Trumpov odvjetnik: Izbori su pokradeni, imali su plan
Presica je kasnila 10-ak minuta, a prvi je na govornicu izašao Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i Trumpov odvjetnik.
Giuliani je rekao kako će na konferenciji za medije predstaviti dokaze da su Trumpu izbori ukradeni.
"U izbornoj noći predsjednik je u Pennsylvaniji vodio, a na kraju je izgubio. To je gotovo statistički nemoguće pa smo počeli s istragom. Brzo se pokazalo da je uzorak isti u više država. Gotovo isti uzorak o prevari glasača", rekao je.
"Ovo dolazi direktno iz Demokratske stranke i direktno od kandidata", kaže.
Fokusirali su se na velike gradove, kaže Giuliani, u kojima su, po njemu, prevare izbora glasača česte.
"Jedino bi me iznenadilo da Philadelphia nije varala, jer varaju već 60 godina. Detroit isto. Sve su to demokratski gradovi. Kontroliraju izbore, policiju, a imaju i suce prijatelje koji daju iracionalne presude", kaže.
Giuliani je rekao i kako Bidenova pobjeda nije pobjeda nego prevara. "Prevari su posebno podložni glasovi koji stižu poštom", kaže.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Uhvatili smo ih"
Giuliani potom priča kako su demokrati imali dobar plan, ali kako su ih republikanci uhvatili. "Sve zemlje, pa i Tanzanija, mjesta kakva vam ne bi pala na pamet, imaju odličan sustav za slanje glasova poštom", kaže i potom opisuje kako se šalju glasovi.
Kaže kako u SAD-u promatrači nisu mogli gledati otvaranje glasova iz kuverti te kako su mogli glasati Mickey Mouse, ista osoba tri puta, mrtva osoba ili nitko. Stoga, kaže, prebrojavanje u Georgiji neće dati nikakav rezultat jer će se opet brojiti nevažeći glasovi.
U Pennsylvaniji je, kaže, preko 6000 nevažećih listića. Kaže pak i kako Pennsylvania nije jedina u kojoj se varalo nego kako se varalo u svim državama, te kako su za to krivi demokrati.
"Prevaru je lako dokazati. Stotine su svjedoka. Možda i hiljade", rekao je. Kaže i kako Trumpov stožer ima dokaze da promatrači nisu mogli gledati brojenje glasova te kako imaju 50-60 svjedoka za to.
"Trumpovu prednost su mogli stići samo s glasovima koji su stigli poštom", kaže.
Giuliani: Amerikanci imaju pravo znati
Giuliani je rekao kako će potom govoriti o Michiganu. "Amerikanci imaju pravo znati ovo", rekao je novinarima i dodao kako im se nema pravo uskratiti ta informacija.
"Ovo što se događa u zemlji je strašno, a vaša cenzura sve pogoršava", kaže.
Dodaje kako je Jessie Jacob desetljećima zaposlena u Michiganu te kako je bila zadužena kao promatrač u Detroitu.
"Zapravo su je obučili da vara. Rekla je da su je obučili da mijenja datum slanja glasa poštom. To vam ne kažem ja, to je rekla ova građanka pod zakletvom. Možda možete reći da laže, ali ne možete reći da nema dokaza. Ovo je dokaz", tvrdi Giuliani.
"Kaže da su je obučili da prati ljude koji su glasali i uputi ih za koga da glasaju. Ona će o tome svjedočiti", dodaje. Kaže kako su to demokrati radili u korumpiranim državama u kojima su znali da će im to proći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najavio još tužbi, kaže da su lopovi ukrali izbore
Dodaje potom kako Trumpov stožer nije gotov s tužbama.
"Imamo još stotinu ovakvih svjedoka", kaže Giuliani. Potom je vikao na novinare i rekao kako su oni trebali tražiti ovakve dokaze, a ne lažno izvještavati kako dokaza nema.
Nastavio je potom govoriti kako su u Michigan stizali glasovi u kamionima. Dodaje kako će Trumpova kampanja sutra podnijeti tužbu u Georgiji.
Kaže kako će vjerojatno isto biti i u Virginiji, Novom Meksiku, a možda i Wisconsinu.
"Ne smijemo ovim lopovima dozvoliti da ukradu izbore. Amerikanci su izabrali Trumpa, ne Bidena. Biden vodi zbog lažnih glasova. Dajte nam priliku da to dokažemo na sudu i hoćemo", zaključio je.
Odvjetnica: Otkrili smo puno komunističkog novca
Potom je na scenu izašla odvjetnica tima koja je rekla kako su otkrili komunistički novac iz Venezuele koji je utjecao na rezultat izbora u SAD-u.
Kaže kako je Bidenovu pobjedu, koju naziva prevarom, financirao Chavez tako što je poslao novac kojim je plaćen softver koji je ukrao dio Trumpovih glasova i dao ih Bidenu. Kaže kako je Chavez radio isto u Venezueli.
0 ( + )
*
Stanovnici Londona najskloniji selidbi u manje mjesto zbog koronavirusa
KORONAVIRUS U SVIJETU
Stanovnici Londona najskloniji selidbi u manje mjesto zbog koronavirusa
HINA
Foto: EPA
VIŠE od 40 posto stanovnika većih europskih gradova razmišljalo je o preseljenju zbog pandemije koronavirusa, a među njima prednjače Londončani koji su najskloniji maštanju o životu u manjem mjestu s boljim pristupom parkovima i ostalim sadržajima, pokazuje istraživanje.
Polovica stanovnika Londona, Pariza, Milana, Madrida i Berlina navela je da su zbog zatvaranja u pandemiji postali zabrinutiji zbog prenapučenosti i zagađenja zraka, pokazuje anketa koju je provela britanska tvrtka Arup.
"Pandemija je pokazala na koji se način naše životne sredine mogu poremetiti", rekao je voditelj urbanog dizajna Malcolm Smith u tvrtki Arup. Dodao je da su ljudi shvatili važnost stanovanja blizu osnovnih usluga poput trgovina i zelenih površina.
Dvije petine ispitanika u britanskoj prijestolnici navelo je da su privremeno otputovali u manje naseljeno područje za vrijeme pandemije. U Madridu i Milanu to je učinio svaki deseti stanovnik.
Razlog tomu je što su Londončanima, za razliku od susjeda, udaljenije zelene površine, trgovine prehrambenim proizvodima, teretane i kafići, pokazuje anketa na temelju intervjua s oko 5000 ljudi u pet gradova.
"Osjećali smo se poprilično izolirani tokom zatvaranja u našoj stambenoj zoni, s vrlo udaljenim sadržajima", rekao je 27-godišnji Bryndis Sadler koji je napustio londonsku četvrt Acton i kupio si kuću 64 kilometra sjevernije u Hitchinu u Hertfordshireu u oktobaru.
Pandemija je naglasila važnost razvoja gradova u manjim i održivim modulima
Londončani su bili najskloniji maštanju o bijegu iz grada. Njih 59 posto navelo je da su razmatrali napuštanje grada, u usporedbi s 41 posto Parižana i 30 posto Berlinaca.
Covid-19 naglasio je važnost blizine zelenih površina do kojih se može doći pješke ili biciklom, otkrivaju odgovori 85 posto ispitanika.
Londončanima prosječno treba oko 20 minuta do parka ili igrališta, gotovo dvostruko više nego stanovnicima ostala četiri grada, pokazuje anketa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Jedna od ogromnih prednosti života u gradu je blizina", rekla je Harriet Tregoning, direktorica saveza New Urban Mobility, mreže gradova, tvrtki i skupina koja promovira "gradove za stanovanje".
Ipak, s obzirom na brojne atrakcije u Londonu prerano je govoriti o bježanju iz grada, rekao je Phillip Rode, voditelj istraživačkog centra LSE Cities na londonskom sveučilištu.
"Ovi podaci govore o možda manjem padu, potencijalnom padu populacije, a možda samo o višoj stopi odljeva, promjenjivoj stopi postojeće populacije", naveo je Smith.
Ipak, pandemija je naglasila važnost razvoja gradova u manjim i održivim modulima koji bi mogli izdržati buduće poremećaje, uzrokovali ih virusi ili klimatske promjene, navodi Smith
"Odgovor na koleru u Londonu u 19. stoljeću bila je velika infrastruktura, kanalizacijska mreža", rekao je Smith. "Nadam se da će covid-19 dovesti do puno manjih, ali raširenih intervencija - dovođenja zelenih površina na siva područja, davanja prednosti bicikliranju i šetnji i novoj procjeni lokalnih sadržaja."
0 ( + )
*
Vijeće Europe: U grčkim pritvorima migranti borave u neljudskim uvjetima
Vijeće Europe: U grčkim pritvorima migranti borave u neljudskim uvjetima
HINA
Ilustracija: EPA
ODBOR Vijeća Europe za sprječavanje mučenja (CPT) u izvješću objavljenom u četvrtak oštrim je riječima osudio uvjete u pritvorima u kojima grčke vlasti drže migrante, ocijenivši ih "neljudskima".
CPT ipak ističe da je velik broj migranata koji ulaze u zemlju "velik izazov" za grčke vlasti koji zahtijeva "usklađen europski pristup".
No, ocjenjuje da to "ne može osloboditi grčku državu obveze u pogledu ljudskih prava" i žali zbog "kaznenog pristupa" vlasti.
"Čini se da postoji mišljenje da će teški uvjeti odbiti migrante od dolaska u Grčku, a zanemaruju se okolnosti koje potiču te ljude da stave život na kocku kako bi ušli u zemlju", žale autori izvješća.
Promatrači su posjetili Grčku u ožujku, nedugo pošto je predsjednik Recep Tayyip Erdogan otvorio turske granice prema Europi, što je potaknulo masovan priljev migranata.
Oduzeti mobiteli
Oni osuđuju uvjete u pritvoru, napose uz rijeku Maricu (Evros) kojom ide kopnena granica s Turskom i na otoku Samosu koji od Turske dijeli tjesnac Mycale, širok tek 1.6 km.
"CPT ne razumije kako grčke vlasti mogu mjesec dana i dulje držati u pritvoru sasvim malu i stariju djecu u tako ponižavajućim uvjetima", ističe se u izvješću.
U luci u Samosu promatrači su posjetili dvije ćelije površine 42 i 32 četvorna metra u kojima je bilo natiskano 43, odnosno 50 migranata, bez grijanja, svjetla i postelja.
Iz začepljenih zahoda koji nisu bili odvojeni od ostatka ćelije širio se "nepodnošljiv smrad". U vrijeme posjeta migranti nisu imali pristup tuševima "već nekoliko tjedana".
Migrantima su oduzeli mobitele i nisu imali "nikakvu vezu s vanjskim svijetom".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Takvi uvjeti su očito neljudski i ponižavajući", zaključuje CPT i traži od grčkih vlasti da "poduzmu korake", upozorivši na prijetnju javnom zdravlju.
"Zabrinutost zbog postupanja grčke obalne straže"
U prvom pisanom odgovoru grčka vlada navodi da je stanje na Samosu povezano s preopterećenjem kapaciteta u pritvoru i da je liječnik preventivno pregledao migrante.
Autori izvješća usto žale zbog toga što grčko pravosuđe kazneno goni mnoge migrante zbog "ilegalnog ulaska" na teritorij i izriče im kazne koje mogu ići do 4 godine zatvora i 10.000 eura.
CPT također ističe da je "ponovo dobio pouzdane i vjerodostojne informacije o vraćanju migranata u Tursku". Izrazivši "zabrinutost zbog postupanja grčke obalne straže koja brodove s migrantima sprječava da se iskrcaju na grčkim otocima", pita se o "ulozi i sudjelovanju Frontexa (europske agencije) u takvim operacijama".
Grčka policija pak ističe da su "tvrdnje o vraćanju na (istočnu) granicu neutemeljene i potpuno pogrješne".
Kroz Grčku je 2019. u Europu ušlo najviše tražitelja azila, a na njezine je otoke tada stiglo gotovo 45.000 migranata iz Afganistana, Sirije, Iraka i Pakistana.
Taj je broj u prvih devet mjeseci 2020. pao na gotovo 13.000 zbog ograničenja povezanih s epidemijom covida-19 i veće zaštite granice koju nadziru Frontex i grčka vlada.
Vijeće Europe, paneuropska organizacija osnovana 1949. sa sjedištem u Strasbourgu, ima 47 zemalja članica, među kojima su Rusija, Turska i Grčka. Bavi se promicanjem vladavine prava, demokracije i ljudskih prava.
0 ( + )
*
Etiopska vojska optuĹľuje ÄŤelnika WHO-a da lobira za pobunjenike
Etiopska vojska optužuje čelnika WHO-a da lobira za pobunjenike
Hina
Ilustracija: EPA
ETIOPIJA je objavila u četvrtak da se približila prijestolnici regije Tigray u ratu koji traje već dva tjedna i optužila je čelnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za diplomatsko lobiranje u korist pobunjenika.
U sukobima su ubijene stotine ljudi, 30.000 izbjeglica pobjeglo je u Sudan i upitno je može li premijer Abiy Ahmed, najmlađi afrički lider i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, održati etnički podijeljenu naciju na okupu.
Vlada objavila da su imali niz pobjeda
Tim izabranog američkog predsjednika Joea Bidena pozvao je na završetak borbi i zaštitu civila zbog porasta nestabilnosti na Rogu Afrike.
Abiyeva vlada objavila je da su vojnici izborili niz pobjeda i da će uskoro stići u glavni grad Mekelle s pola milijuna stanovnika u kojemu Narodnooslobodilačka fronta Tigraya (TPLF) uživa snažnu potporu.
Rat se vodi između središnje vlade i najnaoružanije države od njih deset koje čine Etiopiju. TPLF je desetljećima učinkovito vladao Etiopijom kao najjača sila u multietničkoj koaliciji dok Abiy nije preuzeo vlast prije dvije godine.
Vlada tvrdi da je TPLF postao pobunjenička sila i da protuzakonito upravlja regijom Tigray.
Čelnik WHO-a prozvan "kriminalcem"
Tigrayci su držali vlast u Etiopiji više od dva desetljeća prije dolaska Abiya iako čine tek pet posto ukupne populacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Abiy, čiji su roditelji porijeklom iz puno većih etničkih skupina Orome i Amhare, preuzeo je vlast 2018. Tada je obećao ujediniti Etiopljane i okončati eru dominacije jedne etničke skupine. TPLF se pobunio protiv promjene i optužio Abiyevu vladu za etničku osvetu protiv bivših dužnosnika.
Etiopska vojska u četvrtak je optužila najutjecajnijeg Tigrayanca u inozemstvu, čelnika WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, za pokušaj nabave oružja i diplomatske potpore TPLF-u. Vojni zapovjednik Etiopije Birhanu Jula prozvao je Tedrosa kriminalcem, ali zasad nema reakcija iz WHO-a.
Čelnik bio ministar u vladi TPLF-a
Ghebreyesus je bio ministar u koalicijskoj vladi predvođenoj TPLF-om više od desetljeća prije nego što je preuzeo kormilo WHO-a.
Stotine stranih humanitarnih radnika napustile su Tigray i upozorile na rastuću krizu u području u kojem su stotine hiljada ljudi ovisile o paketima hrane i prije borbi.
Etiopija je veliki američki saveznik i njezina snažna vojska podržava mirovne misije u Sudanu, Južnom Sudanu i Somaliji.
Stručnjaci u Etiopiji skeptično promatraju može li vlada pobijediti TPLF koji ima dugu povijest gerilskog ratovanja s planinskog Tigraya.
0 ( + )
*
Pompeo posjetio Golan, prvi je ameriÄŤki drĹľavni tajnik koji je posjetio taj teritorij
Pompeo posjetio Golan, prvi je američki državni tajnik koji je posjetio taj teritorij
HINA
Foto: EPA
MIKE POMPEO je posjetio Golan, što je prvi posjet nekog američkog državnog tajnika tom sirijskom teritoriju pod izraelskom okupacijom, upozorivši da bi bilo "opasno" za židovsku državu da je to strateško područje ostalo pod nadzorom Sirije.
"Zamislite kolika bi to bila opasnost za Zapad i za Izrael da je taj teritorij pod Assadovom kontrolom", rekao je Pompeo na Golanu.
Sjedinjene Države u mandatu predsjednika Donalda Trumpa jedina su zemlja koja priznaje izraelski suverenitet na toj visoravni koja je uzeta Siriji u Šestodnevnom ratu 1967.
"Ovo je dio Izraela, važan dio Izraela", dodao je Pompeo koji je ondje razgovarao s izraelskim kolegom Gabijem Ashkenazijem.
"Kao bivši ravnatelj CIA-e on poznaje činjenice, ali je htio doći ovamo kako bi se osobno uvjerio i saslušao izvješće vojnih zapovjednika", rekao je Ashkenazi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor vode
Danas oko 25.000 naseljenika živi na Golanskoj visoravni zajedno s oko 23.000 Druza koji se većinom osjećaju Sirijcima, ali u Izraelu imaju stalno prebivalište.
Taj teritorij, sjeverno od Galilejskog jezera, strateški je važan zbog izvora vode.
Izrael ističe da su milicije bliske Iranu, neprijatelju Izraela, iskoristile sirijski rat kako bi se učvrstile na sirijskom teritoriju.
Izrael je od početka rata 2011. izveo stotine zračnih i raketnih napada na Siriju, ciljajući iranske snage i Hezbollahove borce koji pomažu sirijskom režimu u ratu te snage sirijske vlade.
0 ( + )
*
Johnson želi imati najmoćniju mornaricu u Europi
Johnson želi imati najmoćniju mornaricu u Europi
HINA
Foto: EPA
BRITANSKI premijer Boris Johnson iznio je planove za vojno ulaganje, obećao da će Britanija imati najmoćniju mornaricu u Europi te istaknuo da bi brodogradnja mogla pomoći izbrisati podjele između četiri države Ujedinjenog Kraljevstva.
Johnson je najavio planove za još 13 fregata i novu generaciju ratnih brodova za koje kaže da će potaknuti renesansu brodogradnje diljem Ujedinjenog Kraljevstva.
"Ako postoji ijedna politika koja jača Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) u svakom mogućem smislu, to je izgradnja brodova za kraljevsku mornaricu", rekao je Johnson parlamentu.
Johnson želi izboriti vodeću ulogu Britaniji u novoj eri globalne suradnje i slobodne trgovine, a koju namjerava ojačati modernim vojnim i kibernetičkim kapacitetima.
U vrijeme jačanja globalne nesigurnosti i nastavka uspona Kine te nakon četiri godine međunarodne diplomacije američkog predsjednika Donalda Trumpa, britanskom odlukom iz 2016. da napusti Europsku uniju globalni utjecaj i uloga Britanije dovedeni su u pitanje.
Odluka o novim ulaganjima došla je tjedan dana nakon što je Johnson rekao izabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu da je Britanija odlučna ostati njegov vrijedan vojni saveznik.
Napeti odnosi sa Škotskom
S obzirom na ankete koje pokazuju da većina ljudi u Škotskoj podržava neovisnost, Johnson sada nastoji isticati da Engleska i Škotska mogu surađivati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Johnson je ranije ovog tjedna razbjesnio mnoge Škote kada je rekao da je prenošenje ovlasti na Škotsku bila "katastrofa".
Odnosi u Ujedinjenom Kraljevstvu sve su napetiji zbog brexita, vladinog odgovora na pandemiju koronavirusa i ponovljenih poziva Škotske nacionalne stranke za novi referendum o neovisnosti.
Nepopularnost Johnsona u Škotskoj glavni je pojedinačni faktor koji potiče rast podrške škotskoj neovisnosti, pokazalo je istraživanje koje je proveo JL Partners prošli mjesec.
Pomoć sportu u pandemiji
Britanska vlada objavila je da će s 300 milijuna funti (397 milijuna dolara) pomoći engleskom sportu.
Ragbi savez u Engleskoj dobit će 135 milijuna funti, konjske utrke 40 milijuna funti i nogomet 28 milijuna funti.
Najava paketa pomoći uslijedila je nakon što je odgođen povratak gledatelja na tribine najavljen za početak oktobara zbog porasta broja zaraženih diljem zemlje i drugog zatvaranja Engleske u studenom.
0 ( + )
*
WHO: Kad bi 95 posto ljudi nosilo maske, lockdownova ne bi bilo
WHO: Kad bi 95 posto ljudi nosilo maske, lockdownova ne bi bilo
Index Vijesti
Ilustracija: EPA
LOCKDOWN bi se mogao izbjeći kad bi svi pratili preporuke poput nošenja maski, rekao je šef WHO-a za Europu na današnjoj konferenciji za medije, javlja CNN.
Hans Kluge naglasio je kako bi lockdown trebao biti zadnje utočište te pozvao javnost da prati i poštuje mjere kako bi se spriječili smrtni slučajevi.
"Kad bi 95 posto ljudi nosilo maske, ne bi nam trebao lockdown"
Kluge je rekao i kako nam, kad bi 95 posto ljudi nosilo maske, umjesto 65 posto koliko sada nosi maske, lockdown ne bi trebao. Ipak, naglasio je da maske nisu jedina zaštita te da ih treba kombinirati s drugim mjerama.
"Ako svi napravimo svoj dio, lockdown je moguće izbjeći", kaže.
Primijetio je da stotine milijuna ljudi trenutno žive pod lockdownom, što iziskuje ekonomske potpore za poslove, što pak dovodi do poremećaja u zdravstvenom sustavu i izaziva kolateralnu štetu u smislu mentalnog zdravlja, zloupotrebe lijekova te obiteljskog nasilja.
Kluge je govoreći u Danskoj upozorio na negativni utjecaj prebrzog popuštanja mjera rekavši kako mjere treba popuštati pomalo.
Kaže da Europa mora biti oprezna preko zime
Europske zemlje se suočavaju s pojačanim brojem slučajeva i smrti. Podsjetimo, Italija je jučer prijavila najveći broj mrtvih od proljeća, čak 753 osobe u jednom danu. Poljska je imala najveći broj mrtvih drugi dan za redom, čak 637 osoba.
U Europi je prošlog tjedna umrlo više od 29.000 ljudi, ili jedna osoba svakih 17 sekundi, rekao je Kluge. 4500 ljudi dnevno umire od koronavirusa, što je dovelo do 18 posto porasta smrtnih slučajeva od virusa u Europi, dodaje.
Sustavi diljem Europe su pretrpani, francuska intenzivna je popunila 95 % kapaciteta, a Švicarska intenzivna je također popunila kapacitete.
Kluge ipak kaže kako je zbog novih restrikcija broj novih zaraženih pao s 2 na 1.8 milijuna slučajeva prošlog tjedna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"To je mali signal, ali je signal", kaže Kluge. "Virus raste na ranjivima, na sumnjama, na prekasnim reakcijama vlasti", dodao je.
Kaže da je vijest o cjepivima dobra vijest
Rekao je i kako učenje mora biti sigurno te da su dobre vijesti o dva nova cjepiva.
"I dok cjepiva neće zaustaviti virus u potpunosti i neće dati odgovor na sva naša pitanja, predstavljaju veliku nadu u ratu s virusom", kaže.
Ponovio je da cjepivo nije srebreni metak jer će distribucija i količina biti ograničena, posebno na početku.
"Znamo da cjepivo stiže prekasno za zimu, pa se moramo držati zajedno i implementirati dugoročne mjere za koje znamo da djeluju", dodaje Kluge.
Direktor WHO-a za Europu rekao je i da se nada, ali je i jako oprezan jer se vidi kako se brzo zdravstveni sustav može preopteretiti.