BIJELA KUĆA objavila je oproštajni govor američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči sutrašnje inauguracije Joea Bidena.
Trumpov oproštajni govor, koji je snimljen u Bijeloj kući, traje nešto manje od 20 minuta.
"Napravili smo ono što smo došli napraviti - i puno više od toga. Borio sam se u teškim bitkama, najtežim bitkama i donosio najteže odluke, jer to je ono za što ste me izabrali", poručio je Trump Amerikancima.
Ustvrdio je da je "najveća opasnost" koja sada prijeti Americi "gubitak vjere u veličinu nacije".
U govoru je nabrojao sve što je njegova administracija napravila u protekle četiri godine, od "suprotstavljanja Kini na način na koji to nitko ranije nije napravio" pa sve do "serije povijesnih mirovnih sporazuma na Bliskom Istoku".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Nisam pokrenuo nijedan novi rat"
"Posebno sam ponosan na to da sam prvi predsjednik u više desetljeća koji nije pokrenuo nijedan novi rat", rekao je Trump.
Spomenuo je i nedavni upad svojih obožavatelja na zgradu Kapitola.
"Svi Amerikanci su zgroženi napadom na Kapitol... To ne možemo tolerirati", rekao je.
Posebno je zanimljiva poruka koju je poslao na kraju govora: "Želim da znate da je pokret kojeg smo osnovali tek početak".
0 ( + )
*
Inauguracija Joea Bidena bit će događaj kakav svijet ne pamti
Inauguracija Joea Bidena bit će događaj kakav svijet ne pamti
Index Vijesti
Foto: EPA
INAUGURACIJA novoizabranog američkog predsjednika u Washingtonu u srijedu bit će događaj kakav se ne pamti - Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris sutra će položiti prisegu u gradu u kojem na ulici neće biti gotovo nikoga osim hrpe vojnika.
Više od 20.000 pripadnika Nacionalne garde, vojnih rezervista, naoružani kruže gradom.
Neviđene mjere sigurnosti
Postavljene su žičane ograde i betonski blokovi kako bi se zaštitilo spomenike kao što su Bijela kuća i Kapitol ili kako bi se zatvorile glavne prometnice.
Američke obavještajne službe vjeruju da bi Trumpove pristaše, koje još uvijek vjeruju da su izbori namješteni, mogle pokušati izvršiti napad na ceremoniju, piše VOA.
Područje na kojem će se održati ceremonija je zagrađeno visokom ogradom na čijem se vrhu nalazi bodljikava žica.
Stanovnicima rečeno da ostanu kod kuće
Stanovnicima Washingtona rečeno je da ostanu kod kuće i virtualnim putem prate inauguraciju 46. predsjednika Sjedinjenih Država kako ne bi riskirali zarazu koronavirusom.
National Mall, golema poljana koja vodi od Lincolnova spomenika do Kapitola, bit će zatvoren za javnost. Ondje se stotine hiljada Amerikanaca tradicionalno okupljaju kako bi pozdravile novog predsjednika.
Umjesto toga, postavljeno je gotovo 200.000 zastava koje će predstavljati građane koji ove godine neće moći doći, kao i 56 "stupova svjetlosti" u čast svih država i teritorija.
Uoči odlaska u Washington održao emotivan govor
Biden je održao emotivan govor u Delawareu uoči odlaska u Washington na inauguraciju.
Borio se sa suzama govoreći o svom preminulom sinu Beauu i zahvaljujući svojoj matičnoj saveznoj državi, koju je predstavljao kao senator više od 30 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Jedino žalim što on nije ovdje", rekao je Biden o svom sinu, državnom odvjetniku koji je umro od tumora na mozgu 2015. godine.
Tko sve dolazi na inauguraciju?
Većina članova Kongresa i Vrhovnog suda će nazočiti inauguraciji, kao i neki od bivših predsjednika. Barack Obama, George W. Bush i Bill Clinton su potvrdili svoj dolazak, kao i bivše prve dame Michelle Obama, Laura Bush i Hillary Clinton. Na svečanosti neće biti Donald Trump ni njegova supruga Melania. To će biti prvi put u zadnjih 150 godina da predsjednik na odlasku bojkotira inauguraciju svog nasljednika.
Svečanost će početi s molitvom koju će voditi jezuitski svećenik Leo J. O'Donovan, bliski prijatelj obitelji Biden. Zakletvu vjernosti domovini recitirat će Andrea Hall, prva crnkinja na čelu vatrogasne postrojbe u Georgii.
Američku himnu će pjevati Lady Gaga, a poeziju će recitirati Amanda Gorman, prva mlada pjesnikinja koja je nagrađena laureatom. Nakon njih će nastupiti Jennifer Lopez i Garth Brooks.
Na kraju će blagoslov održati Silvester Beaman, pastor metodističke crkve u Wilmingtonu.
Biden će prisegnuti na obiteljsku Bibliju staru 127 godina, a držat će je njegova žena.
Harris, prva žena, prva Afroamerikanka i prva osoba porijeklom iz Južne Azije na poziciji američke potpredsjednice, prisegnut će pred sutkinjom Soniom Sotomayor, prvom članicom Vrhovnog suda s južnoameričkim podrijetlom.
Tema Bidenove inauguracije je "Ujedinjena Amerika", a očekuje se da će u svom govoru pozvati na zalječenje rana u američkom društvu te predstaviti plan za prevladavanje trenutne krize. Prema informacijama koje su do sada izašle u javnost, govorit će o potrebi da se zemlja okupi u nezapamćenim trenucima krize i pozvati sve Amerikance da se zajedno suoče s izazovima koji očekuju SAD.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bidenov govor bi trebao trajati do 30 minuta.
Brojne mjere zbog koronavirusa
Biden je odbio da se svečanost zbog sigurnosnih prijetnji održi u zatvorenom, ali neke promjene su ipak uvedene. Biden je morao odustati od planirane ceremonijalne vožnje vlakom od Wilmingtona do Washingtona.
Večer prije inauguracije Biden i Harris će odati počast preminulima zbog pandemije koronavirusa. Biden će sudjelovati u paljenju 400 svijeća oko bazena ispred spomenika Lincolnu u sjećanje na 400 hiljada preminulih zbog covida.
U tom trenutku će svjetlo obasjati i brojne zgrade diljem SAD-a, uključujući i Empire State Building u New Yorku i the Space Needle u Seattle, piše NBC News.
Zbog koronavirusa su uvedene i mnoge mjere opreza pa će tako umjesto 200 hiljada ulaznica biti podijeljeno njih oko hiljadu. Svi prisutni na događaju će morati nositi maske i biti testirani na koronavirus.
Tradicionalni ručak i inauguracijski balovi su otkazani. Njih su zamijenili "virtualni" balovi.
Biden poslijepodne stiže u Bijelu kuću
Tijekom poslijepodneva Biden će u pratnji obitelji i Kamale Harris položiti vijenac na grob neznanog junaka na groblju Arlington s trojicom svojih prethodnika i njihovim suprugama: Georgeom W. i Laurom Bush, Billom i Hillary Clinton te Barackom i Michelle Obamom.
Na povratku, povorka 46. američkog predsjednika zaustavit će se nekoliko stotina metara od Bijele kuće, a Joe Biden će se uputiti do svoje nove rezidencije pješice.
Tada će moći najaviti svoje prve predsjedničke odluke.
0 ( + )
*
U Ĺ panjolskoj i Irskoj rekordan broj zaraĹľenih u danu, rastu brojke i u Francuskoj
U Španjolskoj i Irskoj rekordan broj zaraženih u danu, rastu brojke i u Francuskoj
Hina
IlustracijaFoto: EPA
ŠPANJOLSKA bilježi vrlo visoku incidenciju oboljelih od koronavirusa, Irska ima najviši broj umrlih od početka pandemije, a u Francuskoj su brojevi i dalje "zabrinjavajući", javljaju agencije.
Španjolska je danas imala rekordnih 714 slučajeva na 100 hiljada stanovnika, a dan ranije ta je stopa iznosila 689, pokazali su podaci ministarstva zdravstva, dok treći val koronavirusa pogađa zemlju.
Ministarstvo je izvijestilo o 34.291 novom slučaju zaraze, što je pad s rekordnih 40 hiljada od prošlog petka. Ukupno su od početka pandemije u Španjolskoj bila 2.370.742 slučaja zaraze.
Danas se broj mrtvih povećao za 404, na ukupno 54.173 slučaja, pokazuju službeni podaci. Iako je dnevni broj mrtvih u porastu, i dalje je manji od 900 umrlih dnevno koliko je bilo na kraju ožujka i početkom travnja.
Rekord u Irskoj
Irska je danas imala rekordna 93 smrtna slučaja od covida-19. Ranije je rekord iznosio 77, a zabilježen je tokom prvog vala prošle godine.
Rekordan broj umrlih dolazi nakon brzog rasta broja zaraženih u prvih deset dana 2021. godine, nakon što su vlasti ublažile restriktivne mjere za božićne blagdane.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Danas je broj zaraženih značajno pao, na 2 hiljade novih slučajeva, čime se petodnevni prosjek smanjio na 2758, s 5596 koliko je iznosio isti dan prošli tjedan.
"Zabrinjavajuće" u Francuskoj
Francuska je danas imala 23.608 novih slučajeva zaraze, dok ih je prošli utorak imala 19.752. Ministar zdravlja Olivier Veran ranije je rekao da koronavirus i dalje kruži "zabrinjavajućom" brzinom, no nije preporučio treće potpuno zatvaranje države.
Francuska ima i rast broja pacijenata na intenzivnoj njezi, a u utorak je u bolnicama umrlo 656 ljudi. Time je ukupan broj žrtava narastao na 71.342 od početka pandemije.
Ukupan broj zaraženih u Francuskoj približava se brojci od 3 milijuna, što je svrstava na šesto mjesto na svijetu, dok je po broju umrlih na sedmom mjestu.
0 ( + )
*
VIDEO Biden uoÄŤi odlaska u Washington odrĹľao emotivan govor, borio se sa suzama
VIDEO Biden uoči odlaska u Washington održao emotivan govor, borio se sa suzama
HINA
Screenshot: YouTube
NOVI američki predsjednik Joe Biden održao je emotivan govor u Delawareu uoči odlaska u Washington na inauguraciju.
Biden se borio sa suzama govoreći o svom preminulom sinu Beauu i zahvaljujući svojoj matičnoj saveznoj državi, koju je predstavljao kao senator više od 30 godina.
"Jedino žalim što on nije ovdje", rekao je Biden o svom sinu, državnom odvjetniku koji je umro od tumora na mozgu 2015. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Poznati emotivac
"Oprostite mi zbog emocija, ali kada umrem na srcu će mi pisati Delaware", dodao je Biden, već dugo poznat kao političar koji ne prikriva osjećaje, posebice nakon višestrukih obiteljskih tragedija.
Njegova sklonost ponekad emotivnoj retorici je oprečna onoj Donalda Trumpa čiji su govori najpoznatiji po žustrim napadima na medije i političke protivnike.
Bidenovu inauguraciju prate sigurnosni problemi nakon što su Trumpove pristaše napale zgradu Kapitola ranije ovog mjeseca. Tisuće pripadnika Nacionalne garde već su raspoređene u glavnom gradu. Trump je rekao da neće doći na inauguraciju.
0 ( + )
*
Amerika dan uoči Bidenove inauguracije prešla 400 tisuća mrtvih od korone
Amerika dan uoči Bidenove inauguracije prešla 400 hiljada mrtvih od korone
Index Vijesti/Hina
Foto: EPA
BROJ umrlih od koronavirusa je prešao 400.000 u Sjedinjenim Državama, po podacima Sveučilišta John Hopkins, dan uoči inauguracije novog predsjednika Joea Bidena.
Po podacima iste institucije, SAD ima 24.1 milijun zaraženih od početka pandemije.
Daleko više umrlih i zaraženih od bilo koje druge zemlje na svijetu
SAD, država s oko 330 milijuna stanovnika, ima daleko više umrlih i zaraženih u apsolutnim brojevima od bilo koje druge zemlje u svijetu.
Ipak, neke druge države imaju više umrlih u odnosu na broj stanovnika, primjerice Italija, Velika Britanija ili Belgija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Broj od 400.000 Sjedinjene Države premašile su dan prije inauguracije Joea Bidena koji je obećao da će prioriteti njegove administracije biti borba protiv pandemije i ubrzanje cijepljenja.
U svijetu je više od 95.8 milijuna zaraženih od početka pandemije i preko 2 milijuna umrlih.
0 ( + )
*
Obećao je učiniti Ameriku ponovo velikom. Doveo ju je na rub propasti
Obećao je učiniti Ameriku ponovo velikom. Doveo ju je na rub propasti
Petar Stošić
Ilustracija: EPA/Index
PRIJE više od pet godina spustio se pozlaćenim pokretnim stubama u svom Trump Toweru i objavio svoju kandidaturu za predsjednika SAD-a. Slogan njegove kampanje bio je "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (Make America Great Again). U inauguracijskom grmio je o "američkom pokolju" (american carnage) koji samo on može zaustaviti.
Era Donalda Trumpa kao kandidata, a zatim i predsjednika, počela je u znaku treš-spektakla, šovinističkog huškanja - migrantski dileri i silovatelji iz Meksika, američki muslimani koji su slavili pad WTC-a 2001., globalni specijalni interesi koje predstavljaju istaknuti Židovi poput Georgea Sorosa, mediji kao neprijatelji naroda, pozivi na trpanje protukandidatkinje Hillary Clinton u zatvor - i urnebesno providnih laži i teorija zavjera. Završava u znaku otvorene pobune protiv legalno izabrane vlasti na čelu s Joeom Bidenom, laži o izbornoj prevari u koju vjeruju deseci milijuna Trumpovih pristaša i dubokog razdora između dvije Amerike - tako dubokog da je pitanje hoće li ikad biti zaliječen.
Trump će, sad je već izvjesno, biti zabilježen u povijesti kao dosad najkontroverzniji predsjednik u gotovo 250 godina dugoj povijesti SAD-a, po mnogima i najgori. Svojim izjavama i potezima uporno je polarizirao Ameriku posljednjih pet godina - na rasnoj, vjerskoj, spolnoj, klasnoj, stranačkoj, ideološkoj i svakoj drugoj osnovi.
Njegova predizborna obećanja, a kasnije i odluke koje je donosio ili najavljivao iz Bijele kuće, izazivali su žestoke kritike, prosvjede i zgražanje oporbenih demokrata, znatnog dijela javnosti i većine medija s jedne strane - te oduševljenje i gotovo fanatičnu podršku njegovih republikanaca i desetaka milijuna Amerikanaca koji su glasali za njega. Njegovo trolanje, obrušavanje i "dominiranje" nad ljevičarima i liberalima, uz mantru "owning the libs", bilo je beskrajni izvor ushita i likovanja za njegove sljedbenike.
Od "dominiranja nad liberalima" do pobune protiv države
A sada neki od njih, oni koje je uspješno nahuškao da marširaju na Kapitol i pokušaju "ohrabriti" kongresnike i senatore da zaustave potvrdu formalnog izbora Bidena za predsjednika, oni protiv kojih FBI sada podiže kaznene prijave zbog nasilne provale u sjedište američke zakonodavne vlasti, mole svog predsjednika na odlasku da ih pomiluje. Tako je i odvjetnik "QAnon-šamana" Jakea Angelija, koji je uhapšen nakon što su slike njegovog paradiranja po Kapitolu s rogovima i krznom na glavi i kopljem s američkom zastavom u rukama obišle svijet, pisao Trumpu moleći ga da pomiluje njegovog klijenta koji je samo "prihvatio Trumpov poziv da hoda Pensilvanijskom avenijom prema Kapitolu".
Neka od tih predizbornih obećanja - obnova infrastrukture, zid na granici s Meksikom, deportacija svih ilegalnih imigranata i zabrana ulaska u zemlju muslimanima do daljnjega - nije uspio ispuniti, barem ne u potpunosti. Druga su ispunjena, ali su izazvala snažne kritike i osude, poput izlaska iz Pariškog sporazuma o klimi, uvođenja carina Kini i Europi, ukidanja Obamine zdravstvene reforme koju nije ničim zamijenio ili velikog paketa poreznih olakšica, prvenstveno za bogate pojedince i korporacije.
Trump je svojom populističkom politikom "Amerika prva", biznismenskim odnosom prema vođenju države, bizarnim ispadima uživo i na Twitteru, više od 20 hiljada dokumentiranih lažnih ili dezinformirajućih izjava (prema evidenciji Washington Posta), verbalnim napadima na medije i političke protivnike, opravdavanjem ekstremno desnih protestanata kao "vrlo dobrih ljudi", prijetnjama nuklearnim napadom na Sjevernu Koreju ili izlaskom iz NATO-a zbog imaginarnih dugova drugih članica, izdajom kurdskih saveznika u Siriji i na kraju, inzistiranjem bez dokaza da je Biden dobio pomoću goleme izborne prevare, izazvao rijetko viđeni kaos u Bijeloj kući te američkoj i svjetskoj politici općenito. Da će do toga doći, bilo je jasno još u predizbornoj debati gdje je Trump odbio obećati da će prihvatiti poraz. U njegovoj slici svijeta "gubitnik" i "poraz" pojmovi su koji vrijede isključivo za druge, nikad za njega.
Od početka mandata Trumpa su pratile i optužbe za dosluh njegovog predizbornog stožera s Rusijom i dodvoravanje toj zemlji zbog predizborne pomoći, a zatim i za pokušaj dobivanja predizborne pomoći od Ukrajine, odnosno vršenja pritiska da se pokrene istraga protiv Bidena u toj zemlji. Zbog toga su demokrati, koji imaju većinu u Zastupničkom domu Kongresa, protiv njega i pokrenuli opoziv u prosincu 2019. Opoziv je ipak odbačen u Senatu, gdje republikanci imaju većinu. Također, izvještaj specijalnog tužitelja Roberta Muellera nakon dvogodišnje istrage nije ponudio dovoljno dokaza za postojanje zavjere o utjecaju na izbore između Trumpovog stožera i ruske države.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedini predsjednik SAD-a koji je dvaput opozvan
A na kraju Trumpovog mandata uslijedio je novi opoziv u Kongresu, uz "optužnicu" koja je imala samo jedan članak - poticanje na pobunu. Trump je "namjerno dao izjave koje su ohrabrile neposredne nezakonite akcije u Kapitolu", navodi se u ovom članku opoziva. Kao rezultat Trumpovog poticanja "rulja je nezakonito provalila u Kapitol" i "upustila se u nasilna, smrtonosna, destruktivna i pobunjenička djela", dodaje se. Trump je tako postao predsjednik SAD-a protiv koga je dvaput izglasan opoziv, kao i prvi predsjednik za kojeg će Senat odlučivati o potvrdi opoziva nakon što on već siđe s vlasti - a sve kako bi mu se zabranilo da se ikad više kandidira.
Unatoč svemu tome, Trump se mogao pohvaliti vojnom pobjedom protiv Islamske države, novim trgovinskim sporazumom s Kanadom i Meksikom te prvom fazom trgovinskog sporazuma s Kinom, susretom sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom te sporazumima o uspostavi diplomatskih odnosa između Izraela i nekoliko bliskoistočnih zemalja - iako je konzekventnost ovih sporazuma, a i obnove razgovora sa Sjevernom Korejom, upitna - ali prije svega odličnim ekonomskim pokazateljima - rastom BDP-a i burzovnih indeksa te padom nezaposlenosti - do početka pandemije koronavirusa.
Prvenstveno zbog nedostatka pripreme zdravstvenog sustava, početnog umanjivanja opasnosti i zakašnjelog uvođenja karantene, SAD je postao prva zemlja na svijetu po broju zaraženih (više od 5 milijuna) i smrti (više od 160 hiljada) od covida-19. U isto vrijeme djelomično zatvaranje ekonomije zbog koronavirusa dovelo je do rasta stope nezaposlenosti s 3.5% na 11% u lipnju i padom BDP-a od 31% u drugom kvartalu 2020. - iako je uslijedio rast od čak 33% u trećem kvartalu.
Bi li Trump dobio izbore da nije bilo pandemije?
Da nije bilo pandemije, Trump bi sigurno dobio izbore, često se može čuti. Bi li zaista tako bilo, nemoguće je reći. S jedne strane, imao je impresivni ekonomski uzlet, a poznato je da je ekonomija ključan faktor kojim se američki glasači vode. Nije uzalud glavna poruka u predizbornoj kampanji Billa Clintona 1992. bila "It's the economy, stupid" (ekonomija je bitna, glupane). Oni koji su mu skloni pripisuju zasluge za taj uspjeh njegovom programu masovne deregulacije i golemom paketu poreznih rezova iz 2017. iako su se njime prvenstveno okoristili najbogatiji. Kritičari pak tvrde da je Trump naprosto naslijedio zamah gospodarstva od Baracka Obame, kao i da smanjenje poreza nije povećalo investicije tvrtki, kako je Trumpova administracija predviđala.
S druge strane, naravno, Amerikanci su i prije pandemije i provale u Kapitol imali sasvim dovoljno razloga glasati protiv Trumpa i za povratak politike u domenu normalnog, bez svakodnevnih skandala, ispada i lupetanja iz Bijele kuće. Bilo kako bilo, covid-19 uzeo je zastrašujući danak u SAD-u - trenutni broj umrlih je dosegao 400 hiljada, prema podacima sa Sveučilišta Johns Hopkins. SAD je trenutno na neslavnom jedanaestom mjestu po broju smrti od covida-19 na milijun stanovnika - 1226, prema podacima sa stranice Worldometers.
U kolikoj je to mjeri zasluga Trumpove administracije, također je predmet žustre rasprave u SAD-u, ali činjenica je da je Trump od početka pandemije do danas uporno umanjivao opasnost od pandemije, protivio se lockdownu, obaveznom nošenju maski i sličnim mjerama, pozivao američke javnozdravstvene službe da smanje opseg testiranja (kako bi i broj službeno zaraženih bio manji), tvrdio da je broj umrlih preuveličan i zalagao se za nedokazane, pa i potpuno sumanute oblike terapije za covid-19, poput notornog ubrizgavanja dezinficijensa u pluća i zračenja tijela UV-zrakama.
Trumpova postignuća blijede pred njegovim posrtajima
Konzervativni kolumnist časopisa Atlantic i izraziti kritičar Trumpa, David Frum, koji je na dan napada na Kapitol napisao kako Trumpa treba smijeniti još iste večeri, priznao mu je u svojoj kolumni 13 postignuća: strože regulacije industrije električnih cigareta, smanjenje korištenja ugljena kao izvora energije, normalizacija odnosa na Bliskom istoku, zaštita 5G-mreže od kineske kontrole (prvenstveno od davanja ugovora kineskom Huaweiju za izgradnju 5G-infrastrukture u SAD-u i nizu američkih saveznica poput Velike Britanije, Kanade i Francuske), postavljanje Jeromea Powella za direktora Federalne rezerve, koji se iskazao u odgovoru ove američke centralne banke na koronakrizu, uništenje kalifata Islamske države u Siriji i Iraku uz uspješni atentat na njenog vođu Abu Bakr al-Bagdadija 2019., ubrzavanje odobrenja generičkih lijekova, postrožavanje uvjeta za azil kako bi ga dobili oni kojima je zaista potreban, udvostručenje poreznih olakšica, obnova prava studentima optuženim za seksualno napastovanje na sveučilišnim kampusima, osnivanje svemirskih snaga kao nove grane američke vojske, reforma kaznenog prava kako bi se smanjio broj zatvorenika i poticanje pristaša, ali i protivnika, na veći društveno-politički angažman, bilo kroz mirne prosvjede ili na biralištima. Gotovo dvije trećine američkih glasača izašlo je na izbore 2020. - rekordnih 158 milijuna.
Nažalost, taj se angažman dijelom manifestirao i kroz nasilne prosvjede i nerede ljevičarskih pokreta Black Lives Matter i Antifa povodom policijskog ubojstva crnca Georgea Floyda, koji su obilježili prošlo ljeto u SAD-u, kao i kroz aktualnu pobunu Trumpovih pristaša protiv rezultata legitimnih izbora, a sve zbog laži samog Trumpa kojima ih je radikalizirao.
Trump je opasno ugrozio samu ideju demokracije
"Jedini način na koji ćemo mi izgubiti ove izbore je ako izbori budu namješteni", rekao je Trump još u augustu prošle godine na predizbornom skupu i nastavio ponavljati tu laž kao mantru sve do danas. Rezultat je bio predvidljiv koliko i zastrašujuć - zemlja koja nije bila tako razjedinjena od Građanskog rata u 19. stoljeću, na rubu raspada demokratskog sustava ili novog građanskog rata. Inauguracija novog predsjednika pod zaštitom više od dvadeset hiljada pripadnika Nacionalne garde bit će duboko simboličan epilog Trumpovog mandata, čak i ako ne dođe do novih nereda i krvoprolića u glavnom gradu SAD-a.
Trump je svojom rastrojenošću i nekompetentnošću na osobnoj razini i autoritarnim populizmom na političkoj razini, poput rastaljene nuklearne jezgre, kontaminirao čitavo američko društvo, a prije svega demokraciju kao ideal zajedničkog upravljanja republikom kao javnom, a ne privatnom stvari, uz elementarno slaganje o tome što je istina, elementarno uvažavanje stručnosti kao preduvjeta za funkcioniranje kompleksnog društva i elementarnu civiliziranost u ophođenju prema svojim sugrađanima, bez obzira jesu li u istom političkom taboru ili ne. Degradacija dijaloga i političkog procesa u nasilje kao najstarije sredstvo komunikacije bila je logična posljedica.
Amerika je umorna od takvog "pobjeđivanja"
"Bit ćete tako ponosni na svoju zemlju. Toliko ćemo pobjeđivati da biste mogli postati umorni od pobjeđivanja! I reći ćete: 'Molim vas, molim vas, previše je pobjeđivanja, ne možemo podnijeti to više'", rekao je Trump na jednom od svojih predizbornih skupova 2016. Više od četiri godine kasnije njegovo se predviđanje pokazalo točnim, u neku ruku. Amerika, ili barem njen najveći dio, zaista je umorna od njegovog "pobjeđivanja" i trebat će joj jako dugo da se od njega oporavi.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
0 ( + )
*
Dio europarlamentaraca kritizirao odnos hrvatske policije prema migrantima
Dio europarlamentaraca kritizirao odnos hrvatske policije prema migrantima
Hina
Foto: Amnesty International
U RASPRAVI o humanitarnoj situaciji izbjeglica i migranata na vanjskim granicama EU-a, održanoj danas u Europskom parlamentu, niz zastupnika je oštro kritizirao postupanje hrvatskih vlasti prema migrantima na granici s BiH nazivajući ga "sramotnim".
U središtu rasprave u Bruxellesu se, pored položaja migranata u kampovima u Grčkoj, našlo pitanje migranata u BiH koji nastoje preko Hrvatske ući u Europsku uniju.
Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet hiljada migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.
Eurozastupnici, pretežito lijevih i stranaka centra, ustvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i ocijenili da je vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvani 'pushbackovi', "sramotno".
EU mora provesti istragu i zaustaviti takvo postupanje hrvatske granične policije, istaknulo je više eurozastupnika.
Portugalka Isabel Santos je ispred kluba socijaldemokrata (S&D) rekla da odgovornost za nehuman položaj migranata ,uz lokalne vlasti, dijeli i EU zbog "sramotnih postupaka graničnih policija država članica".
"Pushbackovi se više ne mogu tolerirati"
Sophia in 't Veld je u ime kluba liberala u parlamentu (Renew Europe) prozvala Komisiju i Vijeće da ne čine dovoljno kako bi riješili položaj migranata i spriječili nasilje nad njima na vanjskim granicama Unije.
Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a "nezakoniti 'pushbackovi' se više ne mogu tolerirati", rekla je i pozvala na punu istragu tih praksi i Frontexa, EU-ove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njen kolega iz kluba Jan-Christoph Oetjen je od Komisije zatražio "neovisan mehanizam nadzora granica jer ne vjeruje hrvatskoj graničnoj policiji".
Tineke Strik je ispred Zelenih pozvala Komisiju da "okonča nekažnjivost 'pushbackova'" a članice da prestanu žmiriti pred njima", dok je Malin Bjoerk u ime "Ljevice" rekla da druge članice "trebaju Hrvatskoj jasno reći da neće ući u Schengen dok ne prestanu brutalnosti".
Te brutalnosti nisu "navodne", ustvrdila je, pozivajući se na 1500 stranica svjedočanstava o njima i zaključila da postoji "sramotno nasilje EU-a na granicama, politike 'pushbackova' i izostanak solidarnosti".
Ressler: Neutemeljeni i politički motivirani napadi na Hrvatsku
HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler je u odgovoru na prozivanje hrvatskih vlasti za nezakonito postupanja prema migrantima ustvrdio da je riječ o "neutemeljenim i političkim motiviranima napadima na Hrvatsku, Grčku, Frontex, ali u suštini na europsku politiku zaštite granice".
“Pravi uzroci ove humanitarne situacije su u propusnim granicama i manjku graničnog i institucionalnog kapaciteta Bosne i Hercegovine, ali i u ne uvijek dovoljnom europskom angažmanu u našem neposrednom susjedstvu”, nastavio je Ressler.
Ocijenio je da EU treba inzistirati na političkoj volji i ulaganjima u BiH na jačanju kapaciteta te države da nadzire svoje granice. "Jedino tako može se izbjeći neprekidno ponavljanje ovakvih patnji koje gaze ljudsko dostojanstvo", zaključio je.
Tonino Picula iz SDP-a je u raspravi ocijenio da je situacija na granici BiH i Hrvatske "sve gora i dodatno podcrtava nefunkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine i dotrajali daytonski sustav".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
EU-ova "financijska podrška je potrebna, ali novčana pomoć neće riješiti u osnovi politički problem", upozorio je i napomenuo da "Bosna i Hercegovina, Hrvatska i ostale granične zemlje ne smiju nositi teret izostanka dogovora o novom Paktu o migracijama i azilu" u EU-u.
Povjerenica za unutarnje poslove: Kriza bi se izbjegla da je BiH odgovorno reagirala
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je u uvodu rasprave navela da Komisija i hrvatske vlasti vode "stalan dijalog" te da uskoro očekuje uspostavu neovisnog mehanizma nadzora postupanja na granici.
Kriza s migrantima u BiH je "nepotrebna i mogla se izbjeći da su vlasti u BiH odgovorno reagirale", rekla je povjerenica te ih pozvala da "pokažu političku volju i nađu dugotrajna rješenja", uključujući uspostavu smještajnih kapaciteta za migrante na cijelom teritoriju.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić prošlog je tjedna odbio mogućnost da se ilegalni migranti smjeste u kamp Bira u ovom gradu iako ima najbolje uvjete te je potpuno izgrađen i opremljen sredstvima Unije. Nedavno je potpuno protivljenje smještaju migranata na područje Republike Srpske izrazio i predsjedavajući BiH Predsjedništva Milorad Dodik.
Predstavnica portugalskog predsjedništva Vijeća EU-a, portugalska ministrica za europske poslove Ana Paula Zacarias, u svom je obraćanju eurozastupnicima ocijenila da stanje na vanjskim granicama "zabrinjava" te da je za trajno rješenje potrebna reforma sustava azila u EU-u.