Foto: Guliver image/Getty images

DOGOVOR o glavnim elementima drugog stupa bankovne unije, koja treba osigurati da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, ocijenjen je dalekosežnim i povijesnim, iako se zbog dugog prijelaznog razdoblja do uspostave zajedničkog sanacijskog fonda možda još ne može reći da je eurozona sigurna od eventualnih potresa.

Ministri financija Europske unije postigli su nakon višesatnog sastanka dogovor o drugom stupu bankovne unije, koja treba osigurati da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu.

Drugi stup bankovne unije ključna je dopuna prvom stupu, jedinstvenom nadzoru banaka. Drugi stup se sastoji od već usvojenih pravila za sanaciju ili likvidaciju banaka u poteškoćama a noćašnji dogovor uvodi jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka, tijelo koje će nadgledati provedbu tih pravila i fond koji će puniti same banke kako bi se osigurao novac za njihovu sanaciju.

O postignutom dogovoru sada treba pregovorati s Europskim parlamentom, tako da su moguće još neke promjene u dogovorenom tekstu. Cilj je da se konačni dogovor postigne i izglasa prije završetka mandata sadašnjeg saziva Europskog parlamenta, to jest do proljeća sljedeće godine.

Eurozona gurnuta na rub propasti

Europska unija je u lipnju prošle godine započela gigantski posao na uspostavi bankovne unije kako bi se spriječilo da ubuduće banke budu spašavane sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu gurnulo na rub propasti.

Bankovnom unijom razbija se začarani krug između bankarskih i državnih dugova - banke su posljedice svojih pogrešne odluke prebacivale na državne proračune, a vlade nisu imale drugog izbora doli spašavati te banke kako bi spriječile još veću štetu. Zbog toga su dugovi i proračunski deficiti u nekim zemljama dosegnuli nepodnošljive razine pa su primjerice Irska, Španjolska i Cipar morale zatražiti pomoć ostalih zemalja eurozone.

Bankovna unija trebala bi vratiti i financijsku stabilnost i povjerenje među bankama kako bi se ponovno međusobno počele kreditirati. U jeku najveće krize nijedna banka nije se usuđivala posuditi novac drugoj banci jer nisu znale u kakvom su stanju.

Stoga je najprije dogovoren jedinstveni sustav nadzora bankarskog sektora pod kišobranom Europske središnje banke (ECB), koja će izravno nadzirati oko 130 najvećih banaka, koje drže daleko najveći dio bankarske aktive u eurozoni, a preostale banke, kojih je u eurozoni oko šest hiljada, ECB će nadzirati preko nacionalnih supervizora.

Tisuću stručnjaka nadzirat će banke

Jedinstveni sustav nadzora, kao prvi stup bankovne unije, dogovoren je u prosincu prošle godine, a formalno je prihvaćen u oktobaru ove godine. Stupit će na snagu 1. studenoga 2014. godine, do kada ECB mora pronaći i zaposliti oko hiljadu stručnjaka koji će biti zaduženi za nadzor.

Prvi posao u nadzoru banaka bit će provedba testova na financijsku otpornost na financijske stresove kako bi se stekao uvid u njihovo stvarno stanje.

Drugi stup bankovne unije dogovoren je u srijedu kasno navečer. On se sastoji od već usvojenih pravila za sanaciju ili likvidaciju banaka u poteškoćama te od noćašnjeg dogovora o jedinstvenom mehanizmu za sanaciju banaka, tijela koje će nadgledati provedbu tih pravila i fonda koji će puniti same banke kako bi se osigurao novac za njihovu sanaciju.

Sredinom ovoga mjeseca dogovorena je direktiva koja će se primjenjivati u svih 28 zemalja koja uključuje pravila po kojima će se rješavati bankarske krize.

Direktiva predviđa da se kod spašavanja banaka od bankrota pristupi najprije spašavanju iznutra tzv. "bail-in", što znači da će troškove u prvom redu snositi dioničari i vjerovnici banke, za razliku od spašavanja izvana "bail-out", kada su banke spašavane novcem iz državnih proračuna zbog čega zemlje članice imaju velike proračunske deficite.

Direktiva predviđa da su bankovni polozi osigurani do iznosa od 100.000 eura, a veći iznosi također će se moći koristiti za spašavanje banaka, ali tek nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti. Države članice morat će uspostaviti nacionalne fondove za spašavanje banaka, koji će financirati same banke. U roku 10 godina ti bi fondovi trebali imati na raspolaganju 1 posto iznosa od osiguranih štednih pologa.

Jedinstveni mehanizam sanacije

Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka, koji je noćas dogovoren, bit će zadužen za provedbu tih pravila. Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka imat će sanacijski odbor, koji će odlučivati hoće li neka banka ići u dokapitalizaciju ili likvidaciju. Odluke vijeća za sanaciju stupit će na snagu 24 sata nakon usvajanja, osim ako se Vijeće EU-a, koje predstavlja zemlje članice, na prijedlog Komisije tome ne usprotivi. Vijeće pri tome odlučuje običnom većinom.

Sanacijski odbor će imati izvršnog direktora i četiri stalna člana te predstavnike nacionalnih tijela za sanaciju banaka svih zemalja koje sudjeluju u bankovnoj uniji.

Većinu odluka sanacijski odbor pripremat će u užem formatu, koji čine izvršni direktor, četiri stalna člana te predstavnici sanacijskog tijela one države iz koje dolazi banka na koju se odnosi prijedlog. Međutim, kada se radi o odlukama koje uključuju pomoć koja prelazi 20 posto od uplaćenog kapitala u sanacijski fond, kao i kada se radi o odlukama koje uključuju iznos od preko 5 milijardi eura u jednoj kalendarskoj godini, sanacijski odbor će o tom odlučivati na plenarnoj sjednici i to dvostrukom većinom - za odluku je potrebna dvotrećinska većina svih članova sanacijskog odbora koji predstavljaju najmanje 50 doprinosa u sanacijskom fondu.

Fond za sanaciju banaka, koji će postupno početi djelovati od 2016. godine punit će se doprinosima samih banaka. Nakon desetgodišnjeg razdoblja fond bi na raspolaganju trebao imati 55 milijardi eura.

U početku će svaka zemlja u tom fondu imati svoj svoj nacionalni odjel, svoju ladicu u koju će uplaćivati njezine banke. Novcem iz jedne nacionalne ladice neće se moći spašavati banke iz druge države, osim jednim manjim dijelom. Prve godine samo deset posto nacionalih uplata ulazit će u zajednički dio fonda, kojem će pristup imati banke iz svih zemalja koje sudjeluju u bankovnoj uniji. Druge godine, to će se povećati na 20 posto, zatim će se povećavati svake godine po deset. Na kraju desetgodišnjeg razdoblja ukinule bi se nacionalne ladice i fond bi u potpunosti bio zajednički.

Takvo rješenje u skladu je s njemačkim stajalištima, jer je Berlin želio odgoditi što je dulje moguće rješenje po kojem zemlje članice eurozone dijele troškove sanacije i likvidacije banaka u nekoj drugoj državi eurozone.

Povijesno postignuće ili još jedan propali projekt?

Upravo zbog dugog prijelaznog razdoblja od deset godina postoje ocjene da se još ne može govoriti o pravoj bankovnoj uniji, a što onda dovodi u pitanje ocjenu o povijesnom postignuću.

Budu li, što je vrlo vjerojatno, troškovi likvidacije banke tokom tih deset godina veći od iznosa prikupljenog u nacionalnoj ladici i raspoložive pomoći iz zajedničkog dijela fonda, država bi mogla uvesti novi namet svojem bankovnom sektoru.

Bude li i to premalo, nacionalna vlada mogla bi pomoći kratkoročnim zajmom koji će banke kasnije vratiti, a ako ni vlada ne bude imala novca, moći će zatražiti program pomoći od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog kriznog fonda eurozone vrijednog 500 milijardi eura, kao što je 2012. učinila Španjolska.

Postignut je dogovor kojim su se države obvezale da će do 2025. godine uspostaviti zajedničku sigurnosnu mrežu, koja će uključivati sredstva poreznih obveznika koja će se moći upotrijebiti u slučajevima kada raspoloživi novac u sanacijskom fondu ne bude dovoljan za sanaciju banaka.

Kako će ta sigurnosna mreže izgledati i pojedinosti o tome zasad nisu poznati.

Pregovarači Europskog parlamenta i zemalja članica ovoga su tjedna, nakon više od dvije godine, postigli dogovor o jedinstvenim pravilima za zaštitu štednih pologa u EU, što je začetak trećeg stupa bankovne unije.

Dogovor o jedinstvenoj shemi jamstava za bankovne pologe ne uključuje jedinstveni zaštitni fond, kako je ranije bilo planirano, a čemu se protivi nekoliko članica na čelu s Njemačkom.

Šešelj u Nizozemskoj operirao tumor na debelom crijevu

Foto: Guliver image/Getty images

VOĐA srpskih radikala Vojislav Šešelj operiran je u četvrtak u Nizozemskoj zbog tumora, prenosi srpska agencija Tanjug pozivajući se na potpredsjednika Srpske radikalne stranke Milorada Mirčića.

Šešelj je podvrgnut operaciji zbog tumora na debelom crijevu.

Mirčić je dodao da je, prema informacijama s kojima raspolaže, operacija bila uspješna, a Šešelj je zbog postoperativnog oporavka i dalje u bolnici.

---

U bombaškim napadima u Iraku najmanje 36 ubijenih

Ilustracija: Guliver image/Getty images

U BOMBAŠKIM napadima na šijitske hodočasnike u Iraku u četvrtak je po posljednjim podacima ubijeno najmanje 36 osoba, priopćila je iračka policija.

Najteži napad se dogodio u Dori, na jugu Bagdada, u šatoru u kojemu su se šijitskim hodočasnicima dijelili hrana i piće prije puta u sveti grad Kerbalu, u središtu zemlje. Bombaš samoubojica aktivirao je eksploziv među šijitskim hodočasnicima i ubio 16 a ranio 31 osobu.

Drugi bombaš samoubojica aktivirao je bombu među skupinom turkmenskih šijtskih hodočasnika u okolici Latifiye, 40 kilometara južno od Bagdada, i ubio devet osoba. U trećem napadu bombaša samoubojice, u Latifiyi, ubijeno je 11 osoba.

Za napade, posljednje u nizu napada na šijite i vladine zgrade, odgovornost još nije preuzela niti jedna skupina. Šijite, većinsku skupinu u Iraku, nerijetko napadaju sunitski pobunjenici, među kojima su neki povezani s Al Kaidom.

Zadnjih dana dogodilo se više krvavih napada na šijite, napose u srijedu, kada je bombaš samoubojica aktivirao eksploziv usred skupine hododočasnika u Khalesu, 65 km sjeveroistočno od prijestolnice, pri čemu je pet ljudi poginulo a deset je ranjeno, po policijskom i medicinskom izvoru.

Šijiti ovih dana većinom pješice hodočaste u Kerbalu četrdeset dana nakon Ašure, najvećeg vjerskog blagdana šijitske zajednice kojim se spominju smrti imama Huseina. Završetak četrdesetodnevne proslave pada ove godine na 23. prosinca.

---

Evo koliko deset najbogatijih ljudi na svijetu zarađuje u jednoj minuti!

Foto: Guliver image/Getty images

LEGENDARNI američki investitor Warren Buffettzaradi u prosjeku oko 37 milijuna dolara na dan, pokazuje istraživanje Wealth-X-a, odnosno 1,54 milijuna dolara na dan. U minuti, Buffet zaradi nevjerojatnih 25.694 dolara u minuti!

Kako pokazuje istraživanje, i ostali milijarderi zarađivali su u ovoj godini preko milijun dolara u satu, a Wealth-X donosi i popis njihove zarade:

1. Warren Buffett- zaradio je 12.7 milijardi dolara ove godine - 37 milijuna dolara na dan - 1,54 milijuna dolara na sat - 25.694 dolara u minuti

2. Bill Gates - zaradio je 11,5 milijardi dolara ove godine - 33,3 milijuna dolara na dan - 1,38 milijuna dolara na sat - 23.148 dolara u minuti

3. Sheldon Adelson - 11,4 milijarde dolara ove godine - 33 milijuna dolara na dan - 1,38 milijuna dolara na sat - 22.946 dolara u minuti

4. Jeff Bezos - 11,3 milijarde dolara ove godine - 32,7 milijuna na dan - 1,36 milijuna na sat - 22.745 dolara u minuti

5. Mark Zuckerberg - 10,5 milijardi dolara ove godine - 30,4 milijuna dolara na dan - 1,27 milijuna dolara na sat - 21.135 dolara u minuti

6. Masayoshi Son - 10,3 milijarde dolara ove godine - 29,86 milijuna dolara na dan, 1,24 milijuna dolara na sat - 20.732 dolara u minuti

7. Sergey Brin - 9,3 milijarde dolara ove godine - 26,9 milijuna dolara na dan - 1,12 milijuna dolara na sat - 18.719 dolara u minuti

8. Larry Page - 9,3 milijarde dolara ove godine - 26,9 milijuna dolara na dan - Prvi crtić napravljeno po istinitoj priči?

9. Lu Chee Woo - 8,3 milijarde dolara ove godine - 24 milijuna dolara na dan - 1 milijun dolara na sat - 16.706 dolara u minuti

10. Carl Icahn - 7,2 milijarde dolara ove godine - 20,87 milijuna dolara na dan - 869.565 dolara na sat - 14.492 dolara u minuti

---

Predsjednik Svjetske banke: Korupcija je najveći neprijatelj zemljama u razvoju

Foto: Guliver image/Getty images

PREDSJEDNIK Svjetske banke Jim Yong Kim ocijenio je u četvrtak da je korupcija "državni neprijatelj br. 1" za zemlje u razvoju.

"U svijetu u razvoju, korupcija je državni neprijatelj broj 1", izjavio je Kim na konferenciji u sjedištu Svjetske banke u Washingtonu.

"Svaki dolar koji neki korumpirani čelnik ili poduzetnik spremi u džep dolar je ukraden trudnoj ženi kojoj treba njega, djevojčici ili dječaku koji zaslužuju imati pristup obrazovanju", naglasio je predsjednik institucije.

Po Kimu privatni sektor mora "biti dio rješenja".

"Naftne, plinske i rudarske tvrtke otkrivaju sve više prirodu svojih ugovora s vladama", kazao je on, ustvrdivši da to daje "priliku" za nadziranje njihovih postupaka kao i postupaka vlasti.

Godine 1996. Svjetska banka prvi put se založila protiv korupcije, ocjenjujući da je "rak" za siromašne zemlje.

"Rak se može izliječiti", rekao je Kim.

Broj sankcija koje institucija poduzima protiv tvrtki osumnjičenih za malverzaciju u ekspanziji je, prema studiji privatnog kabineta objavljenoj polovicom rujna.

Godine 2012. Svjetska banka je poništila kredit od 1,2 milijardi dolara za izgradnju mosta u Bangladešu nakon što je kanadska multinacionalna kompanija SNC-Lavalin optužila za korupciju odgovorne u vladi.

Svjetska banka je od tog trenutka isključila tvrtku iz bilo kojeg ugovora na razdoblje od 10 godina. 

---

Njemački vidovnjak tvrdi da zna gdje je tijelo Madeleine McCann, sprema se u Portugal kako bi je iskopao

Foto: Metropolitan Police

NJEMAČKI vidovnjak Michael Schneider tvrdi kako će konačna sudbina nestale djevojčice Madeleine McCann biti poznata za nekoliko dana.

43-godišnji vidovnjak je za Berliner Kurier ispričao kako je djevojčica mrtva te je njeno tijelo zakopano u blizini portugalskog mjesta Albufeir. Kako bi pronašao tijelo i iskopao ga, Schneider se ovih dana sprema na odlazak u Portugal.

Vidovnjak tijelo djevojčice planira pronaći uz pomoć meditacije, pasa tragača i portugalske policije, a cijeli pothvat pratit će i kamere.

Madeleineina obitelj zasad nije komentirala Schneiderove izjave.

---

Preuzeto sa portala INDEX.HR

---

20.04.2024

Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu

Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći

Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina

Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"

"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"

Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku

Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024

Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD

New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore

Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot

EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja

SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom

Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera

Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024

Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu

Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije

U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi

Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače

U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima

Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi

Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024

Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca

Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije

Godina kada je cijela Europa gorjela

SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea

Koliko je jaka iranska vojska?

SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće

Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024

Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune

Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao

Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo

Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali

Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse

Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024

Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć

Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"

Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena

Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu

Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce

Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao

Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024

Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu

Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael

Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad

Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine

Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington

Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem

Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024

Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte

UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata

Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?

SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga

Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku

Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ

Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024

Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu

Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju

Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu

Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog

Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini

Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške

Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024

Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba

Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija

Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom

Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji

Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks

Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024

Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje

15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji

UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila

Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata

Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu

Umro je Peter Higgs

Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024

Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje

Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele

Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?

SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi

Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv

SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024

Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno

Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu

Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim

Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima

Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024

Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane

Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti

Uhićena Greta Thunberg

Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika

Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi

Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju

Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024

Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci

Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu

Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža

EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi

Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru

Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024

World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem

Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen

Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom

Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad

Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je

Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana

Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024

Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina

Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći

UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca

Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori

Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe

Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika

Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024

Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku

Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament

Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam hu