Ruski mediji otkrili detalje razgovora Kolinde i Putina o Agrokoru, šef Sberbanka napao vladu
Ruski mediji otkrili detalje razgovora Kolinde i Putina o Agrokoru, šef Sberbanka napao vladu
Foto: FAH
ČELNIK Sberbanke Herman Gref izjavio je danas na ruskoj televiziji da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Gref je kazao da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad "poduzela hrvatska vlada, po mišljenju Sberbanke, vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, kako Sberbanke, tako i drugih".
Po njegovim riječima, sada se u suradnji s vlastima razmatraju mjere koje bi obnovile platežnu sposobnost kompanije i sposobnost vraćanja dugova.
"Nažalost, svi smo suočeni s time da je zadnjih sedam godina kompanija lažirala financijske izvještaje dovodeći u zabludu svoje kreditore", rekao je Gref u intervjuu TV kanalu Rossia 24.
Kazao je i da je u srijedu u Sočiju s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, koja je u službenom posjetu Rusiji, imao "konstruktivan dijalog" o Agrokorovu dugu.
"Jučer smo razgovarali konstruktivno. Hrvatska predsjednica reagirala je s razumijevanjem na situaciju u vezi Agrokorova duga. Ona je zainteresirana za očuvanje i razvitak investicijske klime u Hrvatskoj. Na tim smo osnovama dogovorili nastavak razgovora kako bismo pronašli obostrano prihvatljivo rješenje", rekao je Gref.
Gref je istaknuo da će Sberbank "u svakom slučaju vratiti određeni dio sredstava iz svoga kredita Agrokoru, neovisno o tome kako će se situacija razvijati".
"Naravno, mi bismo željeli maksimalni povrat našega novca", istaknuo je Gref.
Kremlj podržava ruske banke
Ruski list Kommersant istodobno piše kako su Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan pristustvovali susretu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog kolege Vladimira Putina u srijedu u Sočiju.
Gref je, piše Kommersant, objasnio liderima dviju zemalja poziciju Sberbanke u sporu "s hrvatskim Agrokorom", a o tome je novinare kasnije izvijestio Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov.
"Hrvatska je predsjednica naglasila važnost zadržavanja pogodne investicijske klime za strane tvrtke, a u ovom slučaju za stvaranje ugodnih uvjeta poslovanja za Sberbank i VTB", rekao je Peskov, kako ga prenosi ruska novinska agencija Tass.
Peskov je dodao da je na sastanku bio i glavni hrvatski državni tužitelj koji je izvijestio da se u Agrokoru provode istražne radnje te da postoje sumnje u nezakonitosti.
"U svakom slučaju, kao jedan od glavnih (Agrokorovih) kreditora, Sberbank će štititi svoje interese. Naravno, ruska će država u tome podupirati naše kompanije“, rekao je Peskov.
Kolinda spremna posredovati
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.
"Ja bih voljela da to pitanje ne opterećuje međudržavne odnose Hrvatske i Rusije, jer to nije međudržavno pitanje. To je korporativno pitanje, i riječ je naravno o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve", rekla je predsjednica u izjavi novinarima na marginama rusko-hrvatskog gospodarskog foruma.
Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu navečer u RTL Direktu da se nada kako su razgovori Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom išli za tim da Sberbank, kao jedan od najvažnijih vjerovnika, promijeni politiku i aktivno se uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer u banci o tom procesu imaju sve informacije. Zamoljena da to komentira, predsjednica je odgovorila da je razgovarala s Putinom o Agrokoru i da mu je pojasnila hrvatske stavove.
"Naravno, ja osobno ne sudjelujem u rješavanju tog pitanja, dakle ne mogu pregovarati ni o kakvim modusima kako će se to riješiti, ali spremna sam posredovati kako god mogu u razgovorima između Sberbanka i ovlaštenih institucija koje to rješavaju", istaknula je.
Također je rekla da je glavni cilj lex Agrokor bio osigurati stabilnost gospodarstva i spriječiti da dođe do domino efekta.
Što se tiče uključenosti hrvatske države u to pitanje, Agrokor ostaje privatna kompanija, ona nije nacionalizirana i prema tome država ne može na sebe preuzeti odgovornost, ponovila je Grabar-Kitarović. Također je naglasila da dugovi Agrokora ni na koji način ne mogu pasti na leđa hrvatskih poreznih obveznika.
"Međutim, očito je da proces mora krenuti u pravcu da se zadrži i stabilnost kompanije, s naše strane stabilnost hrvatskog gospodarstva, da se izbjegnu bilo kakve nedoumice i omogući konstruktivno sudjelovanje Sberbanke u procesu koji je pred nama", kazala je.
*
Ugroženo najstarije i najdublje jezero na svijetu: "Ovo je najgora kriza od njegovog nastanka"
Ugroženo najstarije i najdublje jezero na svijetu: "Ovo je najgora kriza od njegovog nastanka"
Foto: 123rf
BAJKALSKO jezero, najstarije na svijetu, proživljava jednu od najgorih kriza u svojoj 25 milijuna godina dugoj povijesti zbog onečišćenja voda fosfatima, širenja alga, pretjeranog ribarenja i klimatskih promjena, upozoravaju stručnjaci.
Ujedno i najdublje na svijetu s 1700 metara dubine, Bajkalsko jezero sadrži čak 20 posto slatke nesmrznute vode na planetu i "iznimno je vrijedno za proučavanje evolucije", ocjenjuje UNESCO (UN-ova organizacija za znanost, kulturu i obrazovanje), koja je to sibirsko jezero 1996. godine uvrstila na popis svjetske baštine.
O bioraznolikosti govori podatak da vode i obale Bajkala nastanjuje gotovo 3.600 biljnih i životinjskih vrsta kojih je gotovo 80 posto endemskih, no izloženi su negativnim utjecajima koji se gomilaju.
Omul, tipična bajkalska riba (Coregonus migratorius iz porodice lososa), ugrožen je algama koje se zabrinjavajuće šire, a nekoliko vrsta spužvi već je nestalo. Početkom oktobara ruska vlada zabranila je komercijalni izlov omula.
"Biološka masa omula prepolovljena je u zadnjih 15 godina i pala je s 25 milijuna tona na samo deset tona", navodi Ruska agencija za ribarstvo.
Anatolij Mamontov, biolog iz regije, ističe da su razlozi pretjerani izlov i krivolov te klimatske promjene te objašnjava: "Zbog suše smanjuje se dubina rijeka koje se ulijevaju u jezero, površina Bajkala zagrijava se, a omul ne voli toplu vodu."
Invazivne alge
U rujnu je UNESCO izrazio zabrinutost zbog katastrofalnog širenja alge Spirogyra koja prekriva pješčane plaže jezera stvarajući gusti zeleni tepih.
"Uvjeren sam 150 posto da je razlog tomu onečišćenje otpadnim vodama iz sela i gradova na obalama Bajkala, ponajprije deterdžentima koji sadrže fosfate", kaže Oleg Timoškin, biolog iz Instituta za limnologiju u Irkutsku (Sibir).
Sustav pročišćvanja otpadnih voda zastario je, a u nekim selima i ne postoji, upozorava Timoškin. Objašnjava da su do prije 15 godina slikovita sela na obalama Bajkalskog jezera imala struje tek dva sata na dan, a danas "svaka 'babuška' iznajmljuje sobe turistima i posjeduje perilicu rublja".
Timoškin je obišao cijelo jezero kako bi proučio širenje alge te je idenificirao tri kritične zone blizu gradova u kojima su alge uništile mekušce i rakove, vrste koji vole kisik.
"15 godina unatrag blizu grada Listvijanke postojale su podvodne šume spužva, a danas su sve mrtve", kaže Timoškin.
Pokraden novac
Ako se ne zaustavi izlijevanje onečišćenih voda u jezero, obalna zona "radikalno će se promijeniti", upozorava znanstvenik i traži zabranu uporabe tvari koje sadrže fosfate te gradnju upravo u toj zoni "najboljih stanica za pročišćavanje voda u Rusiji".
U augustu je ruski predsjednik Vladimir Putin osudio "krajnje onečišćenje" Bajkala. Posebni zakon iz 1999. predviđa niz mjera za zaštitu jezera i vlada je obećala uplatiti 26 milijarda rubalja (383 milijuna eura) u program pročišćavanja otpadnih voda okrenut 2012. No lokalni stručnjaci ističu da je velik dio novca potrošen uzalud.
U gradu Babuškinu na obalama Bajkala milijuni dolara potrošeni su na stanicu za pročišćavanje vode, ali bakterije koje su trebale pročišćavati vodu nisu sposobne djelovati u ledenim vodama sibirske zime, prema lokalnim medijima.
"Novac je doznačen, ali je pokraden", kaže ekolog Sergej Šaphajev.
Opada i financiranje znanstvenih istraživanja, i to upravo sada kada je izuzetno važno istraživati Bajkalsko jezero kako bi ga se očuvalo, ističu Mamontov i Timoškin, koji to slikovito opisuje riječima: "To vam je otprilike kao da otpuštate epidemiologe dok traje epidemija boginja."
*
Putin: Zatvaranje granica na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice
Putin: Zatvaranje granica na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice
Foto: FAH
RUSKI predsjednik Vladimir Putin rekao je u Sočiju da bi zatvaranje ruske granice sa samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine dovelo do situacije slične onoj u Srebrenici.
Govoreći na vanjskopolitičkom forumu Valdai u Sočiju, on je rekao da bi, ukoliko bi se donijela takva odluka, uslijedilo krvoproliće što Rusija nikad ne bi dopustila.
"Dok su god politička pitanja neriješena, ti teritoriji ne uživaju poseban status i zakon o amnestiji ne postoji, odluka da se zatvore granice između Rusije i nepriznatih republika dovela bi do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. Došlo bi do krvoprolića. Ne možemo dopustiti da se to dogodi", rekao je Putin.
Optužio Europu
On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabotira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska.
Najveća pogreška Rusije, istaknuo je, jest što je posljednjih 15 godina previše vjerovala Zapadu, što je protumačeno kao njezina slabost.
Na pitanje koja je najveća pogreška Moskve u odnosima sa Zapadom, rekao je: "Naša najveća pogreška je što smo vam vjerovali previše. Interpretirali ste naše povjerenje kao slabost i to ste iskorištavali", odgovorio je sudioniku skupa koji je stigao iz Njemačke.
Odnosi s Amerikom
Govoreći o rusko-američkim odnosima, naglasio je da se u SAD-u vodi nevjerojatna antiruska kampanja u kojoj se za svaku pogrešku na domaćem planu odmah okrivljuje Moskva.
Međutim, izrazio je vjerovanje da se odnosi mogu popraviti i da dvije zemlje mogu surađivati na širem broju područja.
"Imamo dijalog na radnoj razini i na razini posebnih službi, ministarstava obrane, ministarstava vanjskih poslova. Postižemo zajedničke rezultate. Trebamo proširiti suradnju i na druga područja", istaknuo je ruski predsjednik.
Naglasio je da se Donalda Trumpa nekada doživljava kao nepredvidivog, ali da je to zato što mu njegovi politički protivnici onemogućavaju da ispuni mnoga od predizbornih obećanja.
Donald Trump
Američki predsjednik ima demokratski mandat i treba ga poštivati, smatra Putin.
"Izabrao ga je američki narod i u najmanju ruku zbog toga ga se mora poštivati, mada se i ne slagali s njegovim stajalištem", rekao je Putin na forumu.
Rusija je bila zadovoljna Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a, ali nade u poboljšanje odnosa s Washingtonom su raspršene istragama Kongresa i FBI-ja o vezama Trumpove kampanje s Rusijom.
Putin je također izrazio sumnju da bi eventualni američki preventivni udar na Sjevernu Koreju uništio sve oružje koje posjeduje Pjongjang, a što se tiče Sirije strahuje, kako je kazao, da bi proglašene "zone deeskalacije" mogle dovesti do podjele zemlje. Pritom je izrazio nadu da se to ipak neće dogoditi.
*
KONGRES KOMUNISTA Kina predstavila plan za svjetsku dominaciju
KONGRES KOMUNISTA Kina predstavila plan za svjetsku dominaciju
Foto: Getty images
JEDAN od mitova u vezi slavnog puta američkog predsjednika Richarda Nixona u Kinu 1972. godine odnosio se na izjavu tadašnjeg komunističkog premijera Zhoua Enlaija o Francuskoj revoluciji. Nixon je kineskog komunističkog lidera u jednom trenutku upitao što misli o Francuskoj revoluciji, koja je započela 1789., na što je Zhou Enlai odgovorio da je prerano donositi zaključke. U međuvremenu se pokazalo da prevoditelji dvojice moćnih političara nisu baš najbolje obavili svoj posao, te da je Zhou Enlai shvatio da ga Nixon pita o pariškoj studentskoj pobuni iz 1968., no lakonski je odgovor kineskog premijera kroz desetljeća postao jedan od omiljenih primjera za to da Kinezi o svemu razmišljaju dugoročno.
To se pokazuje i ovih dana tokom velikog kongresa Komunističke partije Kine, koji se održava svakih pet godina. U Pekingu se okupilo 2300 delegata, koji će u sljedećih tjedan dana izglasati novi politbiro i centralni komitet te se očitovati o prijedlozima aktualnog lidera Xija Jinpinga, čiji je cilj još više učvrstiti svoju vlast u Partiji. Xi Jinping je na početku kongresa održao troipolsatni govor u kojemu je iznio pravac partijske, a time i državne politike do sredine ovog stoljeća. Prema Xiju, cilj je Kine da do 2050. godine postane “globalni lider u sveukupnoj nacionalnoj snazi i međunarodnom utjecaju”, uz napomenu da to ne znači da Kina namjerava postati svjetski hegemon poput SAD-a. Osudio je “mentalitet hladnog rata” i najavio da se Kina “pomiče u središte svijeta”. Izraz “nova era” ponovljen je 36 puta u govoru Xija Jinpinga, koji se želi pozicionirati u panteon najvažnijih kineskih komunističkih lidera poput Mao Zedonga i Denga Xiaopinga.
Veća uloga državnih firmi u ekonomiji
“Kina i cijeli svijet se upravo nalaze usred dubokih i kompleksnih promjena. Kina je u važnom periodu strateške prilike za razvoj. Mogućnosti su dobre, ali su i izazovi veliki”, rekao je Xi Jinping u govoru u kojemu je najavio i kako će država kroz svoje firme više utjecati na održavanje stalnog, ali umjerenog ekonomskog rasta. Cilj je i u sljedećih godina ojačati utjecaj Komunističke partije u kineskom društvu, kao i povećati trošenje na vojsku. To znači i da kineski komunisti ne namjeravaju dati još veći prostor tržišnoj ekonomiji u odnosu na onaj koji već ima u kineskom društvu, pa zapadni analitičari predviđaju da će slobodno tržište u Kini biti “unutar zlatnog kaveza”, kako je za Bloomberg izjavio stručnjak za Kinu Jude Blanchette.
Xi Jinping, kojega je The Economist upravo na novoj naslovnici proglasio najmoćnijim čovjekom na svijetu, najavio je kako će do 2050. Kina postati “veličanstvena moderna socijalistička država”, u kojoj će se poštovati vladavina zakona, brinut će se o ekologiji i čistom okolišu, još više će se povećati srednja klasa, smanjiti razlike u standardu između urbanih i ruralnih dijelova zemlje, masovno proširiti svima dostupan javni prijevoz itd.
Nastavak antikorupcijske kampanje
Za razliku od govora hrvatskih političara, koji ne dobace ni pet godina u budućnost u svojim govorima i razmišljanju, kineski lider planira desetljeća unaprijed i, još važnije, ima i novac i konkretne planove da ostvari najavljene politike. Xi Jinping je tako Kinezima obećao da će u sljedećim desetljećima uživati u sreći i blagostanju kakve nisu nikad iskusili u svojoj višemilenijskoj povijesti.
Pohvalio se uspjehom svoje antikorupcijske kampanje, u kojoj je proteklih godinama nastradalo oko milijun dužnosnika KP-a na svim nivoima vlasti, uključujući naravno i neke njegove unutarpartijske rivale. Delegate je 64-godišnji Xi upozorio da imaju dužnost podržavati partijsko vodstvo, te se othrvati "svakom ponašanju koje potkopava autoritet Partije". S obzirom na to da se u Kini za korupciju može dosuditi i smrtna kazna, te riječi nisu samo apel nego i prijetnja. Jinping je u svojem govoru ujedno predstavio i novu partijsku doktrinu te signalizirao da ima ambicija ostati na čelu Partije i države i nakon 2022. godine, kada mu ističe drugi mandat.
Nesposobnost Donalda Trumpa koristi usponu Kine
Namjera Kine da u roku od tri desetljeća preuzme vodeću ulogu na svijetu, a pritom ne postane svjetski policajac poput SAD-a, svakako je olakšana činjenicom da se trenutni američki predsjednik Donald Trump više bavi objavama na Twitteru, gledanjem Fox Newsa i svađanjem s obiteljima poginulih američkih vojnika. I to je tek opis ovog Trumpovog tjedna. Europska unija pak nema ambicija preuzeti vodeću ulogu na svijetu, što znači da će se naći način uspješnog aranžiranja s kineskim ambicijama. Dugoročna vanjska politika Kine ogleda se i u tome što su oni najveći investitori u Africi, kontinentu s najvećim mineralnim bogatstvom, te da paze da ne ponove kolonijalno ponašanje starih europskih sila, nego se postavljaju kao dobrohotni partneri.
U svakom slučaju, Kinezi planiraju u 21. stoljeću centar svijeta preseliti na istok planeta, u odnosu na dosadašnju podjelu moći, i čini se da im se u tome nitko neće moći suprotstaviti. Ako ne započne nuklearni rat sa Sjevernom Korejom, nakon čega bi sve opcije bile otvorene, Donald Trump će vjerojatno biti jedan od najzaslužnijih za uspon Kine na vrh svjetske piramide moći.
*
Putin o Kataloniji: "Dvostruka mjerila opasna su za Europu"
Putin o Kataloniji: "Dvostruka mjerila opasna su za Europu"
Foto: FAH
RUSKI predsjednik Vladimir Putin je katalonsku krizu nazvao "unutrašnjim problemom" Španjolske i osudio politiku dvostrukih mjerila Europljana prema težnjama naroda za neovisnosti.
"Sve što se događa je unutarnji problem Španjolske i mora biti riješeno u sklopu španjolskog zakona u skladu s demokratskim tradicijama", rekao je ruski predsjednik na vanjskopolitičkom forumu u Sočiju.
Dvostruka mjerila
Putin je zatim kritizirao politiku dvostrukih mjerila Europske unije u pogledu tih pitanja.
"Čini se da u očima nekih naših partnera postoje legitimni pobornici neovisnosti i slobode i postoje separatisti koji nemaju pravo braniti svoja prava, čak ni demokratskim mehanizmima", istaknuo je.
"Ta vrsta dvostrukih mjerila je puna opasnosti za razvoj europskog kontinenta", upozorio je Vladimir Putin.
Neovisnost Kosova
Ruski predsjednik je u tom kontekstu komentirao podršku EU-a neovisnosti Kosova. Odlučili su, rekao je misleći pritom na Europu, da je u redu da Kosovo proglasi neovisnost od Srbije 2008., ali da stanje u Kataloniji, iračkom Kurdistanu i na Krimu treba tretirati na drugi način.
"Zašto su morali, bez razmišljanja i bezrezervno uz želju da se svide velikom bratu u Washingtonu, dati potporu odcjepljenju Kosova, uzrokujući time slične procese u drugim regijama Europe i u svijetu", upitao je Putin.
"Kada je Krim proglasio svoju neovisnost, na temelju referenduma o pripojenju Rusiji, to vam se nije svidjelo iz nekog razloga", izjavio je ruski predsjednik.
*
Oporba podupire Aleksićev zakon o zaštiti potrošača
Oporba podupire Aleksićev zakon o zaštiti potrošača
Foto: FAH
SABORSKA oporba snažno je zagovarala zakonski prijedlog Gorana Aleksića (SNAGA) koji teži boljoj zaštiti potrošača te propisuje način vraćanja preplaćenih kamata dužnicima koji su konvertirali svoje kredite u 'švicarcima'.
"Moj se prijedlog tiče više od sto hiljada obitelji", rekao je Aleksić predstavljajući prijedlog dopuna Zakona o zaštiti potrošača koje je potpisima podržalo 78 od 151 zastupnika.
Kolektivna prava
Radi se o obiteljima kojima su banke nezakonito određivale kamate, konkretizirao je Nikola Grmoja (Most), prozivajući Vladu zbog negativnog mišljenja o tom zakonskom prijedlogu, koji uređuje i način utvrđivanja zastare za pojedinačna potraživanja na temelju pravomoćne sudske presude iz procesa za zaštitu kolektivnih prava potrošača.
Druge države su stale na stranu građana, a naša Vlada pogoduje bankama, ustvrdio je Miro Bulj (Most), navodeći da banke od naroda godišnje "muzu" 4 milijarde kuna na ime naknade i provizije.
"Obveza je Vlade, odnosno nas zastupnika da stanemo jednom iza naroda, a ne da se štite banke", poručio je Bulj.
Nesporno je utvrđeno da su banke nezakonito mijenjale kamatne stope i logično je da moraju vratiti novac, no prave se "mutave" i građanima savjetuju pojedinačne tužbe, rekao je Ivan Pernar (ŽZ) prozivajući HDZ da radi protiv naroda, te da ne želi da banke vrate novac koji su nezakonito uzele.
Pojedinačno glasanje
"Može vas biti sram", poručio je Pernar predstavnicima Vlade i HDZ-a, ustvrdivši da će zastupnici manjina, "čak i Srbi" glasovati da se vrate preplaćene kamate.
O Aleksićevu prijedlogu zastupnici bi trebali pojedinačno glasovati, smatra Miroslav Šimić (Most), nezadovoljan što se Sabor tim prijedlogom bavio u sitne sate.
"Spreman sam surađivati s Vladom, uskladiti svoj s drugim zakonima, neka ide u drugo čitanje", poručio je zaključno Aleksić.
*
Drastičan pad broja letećih insekata, znanstvenici oglasili uzbunu
Drastičan pad broja letećih insekata, znanstvenici oglasili uzbunu
Screenshot: YouTube
DA JE broj pčela i drugih letećih insekata u ozbiljnom padu posljednjih godina nije neka novost među znanstvenicima, ali ni među laicima.
Jednostavan laički eksperiment, poznat kao "fenomen vjetrobrana", to potvrđuje: kada zaustavite auto nakon duge vožnje, naročito po autocesti, obično je na vjetrobranu puno manje mrtvih insekata nego što je bilo prije nekoliko godina, odnosno desetljeća.
Broj letećih insekata opao za čak 75% u posljednjih 30 godina
Ali novo znanstveno istraživanje, provedeno u 60 zaštićenih prirodnih područja diljem Njemačke, dalo je dramatične rezultate: broj letećih insekata opao je za čak 75% u posljednjih 30 godina. Uzrok? I dalje nepoznat, piše BBC.
“Ovo potvrđuje ono što su svi imali kao instinktivni osjećaj - fenomen vjetrobrana gdje ubijete sve manje kukaca (automobilom) s vremenom. Ovo je prva studija koja je ispitala totalnu biomasu insekata i potvrdila je naše brige”, objasnio je Caspar Hallman sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.
Studija se temelji na mjerenju biomase svih insekata zarobljenih u 63 zaštićena prirodna područja tokom 27 godina, od 1989. do ove godine. Podaci uključuju hiljade različitih vrsta letećih insekata, poput leptira pčela i moljaca. Posebno zabrinjava to što se opadanje događa u prirodnim rezervatima, koji bi trebali pružiti zaštitu insektima i drugim životinjskim vrstama.
Opadanje neovisno o prirodnom staništu, poljoprivredi i vremenu
Znanstvenici zaključuju da je drastično opadanje vidljivo neovisno o prirodnom staništu, ljudskoj obradi zemlje i vremenu, stoga im pravi uzrok ovog fenomena i dalje izmiče. Ističu važnost usvajanja mjera za koje se zna da su korisne za insekte, poput pojasa cvijeća oko farmi i minimiziranja štetnih učinaka intenzivne poljoprivrede.
“Ne znamo koji su točno uzroci. Ova studija pokazuje koliko je važno imati dobre programe nadgledanja, a sada trebamo više istraživanja kako bi sagledali uzroke - tako da, to sada ima vrlo visok prioritet”, komentirao je dr Hans de Kroon s istog sveučilišta i dodao: “Moderni poljoprivredni krajolik je za insekte neprijateljski okoliš, to je za njih pustinja, ako ne i gore. A opadanje je dobro dokumentirano. Veliko iznenađenje je to što se događa i u susjednim prirodnim rezervatima.”
Gubitak insekata, upozoravaju znanstvenici, ima dalekosežne posljedice za čitave ekosustave: insekti pružaju izvor hrane mnogim pticama, vodozemcima, reptilima i šišmišima, a biljke se oslanjaju na insekte za oprašivanje. Osim toga, ovo je opadanje ozbiljnije nego ono evidentirano u ranijim znanstvenim studijama.
