor o Libiji, četiri su najvažnije točke
U Berlinu postignut dogovor o Libiji, četiri su najvanije točke
P.M.,Hina
Foto: EPA
SUDIONICI sastanka na vrhu o Libiji dogovorili su se u nedjelju u Berlinu oko završne izjave u kojoj se obvezuju na podravanje aktualnog primirja u Libiji, uskraćivanje pomoći sukobljenim stranama te na bolju kontrolu embarga Ujedinjenih naroda na izvoz oruja u tu zemlju.
"Moemo zaključiti da su svi sloni u tome da se embargo na izvoz oruja u Libiju mora poštivati", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel obraćajući se medijima nakon završene konferencije.
Ona je objasnila kako su se i predstavnici sukobljenih strana sloili oko sastavljanja zajedničkog vojnog povjerenstva koje bi radilo na daljnjoj deeskalaciji situacije u Libiji.
Najvanije točke dogovora
Dogovorili su da se formira komisija "pet plus pet" te su objavili imena članova, da se uvede embargo na isporuke oruja i da se prati njegovo poštovanje, da se ne prua pomocĚ zaracĚenim stranama u Libiji i da se konflikt u Libiji moe riješiti samo političkim putem.
Njemačka kancelarka je zaključila kako je konferencija u Berlinu, na kojoj su sudjelovali predstavnici 16 zemalja i organizacija, "dala veliki prilog" nastojanju Ujedinjenih naroda za postizanje mira u Libiji.
"Sadašnje privremeno primirje bi se trebalo pretvoriti u trajno", rekla je njemačka kancelarka na konferenciji za novinare u prisustvu glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa, njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa te specijalnog izaslanika UN-a za Libiju Ghassena Salemea.
Merkel je rekla kako je današnja konferencija bila nuna zbog teške humanitarne situacije i zbog opasnosti destabiliziranja čitave sjeverne Afrike.
Guterres se njemačkoj kancelarki zahvalio na organizaciji konferencije i izjavio kako sada prva zadaća mora biti postizanje stabilnog prekida vatre.
Maas je rekao kako sudionici konferencije, na kojoj su, pored predstavnika Europske unije, UN-a, Arapske i Afričke lige sudjelovali predsjednici drava i vlada 12 zemalja među kojima i ruski predsjednik Vladimir Putin, francuski predsjednik Emmanuel Macron, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan te ministar vanjskih poslova SAD-a Mike Pompeo, sada u rukama imaju ključ za rješenje krize.
"Taj ključa sada treba gurnuti u bravu i okrenuti. Mi svi znamo da pravi posao tek predstoji", zaključio je Maas.
Predstavnici sukobljenih strana u libijskom sukobu, predsjednik vlade Fajez al-Saraj te general Kalifa Haftar nisu izravno sudjelovali na konferenciji u Berlinu ali su prije podne obavili odvojene razgovore sa sudionicima sastanka.
Berlin nakon Moskve
Njemačka je danas bila domaćin mirovne konferencije o Libiji, tjedan dana nakon što slični pregovori u Moskvi nisu polučili značajniji napredak u rješavanju višegodišnjeg sukoba u toj zemlji. Prošli vikend odrani su libijski mirovni pregovori u Moskvi, ali je tada Haftar odbio potpisati dogovor o primirju, za razliku od al-Saraja.
Kako navode mediji, konferenciju je organizirala kancelarka Merkel kako bi spriječila da se sukob u Libiji pretvori u "zamjenski rat" velikih sila poput onog u Siriji.
Libija je podijeljena između libijske vlade nacionalnog jedinstva GNA, koju priznaju Ujedinjeni narodi (UN), sa sjedištem u Tripoliju, i vlasti generala Khalife Haftara, koja ima uporište na istoku zemlje.
Glavna zadaća konferencije bila je učvrstiti mir, a napose spriječiti strano upletanje u Libiju.
Turska poslala vojsku u Libiju
Turska je navodno poslala stotine boraca iz Sirije u Libiju posljednjih tjedana, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Dunosnik američkog State Departmenta rekao je u subotu da situacija u Libiji počinje nalikovati onoj u Siriji. Pozvao je strane snage da napuste zemlju, pišu novinari koji prate američku delegaciju na konferenciji u Berlinu.
"EU ima "povijesnu" dunost podrati libijsku vladu nacionalnog jedinstva (GNA)", napisao je Erdogan u subotu u listu Politico i dodao da je mirovna konferencija u Berlinu "vrlo vaan korak" u tom smjeru.
Snage lojalne generalu Haftaru blokirale su u subotu glavne naftne terminale na istoku Libije. Prestanak izvoza nafte, koja Libijcima predstavlja gotovo jedini izvor prihoda, protest je protiv turske intervencije u zemlji, kau pripadnici libijskih plemena i snaga lojalnih Haftaru.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak je izrazio nadu da će mirovna konferencija rezultirati napretkom prema rješavanju sukoba.
"Najvanije je da se nadgleda primirje", dodao je Lavrov na konferenciji za medije u Moskvi.