Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Hoće li EU birokrati sutra stvarno uništiti internet kakav znamo?
Hoće li EU birokrati sutra stvarno uništiti internet kakav znamo?
P.S.
Foto: Di su pare
NOVA regulativa Europske unije, odnosno reforma autorskih prava (eng. copyright), mogla bi stupiti na snagu ako se sutra, 20. lipnja, izglasa u Europskom parlamentu. No i prije nego što je stupila na snagu, Direktiva o autorskim pravima u digitalnom jedinstvenom tržištu postala je iznimno kontroverzna, s dobrim razlogom.
Nije, doduše, izvjesno da će ova direktiva zaista proći glasanje u EP-u budući da su eurozastupnici još uvijek podijeljeni oko ključnih članaka ove reforme autorskih prava. No kakav god rezultat glasanja bio, on će odrediti stav EP-a o autorskim pravima i njihovoj regulaciji te imati dalekosežne posljedice za budućnost interneta u EU, ali i šire.
Tehnološki portal The Next Web objavio je pregled glavnih argumenata žestokih protivnika i pobornika direktive koja bi trebala zamijeniti aktualni zakon o autorskim pravima koji je donesen 2001., kada internet nije bio ni izbliza toliko značajan dio gospodarstva i naših svakodnevnih života kao što je danas.
Porez na linkove i strojevi za cenzuru
Najsporniji dijelovi reforme autorskih prava su članci 11 i 13. Članak 11 se, naime, bavi "pomoćnim autorskim pravima" i tzv. "porezom na poveznice (linkove)", što znači da bilo koja stranica koja objavljuje isječke novinarskog sadržaja online mora prvo dobiti licencu od izdavača, sve do 20 godina nakon objave originalnog sadržaja. To se odnosi na društvene mreže poput Facebooka, Twittera i Reddita koje s linkovima objavljuju i thumbnailove s fotografijama i sažecima, ali i druge stranice poput web agregatora vijesti, appova za vijesti ili fact-checking stranica.
Članak 13 bavi se ugrađivanjem filtara za upload, odnosno "strojeva za cenzuru" na stranice, što znači da internetske platforme koje sadrže "velike količine" sadržaja koji podižu (uploadaju) korisnici moraju nadzirati ponašanje svojih korisnika i automatski filtrirati sadržaj koji ovi objavljuju kako bi identificirale i spriječile kršenje autorskih prava. Tako, primjerice, stranice na koje korisnici uploadaju fotografije moraju na zahtjev skenirati sve trenutne i buduće fotografije te provjeriti je li došlo do kršenja autorskih prava.
Isto će vrijediti i za glazbu objavljenu bez autorskih prava na YouTubeu, što će znatno izmijeniti način kako ova videoplatforma funkcionira. Iako će ova mjera značiti dodatni trošak za Google, Facebook i Twitter, puno su ozbiljnije posljedice za malene stranice koje nemaju resurse za nadzor sadržaja koji dijele korisnici koje imaju ovi internetski giganti.
Menadžerica Mozille: "Najveća prijetnja internetu kakav trenutno poznajemo"
"Mislim da je članak 13 najveća prijetnja internetu kakav trenutno poznajemo", upozorava Raegan MacDonald, viša menadžerica za politiku i upraviteljica za EU u Mozilli. Radi se o prijetnji otvorenom internetu, dodaje: "Način na koji je ovaj članak sastavljen pretpostavlja da je specifičan, a ustvari je ekstremno širok. Stoga se ne radi samo o audiovizualnom sadržaju, nego o svim tipovima i vrstama autorskih prava. On uključuje mnogo različitih tipova sadržaja, čak i dijeljenje koda."
Budući da će sve platforme biti pravno odgovorne za postupke svojih korisnika u slučaju da ovi krše autorska prava, morat će ugraditi nevjerojatno sofisticirane filtre za upload, odnosno "strojeve za cenzuru". Ali MacDonald smatra da je to nemoguć zahtjev: "Čak i Content ID - YouTubeov automatski filtar koji su sami napravili s najnaprednijom tehnologijom strojnog učenja i usavršili i unaprijedili u zadnjih 11 godina - još uvijek je potpuno nesavršen. Još je nevjerojatno manjkav kad se radi o savršenom detektiranju kršenja autorskih prava."
Korisnici će itekako primijetiti posljedice članka 13 ako stupi na snagu, ocjenjuje MacDonald, jer nova direktiva ne sadrži klauzulu o tzv. poštenoj uporabi (fair use), što znači da bi čak i parodija, satira i drugi kreativni načini korištenja određenog sadržaja mogli biti uklonjeni navedenim filtrima. "Članak 13 bit će najopipljiviji za građane. Ono što će prosječan korisnik interneta vidjeti su mnoge promjene u načinu na koji njihove otvorene platforme funkcioniraju - na sekcijama za komentare, na platformama za dijeljenje koda, na praktički svemu gdje se može naći sadržaj koji je zaštićen autorskim pravima", ističe MacDonald.
Umjesto da pomogne malim platformama, pomoći će gigantima poput Googlea i Facebooka?
Manje platforme zapravo će biti najteže pogođene novom regulativom, jer im je mnogo teže zadovoljiti njene kriterije. Na pitanje hoće li nova regulativa teže pogoditi malene platforme i u biti donijeti korist velikim korporacijama, MacDonald odgovara: "Rekla bih 'da'. To je jedan od najviše frustrirajućih aspekata jer Bruxelles je usred techlasha (kovanica za negativnu reakciju na zlouporabu i nedovoljnu kontrolu novih računalnih tehnologija) gdje su zakonodavci sve više zabrinuti zbog količine moći i kontrole koju nekoliko velikih platformi ima nad našim podacima, zbog sposobnosti drugih tvrtki da uđu na tržište itd. Ali reforma autorskih prava dala bi još više kontrole ovoj nekolicini platformi. A mislim da ćemo zbog pravne odgovornosti - koju u biti svaka platforma sad mora uzeti u obzir - imati mnogo manje platformi. Najveće tvrtke koje imaju vojsku odvjetnika i koje su sposobne podnijeti određeni pravni rizik bit će jedine u stanju upravljati ovakvim platformama."
Isto tako, i članak 11 problematičan je zbog svoje općenitosti i uključivanja klauzule koja dopušta izmjene na nacionalnom nivou. Iako je članak 11 predstavljen kao način da se izdavačima pomogne u nadmetanju s tech-gigantima i agregatorima vijesti, MacDonald je uvjerena da europski političari ne shvaćaju o čemu se radi kad govorimo o autorskim pravima: "Autorska prava trebaju stimulirati i podržavati kreatore, trebaju poticati inovacije i doprinositi javnom dobru. Ali prijedlozi članaka 11 i 13 zapravo pokazuju potpuno nerazumijevanje svrhe autorskih prava. Uski dio industrije ne bi smio kontrolirati nekolicinu platformi ili zadržati 100 % pristupa tržištu i distribucije sadržaja autorskih prava. To nas ne bi smjelo vratiti u prošlost."
Izvjestitelj EP-a za direktivu: To je potpuno pretjerivanje, neće biti strojeva za cenzuru
S druge strane, Axel Voss, eurozastupnik njemačke Demokršćanske unije (CDU) i izvjestitelj Europskog parlamenta za Direktivu o autorskim pravima, uvjeren je da će ova reforma donijeti veliku dobrobit europskim građanima i izdavačima, unatoč kritikama oporbe unutar i izvan EU-a. Kritike odbacuje kao neutemeljene, a tvrdnje o cenzuri, filtrima za upload i porezima za linkove kao "potpuno pretjerivanje".
Voss tvrdi da nema spomena filtara za upload u direktivi i da ona naprosto čini obveznim sprečavanje kršenja autorskih prava koje je ionako zabranjeno prema europskim zakonima. "Strojevi za cenzuru nisu nešto što namjeravamo implementirati i nitko u Europskom parlamentu to ne želi. Smatram ovo kampanjom koju vode neki od mojih kolega u EP-u, zajedno s velikih tech-kompanijama kojima možda ne odgovara ovakav prijedlog.'' Osim toga, dodaje Voss, konačni prijedlog direktive odnosi se samo na platforme koje zarađuju od nelicenciranog sadržaja zaštićenog autorskim pravima - platforme poput Wikipedije, eBaya, Dropboxa i Tindera neće biti zahvaćene, naglašava.
0 ( + )
*
Merkel odgovorila Trumpu: "Statistike kriminaliteta u Njemačkoj govore same za sebe"
Merkel odgovorila Trumpu: "Statistike kriminaliteta u Njemačkoj govore same za sebe"
Hina
Foto: EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel odbacila je tvrdnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da je u Njemačkoj došlo do naglog rasta kaznenih djela zbog dolaska migranata podsjetivši na statistike koje pokazuju da je kriminal u njenoj zemlji zapravo u padu.
Podsjetimo Trump je rekao kako je došlo do porasta kriminala od 10 posto i više otkako su u Njemačku došli migranti, ali kako podaci nisu potpuni jer vlasti ne žele prijaviti sve zločine.
Poručio je Amerikancima da budu pametni te zaključio u drugom tvitu da ako nemate granice ne možete imati ni zemlju.
Crime in Germany is up 10% plus (officials do not want to report these crimes) since migrants were accepted. Others countries are even worse. Be smart America!
"Moj odgovor je da je ministarstvo unutarnjih poslova nedavno predstavilo statistike kriminaliteta i da one govore same za sebe", rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na upit o najnovijem nizu Trumpovih tweetova.
"Vidimo blago pozitivan razvoj. Uvijek moramo činiti više u borbi protiv kriminala. No to su vrlo ohrabrujuće brojke", dodala je.
Trump optužio migrante u Europi za rast kriminala
Statistike objavljene prošlog mjeseca pokazale su da je kriminal u Njemačkoj 2017. pao za 9,6 posto.
Studija koju je naručila vlada u siječnju je pokazala da je broj nasilnih zločina 2015. i 2016. porastao za oko 10 posto, te da su za takav porast u 90 posto slučajeva bili odgovorni mladi muškarci tražitelji azila.
Trump je u ponedjeljak optužio migrante u Europi za rast kriminala u Njemačkoj te nasilnu promjenu kulture, dodavši da ono što se događa s imigracijom u Europi predstavlja sličnu prijetnju i u Sjedinjenim Državama.
"Njemački narod se okreće protiv svog vodstva, a migracija je uzdrmala već krhku berlinsku koaliciju. Kriminal je u Njemačkoj snažno porastao. Velika pogreška je što se u cijeloj Europi dopustio ulazak milijunima ljudi koji snažno i nasilno mijenjaju njihovu kulturu!" napisao je Trump u tweetu.
Najmanje kaznenih djela od 1992. godine
U utorak je Trump u tweetu napisao da je "kriminal u Njemačkoj otkako su primljeni migranti porastao više od 10 posto (dužnosnici ne žele izvijestiti o tim zločinima)". "Druge zemlje su i gore. Budi pametna, Ameriko!" poručio je Trump.
Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca, između ostalog, izvijestilo da je u zemlji u 2017. počinjeno 5,76 milijuna kaznenih djela, najmanje od 1992., što je najniža stopa kriminaliteta u Njemačkoj u više od 30 godina.
U Njemačku je od 2014. došlo više od 1,6 milijuna migranata, većinom muslimana bježeći od ratova i siromaštva na Bliskom istoku.
0 ( + )
*
Turkmenistan službeno zabranio poligamiju
Turkmenistan službeno zabranio poligamiju
HINA
Screenshot YouTube
TURKMENISTANSKI parlament je donio zakon o zabrani poligamije u toj bivšoj sovjetskoj republici u srednjoj Aziji s većinskim muslimanskim stanovništvom, piše službeni list Neutralni Turkmenistan.
"Poligamija nije dopuštena u Turkmenistanu", piše u zakonu koji je objavljen u službenom listu.
Ovim se zakonom dopunjava turkmenski Obiteljski zakon koji je parlament donio 2012. i u kojemu se ne spominje to pitanje osjetljivo za turkmensko društvo gdje je do sovjetskog doba poligamija bila uobičajena.
Kazna od dvije godine radnog logora
"Poligamija označava zajednicu jednog muškarca s dvjema ili s nekoliko žena u isto vrijeme", navodi se u tekstu zakona.
Poligamija se u sovjetskom Turkmenistanu smatrala kaznenim djelom za koje je prijetila kazna od dvije godine radnog logora.
No prvi turkmenski predsjednik Saparmurat Nijazov obznanio je 1999., gotovo deset godina nakon raspada SSSR-a, da razmišlja o legalizaciji poligamnih zajednica, pozivajući se na potrebu "poštovanja mjesnih običaja i tradicije".
Nijazov, koji se nazivao ocem svih Turkmena, nije nikad realizirao tu inicijativu.
Aktualni turkmenski predsjednik Gurbanguli Berdimuhamedov preuzeo je vlast u toj zemlji, među najzatvorenijima u svijetu, 2006. nakon smrti Saparmurata Nijazova.
0 ( + )
*
Mladi Hrvat nestao u Njemačkoj: "Molimo, pomozite nam"
Mladi Hrvat nestao u Njemačkoj: "Molimo, pomozite nam"
D. Ma.
Foto: Nestali.hr
MARIN Salamun, zvani Wiper, nestao je u Njemačkoj.
27-godišnji Hrvat s prebivalištem u Puli, na adresi Dubrovačke bratovštine 8, nestao je 24. svibnja.
Rođen je 16.11.1991. u Puli. Visok je 185 cm, ima crnu kosu te je srednje tjelesne građe.
Nestanak se vodi u PU istarskoj.
Molba za pomoć
Posljednji put se javio iz Düsseldorfa, a obitelj je nestanak prijavila Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u tom gradu, javlja Fenix.
Njegov otac zamolio je pomoć Hrvata u Njemačkoj.
"Molimo vas da nam pomognete u potrazi za našim sinom i bratom Salamunom Marinom iz Pule. Ima 26 godina, 185 cm je visok, crne kose, kratko ošišan i vjerojatno neobrijan. Zadnji put nam se javio iz Düsseldorfa 24.05.2018. i od tamo mu se gubi svaki trag. Prijavili smo nestanak našem konzulatu i policiji, ali do danas nije bilo nikakvih vijesti. Molimo pomozite nam", moli otac Slavko Salamun.
Ako imate bilo kakvu informaciju, obavijestite najbližu policijsku postaju ili Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu. Također, informacije možete dostaviti i putem email adrese: [email protected]
0 ( + )
*
Trump: Demokrati žele da ilegalni imigranti opustoše zemlju
Trump tvrdi da će ilegalni imigranti opustošiti zemlju
P.S.
Foto: EPA
PREDSJEDNIK SAD-a Donald Trump dodatno je eskalirao svoju antiimigrantsku retoriku današnjim tweetom u kojem je optužio oporbu iz Demokratske stranke da žele da ilegalni imigranti "preplave i opustoše našu zemlju", a govor o ekonomiji pretvorio je u oštru polemiku protiv kritičara svoje politike razdvajanja djece migranata.
Sve ovo pokazuje da je Trump sve više frustriran krizom koju je prouzročila zgroženost javnosti zbog prisilnog razdvajanja ilegalnih imigranata od njihove djece. Trump sve ovo vrijeme za skandaloznu politiku krivi demokrate, tvrdeći da je riječ o njihovom zakonu, iako se zapravo uopće ne radi o zakonu, nego o politici koju je Trumpova administracija počela provoditi posljednjih nekoliko mjeseci.
Trump: Ilegalni imigranti će preplaviti i opustošiti zemlju
Današnjim tweetom otišao je najdalje u ovim u najmanju ruku spornim optužbama: "Demokrati su problem. Njih nije briga za kriminal i žele da ilegalni imigranti, bez obzira na to koliko loši bili, preplave i opustoše našu zemlju, poput (latinoameričke bande) MS-13. Oni ne mogu pobijediti na temelju svojih užasnih politika, pa ih vide (ilegalne imigrante) kao potencijalne glasače!" U drugom tweetu kratko je zaključio: "Ako nemate granice, nemate zemlju!"
I want to take a moment to address the current illegal immigration crisis on the Southern Border...it has been going on for many, many decades... pic.twitter.com/1F7EK9Ef88
Democrats are the problem. They don’t care about crime and want illegal immigrants, no matter how bad they may be, to pour into and infest our Country, like MS-13. They can’t win on their terrible policies, so they view them as potential voters!
Kasnije u toku dana, dok je držao govor o ekonomiji, pokušao je još jednom opravdati svoju politiku koja je rezultirala zatvaranjem djece u kaveze i šatore u pustinji ili u bivšim zgradama supermarketa tvrdeći da nije imao izbora. "Kad procesuirate roditelje koji dolaze ilegalno, što se treba dogoditi, morate ih odvesti. Možemo ih ne procesuirati, ali onda ih ne procesuiramo zbog ilegalnog ulaska u zemlju. To nije dobro", zaključio je Trump.
Razdvajanje obitelji u sklopu politike nulte tolerancije prema ilegalnim imigrantima oštro su kritizirali i demokrati i neki republikanci, kao i aktivisti za ljudska prava migranata. Trump je i danas ustvrdio da je ta politika "rezultat rupa u saveznim zakonima koje su podržali demokrati" i koje bi oni mogli promijeniti da to žele.
Trump: Moraju znati da ne mogu ući, inače neće prestati dolaziti
U stvarnosti, Trump već neko vrijeme pokušava privoljeti demokrate u Kongresu i Senatu da podrže njegov plan za izgradnju zida na granici s Meksikom, za što oni ne žele ni čuti. Čini se da Trump sad pokušava iskoristiti nultu toleranciju prema migrantima kao sredstvo kojim bi ucijenio demokrate i natjerao ih da odobre financijska sredstva za njegov zid.
No Trump je također naznačio da okrutna praksa ima za svrhu i odvraćanje drugih imigranata od ilegalnog ulaska u zemlju. "Mi želimo veliku zemlju. Želimo zemlju sa srcem. Ali kad ljudi dođu, moraju znati da ne mogu ući. Inače nikad neće prestati (dolaziti)", rekao je.
"Morate se zauzeti za nešto i morate se zauzeti za sigurnost naše zemlje. Ne možemo pustiti ljude da preplave zemlju. Možda je to politički korektno, možda nije. Moramo zaustaviti razdvajanje obitelji, ali bilo to politički korektno ili ne, imamo zemlju koja treba sigurnost, koja mora biti zaštićena", zaključio je američki predsjednik.
U međuvremenu, najmanje 2000 djece prisilno je razdvojeno od roditelja na američko-meksičkoj granici otkad se nova praksa procesuiranja svakog ilegalnog imigranta za savezna kaznena djela počela provoditi, umjesto dosadašnje prakse slanja ilegalnih imigranata s djecom na imigracijske sudove. Praksa je urodila potresnim prizorima uplakane djece koju se na silu odvaja od majki i koja su doslovno zatvorena u kaveze.
0 ( + )
*
Merkel u nemogućoj misiji: ujediniti EU oko zajedničkog odgovora na problem migranata
Merkel u nemogućoj misiji, mora ujediniti EU oko zajedničkog odgovora na problem migranata
Gordan Duhaček
Foto: Hina, EPA
JUČERAŠNJI dan se bez problema može smatrati povijesnim u suvremenoj njemačkoj politici. Naime, prvi put se dogodilo da jedan ministar u vladi de facto diktira agendu i rokove njemačkom kancelaru, preciznije kancelarki Angeli Merkel. Riječ je o ministru unutarnjih poslova Horstu Seehoferu - donedavnom predsjedniku bavarskog CSU-a, sestrinske stranke CDU-a Angele Merkel - koji se prošli tjedan našao u žestokom sukobu s kancelarkom oko njegova masterplana za migrante. Merkel i Seehofer slažu se oko 62 predložene točke plana, no posvađali su se oko 63., koja predviđa da će njemačka policija već na državnoj granici vraćati migrante za koje se smatra da nemaju šanse dobiti azil u Njemačkoj. Merkel smatra da je potrebno osmisliti rješenje migrantskog pitanja na nivou Europske unije, a ne na nacionalnom, a svađa kancelarke i njenog ministra unutarnjih poslova prijeti raspadom vladajuće koalicije i pucanjem višedesetljetnog političkog saveza CDU-a i CSU-a.
Kako bi se to zasad izbjeglo, obje strane su se dogovorili konačni obračun odgoditi za dva tjedna, tokom kojih je Merkel na sebe preuzela isposlovati nekakvo europsko rješenje migrantske krize, a ako se to ne dogodi, Seehofer je najavio da će policiji narediti da počne provoditi i spornu točku njegova masterplana. U tom trenutku Merkel ima opciju izbaciti ga iz vlade ili mu se pak pokoriti, čime bi nepopravljivo naštetila svojem liderskom autoritetu.
Sudbinski briselski summit krajem lipnja
No dogovoriti neki smislen i konkretan plan na nivou Europske unije, i to na summitu sazvanom za kraj lipnja, u ovom trenutku izgleda kao nemoguća misija za Angelu Merkel. Iako je svakome jasno da se migrantska kriza ne može riješiti na nacionalnom nivou te da ona predstavlja golem izazov za Europsku uniju u cjelini, postoji previše političkih interesa da se do nove zajedničke strategije ne dođe. Pritom treba napomenuti da su aktualna pravila, famozni protokol Dublin 3, u praksi već nekoliko godina de facto izvan snage, jer se njima predviđa da se migrante zadržava u članici u kojoj prvi put stupe na tlo Europske unije. To znači da rubne članice EU-a, među kojima je i Hrvatska, trebaju na svojim leđima podnijeti golem teret migrantskog izazova, dok bi većina članica toga bila pošteđena. Dakle, aktualna pravila niti se više provode u praksi niti se ikako mogu opisati pravednima, ali Unija se još uvijek nije uspjela dogovoriti o novoj politici.
Nije jasno zašto Merkel misli da bi to mogla uspjeti na summitu krajem lipnja jer europski mediji već tjednima pišu da za dogovor nema šanse. Bugari, koji trenutno predsjedavaju Europskom unijom, nedavno su prezentirali kompromisni plan, koji su s jedne strane napali Mađari kao ''dokument koji je osmišljen da bi se ugodilo Berlinu'', ali i Nijemci s objašnjenjem da je ''temeljitost važnija od brzine kada je riječ o zajedničkom europskom sistemu azila''. Sada je njemačka pozicija obratna - brzina je odjednom najvažnija, zbog previranja u njemačkoj vladi.
Mađarska i Poljska blokiraju kompromis
Treba napomenuti da Mađarska i Poljska imaju poziciju kako treba zadržati stara pravila, a pojačati obranu vanjskih granica. Austrija pak s ambicioznim mladim kancelarom Sebastianom Kurzom kuje vlastite planove (npr. uspostavljanje hot spotova za migrante u Albaniji), a i nova talijanska populistička vlada ima svoje ideje. Francuska pod vodstvom Emmanuela Macrona također u svemu želi igrati važnu ulogu.
Sve to nije pretjerano kompatibilno s politikom Angele Merkel, ali ni međusobno (teško je zamisliti da Italiji odgovara ostajanje Dublina 3 na snazi), pa zasad uopće nije jasno je li ikakav dogovor na nivou EU-a moguć. S time da se istovremeno pritisak migranata povećava, čemu ovih dana zorno svjedočimo u Hrvatskoj. Zajednička europska politika je prijeko potrebna, ali za nju u ovom trenutku nema političke volje.
Europska komisija je u panici
Merkel je pak u nekim članicama Europske unije postala iznimno neomiljena, pa tako primjerice mađarski premijer Viktor Orban nema nikakav interes izaći joj u susret. Baš obratno, mogući pad Merkel s kancelarske pozicije, a zbog migrantskog pitanja, Orban bi najvjerojatnije slavio i predstavio kao osobnu pobjedu.
S druge strane, Merkel je dobila podršku predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koji je u intervjuu za ZDF izjavio kako je ''protiv nacionalnog soliranja, kao i protiv toga da se europsko rješenje unedogled odgađa'', te da je dogovor u dva tjedna moguć ''ako se vodimo zdravim razumom''. Iz EK su dodatno poručili kako su ''otvoreni za sve prijedloge i formate kako bi se došlo do što većeg napretka'' u ovom pitanju, čime su i demonstrirali vlastitu nervozu zbog malih šansi da se do sveeuropskog kompromisa dođe.
U svakom slučaju, ako Merkel na briselskom summitu krajem lipnja nešto ne iskemija, vrlo je moguće da u Berlinu slijedi raspad njene četvrte vlade.
Prilika da se konačno isplati Kolindina Inicijativa tri mora
A gdje je Hrvatska u svemu tome? Da, podsjetimo se da je i Hrvatska članica Europske unije.
Stvari su jasne - ako bi prošao Seehoferov prijedlog koji zasad Merkel blokira, Hrvatska bi se vrlo lako mogla pretvoriti u hot spot za migrante i izbjeglice. Ako se ne postigne dogovor na razini Europske unije, to je opet loše za Hrvatsku, koja ostaje prva na udaru, a zbog specifične geografije i dužine granice prema BiH postavljanje bodljikave žice na granici, čak i kada bi se na to odlučilo, nije u praksi izvedivo. Hrvatskoj je nasušno potreban kompromis cijele Europske unije o novoj azilantskoj politici.
Taj kompromis zasad najžešće miniraju Mađarska i Poljska, iste one države čije gospodarske projekte po svijetu u sklopu svoje Inicijative tri mora promovira hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Hrvatskoj šteti svađa Kolinde i Plenkovića
Da u hrvatskom državnom vrhu postoje bilo kakva koordinacija i suvisla vanjska politika, navodno bliske Kolindine veze s čelnicima Mađarske i Poljske sada bi se iskoristile za lobiranje da pokažu spremnost na kompromis oko zajedničke europske politike azila i suočavanja s migrantskom krizom.
Trenutno je pak situacija takva da Kolinda okolo po svijetu lobira za poljske i mađarske gospodarske projekte, a da vlade tih zemalja de facto rade Hrvatskoj o glavi kada je riječ problem migranata. S takvim državnim liderstvom Hrvatskoj ne trebaju nikakvi vanjski neprijatelji, šteta koju nam čine predsjednica i premijer Andrej Plenković svojim infantilnim svađanjem i nepostojanjem koherentne vanjske politike je više nego dovoljna.
0 ( + )
*
Grad u kojem Hrvatska igra protiv Argentine je pod vodom, pogledajte fotografije
Grad u kojem Hrvatska igra protiv Argentine je pod vodom, pogledajte snimke
M.P.
Screenshot: Youtube
HRVATSKA nogometna reprezentacija u četvrtak u Nižnjem Novgorodu igra utakmicu drugog kola Svjetskog prvenstva protiv Argentine, a u tom gradu vlada vremenski kaos.
Naša reprezentacija u grad stiže danas
Tijekom cijelog današnjeg dana padala je obilna kiša koja je uzrokovala velike poplave. Uz kišu puhao je i jak vjetar. Promet je zakrčen i ne može se voziti, a naši reprezentativci trebali bi tamo stići između 18 i 19 sati po lokalnom vremenu. Pitanje je kako će se probiti do hotela po poplavljenim gradskim cestama.
Za sutra je isto najavljena kiša
Policija i specijalne jedinice odmah su izašle na ulice kako bi čim prije sanirale situaciju. Za sutra je također predviđena jaka kiša.
0 ( + )
*
Macron i Merkel žele vraćati migrante u zemlje u kojima su ušli u EU
Macron i Merkel žele vraćati migrante u zemlje u kojima su ušli u EU
HINA
Foto: Hina
FRANCUSKI predsjednik i njemačka kancelarka objavili su da rade na dogovoru nekih zemalja schengenskog prostora prema kojemu bi se tražitelje azila vraćalo u zemlju u kojoj su prvi put registrirani.
"Surađivat ćemo s više zainteresiranih zemalja članica na međuvladinu rješenju ili na rješenju između više vlada", rekao je Emmanuel Macron na tiskovnoj konferenciji s Angelom Merkel blizu Berlina.
Dogovor ide k tome da se tražitelje azila "može što brže vratiti u zemlju u kojoj su bili registrirani", dodao je.
Većina migranata koji dolaze u Njemačku ili u Francusku sada stižu iz Libije preko Italije koja ih treba upisati u bazu podataka EURODAC.
Nepoštovanje sustava
Prema europskim zakonima, zemlja u kojoj se migranti registriraju mora u načelu obraditi njihov zahtjev za azil, ali se taj sustav nakon migrantske krize 2015. zapravo nije poštovao kako bi se poštedjelo zemlje poput Italije i Grčke, glavne zemlje ulaska u Europu.
To je pitanje u središtu trenutačne krize njemačke vlade. Ako pregovori o kojima govori Macron uspiju, mogli bi omogućiti Merkel da je riješi i spriječi raspad koalicijske vlade koja je na vlasti tek tri mjeseca.
"Mi smo za koordinirano djelovanje, bolje bi bilo da je ono na europskoj razini, ali to je jako teško, zato suradnja nekih zemalja mora također biti opcija", potvrdila je Merkel dok mnoge članice, ponajprije Poljska i Mađarska, ne žele nositi migrantski teret kancelarke.
Usto je pozvala na "znatno povećanje osoblja Frontexa", agencije zadužene za nadzor vanjskih granica EU-a.
Merkel je zajedno s Macronom spomenula i mogućnost "mehanizama" koji će priječiti dolazak ekonomskih migranata u zemlje tranzita u EU, poput Libije. Oni bi mogli poprimiti oblik centara u Sjevernoj Africi, koji će biti pod nadzorom UN-a.
Francusko-njemački susret u utorak događa se "u trenutku istine za svaku našu zemlju i za naš kontinent. To je možda i civilizacijski izbor", rekao je Macron, između "onih koji bi htjeli reći (...) da ovakvu Europu treba raspustiti" i onih, kao što su on i Angela Merkel, koji žele "da ta Europa ide naprijed".
0 ( + )
*
Merkel i Macron dogovorili stvoriti proračun eurozone
Merkel i Macron dogovorili se stvoriti proračun eurozone
Hina
Foto: EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak su se dogovorili stvoriti proračun eurozone koji bi za cilj imao jačati investicije unutar skupine i promicati gospodarsku konvergenciju među njenih 19 država članica.
Čelnici su se sastali u okviru priprema za summit europskih čelnika 28. i 29. lipnja. Macron želi široke reforme kako bi se eurozona osnažila i zaštitila od budućih kriza, dok je njemačka kancelarka opreznija.
Merkel je optimistična
Merkel je rekla da je reforma eurozone bila najsloženije pitanje u razgovorima koji su se održali u Mesebergu u okolici Berlina, te da su se dotaknuli i europske vanjske i sigurnosne politike i imigracije.
"Otvaramo novo poglavlje", rekla je Merkel nakon razgovora.
"Radimo na tome da se proračun eurozone iskoristi za jačanje ulaganja i u cilju snaženja konvergencije unutar eurozone", dodala je. "Gospodarska i monetarna unija može ostati netaknuta samo ako gospodarske politike idu prema istom cilju", ustvrdila je njemačka kancelarka.
Merkel je izrazila optimizam da će njena vlada i njemački parlament podržati reformu eurozone.
"Imamo nacrt nove eurozone i to je, rekla bih, doista dobro", rekla je.
Macron je rekao da će novi zajednički proračun eurozone postati operativan do 2021.
Pojedinosti proračuna, uključujući njegov iznos i hoće li se puniti iz nacionalnih izvora ili općim porezom u eurozoni, dogovorit će ministri prije kraja godine, rekao je.
0 ( + )
*
Američki državni odvjetnik o razdvajanju djece imigranata: "Mi samo provodimo zakon"
Američki državni odvjetnik o razdvajanju djece imigranata: "Mi samo provodimo zakon"
R.I.
Foto: EPA
AMERIČKI državni odvjetnik Jeff Sessions odbacio je navode da su centri u kojima SAD djecu migranata drži odvojenu od roditelja slični nacističkim koncentracijskim logorima.
Podsjetimo, američki istraživački medij ProPublica objavio je jučer snimke koje su se brzinom munje proširile internetom.
ProPublica je objavila audiosnimke djece u dobi od četiri do deset godina koja plaču i zazivaju svoje roditelje i rodbinu, a nedavno su se pojavile i snimke djece koja su zatvorena u prostoru ograđenom žičanom ogradom u Teksasu.
Tu situaciju za Fox News komentirao je Jeff Sessions koji je rekao kako se radi samo o očuvanju sigurnosti granice. Kako javlja BBC, američki službenici za imigraciju objavili su kako je 234 djece odvojeno od njihovih roditelja od 5. svibnja do 9. lipnja.
"Mi samo provodimo zakon"
Sessions je tim povodom razgovarao s reporterima Fox Newsa koji su tražili da prokomentira tweet bivšeg direktora CIA-e Michaela Haydena u kojemu je Hayden povezao koncentracijski logor u Auschwitzu s odvajanjem nedokumentiranih migrantskih obitelji pri ulasku u SAD.
"Pa, to je zaista pretjerivanje, naravno", rekao je Sessions. "U nacističkoj Njemačkoj, oni su sprječavali Židove da odu iz zemlje", rekao je.
"U osnovi, mi samo provodimo zakon. Nadamo se da će ljudi shvatiti poruku i da neće preko granice pokušati prelaziti nezakonitim putem", dodao je govoreći o politici nulte tolerancije prema migrantima.
Kako prenosi BBC, voditeljica Fox Newsa Laura Ingraham poručila je kako su centri u kojima su djeca odvojena od roditelja "zapravo ljetni kampovi" za djecu migrante.
Predsjednik SAD-a Donald Trump tvitao je danas kako imigranti "prijete da nahrle i opustoše" SAD, što je izjava koja je naišla na brojne kritike.
Što je točno politika nulte tolerancije?
Politika nulte tolerancije koju je Trumpova administracija uvela u svibnju znači da svi imigranti koji prelaze granicu, uključujući i one koji to rade prvi put, bivaju kazneno optuženi i privedeni u zatvor u kojemu čekaju suđenje.
Djeca migranata ne idu u zatvor s roditeljima nego ih se drži u otvorenim centrima koje vode američka ministarstva.
Praksa prije Trumpove administracije bila je da nedokumentirani migranti koji prvi put budu uhvaćeni u prelasku granice dobiju poziv za sud. Trumpova administracija tvrdi kako to nije imalo smisla jer se brojni migranti nisu pojavljivali pred sudom.