Postignut dogovor: Grčka će poštivati obaveze, a eurozona obećala potporu
Postignut dogovor: Grčka će poštivati obaveze, a eurozona obećala potporu
Foto: FAH
ČLANICE eurozone postigle su danas navečer sporazum o produljenju programa financijske pomoći Grčkoj za još četiri mjeseca.
Sporazum je postignut na izvanrednom sastanku europskupine, koja okuplja ministre financija 19 zemalja eurozone. To je bio treći sastanak u zadnjih 10 dana na kojima se pokušava pronaći kompromis s Grčkom.
Prema diplomatskim izvorima, dogovor je postignut nakon niza zasebnih sastanaka u kojima su sudjelovali ključni čimbenici - njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, grčki ministar Janis Varufakis, predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem, predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde i povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici. Nakon toga to je potvrđeno na sastanku svih 19 ministara financija.
Po tim izvorima, sporazum predviđa da Grčka do ponedjeljka podastre euroskupini dokument u koje će navesti sve mjere koje planira poduzeti do kraja programa financijske pomoći i kojim će preuzeti obvezu da ih i provede.
Dogovor otklanja neposrednu opasnost da Grčka ostane bez novaca početkom sljedećeg mjeseca, kada istječe sadašnji program.
Atena se obvezala na niz reformi
U zajedničkoj izjavi ministara financija eurozone kaže se da će "grčke vlasti najkasnije do ponedjeljka, 23. veljače podastrijeti prvi popis reformskih mjera".
Zatim će "institucije" dati svoju prvu ocjenu jesu li te mjere dovoljno sveobuhvatne. Izraz institucije koristi se umjesto dosadašnje "trojke", koju čine Europska središnja banka, Međunarodni monetarni fond i Europska komisija.
Dogovor će vrijediti samo ako grčki dokument dobije zeleno svjetlo početkom sljedećeg tjedna, u suprotnom će biti pokopan, priznao je grčki ministr financija Janis Varufakis.
Varufakis vjeruje da će dobiti "zeleno svjetlo"
"Ne bude li naš popis reformi prihvaćen, dogovor je mrtav. Ali, to se neće dogoditi", rekao je Varufakis na konferenciji za novinare nakon završetka izvanrednog sastanka euroskupine.
U izjavi se navodi da su grčke vlasti izrazile "snažnu privrženost širem i dubljem reformskom procesu koji ima za cilj trajno poboljšati rast i izglede za zapošljavanje, osigurati stabilnost i otpornost financijskog sektora i povećati socijalnu pravdu".
Grčka vlada je napravila znatne ustupke u odnosu na svoje početne pozicije.
"Grčke vlasti su se obvezale da će suzdržati od odbicivanja mjera i jednostranih promjena politike i strukturnih reformi koji bi negativno utjecali na fiskalne ciljeve, ekonomski oporavak ili financijsku stabilnost", kaže se u zajedničkoj izjavi.
Grčka se obvezala poštivati obaveze, a eurozona da će joj pružiti potporu
Grci su se također nedvosmisleno obvezali da će poštovati svoje financijske obveze prema vjerovnicima i ispunjavati ih u potpunosti i na vrijeme. Što se tiče primarnog fiskalnog suficita, u izjavi se kaže da će za ovu godinu institucije uzimati u obzir ekonomske okolnosti, čime je djelomično ispoštovan zahtjev Grčke. Prema sadašnjem programu financijske pomoći, Grčka za ovu godinu treba imati proračunski suficit od tri posto BDP-a, koji postupno treba rasti.
Eurozona se sa svoje strane obvezala da će pružati odgovorajuću potporu Grčkoj sve dok se ne mogne ponovno financirati na financijskim tržištima i sve dok poštuje svoje obveze unutar dogovorenog okvira.
Iz Europske pučke stranke su priopćili da pozdravljaju činjenicu da "Grčka prihvaća pravila eurozone" i da će grčki premijer Aleksis Cipras morati svojim biračima reći istinu.
Novoazovsk bi mogao postati sljedeća glavna bojišnica u Ukrajini
Novoazovsk bi mogao postati sljedeća glavna bojišnica u Ukrajini
Foto: Hina
KIJEV je u petak optužio Rusiju da je poslala još tenkova i vojnika u istočnu Ukrajinu i da se kreću prema gradu Novoazovsku na obali Crnoga mora koji drže proruski pobunjenici pojačavajući prisustvo u području koje bi moglo biti sljedeća glavna bojišnica.
Rusija zasada nije odgovorila na ove optužbe koje će, ako se potvrde, skoro sigurno zadati konačni udarac već sada jedva primijenjenom primirju koje je uz europsko posredovanje dogovoreno i stupilo na snagu u nedjelju. Moskva je do sada uvijek nijekala takve optužbe.
Novoazovsk leži na Crnom moru, 40 km istočnom od Mariupolja. Proruski pobunjenici zauzeli su ga prošle godine i može predstavljati odkočnu dasku za vršenje pritiska na Mariupolj, izlaz na jug i moguće na poluotok Krim koji je Rusija anektirala prije godinu dana.
"Zadnjih dana, unatoč sporazumu o prekidu vatre iz Minska, zapaža se kako vojna oprema i streljivo prelaze granicu i iz Rusije ulaze u Ukrajinu", rekao je vojni glasnogovornik Andrij Lisenko za televiziju.
"Više od 20 tenkova, 10 raketnih sustava i 15 kamiona ušlo je u smjeru Novoazovska", rekao je Lisenko.
Autobusi puni boraca iz Rusije također su uočeni u prelasku granice u tom području, rekao je.
Zapadne zemlje se nadaju da mogu oživjeti mirovni sporazum koji je uz posredovanje Francuske i Njemačke postignut u bjeloruskom glavnom gradu Minsku 12. veljače mada se pobunjenici nisu osvrtali na njega i zauzeli su važan željeznički čvor Debaljceve.
Njemački, ruski, ukrajinski i francuski ministri vanjskih poslova trebali bi se sastati sljedećeg tjedna kako bi razgovarali o smirivanju stanja, izvijestili su ruski mediji. Nade je, međutim, za to bilo sve manje čak i prije najnovijeg opaženog ruskog pojačanja o kojem su ovoga tjedna izvijestile i Sjedinjene Države.
Europska središnja banka priprema se za izlazak Grčke iz eurozone
Europska središnja banka priprema se za izlazak Grčke iz eurozone
Foto: Hina
IZLAZAK Grčke iz eurozone više nije nemoguć scenarij, o čemu svjedoče pripreme koje u tom smislu poduzimaju velike europske zemlje i Europska središnja banka, piše u petak europski tisak.
"Mislim da su (najveće zemlje EU) dosegle točku u kojoj će Grčkoj reći - "Ako doista želite otići, otiđite", otkrio je u razgovoru za tjednik Malta Today malteški ministar financija Edward Scicluna.
"Vjerujem da misle ozbiljno, jer će Njemačka, Nizozemska i drugi biti čvrsti i ustrajati na tome da Grčka uzvrati za ukazanu joj solidarnost drugih zemalja članica tako što će poštovati uvjete", rekao je Scicluna.
"Uvijek postoji mogućnost, čak i vrlo vjerojatna, ako postane doista burno i oni se ne uspiju usuglasiti, da oni odu", rekao je Scicluna, govoreći o današnjem sastanku eurozone u Bruxellesu o uvjetima produljenja zajma Grčkoj, za koji malteški ministar predviđa da će biti jako težak.
Europska središnja banka (ECB) također se priprema za mogućnost izlaska Grčke iz eurozone i u izradi su alternativni planovi o načinima kako ostatak skupine sačuvati netaknutim, objavio je njemački časopis Spiegel u najavi novog izdanja.
ECB nije želio komentirati tu informaciju.
Njemački časopis također tvrdi da ECB želi primorati grčku središnju banku da uvede kontrole tokova kapitala, iako je ECB tokom tjedna već zanijekala takvu informaciju koju je objavio njemački tisak.
Bombaški napad u Somaliji: Islamisti ubili najmanje 11 osoba, među njima i tri političara
Bombaški napad u Somaliji: Islamisti ubili najmanje 11 osoba, među njima i tri političara
Foto: Guliver Image / Getty Images
NAJMANJE jedanaest osoba je ubijeno i dva ministra i jedan zastupnik su ranjeni u petak u bombaškom napadu islamskih pobunjenika na hotel u glavnom gradu Somalije, javila je policija.
"Za sada je potvrđeno da je šest osoba poginulo, uključujući vojnike i civile", rekao je policijski dužnosnik i dodao da će broj mrtvih sigurno biti i veći, javila je agencija Reuters.
Autobomba je raznijela ulaz u hotel u središtu grada, i zatim je bombaš samoubojica izazvao eksploziju i počela je pucnjava unutar hotela.
Jedan zapadni sigurnosni izvor je naveo da ima više desetaka žrtava i dodao da su se članovi vlade, među kojima i premijer i zastupnici nalazili u hotelu u vrijeme napada.
"Stanje je jako teško", naveo je taj izvor, koji nije mogao iznijeti više pojedinosti ni potvrditi traje li napad i dalje.
Gusti dim se izdiže iz hotela, prema snimkama na društvenim mrežama.
Islamski pobunjenici al-Shabab su preuzeli odgovornost za taj napad, navodi agencija France Presse.
Najmanje pet Somalijaca je ubijeno 22. siječnja u Mogadishuu uoči posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u samoubilačkom napadu na hotel SYL u kojem se nalazilo tursko izaslanstvo.
Sudar dva putnička vlaka u Švicarskoj, 5 ozlijeđenih
Sudar dva putnička vlaka u Švicarskoj, 5 ozlijeđenih
Foto: Hina
DVA putnička vlada sudarila su se u petak u Švicarskoj pri čemu je pet osoba ozlijeđeno, a željeznički promet je poremećen, objavili su policija i operater SBB.
Jedan od vlakova izletio je s tračnica u Rafzu, gradiću blizu njemačke granice nekih 30 km od Zuericha u 6:45 ujutro, objavila je kantonalna policija.
Pet je osoba ozlijeđeno, od kojih jedna teško.
Novine 20 Minuten ranije su objavile da je 49 osoba ozlijeđeno.
Niti policija niti SBB nisu bili dostupni za komentar.
Na internetskoj stranici SBB-a objavljeno da je taj željeznički operater otkazao neke linije.
SAD očekuje najhladnije vrijeme u zadnjih 20 godina
SAD očekuje najhladnije vrijeme u zadnjih 20 godina
Foto: FAH
POLARNI vrtlog mogao bi sutra donijeti najhladnije vrijeme u SAD-u u posljednjih 20 godina, javlja The Guardian.
Temperature su već danas u nekim zemljama dosegle i do -18 Celzijevih stupnjeva, a snijeg je zameo sve, od Bostona do Atlante i New Orleansa. Tamošnja Nacionalna meteorološka služba upozorila je građane na moguće približavanje vrlo opasnog vremena na istočnoj obalu kao i zimsku oluju u Kentuckyju i Tennesseeju.
"Vremenske prilike će preko noći biti brutalne", rekao je meteorolog Mike Musher.
"I sljedećih nekoliko dana očekujemo stvarno okrutnu zimu", upozorio je.
Musher je rekao i kako se gradovi duž istočne obale i na središnjem zapadnom dijelu SAD-a moraju pripremiti za rekordno niske temperature već sutra ujutro, a da se za vikend diljem zemlje očekuje snježne oluje praćene jakim i ledenim vjetrovima.
Ledeni zrak koji će puhati SAD-om dolazi s polarnim vrtlogom preko sjeverne Kanade i Arktičkog oceana.
Klimatolog sa Sveučilišta Rutgers Dave Robinson objašnjava kako se vrtlog malo jest pomaknuo, ali nedovoljno da bi zaobišao SAD.
"Je li vrtlog sada već iznad New Yorka? Nije. Ali pomak i dalje donosi polarni zrak bliže nama", rekao je i dodao da su vremenske prilike u zemlji cijelu godinu daleko od uobičajenih te da se snaga ovakvih vrtloga ne smije podcjenjivati.
"Ekstremnu hladnoću poput ove koja nas očekuje za vikend nismo doživjeli 20 godina, još od 1994. ili 1996.", rekao je.
Danska policija ubila napadača na švedskog karikaturista i sinagogu
Danska policija ubila napadača na švedskog karikaturista i sinagogu
Foto: FAH
DANSKA policija objavila je danas ujutro da smatra kako je muškarac kojeg je ubila ranije tokom jutra počinitelj obaju atentata u danskoj prijestolnici u kojima su poginule dvije osobe, a pet ih je ranjeno.
"Smatramo da se radi o istom muškarcu koji stoji iza dva napada", kazao je glasnogovornik policije Torben Moelgaard Jensen na konferenciji za novinare.
Do pucnjave između policije i naoružanog muškarca došlo je u četvrti Norebro gdje su vlasti stavile jedan stan pod nadzor. "U jednom trenutku, osoba povezana s istragom pojavila se", a kada se tom muškarcu policija obratila "on je otvorio vatru". U toj akciji nijedan policajac nije ranjen.
Policija kaže kako ništa ne ukazuje da je uz njega postojao još neki napadač koji bi stajao iza napada od kojih se jedan dogodio u subotu poslije podne u kopenhaškom kafiću, a drugi u noći na nedjelju u sinagogi.
Prvi napad izveden je iz vatrenog oružja na kopenhaški kafić u kojem se raspravljalo o slobodi govora, a raspravi je nazočio i kontroverzni švedski umjetnik Lars Vilks kojem se prijeti smrću zbog njegovih karikatura proroka Muhameda.
Svjedoci kažu da je četrdesetak metaka ispaljeno izvana na kafić, a policija je rekla kako smatra da je Vilks, glavni govornik, bio meta.
U pucnjavi je poginuo 55-godišnjak, rekla je policija, a trojica policajaca su ranjena.
"Sada smo sigurni da je to bio politički motiviran napad te je stoga to bio teroristički napad", rekla je premijerka Helle Thorning-Schmidt novinarima govoreći u subotu u blizini kafića. Ona je naglasila da je zemlja u stanju uzbune.
Policija je objavila da je u razgovorima s očevicima saznala da je bio samo jedan napadač, a ne dvojica kako se prije vjerovalo, a objavila je i fotografiju sumnjivca.
Vilks i Zimeray neozlijeđeni
I Vilks i francuski veleposlanik koji je također bio na tome skupu neozlijeđeni su. Veleposlanik Francois Zimeray na Twitteru je objavio da je "još živ u prostoriji" u kojoj se tribina održavala. "Bilo je isto kao u Charlie Hebdou, samo što ovi nisu uspjeli ući", rekao je.
Prije samo mjesec dana u Francuskoj je u trodnevnome nasilju ubijeno 17 ljudi, a sve je počelo kad su islamisti upali u pariški ured satiričkoga lista Charlieja Hebdoa i zapucali po redakciji u znak osvete što je list objavljivao crteže proroka Muhameda.
Švedski umjetnik Lars Vilks pod policijskom je zaštitom zbog islamističkih prijetnji još od 2010., a pozornost je na sebe privukao 2007. kad je objavio crteže proroka Muhameda kao psa.
Europska komisija osudila je teroristički napad, kazavši da je uz Dansku i da će štititi slobodu govora i izražavanja. "Europa se neće prepasti", kaže se u Komisijinu priopćenju. "Svaki je gubitak života previše. Naše su misli usmjerene k žrtvama i njihovim obiteljima".
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk nazvao je napad u Kopenhagenu "još jednim brutalnim napadom koji cilja na naše temeljne vrijednosti i slobode među kojima i slobodu izražavanja".
Francuski predsjednik Francois Hollande je rekao kako će ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve u nedjelju doći u danski glavni grad.
Drugi napad - u noći sa subote na nedjelju pucano na sinagogu
Nekoliko sati kasnije u noći na nedjelju pucano je na sinagogu u drugom dijelu grada, oko pola sata hoda udaljenu od kafića.
Jedan muškarac je pogođen u glavu i kasnije je umro, a dvojica policajaca su ranjena dok je napadač pobjegao pješice.
Ubijeni muškarac bio je mladi židov koji je provjeravao posjetitelje na ulazu u sinagogu, priopćila je Židovska zajednica. "Bio je član Židovske zajednice i provjeravao je ljude koji su ulazili u sinagogu gdje se slavila bar micva.
Kopenhagen pod barikadama
Napadač nije uspio ući u sinagogu gdje se okupilo osamdesetak ljudi.
Na ulicama Kopenhagena postavljene su barikade, a javni prostori, među kojima i željeznički kolodvor, su ispražnjeni nakon drugog napada. Automobili koji putuju u susjednu Švedsku preko mosta Oresund se pretražuju, a nadzor je pojačan i na graničnim prijelazima prema susjednoj Njemačkoj.