Kerry razgovarao s ruskim kolegom Lavrovom pa izrazio nadu o skorom prekidu vatre u Siriji
Kerry razgovarao s ruskim kolegom Lavrovom pa izrazio nadu o skorom prekidu vatre u Siriji
Foto: Hina
AMERIČKI državni tajnik John Kerry razgovarao je telefonom s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom o sukobu u Siriji i ponovno izrazio nadu da će prekid vatre uskoro zaživjeti, objavio je State Department.
Kerry, koji se nalazi u posjetu Ammanu kamo je stigao iz Londona, u tom je razgovoru ponovno osudio ruske zračne napade u Siriji kojima se pruža potpora vladinim snagama.
"Državni tajnik je izrazio nadu da će se postići potpuni prekid neprijateljstava što je moguće prije", rekao je glasnogovornik State Departmenta.
"Kerry je također ponovo izrazio duboku zabrinutost u pogledu ruskog neselektivnog bombardiranja i izgubljenih života", dodao je.
"Sjedinjene Države i dalje pozivaju sve strane da poštuju svoje međunarodne obveze kako bi se izbjegle civilne žrtve, a to se ponajprije odnosi na Assadov režim i njegove pristaše", rekao je.
Škotska premijerka: Ako Britanija odluči izaći iz Europske unije, mogli bi i mi iz Velike Britanije
Škotska premijerka: Ako Britanija odluči izaći iz Europske unije, mogli bi i mi iz Velike Britanije
Foto: Hina
AKO Velika Britanija bude glasovala na referendumu u lipnju za izlazak iz Europske unije unatoč protivljenju Škotske tada će porasti pritisak da Škotska ponovno organizira referendum o neovisnosti, kazala je Nicola Sturgeon, predsjednica Škotske nacionalne stranke i škotske vlade.
Sturgeon je istaknula da podržava ostanak u Europskoj uniji, a ankete pokazuju da se s time slaže većina od pet milijuna Škota.
No, Engleska ima 53 milijuna glasača, što je oko 83 posto stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva.
"Ako dođemo u situaciju da Škotska glasuje za ostanak, a ostatak Ujedinjenog Kraljevstva za izlazak, ljudi u Škotskoj htjet će ponovno razmotriti veliko pitanje treba li Škotska biti neovisna", kazala je.
Škoti su na referendumu 2014. odbacili neovisnost s 55 posto glasova, ali SNP je od tada povećao svoj utjecaj, osvojivši 56 od 59 škotskih mjesta u nacionalnom parlamentu u Londonu na izborima u svibnju prošle godine.
Premijer David Cameron najavio je referendum o članstvu u EU-u za 23. lipnja nakon što je na summitu u Bruxellesu postigao dogovor s europskim čelnicima o reformi odnosa Velike Britanije s EU-om.
Znanstvenici tvrde da su na pragu pronalaska cjepiva protiv zika virusa
Znanstvenici tvrde da su na pragu pronalaska cjepiva protiv zika virusa
Foto: Hina
PROŠLOG je tjedna kompanija Inovio Pharmaceuticals objavila kako su njihovi znanstvenici postigli značajne uspjehe kad je u pitanju cjepivo protiv zika virusa, javio je Reuters. Na cjepivu se još uvijek radi, a iz ove kompanije se nadaju da bi ga već unutar godine dana mogli testirati na ljudima.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije trenutno najmanje 15 kompanija radi na lijeku za Zika virus.
Podsjetimo, zika se smatra glavnim razlogom brojnih deformacija glave kod tek rođene djece, a ovim virusom posebno je pogođen Brazil. Još uvijek ne postoji cjepivo protiv ove bolesti, ali to bi se uskoro moglo promijeniti.
Iz Inovia su u priopćenju rekli kako je cjepivo koje testiraju pokazalo dobre rezultate.
"U sljedećoj fazi testirat ćemo primate, a ljudska testiranja cjepiva za zika virus planiramo napraviti do kraja 2016. godine", rekao je čelni čovjek Inovia Joseph Kim.
Cjepivo kompanije Inovio razvija se u suradnji s južnokorejskom GeneOne Life Sciences Inc. i brojnim znanstvenicima. Jedan Kanađanin koji radi na ovom projektu rekao je za Reuters da bi testiranje na ljudima trebalo početi najranije u augustu.
VIDEO Najjači uragan u povijesti na Fijiju: Vjetar brzine 355 km/h razara otok, a vrhunac oluje tek se očekuje
VIDEO Najjači uragan u povijesti na Fijiju: Vjetar brzine 355 km/h razara otok, a vrhunac oluje tek se očekuje
Screenshot: CNN
URAGAN Winston obrušio se na Fiji, a radi se o najjačem uraganu koji je ikad pogodio taj otok. Vjetar puše brzinom od 290 do čak 355 kilometara na sat, a vrhunac oluje tek se očekuje, javlja CNN.
Glavni grad Fijija Suva, u kojem živi oko 900.000 ljudi, već je ostao bez struje.
"Napad je počeo. Moramo se držati zajedno kao ljudi i brinuti se jedni za druge", poručio je premijer Fijija Frank Bainimarama, poručivši da je Vlada spremna nositi se s novonastalom krizom.
Na Fijiju je uvedeno i izvanredno stanje koje će trajati idućih 30 dana.
Fidži je danas uveo i policijski sat zbog snažnog uragana koji prijeti zemlji i zbog kojeg su otkazani letovi, a premijer je upozorio građane da se sklone.
Nako što je dvaput udario vanjske otoke obližnje Tonge prošli tjedan, uragan Winston je dodatno ojačao i krenuo zapadno prema Suvi, prijestolnici Fidžija, s vjetrovima koji pušu 230 kilometara na sat.
Premijer Frank Bainimarama pozvao je građane da se pripreme za "užasnu" nepogodu, izvijestio je australski ABC. "Posebice sam zabrinut da dio ljudi u urbanim područjima ne sluša upozorenja o ozbiljnosti te prijetnje."
Sezone uragana u južnom Pacifiku traje od 1. studenog do 30. travnja, a ove će godine biti posebno intenzoivna zbog El Nina koji je donio dizanje temperature mora u većem dijelu regije.
PAO DOGOVOR Cameron ispregovarao poseban status za Veliku Britaniju, a to utječe i na Hrvatsku
PAO DOGOVOR Cameron ispregovarao poseban status za Veliku Britaniju, a to utječe i na Hrvatsku
Foto: Hina
BRITANSKI premijer David Cameron objavio je u petak da je s ostalim čelnicima Europske unije ispregovarao dogovor koji daje posebni status Velikoj Britaniji.
"Ispregovarao sam dogovor koji daje Ujedinjenom Kraljevstvu posebni status u EU-u. Sutra ću ga preporučiti vladi", objavio je Cameron preko twittera.
Čelnici EU-a u petak navečer postigli su dogovor s Velikom Britanijom nakon dva dana intenzivnih pregovora
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je kako je sporazum da se Britanija zadrži u Europskoj uniji dobio jednoglasnu potporu svih čelnika 28 država Europske unije.
"Dogovor. Jednoglasna potpora za novu nagodbu za UK u EU", napisao je Tusk na Twitteru.
Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaitė isto tako je objavila preko Twittera da je u petak u Bruxellesu postignut dogovor o reformskom paketu koji je tražila Velika Britanija.
Prethodno su diplomatski izvori rekli kako su Tusk i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predočili u petak navečer čelnicima EU-a pročišćen tekst prijedloga za dogovor s Velikom Britanijom, za koji su mislili da bi mogao biti usvojen.
Čelnici zemalja članica EU-a već drugi dan pregovaraju o paketu reformi koje je tražila Britanija prije referenduma na kojem će se britanski građani izjasniti žele li ostati ili izići iz Europske unije.
Pravno obvezujuća odluka sadrži eksplicitno izuzeće Velike Britanije iz odredbe zapisane u europskim ugovorima o "sve tješnje povezanoj Uniji", zatim ustupke u pogledu socijalnih prava nebritanskih radnika i jamstvo da odredbe o bankovnoj uniji neće ići na štetu londonskog Citya.
Postignuti dogovor ne omogućava Britaniji pravo veta na odluke eurozone
Premijer Cameron je tražio da tokom prve četiri godine radnici iz drugih zemalja članica koji dođu raditi u Veliku Britaniju nemaju pravo na socijalne naknade poput prava na socijalnu pomoć ili socijalno stanovanje. Također je želio ukinuti dječje doplatke za djecu radnika koja su ostala u svojoj zemlji.
Cameron je uspio dobiti zaštitnu klauzulu na sedam godina koja predviđa ograničenje socijalnih naknada, koje bi se postupno uklanjalo. Također se uvodi indeksacija dječjih doplataka prema standardima države u kojoj dijete živi a ne prema standardima zemlje u kojoj roditelj radi. To se može početi primjenjivati za novopridošlo radnike odmah, a za sve ostalo od 2020. godine. Britanija je također tražila mogućnost da skupina nacionalnih parlameneta može staviti veto na donošenje europskih zakona.
Dogovoreno je da nacionalni parlamenti mogu zaustaviti neki europski zakon ako ih ima 55 posto od 28 nacionalnih parlamenata, to jest njih 16.
Cameron je također tražio niz pravno obvezujućih načela, poput izričite odredbe da EU ima više od jedne valute, da zemlje koje nisu članice eurozone ne mogu biti žrtve diskriminacije u odnosu na zemlje koje dijele zajedničku valutu i da britanski porezni obveznici ne plaćaju cijenu kriza u eurozoni.
Međutim postignuti dogovor ne omogućava Britaniji pravo veta na odluke eurozone.
Britanija je također tražila manje europske birokracije, slobodu kretanja kapitala, roba i usluga, što od početka nije predstavljalo problem za ostatak Unije.
Orešković objasnio zašto je ovo velika stvar za Hrvatsku i EU
Hrvatski premijer Tihomir Orešković ocijenio je da je dogovor s Velikom Britanijom veliki dan za Europsku uniju, jer EU bez Britanije ne bi bila EU.
"Danas je veliki dan za Europsku uniju. Mislim da je svima bilo jasno da Europska unija bez Velike Britanije nije Europska unija i mislim da je ovo uspjeh za sve", izjavio je premijer Orešković nakon završetka summita.
Čelnici EU-a u petak navečer postigli su dogovor s Velikom Britanijom nakon dva dana intenzivnih pregovora. Riječ je o paketu reformi koje je tražila Britanija prije referenduma na kojem će se britanski građani izjasniti žele li ostati ili izići iz Europske unije.
"Želim premijeru Cameronu puno uspjeha. On sada treba ići na referendum i ja se nadam da će Velika Britanija glasati za ostanak u EU", rekao je Orešković.
Na pitanje hoće li dio dogovora koji se odnosi na socijalne naknade za radnike u drugim zemljama članicama EU-a rezultirati time da i hrvatski radnici imaju manja prava, poput dječjih doplataka, premijer Orešković je rekao da će zakon biti isti za sve u Europskoj uniji.
"Ovo je jedan kompromis"
"Kada je riječ o Velikoj Britaniji, mi još nemamo ista prava kao državljani drugih zemalja članica. Zakon će na kraju biti isti za sve koji su u EU. Ovo je jedan kompromis. Velika Brianija je tražila promjene i izazov je bio veliki - ostati ili izići iz EU. Mislim da je svima nama u interesu, pa i Hrvatskoj da Velika Britanija ostane u EU. Premijer Cameron je danas dobio platformu koju može predstaviti građanima Velike Britanije. To je na kraju pobjeda za sve, mi smo svi dio EU-a i imat ćemo iste zakone", rekao je Orešković.
Na upit je li s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, s kojim se bilateralno sastao na margini summita, razgovorao o pitanju energetske sigurnosti, Orešković je rekao da je bilo riječi o investicijama u kojima bi i Hrvatska i Mađarska mogle imati zajedničke interese, poput pruge Rijeka-mađarska granica, LNG-u i drugim projektima u energetskom sektoru.
Preminuo je Umberto Eco
Preminuo je Umberto Eco
Foto: Guliver images, Getty
TALIJANSKI pisac i filozof Umberto Eco, najpoznatiji po romanu "Ime ruže", umro je kasno sinoć u dobi od 84 godine, javlja BBC. Preminuo je u svojem domu od posljedica raka. Eco je rođen u Aleksandriji u sjevernoj Italiji, godine 1932.
Eco je rođen 5. siječnja 1932. u Alessandriiji, u talijanskoj regiji Piemonte. Počeo je studirati pravo, ali ga je prekinuo, te se je odlučio za studij srednjovjekovne filozofije i literature. Bio je profesor na Sveučilištu u Bologni, te je napisao brojne znanstvene radove.
Kao romanopisac, uz "Ime ruže", objavio je još šest romana - "Foucaultovo njihalo" (1988), "Otok prethodnog dana" (1994), "Baudolino" (2000), "Tajanstveni plamen kraljice Loane" (2004), "Praško groblje" iz 2010. postao je bestseler, a posljednji je "Nulti broj" iz 2015. godine.
Na temelju romana "Ime ruže" snimljen je i film u 1989., u kojoj je glavnu ulogu odigrao škotski glumac Sean Connery.
Smatrao se prvenstveno filozofom
Eco je nedavno objavio novo djelo - tek prošle godine objavio je roman "Numero Zero". Također je pisao dječje knjige te literarne kritike.
Eco je jednom napisao kako "knjige uvijek govore o drugim knjigama te da svaka priča progovara o priči koja je već ispričana."
"Ja sam filozof, a romane pišem tokom vikenda", govorio je Umberto Eco.
Eco je osnovao i odjel komunikologije na Sveučilištu San Marino 1980-ih. Imao je počasno zvanje profesora emeritusa i predsjedavajući na Visokoj školi humanističkih znanosti pri Sveučilištu u Bologni.
"Idite sami ili ćete biti izbačeni": Stotine migranata protjerane iz Calaisa
"Idite sami ili ćete biti izbačeni": Stotine migranata protjerane iz Calaisa
Foto: Hina
STOTINAMA migranata koji žive u dijelu izbjegličkog kampa u francuskoj luci Calaisu, poznatom pod nazivom Džungla, naređeno je da odu ili će biti izbačeni, izvijestio je u subotu BBC.
Migranti moraju napustiti južni dio izbjegličkog kampa u utorak do 20 sati. Oni koji to ne učine bit će silom izbačeni kako bi se omogućilo rušenje improviziranih kuća.
To je područje postalo kulturno središte za veliki broj migranata. Tamo se nalaze trgovine, škola i vjerski objekti.
Vlasti su priopćile da bi do hiljadu ljudi moglo biti obuhvaćeno tom naredbom, ali volonteri na terenu procjenjuju da na tom području živi barem dvostruko više ljudi.
Tisuće migranata s Bliskog istoka i iz Afrike skupilo se oko Calaisa u nadi da će uspjeti otići u Veliku Britaniju.