Prvi izborni test: Hoće li lijeva koalicija zbaciti Merkel s vlasti u Saarlandu?
Prvi izborni test: Hoće li lijeva koalicija zbaciti Merkel s vlasti u Saarlandu?
Foto: FAH
GLASAČI u njemačkoj saveznoj državi Saarland mogli bi krajem mjeseca zadati udarac kancelarki Angeli Merkel na lokalnim izborima koji će biti ispit za parlamentarne izbore u rujnu na kojima njezinim konzervativcima prijeti lijeva koalicija na čelu s novim predsjednikom SPD-a Martinom Schulzom.
Jedna od najmanjih njemačkih saveznih država Saarland jest, kao i cijela Njemačka, trenutno pod vlašću "velike koalicije" konzervativaca Angele Merkel i socijaldemokrata (SPD).
Ankete pokazuju da bi lijeva "crveno-crveno-zelena" koalicija SPD-a, krajnje ljevičarske stranke Linke i Zelenih mogla preuzeti vlast nakon izbora 26. ožujka. Iako postoje neke nesuglasice, izgleda da su te stranke zagrijane za ideju suradnje.
Glasovanje u Saarlandu, prvo od tri regionalnih izbora koji se održavaju ove godine, smatraju se ispitom uoči saveznih izbora koji se održavaju 24. rujna, na kojima kancelarka Angela Merkel pokušava dobiti svoj četvrti mandat na čelu države.
Prvi izborni ispit i za SDP
Saarland je prvi izborni ispit i za SPD pod njegovim novim čelnikom, bivšim predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, koji je od objave svoje kandidature toj stranci donio rast od 10 postotnih bodova u anketama.
"Ovo su prvi izbori od takozvanog 'efekta Schulz', pa će nam oni pokazati je li se za socijaldemokrate on očituje i na biralištima", ističe profesor politike Thomas Jaeger sa sveučilišta u Koelnu, dodavši kako je riječ o glasovanju na kojem se natječe bliski suradnik aktualne kancelarke.
Ankete na razini države pokazuju da bi "crveno-crveno-zelena" koalicija mogla dobiti tijesnu većinu u Bundestagu, donjem domu njemačkog parlamenta.
Trostruka ljevičarska koalicija u Saarskoj oblasti bila bi treća na razini saveznih država nakon Berlina i istočne države Tiringije.
Premijerka te države Annegret Kramp-Karrenbauer iz CDU-a, konzervativna kandidatkinja s nadimkom "Merkel iz Saara", želi ostati na vlasti s velikom koalicijom i upozorava birače na opasnosti koalicije u kojoj bi bila i Linke.
SPD potvrdio: Martin Schulz će biti novi izazivač Angele Merkel
SPD potvrdio: Martin Schulz će biti novi izazivač Angele Merkel
Foto: FAH
NJEMAČKI socijaldemokrati (SPD) su službeno podržali bivšeg predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza kao svog čelnika i izazivača kancelarki Angeli Merkel na izborima koji se održavaju u rujnu.
SPD je od nominacije Schulza za svog predsjednika u siječnju doživio preporod, dobivši oko 10 postotnih bodova u anketama i hiljade novih članova. Bivši predsjednik Europskog parlamenta svoju kampanju temelji na društvenoj pravednosti.
"SPD se vratio! Vratili smo se", poručio je 61-godišnji Schulz pred oko 600 delegata na okupljanju stranke u Berlinu, nedugo prije no što je odabran za njihovog čelnika sa svih 605 glasova "za". Delegati su podizanjem ruke dali do znanja da žele i da ih Schulz vodi na izborima 24. rujna.
Iako SPD kao stranka lijevog centra u posljednjoj anketi Emnida stoji nešto slabije od konzervativaca Angele Merkel, ona je pokazala da bi Schulz na čelu lijeve koalicije koja bi uključivala krajnje lijevu stranku Linke i Zelene mogao preuzeti vođenje države. To bi bio prvi slučaj da Njemačka na vlasti ima "crveno-crveno-zelenu" koaliciju na državnoj razini.
"Želimo da SPD nakon federalnih izbora bude najjača stranka kako bi dobila mandat da ovu zemlju učini boljom i pravednijem, te da njezinom narodu iskaže poštovanje koje zaslužuje, te da ja, dragi drugovi, postanem idući njemački kancelar", rekao je Schulz.
U svom je govoru kojeg su popratile ovacije ponovio svoje zalaganje za besplatno obrazovanje, ulaganje u medicinsku njegu i škole, kao i programe prekvalifikacije za nezaposlene.
Smanjivanje nejednakosti
Nužno je zatvoriti "neizdrživi jaz u plaćama" kako bi muškarci i žene u istočnoj i zapadnoj Njemačkoj dobili jednaku plaću za isti posao, istaknuo je Schulz.
Otkrio je i kako želi uvesti posebno, državno financirano radno vrijeme za one koji imaju obitelj, no nije dao više detalja.
Taj bivši gradonačelnik Wuerselena, malenog grada u blizini nizozemske granice, u nedjelju je prepričao svoje skromne početke u zapadnoj Njemačkoj gdje se rodio kao peto dijete policajca i kućanice koje je opisao kao "jednostavne i vrlo poštene ljude".
U školi je bio "lijen", te je razmišljao samo o nogometu, zbog čega je na kraju odustao od školovanja, kazao je. Kasnije je otvorio knjižaru, a sredinom devedesetih postaje član Europskog parlamenta.
Njegova nominacija za novog čelnika dogodila se nakon što je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel odlučio odustati od svoje kandidature na čelu SPD-a jer je smatrao da Schulz ima bolje šanse za pobjedu na izborima.
BBC: Ovo je istina o Malmöu i Trumpovim optužbama
BBC: Ovo je istina o Malmöu i Trumpovim optužbama
Foto: FAH
NOVINARKA BBC-ja Maddy Savage istražila je navode Donalda Trumpa o ekstremističkom nasilju u švedskom gradu Malmöu.
U nastavku prenosimo dijelove njezine priče.
"U najraznolikiji skandinavski grad došli su brojni useljenici bježeći pred sukobima, ali taj grad privlači i druge doseljenike svojom startup kulturom, hranom i stilom života.
Iako je Malmö, treće najveće čvorište u Švedskoj, postao zloglasan zbog rasplamsalog kriminala, pa ga je tako u jednoj od svojih medijskih "tirada" prozvao i sam američki predsjednik Donald Trump, taj grad ima i drugu stranu.
Sa samo 330.000 stanovnika, od kojih su trećina stranci, on privlači iznimno velika ulaganja u startup poduzeća, a već je odavno dom velikih poduzeća za proizvodnju mobilnih i video igara (King - Candy Crush Saga, Massive Entertainment) te surađuje i s Disneyjem na franšizi Avatar.
Nedavno je proglašen četvrtim najvećim gradom po broju patenata, a posebno se nastoji brinuti za planet (zelena energija, digitalno zdravstvo i održivi turizam) te uvelike potiče vožnju biciklom i time sprečava razvoj štetnih plinova.
Za razliku od drugih skandinavskih gradova, temperature su ovdje više i kreću se 0 - 20 °C kroz godinu. Hrana je u Malmöu fantastična: nagrađivani restorani, međunarodna kuhinja i ukusni falafel (zbog velikoga broja useljenika)".
Doseljavanje
"Zbog velike navale, najčešći je oblik stanovanja unajmljivanje prostora, s cijenom od oko 4900 kruna (545 USD) za novopridošle koji pretražuju internetska tržišta poput Blocketa (naše Njuškalo) ili se pridružuju odgovarajućim grupama na Facebooku.
U Švedskoj manje od 1 % zaposlenih radi više od 50 sati tjedno, novi roditelji imaju 480 dana dopusta, a skrb za djecu uvelike se financira.
Doseljenici iz npr. Londona ili Silicijske doline ovdje ne zarađuju toliko, ali jeftiniji im je smještaj, bolja je ravnoteža posla i privatnoga života i drugi su troškovi života manji.
Na poslu nije toliko izražena hijerarhija i svačije se mišljenje uzima u obzir, zahvaljujući veličini grada i raznovrsnim sastancima lakše je doći u doticaj s rukovoditeljima iz različitih industrija i tako razvijati vlastitu karijeru, a zbog manjih naknada jednostavnije je otvoriti vlastito poduzeće nego u susjednim čvorištima za inovacije".
Jezična logistika
"Svi EU i norveški građani smiju raditi i preseliti su Švedsku radi posla bez vize.
U Švedskoj postoje brojne poslovne prilike za obrazovani kadar iz drugih zemalja zbog proširenosti i kvalitete engleskoga jezika, a brojna poduzeća biraju engleski kao radni jezik.
No za one koje traže početničke poslove, traži se poznavanje švedskoga jezika, što je povezano sa stopom nezaposlenosti od gotovo 15 %, dijelom zbog nedostatka takvog obrazovanja kod useljenika.
Neprofitna organizacija Little Big Malmö (Mali veliki Malmö) nastoji da grad postane najraznolikiji na svijetu, pa pomaže useljenicima naći posao i financira im preseljenje. U njemu žive pripadnici 170 od 193 naroda priznatih NATO-om, što premašuju samo New York, Washington i London.
No, prema pričama stanovnika, ovdje se baš ne stvaraju bliski odnosi s ljudima, i za to je potrebno još vremena".
Kaos pri putovanju na posao
"Mnoge ometaju svakodnevne provjere identiteta koje produžuju putovanje na posao.
No, dobra je strana blizina Kopenhagena, do kojeg se putuje mostom Öresund dugim 16 km, gdje je jeftinije pivo".
Sigurnost na prvome mjestu
"Nasilje je tema o kojoj se uvelike priča u Malmöu zbog velikoga broja pucnjava na prijelazu 2016. i 2017. godine, ali zapravo je od 77 % zabrinutih građana samo 1 % bilo žrtva zločina.
S druge strane, nekima je ovo najsigurnije mjesto u kojem su dosad živjeli", zaključuje Savage.
Što se zaista dogodilo u Bijeloj kući? Zašto se Merkel i Trump nisu rukovali?
Što se zaista dogodilo u Bijeloj kući? Zašto se Merkel i Trump nisu rukovali?
Foto: Hina
GLASNOGOVORNIK Donalda Trumpa odbacio je napise po kojima je američki predsjednik odbio stisnuti ruku Angeli Merkel pred kamerama tokom njihova susreta u Washingtonu.
"Mislim da nije čuo pitanje" njemačke kancelarke kada mu je predložila da se još jednom rukuju na zamolbu fotografa, rekao je Sean Spicer za list Spiegel.
Merkel i Trump sjedili su blizu jedno drugom na foteljama u Ovalnom uredu Bijele kuće.
Činjenica da američki predsjednik ili nije čuo kancelarku ili je ignorirao njezin prijedlog za još jedno rukovanje govori o općoj atmosferi razgovora, ocjenjuju njemački mediji jer je, kako pišu, jasno da se Trump i Merkel nisu složili ni oko imigracije, ni trgovine niti vojnih izdavanja za NATO.
List Bild u nedjelju kaže da je nevjerojatno da Trump ne bi čuo kancelarkin prijedlog jer je ona sjedila odmah do njega te podsjeća da za trajanja čitave te scene on njoj nije uputio nijedan pogled.
Kako je izmišljena heteroseksualnost
Kako je izmišljena heteroseksualnost
Ilustracija: 123rf
Novinar BBC Futurea Brandon Ambrosino istražio je u nedavnom članku kako nam mijenjanje predodžbe seksualnosti u posljednjih stotinu godinu može puno toga reći o današnjim fluidnim seksualnim identitetima.
U nastavku prenosimo dijelove njegove analize.
"Heteroseksualnost se 1901. godine definirala kao "abnormalna ili uvrnuta želja za suprotnim spolom", dvadeset godina kasnije malo drugačije kao "morbidna seksualna strast", a tek se 1934. godine počela shvaćati slično kao danas, "normalna seksualnost".
Za homoseksualnost smo učili da se pojavila u određeno vrijeme u prošlosti. No nismo učili i da se na isti način pojavila heteroseksualnost, za koju se smatra da je "normalna" i da postoji oduvijek".
Vrijeme kada je heteroseksualnost bila abnormalna
"Argument protiv heteroseksualnosti kao izuma funkcije su i razlike u genitalijama jer je razmnožavanje osnovni način produživanja ljudske vrste. Ali ne bi se smjela izjednačavati sa snošajem.
Queer teoretičar David Halperin sa sveučilišta u Michiganu tvrdi da seks nema povijesti jer se temelji na tjelesnim potrebama, ali seksualnost ima jer je to kulturni konstrukt, način na koji društvo shvaća, objašnjava i kategorizira seks.
Kada se govori o heteroseksualnosti, misli se na taj konstrukt.
Prije 1868. godine nisu postojali ni heteroseksualci ni homoseksualci, iako su se razna seksualna ponašanja bilježila i zabranjivala.
Ali 1895. godine mađarski novinar Karl Maria Kertbeny stvorio je četiri pojma za opis seksualnih iskustava: heteroseksualnost, homoseksualnost, i dva danas zaboravljena - monoseksualnost (masturbacija) i heterogenitalnost (bestijalnost).
Ti su se pojmovi s vremena na vrijeme pojavljivali u raznim knjigama i člancima. "Normalno" je ono koje se temelji na zajedničkom dogovoru, a može se mijenjati kada se počinju propitivati temelji takvih dogovora.
Za austrijsko-njemačkog psihijatra Richarda Krafta-Ebinga s kraja 19. stoljeća, normalna seksualna želja bila je smještena u veći kontekst funkcionalnosti razmnožavanja. Prije tih podjela seksualnosti, na Zapadu je postojala podjela seksualnih činova na one u svrhu razmnožavanja i one koji to nisu (a koje su Biblija i još ranije stoici osuđivali kao slabost karaktera).
Ali tek se nakon Kraft-Ebinga počelo razlikovati seksualni instinkt kojemu je svrha razmnožavanje i erotička želja bez potrebe za razmnožavanjem, a bez njegovih se djela heteroseksualnost nikada ne bi počela shvaćati kao "normalna" između 1923. i 1934. godine".
Seks i grad
"Ideje i riječi često su proizvod svojega vremena, pa tako izum heteroseksualnosti nastaje rastom srednje klase potkraj 19. stoljeća koja se u rastućim gradovima morala zaštiti od aristokratske dekadencije s jedne strane i seksualnih nastranosti koje se povezivalo s nižim klasama s druge.
Stoga je trebalo osmisliti sustav kojim bi se reguliralo seksualnost i to ne nužno religijom nego zakonski, pa su ovdje poslužila Kraft-Ebingova djela i na otklon od norme (hetero) počelo se gledati kao ne samo na grijeh, nego kao na moralnu degeneraciju - što je bio jedan od najgorih pridjeva kojim se može opisati osoba.
To je postalo mjerilo za sve ljude, a svaki otklon postao je prijetnja za društvo.
To je nadalje razvio i proširio Freud, koji je tvrdio da se heteroseksualnost razvija kao uspjeh nadilaženja prvotnih podsvjesnih tendencija djece za ubijanjem roditelja istog spola, da su zaljubljeni u roditelja suprotnog spola, a braća i sestre su im suparnici.
Takvo je edipovsko razmišljanje prihvaćeno zbog opće želje većine za standardizacijom svakoga dijela života, a neki su kasniji znanstvenici to potvrđivali istraživanjima".
Budućnost heteroseksualnosti
"Takva nam je kategorizacija uglavnom ostala prisutna i danas, iako se ne zna zašto bi homoseksualci i heteroseksualci trebali biti različiti.
Ako heteroseksualnost nije postojala u prošlosti, ne mora ni u budućnosti, a spisateljica Jane Ward spominje i mogućnost vlastitog stvaranja seksualnih želja, poput kultiviranja hrane, što bi dovelo do seksualne fluidnosti.
Manje od polovice britanske mladeži izjavilo je da je 100 posto heteroseksualno, mediji vrve seksualnim skandalima političara i zvijezda te njihovim razvodima, a umjetna oplodnja uvelike se razvila.
U budućnosti će se muškarci i žene i dalje razmnožavati i tako će biti sve do kraja ljudske vrste, ali heteroseksualnost kao društvena oznaka, kao identitet, neće nužno postojati", zaključuje Ambrosino.
U slučaju ruske upletenosti u izbore u SAD-u, jedino kazneno djelo je curenje informacija
U slučaju ruske upletenosti u izbore u SAD-u, jedino kazneno djelo je curenje informacija
Foto: Hina
VOĐA kongresnog povjerenstva koje istražuje navodno rusko upletanje u američke predsjedničke izbore republikanac Devin Nunes kazao je u nedjelju da je curenje informacije o bivšem pomoćniku Donalda Trumpa Michaelu Flynnu jedino kazneno djelo koje je otkriveno te se istražuje je li bilo drugih curenja informacija.
"Jedini zločin za kojeg znamo da je bio počinjen jest odavanje nečijeg imena", kazao je Nunes, predsjednik stalnog odbora za obavještajna pitanja zastupničkog doma Kongresa, za Fox News.
Navodi o prisluškivanju
Trump je izložen napadima da su njegovi suradnici imali veze s ruskim dužnosnicima, no Nunes je kazao kako nema dokaza o zavjeri Trumpova tima i Rusije.
Trump je prošlog mjeseca otpustio Flynna, koji je obavljao dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost, nakon što je Flynn propustio obavijestiti američkog potpredsjednika o svojim kontaktima s ruskim veleposlanikom u vrijeme dok Donald Trump još nije preuzeo dužnost američkog predsjednika.
Trump se našao u nevoljama, u očima kako demokrata tako i republikanaca, kada je 4. ožujka ustvrdio da ga je administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame prisluškivala tokom predsjedničke kampanje ne iznoseći pri tom nijedan dokaz za takve tvrdnje.
Nunes ne vjeruje da je Trump prisluškivan
Nunes, predsjednik zastupničkog doma, Paul Ryan i drugi vodeći republikanci kazali su kako se to nije dogodilo. Nunes je za Fox ponovio kako ne vjeruje da je Trump bio prisluškivan.
U ponedjeljak će Nunes i Adam Schiff, vodeći demokrat u obavještajnom odboru, voditi javnu istragu navodnog ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore i na toj će sjednici iskaze dati ravnatelji FBI-ja i Agencije za nacionalnu sigurnost.
Ruske su vlasti odbacile tvrdnje o miješanju u američke izbore hakiranjem računalnih sustava u SAD-u.
Je li ovo najava povratka Hillary Clinton?
Je li ovo najava povratka Hillary Clinton?
Foto: FaH
HILLARY CLINTON je izjavila kako je "spremna izaći iz šume" i pomoći Amerikancima.
Hillary Clinton se polako vraća na političku scenu nakon što je izgubila na predsjedničkim izborima. Na dan svetog Patrika je održala govor u kući svojeg oca u Pennsylvaniji gdje je rekla:
"I ja sam kao velik broj mojih prijatelja. Teško mi je gledati vijesti."
Pozvala zemlju na ujedinjenje
Pozvala je zemlju koja je podijeljena da radi zajedno kako bi riješila probleme.
Prisjetila se i kako se kao prva dama sastajala sa ženskim vođama kako bi skupa donijeli mir Sjevernoj Irskoj.
"Ne vjerujem da možemo dopustiti političkim razlikama da postanu osobne razlike. Ne možemo samo ignorirati nekoga jer se ne slažemo s njegovom politikom", rekla je Clinton.
Ovaj govor je bio samo jedan u nizu govora koje će održati u sljedećim mjesecima. Trenutno radi i na knjizi osobnih eseja u kojima će se naći osvrt na poraz od Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.
Spremna izaći iz šume
Clinton je snimljena kako šeta šumom u blizini svojeg doma kraj New Yorka dva dana nakon što je izgubila od Trumpa te je rekla kako je tada samo htjela ostati u šumi.
Rekla je Udruženju žena Sjeverne Irske pred kojim je govorila kako je na građanima Amerike da premoste jaz koji je nastao zbog neslaganja u politici, ne na polariziranom Washingtonu.
"Spremna sam izaći iz šume i pomoći osvijetliti događaje do kojih je došlo i to oko kuhinjskih stolova ili na večerama poput ove, kako bih svima dala snagu koja će im pomoći da nastave", rekla je Clinton.
