Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Kanada će platiti oko milijardu dolara za seksualno nasilje u vojsci
Kanada će platiti oko milijardu dolara za seksualno nasilje u vojsci
S.K.
IlustracijaScreenshot: YouTube
SAVEZNA vlada pristala je platiti gotovo milijardu dolara kako bi riješila tube pripadnika Oruanih snaga i djelatnika Odjela za nacionalnu obradu koji tvrde da u vojsci ima seksualnog zlostavljanja, javlja CNN.
Vlada odbacuje odgovornost
Iako je vlada odbila priznati odgovornost za zlostavljanje ipak je pristala na nagodbu. Prije prihvaćanja nagodbe vladini odvjetnici su pokušali zaustaviti tube odbacivanjem svoje odgovornosti za pojedinačne pripadnike unutar oruanih snaga koji, prema njihovom mišljenju, ulaze u domenu privatnog prava. Nakon što je premijer Justin Trudeau njihovo objašnjenje osudio ubrzo je došlo do prihvaćanja nagodbe.
Kanadska vlada pristala je na isplatu gotovo milijardu dolara za pripadnike oruanih snaga i Odjela za nacionalnu obranu koji se ale na široko rasprostranjeno seksualno zlostavljanje u vojsci.
Vlada će platiti 900 milijuna dolara za tube
Vlada je pristala platiti 900 milijuna dolara za tube bivših i sadašnjih zaposlenika koji su iskusili seksualno uznemiravanje, seksualno zlostavljanje ili diskriminaciju na temelju spola, rodnog identiteta ili svoje seksualne orijentacije.
Pojedinačne isplate će se kretati između 5.000 i 55.000 dolara ovisno o vrsti "pretrpljenog zlostavljanja", a u iznimnim slučajevima taj iznos bi mogao doseći i 155.000 dolara. Na iznose će utjecati i broj podnesenih zahtjeva za odštetom.
Savezni sud će donijeti konačnu odluku
Mi kao vlada svako seksualno nedolično ponašanje smatramo vrlo ozbiljnim, izjavio je novinarima premijer Justin Trudeau. Nitko se ne bi trebao osjećati nesigurnim na svom radnom mjestu u svom radnom okruenju.
Savezni sud mora odrati ročište sredinom rujna kako bi odlučio je li nagodba prihvatljiva ili ne, i ako je potvrditi ga.
Promjene na vidiku
Ministar obrane Harjit Sajjan obećao je da će doći do pozitivnih i trajnih promjena u oruanim snagama. U okviru oruanih snaga pokrenute su inicijative poput Operacije časti i osnivanja Centra za reguliranje nedoličnog ponašanja kako bi se ubuduće mogle uloiti pritube i na osnovu njih provele istrage.
0 ( + )
*
Iranska revolucionarna garda otela dva britanska tankera u Hormuškom zaljevu
DOGAĐAJA
Iranska revolucionarna garda otela dva britanska tankera u Hormukom zaljevu
R.I., Hina
Foto: Stena Bulk
IRANSKA revolucionarna garda priopćila je danas poslijepodne da su u Hormuškom tjesnacu "zaplijenili" britanski naftni tanker Stenu Impero. Sat vremena kasnije CNN javlja da je otet još jedan tanker
Brod su zarobile pomorske snage Čuvara revolucije zbog "nepoštovanja međunarodnog pomorskog zakona, na zahtjev lučkih i pomorskih vlasti pokrajine Hormozgana", piše u priopćenju objavljenom na Sepahnewsu, mrenoj stranici Čuvara revolucije.
Stena Impero je "nakon zapljene dovučen do obale i predan je vlastima radi provedbe zakonske procedure i istrage", dodaju Čuvari, ideološka vojska Islamske Republike, u kratkom priopćenju.
Objava o zapljeni slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadravanje iranskog tankera Grace 1.
Brodar ne moe stupiti u vezu s posadom
Kompanija Stena Bulk je objavila da je brod bio u međunarodnim vodama i da ne moe stupiti u kontakt s posadom broda kojemu su se pribliila manja plovila i helikopter pri prolasku kroz Hormuški tjesnac.
Uprava grupe Northern Marine koja je dio švedske kompanije Stena AB rekla je da tanker plovi pod britanskom zastavom s 23 člana posade i da je bio u međunarodnim vodama.
"Naš brod Stena Impero napali su helikopter i manja neidentificirana plovila pri prolasku kroz Hormuški tjesnac u međunarodnim vodama", ustvrdila je kompanija Stena Bulk u priopćenju. "Sada ne moemo stupiti u vezu s brodom koji ide sjeverno u smjeru Irana."
Sazvana izvanredna sjednica u Londonu
Britansko ministarstvo obrane objavilo je da pribavlja nove informacije, a neimenovani izvor je rekao da je sazvana sjednica britanskog odbora za izvanredna stanja.
Ured premijerke Therese May odbio je komentar na upit agencije Reuters.
Odnosi između Irana i Zapada pogoršali su se otkako su 4. srpnja britanske pomorske snage zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.
Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.
Trump: Iran - nevolja, samo nevolja
Na vijest o zapljeni dvaju tankera reagirao je i Donald Trump.
"Ovo samo dokazuje ono što sam već rekao o Iranu. Nevolje, ništa nego nevolje", kazao je. Dodao je da "SAD ima jako malo tankera koji prolaze tim tjesnacem", ali da se tamo nalazi "mnogo američkih ratnih brodova".
"Razgovarat ćemo s Velikom Britanijom o svemu", dodao je Trump.
Incident jučer
Podsjetimo, Iranska nacionalna garda jučer je objavila da je iranska garda zaplijenila strani tanker s 12 članova posade pod optubom da su krijumčarili naftu.
Tvrde da je tanker zaplijenjen u nedjelju 14. srpnja te da je prevozio milijun litara prokrijumčarene nafte u Perzijskom zaljevu, juno od iranskog otoka Larak.
Naftu su, tvrdi iranska televizija, na tanker ukrcali iranski krijumčari, a bila je namijenjena za strane kupce. Iranske snage presrele su tanker nakon što je ovaj uputio poziv upomoć, a zaplijenjen je naknadno, navodi se u iranskom izvještaju.
No to nije jedini incident.
Britanci zaplijenili iranski tanker
Naime, Britanci su početkom mjeseca zaplijenili iranski tanker Grace 1 koji je još uvijek pod njihovom kontrolom. Brod su zauzeli britanski kraljevski marinci. Posada, uglavnom indijske nacionalnosti, u međuvremenu je puštena na slobodu.
Iranska revolucionarna garda demantirala je tada da je pokušala presresti britanski tanker, ali je u isto vrijeme zaprijetila da će Velika Britanija i SAD "gorko zaaliti" zbog zapljene iranskog tankera kod Gibraltara.
Štoviše, Mohsen Rezai, bivši zapovjednik Čuvara revolucije, zaprijetio je dan ranije da bi Iran mogao zaplijeniti britanski tanker kao odmazdu za britansku akciju. Iranski predsjednik Hasan Rohani također je tada upozorio Veliku Britaniju da će snositi "posljedice" zbog zaplijenjenog iranskog tankera u Gibraltaru.
Prošlog tjedna je pak Iran pokušao presresti britanski tanker, barem kako tvrdi britanska vlada. Prema njihovom izvještaju, pet brodova Korpusa Iranske revolucionarne garde pribliilo se tankeru British Heritage dok je isplovljavao iz zaljeva. No u zaštitu tankera brzo je pristigla britanska fregata HMS Montrose, koja je zaprijetila iranskim brodovima da će otvoriti paljbu ako se ne povuku.
Usto, prije nekoliko dana iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, zaprijetio je Londonu da neće proći bez posljedica jer je zaplijenio naftni tanker na prostoru britanskog Gibraltara.
"Zli Britanci kradu naše brodove, bave se piratstvom te pokušavaju to sve predstaviti legalnim. To neće moći proći bez posljedica", rekao je ovog tjedna Hamnei.
Uskoro opširnije...
0 ( + )
*
Kuba pomilovala preko dvije tisuće zatvorenika, najviše u zadnje četiri godine
Kuba pomilovala preko dvije hiljade zatvorenika, najvie u zadnje četiri godine
HINA
Foto: EPA
KUBANSKA vlada pomilovala je 2.604 zatvorenika koji su se istaknuli dobrim ponašanjem i odsluili su barem trećinu kazne, što je najveći broj u posljednje četiri godine.
Ta je odluka povezana s novim ustavom koji je stupio na snagu u travnju, a "potiče povratak u društvo osoba koje su bile lišene slobode", piše slubeni dnevnik Granma.
Popis pomilovanih zatvorenika nije javan, kao ni nadnevak njihova puštanja na slobodu.
Isključeni su zatvorenici osuđeni za ubojstvo, silovanje, pedofiliju, krijumčarenje droge i korupciju.
Kuba ima gotovo 60 hiljada zatvorenika
Ovo je prva odluka o pomilovanju koju je potpisao predsjednik Miguel Diaz-Canel i najvanija od rujna 2015., kada je vlada Raula Castra oslobodila 3.522 zatvorenika prije dolaska pape Franje.
Po najnovijim slubenim podacima objavljenima 2012., Kuba ima 57.337 zatvorenika u populaciji s 11 milijuna stanovnika.
Oporba, disidenti i skupine poput Kubanskog povjerenstva za ljudska prava koje je na Kubi zabranjeno, ali se tolerira, navode podatak o 120 političkih zatvorenika, što vlada slubeno demantira jer niječe da takvi zatvorenici postoje na otoku.
0 ( + )
*
Trump u Bijeloj kući primio sudionike misije Apollo 11
Trump u Bijeloj kući primio sudionike misije Apollo 11
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump primio je danas u Bijeloj kući sudionike misije Apollo 11, astronaute Buzza Aldrina i Michaela Collinsa, uoči 50. obljetnice slijetanja prvih ljudi na Mjesec.
"Sutra je velik dan", rekao je Donald Trump. "Pedeset godina otkako smo na Mjesecu zataknuli lijepu američku zastavu."
"Vratit ćemo mu sjaj", rekao je o svemirskom istraivanju, dodavši da je "lijepo".
Prisutna je bila i obitelj pokojnog Neila Armstronga
Neil Armstrong, zapovjednik misije Apollo 11 i prvi čovjek koji je stupio na Mjesečevo tlo, umro je 2012.
Njegovi sinovi Eric i Mark bili su prisutni u Ovalnom uredu sa svojim obiteljima.
Predsjednik Trump zatraio je da mu podnesu prijavak podizanjem ruke.
Pozadina misije
Buzz Aldrin kojemu je danas 89 godina kročio je na Mjesec malo poslije Armstronga.
Michael Collins (88) ostao je u Mjesečevoj orbiti u "zapovjednom modulu" kojim se ekipa poslije vratila na Zemlju.
Misija je počela 16. srpnja 1969., a Armstrong i Aldrin sletjeli su na Mjesec 20. srpnja pomoću Mjesečeva modula.
Proslava u Houstonu
Obljetnica će se sutra posebno proslaviti u svemirskom centru Johnson u Houstonu, gradu u kojemu je bila NASA-ina kontrolna soba.
"Imali smo izniman susret s predsjednikom Donaldom Trumpom! Razgovarali smo o američkoj budućnosti i o rješavanju izazova u svemiru te o potrebi da nastavimo istraivanja iza obzora", napisao je u objavi na Twitteru Buzz Aldrin koji je u srijedu rekao da suradnici za njega pišu poruke na toj društvenoj mrei.
"Očuvajmo Ameriku velikom u svemiru!", zaključio je Buzz.
0 ( + )
*
VIDEO Aktivirao se vulkan u Peruu, stotine evakuiranih
VIDEO Aktivirao se vulkan u Peruu, stotine evakuiranih
HINA, F.Š.
Foto: EPA
PERUANSKE vlasti evakuirale su stotine ljudi koji ive u blizini vulkana na jugu zemlje pošto je danas počeo izbacivati pepeo.
Dravni zavod za civilnu zaštitu (INDECI) naredio je evakuaciju pošto je vulkan Ubinas u okrugu Moquegui, najaktivniji u zemlji, izbacio pepeo u krugu od 25 km oko vulkana nakon dviju eksplozija.
"Oko 1.000 ljudi koji ive u blizini vulkana Ubinasa bit će smješteno u skloništa pripremljena za izvanredne situacije", rekao je čelnik zavoda Jorge Chávez za mjesnu radijsku stanicu RPP.
Prekid nastave u školama
Ministarstvo prosvjete priopćilo je da je u gradovima u blizini vulkana, koji se nalaze oko 1.200 km juno od Lime, prekinuta nastava, a ljudima su podijeljene maske i naočale za zaštitu od pepela i plinova iz vulkana.
Peruanski geofizički zavod (IGP) objavio je da su eksplozije počele danas u zoru.
Na jugu Perua, prostoru gdje su veliki rudnici, aktivno je desetak vulkana. Peru je situiran na takozvanom "vatrenom prstenu", području s najvećom seizmičkom i vulkanskom aktivnošću u svijetu.
0 ( + )
*
VIDEO Muškarac u Philadelphiji bježao od požara penjući se po zgradi
VIDEO Mukarac u Philadelphiji bjeao od poara penjući se po zgradi
F.Š.
Screenshot: YouTube
ČOVJEK iz Philadelphije uspio je pobjeći od poara koji je zahvatio njegov stan spuštajući se niz zgradu u kojoj ivi u stilu pravog Spidermana.
Lokalno vatrogasno društvo dobilo je dojavu o poaru u 19-katnoj zgradi na zapadu Philadelphije jučer u 21:30.
Kada su došli, ostali su šokirani prizorom koji su vidjeli: čovjek se spuštao niz balkone i ograde kako bi pobjegao od vatre.
Nakon što je došao do prizemlja, vatrogasci su mu pruili pomoć.
Vjeruje se da je poar uzrokovao kompaktor za smeće.
Zgrada je evakuirana i potvrđene su vijesti o 4 ozlijeđena stanara i 3 ozlijeđena policajca.
0 ( + )
*
Putinov potrčko oporbi zabranio kandidaturu. Iskopali mu vilu u Hrvatskoj
Putinov potrčko oporbi zabranio kandidaturu. Iskopali mu vilu u Hrvatskoj
P.S
Screenshot: YouTube/Antikorupcijska zaklada
MOSKVU u rujnu očekuju izbori za gradsku skupštinu. Troje istaknutih kandidata oporbe zabranjeno je sudjelovanje, pa je oporbenjak Aleksej Navaljni malo prokopao po imovini predsjednika izbornog povjerenstva. Iskopao mu je vilu u mjestu Ika pored Opatije.
Naime, da bi se neovisni kandidat mogao natjecati na lokalnim izborima, prema ruskom izbornom zakonu mora prikupiti oko 5 hiljada potpisa, ovisno o veličini izborne jedinice.
Neovisni kandidati prikupili su traene potpise, piše New York Times, ali izborno povjerenstvo nije priznalo potpise troje najpoznatijih oporbenih kandidata: Ljubov Sobolj, 31-godišnjoj odvjetnici i stranačkoj kolegici vodećeg i na desetke puta zatvaranog oporbenjaka Alekseja Navaljnija, aktivistu Iliji Jašinu i Dimitriju Gudkovu, bivšem parlamentarnom zastupniku koji je bio posljednji otvoreni kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina u Dumi.
Sve troje kandidata je mlado, karizmatično i omiljeno u svojim izbornim jedinicama. Unatoč tome ili baš zbog toga, povjerenstvo ih je odbilo registrirati. Gudkov je ovakav ishod komentirao tvrdnjom da se vlada "boji da će pobijediti" ako dozvoli kandidaturu njih troje.
A njih troje nisu jedini - ukupno 57 od 290 kandidata je odbijeno, od čega su 39 bili neovisni, piše neovisni ruski portal na engleskom jeziku Meduza.
Šef izbornog povjerenstva zabranio kandidaturu glavnim predstavnicima oporbe
Valentin Gorbunov, predsjednik moskovskog izbornog povjerenstva, izjavio je za novinsku agenciju Interfax da je dio potpisa ovo troje kandidata diskvalificiran jer su se poklapali s imenima i drugim detaljima mrtvih ljudi. Drugi dunosnici su također opravdali diskvalifikaciju drugih potpisa tvrdnjom da pripadaju stanovnicima drugih gradova ili ljudima koji nisu zavedeni u policijskim arhivima. To je pak prilično nevjerojatna situacija u zemlji u kojoj svaki građanin mora prijaviti kućnu adresu na policiji.
Aktivisti iz predizbornog stoera Soboljeve fotografirali su i nepoznate pojedince koji su u lipnju navodno plaćali 1000 rubalja ili 16 dolara za potpis bilo kojeg od njenih protukandidata, sve kako se ona ne bi mogla kandidirati.
Lokalne vlasti navodno nisu htjele ni razgovarati s diskvalificiranim oporbenim kandidatima, zbog čega su ovi organizirali prosvjede. Njih je, naravno, nasilno razbila policija uz desetke privedenih, po već ustaljenom scenariju u Rusiji - s opravdanjem da su prosvjedi neprijavljeni.
Uza sve to, Sobolj tvrdi da su grupe "zastrašujuće krupnih" muškaraca često maltretirale njene skupljače potpisa, prijetile im i uništavale potpise, prenosi Radio Free Europe/Radio Liberty. Štoviše, 22. lipnja su na dva štanda huligani bacili veliku količinu fekalija, pri čemu su pogodili i volontere. Jedan takav napad je i snimljen i objavljen.
— ĐĄĐĐąĐĐťŃ ĐŃĐąĐĐ˛Ń (@SobolLubov) June 22, 2019
Nakon svega ovoga, Sobolj i Navaljn su se sa svojom strankom Rusija budućnosti i nevladinom udrugom Antikorupcijska zaklada odlučili pozabaviti predsjednikom izbornog povjerenstva Gorbunovim, dotad prilično nepoznatim široj javnosti. Navaljni i inače istrauje i otkriva dokumente o korupciji ruskih dravnih dunosnika. Svoja otkrića redovito objavljuje na svom YouTube kanalu.
Oporba mu iskopala vilu od 900 kvadrata kraj Moskve i još jednu od 200 kvadrata - u Hrvatskoj
Ovog puta je njihova otkrića o Gorbunovom u YouTube videu prezentirala sama Sobolj. Istraujući njegovu imovinu, otkrili su da ima vikendicu pored Moskve veličine oko 900 metara kvadratnih, s nekoliko hektara zemljišta, koju su procijenili na 120 milijuna rubalja, odnosno 1,7 milijuna eura.
A onda su nastavili kopati i našli mu luksuznu vilu u malenom kvarnerskom mjestu Ika, ljetovalištu u sastavu općine Opatija. Gorbunov je sa suprugom i sinom još 2013. došao u Hrvatsku i s kapitalom od 400 hiljada dolara osnovali su tvrtku Ika Astra d.o.o., otkrila je Sobolj.
Ika Astra je kupila jednu nekretninu, no iz izvješća tvrtke nije se moglo saznati gdje je točno ta nekretnina. No Sobolj, Navaljnija i suradnike to nije zaustavilo. Prekopali su objave njegove obitelji na društvenim mreama i na kraju je našli u Iki. U videu je i prikazana ova raskošna vila, za koju su utvrdila da njena jedna polovica pripada tvrtki Astra Ika.
U njihovoj polovici su dva stana, jedan dvosobni i jedan peterosobni, ukupne površine dvjesto kvadrata. Pritom je sporno, ali ne posebno iznenađujuće, da Gorbunov sa svojom dunosničkom plaćom nije sebi mogao priuštiti ni golemo imanje pored Moskve ni luksuznu vilu u Hrvatskoj.
Gorbunov nakon odrađivanja posla za Putina eli provesti mirovinu u Hrvatskoj
Sobolj zatim postavlja retoričko pitanje - zašto je ova hrvatska nekretnina Putinovog dunosnika tako vana, budući da u Rusiji njegova obitelj ima puno veće nekretnine.
Zaključak koji Sobolj izvlači je da se Gorbunov, koji je već 25 godina na čelu moskovskog izbornog povjerenstva, eli preseliti u Hrvatsku nakon mirovine. U Rusiji, naime, sustavno uništava demokraciju i vladavinu prava, ali eli provesti stare dane u zemlji koja ima demokraciju i vladavinu prava - i koja je, moda i najvanije, članica Europske unije.
To što Navaljni, Sobolj i njihovi suradnici misle da je Hrvatska zemlja s vladavinom prava je prilično dirljivo u svojoj naivnosti. Ipak, poanta da ruski dunosnici i oligarsi itekako vole skupljati nekretnine u EU i općenito na Zapadu - istom onom koji Kremlj i njemu lojalni mediji tako zdušno ocrnjuju - i dalje stoji.
Rusija je, naravno, prema mišljenju većine stručnjaka i relevantnih institucija duboko autoritarna zemlja u kojoj izborni proces slui samo kao paravan za Putinovu autokraciju. U tom izbornom procesu pobjednik je u pravilu unaprijed poznat i siguran - bilo Putin, bilo predstavnici njegove Ujedinjene Rusije. Simbolična šačica oporbenih zastupnika koja i dobije mjesta u Dumi ili lokalnim samoupravama uglavnom je ionako lojalna Putinu. Slično je, naravno, i u drugim diktaturama koje tvrde da su demokratske, poput Irana, Sirije ili Sjeverne Koreje, iako je represija u Rusiji ipak slabije izraena.
"Čak i prilično represivni diktatori tvrde da su demokratski", komentirao je za New York Times profesor političkih znanosti na Sveučilištu Kalifornija, Daniel Treisman. Odravanje izbora uz blokiranje oporbenih kandidata "ne delegitimira izbore toliko koliko se čini", dodao je.
Izbornu zabranu komentirao je i bivši američki veleposlanik u Rusiji, koji ovih dana često kritizira Putinov reim u medijima i na društvenim mreama. "Ako je tako samopouzdan, zašto ne pusti ove ljude na glasačke liste? Moda nije tako popularan i omiljen kao što misli?" napisao je o Putinu na Twitteru.