Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Najizoliranija zemlja na svijetu nije sama: Ove zemlje su prijatelji Sjeverne Koreje
Najizoliranija zemlja na svijetu nije sama: Ove zemlje su prijatelji Sjeverne Koreje
Foto: FaH
IAKO ju se često naziva najizoliranijom svjetskom zemljom, Sjeverna Koreja ima diplomatske odnose s gotovo 50 zemalja svijeta. BBC u novom članku otkriva koje su to zemlje i kakve odnose imaju s Pyongyangom.
Sjeverna Koreja je od svog nastanka 1948. godine uspostavila diplomatske odnose s više od 160 zemalja. Danas ima 55 veleposlanstava i konzulata u 48 zemalja.
Diplomatske misije u Sjevernoj Koreji ima čak 25 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Švedsku.
Demokratska Narodna Republika Koreja prve diplomatske odnose izgradila je po svom osnutku s komunističkom Kinom i Rusijom.
Pritisak SAD-a
SAD u posljednje vrijeme vrši pritisak na ostale zemlje svijeta da prekinu veze s Pyongyangom. Zahtjev za "prekidanjem svih veza" je UN-u uputila američka predstavnica Nikki Haley, a već su mu se odazvale Španjolska, Kuvajt, Peru, Meksiko, Italija i Mjanmar (ili Burma) povlačenjem svojih veleposlanika i diplomata.
Portugal, Uganda, Singapur, Ujedinjeni Arapski Emirati i Filipini "zaledili" su odnose sa Sjevernom Korejom.
Međutim, sjevernokorejske misije diljem svijeta još su aktivne, a neke zemlje pojačavaju odnose s Pyongyangom: Sjeverna Koreja surađuje s nekoliko afričkih nacija na izgradnji infrastrukture ili pregovarima o energiji i poljoprivredi.
Diplomatske veze Sjeverne Koreje su ipak, u najmanju ruku, manjkave. Samo šest od 35 članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) – udruženja najmoćnijih svjetskih ekonomija – ima misije u Pyongyangu.
SAD, Japan, Južna Koreja i Francuska nikad nisu imale diplomatske odnose sa Sjevernom Korejom. To znači da te zemlje informacije iz Pyongyanga dobivaju preko saveznica koje tamo još imaju misije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Paravan za zločin
Smatra se da sjevernokorejske vanjske misije zemlji, uz legalne, donose i nelegalne prihode te pogoduju izbjegavanju sankcija koje je zemlji nametnuo UN. Veleposlanstva se većinski financiraju sama i često su na meti optužbi da služe kao paravan za nezakonite aktivnosti.
Europske zemlje u kojima se nalaze sjevernokorejska veleposlanstva žalile su se da sjevernokorejska vlada zgrade veleposlanstva bespravno daje u podnajam lokalnim poduzećima. Sjevernokorejski diplomat u Pakistanu pod sumnjom je radi krijumčarenja alkohola.
Diplomacija je otežana jer obavještajne službe s obje strane pomno motre diplomate, a Sjeverna Koreja i vlastite diplomate podlaže strogim kontrolama kako ne bi prebjegli u druge zemlje.
Što se postiže diplomacijom?
Socijalističke i komunističke zemlje poput Kube, Venezuele i Laosa tradicionalno Sjevernu Koreju podupiru radi zajedničkog ideološkog stajališta, no danas ih od toga više spaja zajednička netrpeljivost prema Americi – kao i Siriju i Iran.
Zapadne zemlje koje održavaju veze sa Sjevernom Korejom vjeruju da se diplomacijom može riješiti korejsko pitanje. Njihove diplomacije pružaju drugim zemljama neprocjenjive usluge - američkog studenta Otta Warmbiera koji je uhapšen u Pyongyangu i preminuo nedugo nakon povratka u SAD preuzeli su švedski dužnosnici.
Bivši veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Sjevernoj Koreji smatra da su veleposlanstva u Pyongyangu "oči i uši međunarodne zajednice".
Diplomatske opcije još nisu iscrpljene
Američki državni tajnik Rex Tillerson izjavio je da Sjeverna Koreja mora "zavrijediti" ponovno pokretanje pregovora sa SAD-om.
Bez obzira na svjetsku ekonomsku krizu, diplomatske veze većine svjetskih zemalja ne smanjuju se, a 20 država – uključujući Mađarsku, Tursku i Australiju – proširilo je svoju diplomatsku mrežu u protekle dvije godine.
Veleposlanstva još uvijek igraju glavnu ulogu u svjetskoj diplomaciji. Postojanje makar i krhkih veza između Pyongyanga i ostatka svijeta znači da diplomatske opcije sa Sjevernom Korejom još nisu iscrpljene, piše BBC.
*
BRATSTVO I JEDINSTVO Što je to u Haagu zbližilo Praljka, Karadžića, Gotovinu i Miloševića?
BRATSTVO I JEDINSTVO Što je to u Haagu zbližilo Praljka, Karadžića, Gotovinu i Miloševića?
Foto: FaH
RADOVAN KARADŽIĆ, osuđeni ratni zločinac, u dubokoj je žalosti zbog smrti Slobodana Praljka, piše Gordana Knežević za portal RFE/RL.
"Radovan je jako uzrujan i tužan", potvrdio je Karadžićev brat za lokalne medije. "Praljka sam sreo dvaput u Haagu i vidio sam koliko su bliski. Bili su poput braće", ističe.
"Ne zna se puno o društvenom životu zatvorenika u zatvoru u Scheveningenu. Informacije do javnosti dolaze na kapaljku, obično od odvjetnika optuženih ili bivših zatvorenika.
Zatvorenicima je dopušteno nošenje vlastite odjeće. Prema svjedočanstvu Makedonca Ljube Boškoskog, kada je general Ante Gotovina u zatvor doveden u kratkoj majici, bivši srpski predsjednik Slobodan Milošević darovao mu je – pulover.
Gotovina je bio jedan od glavnih zapovjednika iza uspješne akcije Oluja 1995. godine. Hrvati Oluju slave kao državni praznik, no Srbi akciju oplakuju zbog masovnog egzodusa etničkih Srba s područja koja su vjekovima nastavali.
Milošević je među zatvorenicima bio poznat kao dobričina. Zatvorenicima je često darivao odijela i kravate kako bi se mogli dostojanstveno pojaviti pred sudom. Bilo je to oličenje civiliziranosti. Baš kao što je analitičar Dejan Jović na Twitteru napisao o Praljku: "Divan jedan čovjek. Šteta što je ratni zločinac".
Slijedom službenih komemoracija i novinskih hvalospjeva o Praljku u Hrvatskoj, sarajevsko Oslobođenje ironično je predložilo oformljivanje "Udruge ratnih zločinaca" koja bi okupljala zločince bez obzira na etničku ili religijsku pozadinu. Nasljeđe Haaga tako bi postalo njegovanje "bratstva i jedinstva rođenog u nizozemskom zatvoru".
Solidarnost iza rešetaka
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Unatoč jugoslavenskom idealu "bratstva i jedinstva", cilj hrvatskih i srpskih političara i vojnih vođa bilo je upravo njegovo slamanje. U Hrvatskoj, BiH i na Kosovu ubijeno je više od 100.000 ljudi u ime etnički "čistih" teritorija. Počinjeni su nebrojeni zločini protiv humanosti i genocid, a izbjeglo je oko dva milijuna ljudi.
Nakon krvavog razvoda, najzaslužniji za ratne zločine ponovno su se sastali iza rešetaka pritvora u Haagu. Unatoč smrtnom razdoru za vrijeme rata, Srbi i Hrvati u zatvoru su igrali šah, razmjenjivali knjige i međusobno si pomagali pisati žalbe sudu.
Jedan od zloglasnih primjera zatvorske solidarnosti reakcija je zatvorenika na Miloševićevu smrt u ćeliji 2006. godine, prije kraja njegova suđenja. Dirljivi "posljednji oproštaj" palom bratu koji je objavila beogradska Politika potpisali su gotovo svi zatvorenici. Mnoge je štrecnuo potpis Gotovine i drugih Srba i Bosanaca na kraju pisma.
Zatvorski psiholog Žikica Simić za Radio B92 izjavio je: "Ovakva jedna smrtovnica pokazuje u stvari koliko smo mi bili samo pijuni u nekoj igri koju neki određeni tipovi na određenim pozicijama vlasti s određenim psihološkim karakteristikama igraju među sobom, a mi obični građani smo tu da platimo danak, pa najčešće i svojim životima. Dok su Mladen Naletilić Tuta i Ante Gotovina i Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj igrali svoje igre, mnogi ljudi su svoje živote potratili ni za što".
Upravitelj scheveningenskog zatvora Timothy McFadden 2011. otkrio je da se Milošević u zatvoru sprijateljio sa "susjedom", bošnjačkim generalom muslimanom te da su "često igrali šah".
"Normalni narcisi"
"Psihijatar Dragan Pavelić u telefonskom intervjuu izjavio je da Srbi i Hrvati u Haagu imaju mnogo zajedničkih točaka, počevši od patološkog narcizma – smatraju same sebe velikim povijesnim figurama. Narcizam u kombinaciji s ekshibicionizmom nagnao ih je da se doživljavaju kao svojevrsne mesije", smatra Pavelić. "Njihov zajednički psihološki profil objašnjava afinitete koje osjećaju jedni prema drugima, a koji se nama doimaju čudnima", dodaje.
Pavelić je jednom prilikom nazočio Miloševićevu suđenju. Smatra da je Milošević imao nedvojben dojam o vlastitoj veličini i da je sebe smatrao polubožanstvom. Ne može se reći da nije imao suosjećanja prema žrtvama, ali "prije svega bio je čovjek s misijom". Pavelić ne smatra da je Miloševiću, kao ni ostalim haaškim zatvorenicima, bila potrebna psihijatrijska pomoć. "Možemo ih opisati kao normalne narcise", zaključuje Pavelić.
Njihov zajednički osjećaj neshvaćanja i nepravednog gonjenja za djela koja smatraju sudbonosnima za svoje narode objašnjava bratovanje među hrvatskim i srpskim osuđenicima u Haagu.
"Na koncu, jedni drugima bili su potrebni i u jeku rata kako bi suprotnoj strani izigravali bauk – no međusobno su se savršeno razumjeli. Srdačnost između Gotovine, Miloševića i ostale haške postave samo naglašava tu uznemirujuću činjenicu", zaključila je Gordana Knežević za RFE/RL.
*
NJEMAČKA ZAKLADA Agrokor je razotkrio sve slabe točke korumpirane Hrvatske
NJEMAČKA ZAKLADA Agrokor je razotkrio sve slabe točke korumpirane Hrvatske
Foto: Index/FaH/Zaklada Fridrich Naumann
KOLAPS najveće hrvatske privatne tvrtke, koncerna Agrokor, razotkrio je sve slabe točke naše gospodarske tranzicije, uključujući klijentelističku privatizaciju, državno favoriziranje određenih kompanija, lažne financijske izvještaje, površne revizije i nezasluženo povoljne kredite.
Do tog zabrinjavajućeg zaključka došla je Zaklada Friedrich Naumann za slobodu, njemačka zaklada povezana s liberalnom Slobodnom demokratskom strankom.
Kako prenosi SeeNews, zaklada je u svom izvještaju nazvanom Barometar slobode 2017. rangirala Hrvatsku na 14. od 30 zemalja Europe i središnje Azije, sa 64,87 od mogućih 100 bodova, prvenstveno zbog borbe s gospodarskom korupcijom čiji najistaknutiji primjer je pad Agrokora.
Ipak, utješno je da se radi o laganom porastu u odnosu na prošlu godinu - točnije, rastu od 0,87 bodova. Zaklada mjeri slobode u određenoj zemlji na temelju deset varijabli podijeljenih u tri kategorije: ekonomske slobode, političke slobode i vladavina prava.
Kriza s Agrokorom ukazala na sukob interesa članova vlade
Znakovito je da je u kategoriji vladavine zakona, u varijabli korupcije Hrvatska dobila samo 4,9 od mogućih 10 bodova, 0,2 boda manje nego 2016. Kako je zaklada komentirala u svom izvještaju, kriza s Agrokorom je, osim ekonomskih problema, ukazala na sukob interesa vladinih dužnosnika, što je zasjenilo borbu s korupcijom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Hrvatska je također dobila samo 5,38 bodova u varijabli “regulacija kredita, rada i poduzetništva”, što je 0,04 boda manje nego 2016. Otvaranje tvrtke ili obrta u Hrvatskoj i dalje zahtijeva mnogo vremena i novca. Primarni razlozi za to su visoke javnobilježničke pristojbe, obvezni početni kapital te sporo i skupo dobivanje građevinskih dozvola.
Obrazovanje neučinkovito, vlada prevelika
Zaklada dodaje i da je obrazovni sustav neučinkovit, a vlada prevelika. U toj varijabli naša je zemlja dobila samo 4,91 bod, a razlozi za to su i previsoki javni dug i proračunski deficit.
Ipak, Hrvatska je ostvarila solidan rezultat u zaštiti ljudskih prava (7,65) i odličan rezultat u slobodnim i poštenim izborima (9,64), što je nepromijenjeno u odnosu na prošlu godinu. Iako su mediji ocijenjeni kao pluralistički i raznoliki, rezultat na ovom polju je niskih 5,9 bodova, prvenstveno zbog miješanja vlade u rad nezavisne javne agencije i televizije. Drugi razlozi su financijska ovisnost medija o oglašavanju i nedostatak adekvatnih radnih mjesta za novinare.
Hrvatska je prvi put uvrštena na godišnji Barometar slobode 2013. kada je ušla u Europsku uniju. Te godine imala je 62,31 boda, što znači da je u ove četiri godine porasla 1,31 bod. Je li to dovoljno?
*
U Americi predstavljen futuristički vojni helikopter, pogledajte njegov prvi let
U Americi predstavljen futuristički vojni helikopter, pogledajte njegov prvi let
Screenshot: Bell Helicopter/YouTube
ČUVENI američki vojni helikopter UH-60 Black Hawk dobio je svog nasljednika. Naime, tvrtke Bell Helicopter predstavila je futuristički vojni helikopter nazvan V-280 Valor, a tom prigodom objavljena je i snimka njegovog prvog polijetanja.
Svoj futuristički izgled V-280 Valor duguje pomičnim rotorima, a prvi let obavljen je u ponedjeljak na Bellovom poligonu Amarillo u saveznoj državi Texas.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Ne mogu biti više ponosan na napredak koji smo napravili s prvim letom Bellovog V-280 Valora. Prvi let dokazuje našu posvećenost prioritetima Ministarstva obrane koji se odnose na modernizaciju. Valor je dizajniran kako bi revolucionarizirao vertikalni uzlet i predstavlja transformacijsku letjelicu za sve izazovne misije koje će biti postavljene pred naše oružane snage", rekao je Mitch Snyder, predsjednik uprave Bell Helicoptera.
U usporedbi s čuvenim Black Hawkom, Valor je veći i može primiti više ljudi. Konkretno, Valor prima četiri člana posade i još 14 vojnika pod punom ratnom spremnom, dok je Black Hawk uz posadu od četiri člana mogao prevoziti 11 vojnika pod punom spremom.
Očekuje se da će američko ratno zrakoplovstvo dotrajalu i zastarjelu flota Black Hawka zamijeniti upravo novim helikopterima Valor.
*
Maloljetna Palestinka snimljena kako udara izraelske vojnike, pogledajte video
Maloljetna Palestinka snimljena kako udara izraelske vojnike, pogledajte video
Screenshot: Facebook
IZRAELSKE sigurnosne snage uhapsile su maloljetnu Palestinku koja je snimljena kako udara i gura izraelske vojnike tokom prosvjeda u palestinsko zapadnoj obali.
Video, koji je snimljen u petak, pokazuje dvije djevojke i ženu koje viču na dvojicu izraelskih vojnika da se maknu s njihovog kućnog praga, potom ih udaraju ih i guraju niz stepenice. Vojnici, barem koliko se vidi na snimci, ne uzvraćaju.
Uhićena djevojka je Ahed Tamimi (17), a optužena je za napad i sudjelovanje u nasilnim prosvjedima.
No kako javlja BBC, otac osuđene djevojke tvrdi da su vojnici prije ovog incidenta ispalili suzavac i razbili prozore na njihovoj obiteljskoj kući. “Izraelske snage pretresle su moj dom i uhapsile moju kćer nakon izraelskih medijskih napada na nju. Ukrali su naše mobitele, fotoaparate i laptope i istukli moju ženu i djecu”, napisao je njen otac Basem na Facebooku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Rođak djevojke pogođen gumenim metkom u lice
Basem Tamimi, poznati palestinski aktivist, također tvrdi kako je 14-godišnji rođak uhapšene Ahed, Mohamed, pogođen u lice gumenim metkom ranije tog dana. Mohamed je ranjen tokom prosvjeda u selu Nabi Salih gdje je više od 200 Palestinaca navodno bacalo kamenje na izraelsku vojsku.
Vojska tvrdi da je obitelj Tamimi pomagala prosvjednicima: “Nekoliko protestanata ušlo je u obližnji dom i nastavilo bacati kamenje na vojnike iz unutrašnjosti doma s odobrenjem stanara. Kasnije, nekoliko palestinskih žena izišlo je da bi se suočilo s prosvjednicima kako bi izazvali provokaciju.”
Vojnik na snimci je bio zapovjednik pješačkog odreda, a izraelska vojska tvrdi da se “ponio profesionalno ne odgovarajući istom mjerom”. “Palestinci su mogli biti uhapšeni u vrijeme incidenta, s obzirom da su bili fizički nasilni i da su ometali vojnike u izvršavanju njihovih zadaća”, zaključuje se u izvješću vojske.
*
Najveći i najskuplji britanski ratni brod propušta vodu
Najveći i najskuplji britanski ratni brod propušta vodu
Foto: Getty Images
NAJVEĆI britanski ratni brod ikad izgrađen, nosač aviona HMS Queen Elizabeth, koštao je britanske porezne obveznike 3.1 milijarde funti (4.2 milijardi dolara). A kako je upravo priznalo britansko ministarstvo obrane, ovaj ratni brod, koji je isplovio prije samo dva tjedna, propušta vodu.
Naime, ovaj najskuplji i najnapredniji britanski ratni brod u povijesti, dug 280 metara i težak 65.000 tona, ima problem s brtvom vratila koji je uočen za vrijeme njegove pokusne plovidbe, priopćili su iz ministarstva.
Glasnogovornik kraljevske mornarice kazao je kako je nosač aviona zakazan za popravak dok bude usidren u Portsmouthu, ali kako ga to neće spriječiti da opet isplovi i dovrši svoju pokusnu plovidbu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Proizvođač: Ovo je normalna praksa, popravak će biti gotov za nekoliko dana
Izvor iz ministarstva rekao je za Reuters kako je mornarica znala za kvar kada je dobila brod od proizvođača te kako će proizvođač morati podmiriti račun za popravak.
HMS Queen Elizabeth i njen sestrinski nosač aviona HMS Prince of Wales izgradio je konzorcij sačinjen od britanskih tvrtki BAE Systems i Babcock te francuske tvrtke Thales. Projekt je ukupno bio vrijedan 6.2 milijardi funti.
"Normalna praksa je da se dio rada i rješavanje defekata nastavi nakon isporuke broda. Ovo će biti završeno prije nego admiralski brod ponovo počne svoj program na moru 2018.", saopštio je BAE Systems, napominjući kako će za popravak trebati samo nekoliko dana i da brod neće biti potrebno izvlačiti na suho.
"Naš novi nosač aviona je simbol britanskog dizajna i vještine, u srži naših napora da izgradimo oružane snage prikladne za budućnost", rekao je britanski ministar obrane Gavin Williamson na ceremoniji ulaska u službu HMS Queen Elizabeth.
*
Stručnjaci o Trumpu: "Predsjednik najveće svjetske sile radi ono najgore od čega možemo strahovati"
Stručnjaci o Trumpu: "Predsjednik najveće svjetske sile radi ono najgore od čega možemo strahovati"
Foto: Hina
POD sloganom "Prvo Amerika", Donald Trump uzbunio je svijet u 2017. svojim neočekivanim odlukama koje su bile napadi na multilateralnost i nije deaktivirao nekoliko tempiranih bomba.
Od dolaska u Bijelu kuću u siječnju republikanski milijarder donosio je upravo one odluke od kojih su američki saveznici najviše strepili, pa tako i protuimigrantsku izvršnu naredbu, odluke o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi i iz ugovora o slobodnoj trgovini na azijsko-pacifičkom području, o preispitivanju dogovora o iranskom nuklearnom programu i o priznanju Jeruzalema za izraelsku prijestolnicu.
"Doktrina povlačenja"
Richard Haass, predsjednik istraživačkog instituta Vijeća za vanjske poslove i bivši diplomat koji je radio za više republikanskih administracija, nazvao je takvu politiku "doktrinom povlačenja".
Predsjednik najveće svjetske sile "radi ono najgore od čega možemo strepiti u 'trumpovskoj' politici, uz povlačenje s multilateralne pozornice", priznaje Celia Belin iz instituta Brookings u Washingtonu.
"Odluke zasad nemaju nepopravljive posljedice"
Ipak, njegove tri odluke koje su podigle najveću buru, "simbolično snažne i bremenite posljedicama", "trebale su isključivo zadovoljiti njegove birače", ali "zasad nemaju nepopravljive posljedice", rekla je za AFP. Povlačenje iz Pariškog dogovora stupit će na snagu tek krajem mandata, iranski dogovor ostaje na snazi, a za preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem trebat će "nekoliko godina".
To je "Trumpova metoda" koja označava "simboličan raskid potičući veoma snažne reakcije".
"Čitav svijet je čuo poruku: 'Amerika se snažno vraća', koju je predsjednik uputio u ponedjeljak izlažući svoju "strategiju nacionalne sigurnosti".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Trump misli da SAD može činiti što god hoće"
Barbara Salvin iz istraživačkog instituta Atlantic Council kaže da "Trump, čini se, misli kako Sjedinjene Države zbog svoje vojne i gospodarske moći mogu činiti što ih je volja". "A SAD je na vrhuncu moći tek kada nastoji oživiti međunarodni konsenzus", rekla je za AFP, istaknuvši da postoji opasnost od njegove izolacije i gubitka vjerodostojnosti.
Kritike pljušte i u republikanskom taboru. "Sadašnja administracija nudi tek malo predaha u svjetskom kaosu bez američkog vodstva", piše utjecajni senator John McCain na mrežnoj stranici Medium. "Naš predsjednik smatra svoju nepredvidljivost vrlinom i daje prednost objavama na Twitteru u kojima pokazuje slabu informiranost, umjesto cjelovitoj strategiji".
"Teško je znati je li doista spreman primijeniti silu"
"Impulzivno ponašanje predsjednika Trumpa, njegovo nepredvidljivo upravljanje i poruke na Twitteru potresle su mnoge prijestolnice", zaključio je Paul Stares, autor godišnje ankete o riziku sukoba provedene među 400 stručnjaka i diplomata. U tom izvješću Vijeća za vanjske poslove Washington je na prvoj crti u dvjema najvećim prijetnjama vojnog sukoba u 2018., sjevernokorejskoj i iranskoj.
U tim velikim dvjema krizama, dodaje Stares za AFP, teško je znati jesu li Trumpove prijetnje samo hvalisanje ili je doista spreman primijeniti silu.
Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel upozorava: "Odustajanje Sjedinjenih Država za mandata Donalda Trumpa od njihove uloge pouzdanog jamca zapadnog multilateralizma treba gurnuti Europljane u prvi plan. Šteta je učinjena i to se bitno neće promijeniti ni na sljedećim izborima."
