Polarna oluja u Americi je upozorenje što nas sve očekuje
Polarna oluja u Americi je upozorenje što nas sve očekuje
Petar Stošić
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZIMA se posljednjih dana i tjedana sručila punom snagom na mnoge dijelove svijeta, ili barem sjeverne hemisfere, s rekordno niskim temperaturama i katastrofalnim snježnim olujama. Ledeni val pogodio je prošlog vikenda i Hrvatsku, s temperaturama do -15 stupnjeva, olujnom burom, pa i snijegom u Dalmaciji.
U susjednoj Bosni i Hercegovini se temperatura spustila i do -20 stupnjeva. Oluja Filomena je u Španjolskoj prošlog mjeseca spustila temperature sve do, za Mediteran nezamislivih, -36 stupnjeva s pola metra snijega. I Grčka je posljednjih dana imala temperaturu do -20 stupnjeva, prije nego što je zatoplilo.
Njemačka je bilježila i do -26 stupnjeva sa snijegom koji je paralizirao promet. Nizozemska je imala najveću snježnu oluju u posljednjih 10 godina, a zaleđeni kanali u Amsterdamu postali su klizališta. U Rusiji je prošlog vikenda palo 75% prosječnih snježnih padalina za veljaču, što je meteorolog Evgenij Tiškovec opisao kao "snježnu apokalipsu". Dio Moskovljana počeo se gradom kretati na skijama.
No ledeni val u posljednjih tjedan dana još je teže pogodio Sjevernu Ameriku, odnosno SAD. Nekoliko snježnih oluja poharalo je veliki dio SAD-a, jedna za drugom, sve do Meksika koji je također zahvaćen. Srednji zapad i jug SAD-a posebno su teško pogođeni, ali nijedna savezna država nije tako nastradala kao Teksas, gdje je zbog najveće hladnoće u posljednjih 70 godina opskrba električnom energijom kolabirala, zbog čega je privatna tvrtka za elektroprivredu ERCOT morala uvesti redukcije.
Osim u Teksasu, bez struje su ostali i u Oregonu (sjeverozapad), Louisiani (jug), Mississippiju (jug), Kentuckyju (istok), Ohiju (sjeveroistok), Zapadnoj Virginiji (istok) i u Virginiji (istok), navodi poweroutage.us.
Milijuni Teksašana i drugih Amerikanaca ostali bez struje, vode, grijanja...
Od oko 4 milijuna Amerikanaca koji su ovaj tjedan ostali bez struje u isto vrijeme, čak 3.5 milijuna je bilo u Teksasu. Republikanci, koji su na vlasti u Teksasu, za to su počeli kriviti vjetroturbine koje su se zaledile zbog ekstremne hladnoće. Međutim, vjetroelektrane proizvode manje od 10% električne energije u Teksasu, a nestašica struje u Teksasu je najvećim dijelom bila uzrokovana smrzavanjem termoelektrana na plin (od kojeg dolazi čak 80% električne energije u Teksasu, prema Texas Tribuneu) i ugljen, pa čak i reaktora u jednoj od dvije teksaške nuklearne elektrane, kako piše Washington Post.
Guverner Gregg Abbott je pak za kaos okrivio ERCOT jer nije imao pripremljene rezervne planove za ovakvo izvanredno stanje. Drugi su pak okrivili upravo guvernera i teksaške vlasti zbog deregulacije i izoliranosti električne mreže Teksasa od ostatka SAD-a, zbog čega nije mogao dobiti struju od drugih država.
Osim toga, u Njemačkoj vjetroelektrane uredno generiraju električnu energiju i zimi, zahvaljujući adekvatnoj pripremi za zimske uvjete koja je u Teksasu izostala. Prošle je godine Njemačka čak trećinu svoje električne energije dobila od vjetra.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Morning. The #TexasFreeze continues & grid operator ERCOT is still reporting >31,000 MW of thermal generation capacity out as of 9AM CT. Down slightly from a peak of 34,000 MW reported yesterday afternoon (https://t.co/jNMR4ibyY0) but still >40% of thermal capacity in state! pic.twitter.com/Y20tpblgmu
Milijuni Teksašana ostali su i bez vode i grijanja, smrzavajući se u vlastitim kućama. Najmanje 47 Amerikanaca umrlo je u ovoj snježnoj oluji, od čega čak 30 u Teksasu, prema Washington Postu.
Osim same tragedije i ideološki motiviranih prepucavanje oko uzroka kolapsa u saveznoj državi koja je najveći proizvođač energije u SAD-u, dramatični prizori Amerikanaca koji se griju u automobilima, smrzavaju se u kućama i čekaju u redovima za plinske boce nanijeli su još jedan udarac američkoj reputaciji - nakon katastrofe s covidom-19 od kojeg je umrlo pola milijuna Amerikanaca i napadom pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Kapitol radi zaustavljanje mirne smjene vlasti.
Ironično je da su upravo republikanci i konzervativci ismijavali i zgražali se nad Kalifornijom koja je također morala uvesti redukcije prošlog ljeta zbog povećane potrošnje uslijed toplinskog vala. Sada su redukcije došle u Teksas. Obje krize imaju dva zajednička faktora. Jedan je zapuštenost američke elektroenergetske mreže, koju je energetski stručnjak sa Sveučilišta u Houstonu Edward Hirs čak usporedio s onom u Venezueli, gdje je 2019. veliki dio zemlje više od tjedan dana bio bez struje.
Iza ledenih valova i snježnih oluja leži polarni vorteks
Ali drugi faktor je vjerojatni uzrok, barem djelomični, ovih vremenskih nepogoda - klimatske promjene. Globalno zagrijavanje se, naravno, logično veže uz toplinske valove, suše i s njima povezane požare, no manje je jasno kako je povezano sa snježnim olujama i ledenim valovima poput onih kojima još jednom svjedočimo u Americi i Europi. Međutim, znanstvenici upozoravaju da i kod njih klimatske promjene igraju značajnu ulogu.
Zašto? Zato što je uzrok ovog ledenog vala, ali i onih ranijih godina - primjerice u siječnju 2017., kad je diljem Europe od hladnoće umrlo više od 70 ljudi - meteorološki fenomen kolokvijalno poznat kao polarni vorteks. No točnije bi bilo reći da je ono što se događa kod ovih polarnih valova pucanje polarnog vorteksa, odnosno vrtloga, zbog čega se polarna hladnoća širi mnogo dalje od arktičkih krajeva. A upravo zagrijavanje na Arktiku koje napreduje dvostrukom bržim tempom nego ono u umjerenom geografskom pojasu, što se naziva arktičko pojačavanje, doprinosi tom fenomenu.
Naime, nad Zemljinim polovima, kako sjevernim tako i južnim, u nižim i višim dijelovima atmosfere, u troposferi i stratosferi, nalaze se postojana područja niskog tlaka zraka koja se nazivaju polarnim vorteksima, odnosno vrtlozima. Svake godine s dolaskom jeseni Sjeverni pol počinje se ubrzano hladiti kako dobiva sve manje sunca. Istovremeno zrak u južnijim dijelovima ostaje relativno topao jer je još uvijek izložen značajnim količinama sunca. Zbog naglog pada temperature i toplinske energije na Sjevernom polu dolazi do pada tlaka zraka. U ovom procesu jača polarni vrtlog ili vorteks koji ima oblik goleme ciklone koja prekriva cijeli polarni krug, sve do srednjih geografskih širina. Polarni vorteks, čija snaga ovisi o veličini razlika u temperaturama na polovima i na ekvatoru, obično jača zimi, a slabi ljeti jer su zimi razlike veće, a ljeti manje. Preciznije, mlazne struje oko polarnog vrtloga djeluju kao barijera između njega i toplije mase zraka na jugu.
Kada u stratosferi dođe do iznenadnog porasta temperature zbog prodora zračnih masa iz južnijih krajeva, kao što se to dogodilo početkom siječnja ove godine, dolazi do slabljenja, pa i pucanja vorteksa, što omogućuje duboke prodore hladnog zraka na jug. Ovakvi prodori su uobičajeni, no prema jednoj od prominentnih znanstvenih teorija s klimatskim promjenama, oni bi mogli postati učestaliji i izraženiji.
Confused about the #PolarVortex? Usually a strong jet stream confines Arctic air to the north, stabilized by a big difference in temperature between low and high latitudes. The smaller the difference in temperature, the more the wind belts meander (Via @RemoteLongitude & @NOAA) pic.twitter.com/GEpzwjw1dS
Što se Arktik sve više zagrijava, polarni vorteks je sve nestabilniji
Sjeverni pol se, naime, zagrijava brže od ostatka svijeta zbog toga što se bijela površina leda koja reflektira sunčevo svjetlo sve više smanjuje, a površina tamnog mora, koje upija sunce, povećava. Tako se stvara povratna sprega sve većeg otapanja leda i sve jačeg zagrijavanja. Što se Sjeverni pol više zagrijava, to je manja razlika u temperaturi, a što je manja razlika u temperaturi, to je manja razlika u tlaku, što čini polarni vorteks sve slabijim i nestabilnijim - i sve je veća šansa da se naprosto raspadne i da se jedan njegov dio proširi, odnosno razlije, preko Sjeverne Amerike, a drugi preko Eurazije. To se dogodilo i ove godine.
"Kako zagrijavate Arktik, hladan zrak je manje hladan i bliže je rubu zdjele. Lakše se može preliti preko i uzrokovati ove poremećaje mlazne struje", objasnio je za portal Vox Walt Meier iz Nacionalnog centra za podatke o ledu i snijegu na Sveučilištu u Coloradu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Za isti portal Karin Gleason iz američke Nacionalne administracije za atmosferu i oceane kaže da su znakovi upozorenja za zimsku oluju Uri, koja je poharala SAD, bili prisutni još prošlog mjeseca. Još jedan faktor iza ledenog vala je takozvana arktička oscilacija - obrazac varijabilnosti vjetrova koji okružuju Arktik, koji je trenutno u negativnoj fazi, što također doprinosi slabljenju mlazne struje koja nas štiti od polarnog vrtloga.
Ovakve ekstremne vremenske nepogode, ipak, uzrokuje više faktora i budući da se ne događaju često, teško ih je istraživati i još teže predvidjeti. S jedne strane imamo trend sve toplijih zima, a s druge sve veće šanse za ovakve ledene valove. Da je zagrijavanje na Arktiku povezano sa sve češćim i sve većim zimskim ekstremima, zaključili su znanstvenica Jennifer Francis iz Centra za klimatsko istraživanje Woodwell i njeni kolege u istraživanju iz 2018.
Moguće i sve toplije zime na dugi rok i sve češći ledeni ekstremi
Karta: Climate Reanalyzer/University of Maine
"Veliko, ustrajno spuštanje mlazne struje prema jugu odgovorno za ovu hladnu invaziju vjerojatnije je u klimi koja se zagrijava", navela je Francis. Štoviše, ekstremna toplina i ekstremna hladnoća mogu se dogoditi istovremeno s različitih strana ove mlazne struje, kako se vidi i na gornjoj temperaturnoj karti svijeta od 17. veljače, na kojoj se izvanredno hladna područja (tamnoplava) na nekim mjestima nalaze odmah uz izvanredno topla (tamnocrvena).
Ipak, neki drugi istraživači izražavaju skepsu u povezanost klimatskih promjena i zimskih ekstrema. Tako je James Screen, profesor klimatologije sa Sveučilišta u Exeteru, u svom znanstvenom radu iz 2020. zaključio da je "utjecaj Arktika na srednje širine malen u usporedbi s drugim aspektima klimatske varijabilnosti".
"Ne mislim da možemo iznijeti pouzdane poveznice između klimatskih promjena i sve većih zahlađenja. Po mom mišljenju, najjača izjava koju možemo iznijeti je da klimatske promjene smanjuju težinu zahlađenja", drži Screen.
Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da dugoročno zimsko zatopljavanje i sve češći izljevi polarnog vorteksa na jug nisu nespojivi. To je objasnio i Stefan Rahmstorf s Instituta za istraživanje klimatskog učinka u Potsdamu u objavi na Twitteru, zaključujući da će prvi trend prevladati na dugi rok, jer se događa redovito, dok su proboji polarnog vorteksa sporadični.
Ukratko, to znači da ćemo zaista imati sve toplije zime, kao što je na primjer bila prošlogodišnja, a da će se polarni vrtlog svejedno svako toliko sručiti na nas i izazvati kaos. A što više mijenjamo klimu, možemo to očekivati sve češće.
0 ( + )
*
Papa prihvatio ostavku ultrakonzervativnog kardinala iz Gvineje
Papa prihvatio ostavku ultrakonzervativnog kardinala iz Gvineje
HINA
Screenshot: YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PAPA FRANJO prihvatio je ostavku gvinejskog ultrakonzervativnog kardinala Roberta Saraha, prefekta Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta, objavio je Vatikan.
Kardinal Sarah, koji je dao ostavku 15. lipnja 2020. nakon navršenih 75 godina, službene dobi umirovljenja u Vatikanu, upleten je u polemiku nakon što je u siječnju 2002. objavljena knjiga koja se zalaže za celibat svećenika, goruću temu Crkve, koju je napisao zajedno s bivšim papom Benediktom XVI.
Izlazak knjige Iz dubine naših srca u Francuskoj, na čijoj naslovnici su fotografije Benedikta XVI. i kardinala Saraha, izazvala je brojna pitanja o bivšem papi, slabom i poodmakle dobi.
Tu knjigu neki su doživjeli kao upletanje u pontifikat pape Franje, a drugi kao upozorenje tradicionalista unutar Crkve. Nakon polemike Benedikt XVI. zatražio je da se njegovo ime makne s naslovnice knjige, kao i iz supotpisanih uvoda i zaključka.
Kardinal kaže da je u Božjim rukama
Kardinal Sarah reagirao je na objavu Vatikana. Evo što je napisao na Twitteru:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ja sam u rukama Božjim. Jedina stijena je Krist. Sastat ćemo se vrlo brzo u Rimu i drugdje."
Saraha je Ivan Pavao II. imenovao nadbiskupom Conakryja 1979. sa samo 34 godine, 2010. ga je Benedikt XVI. imenovao kardinalom, a papa Franjo ga je 2014. postavio na čelo Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta. Ime njegovog nasljednika još nije objavljeno.
Jedna od njegovih posljednjih odluka na čelu Kongregacije je objava smjernica za proslavu ovogodišnjeg Uskrsa, "na najučinkovitiji način za zajednice, uz poštivanje općeg dobra i javnog zdravlja".
Papa je također prihvatio ostavku generalnog vikara za Vatikan i predsjednika Tvornice Sveti Petar koja vodi održavanje i restauracije u Vatikanu, kardinala Angela Comastrija, kojeg će naslijediti franjevac Mauro Gambetti.
0 ( + )
*
Navalni dobio veliku novÄŤanu kaznu, klevetao je ratnog veterana
Navalni dobio veliku novčanu kaznu, klevetao je ratnog veterana
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
RUSKI sud dosudio je danas oporbenom vođi Alekseju Navalnom novčanu kaznu zbog klevete veterana Drugog svjetskog rata, nekoliko sati nakon što mu je prizivni sud, u drugom predmetu, potvrdio kaznu zatvora od dvije i pol godine.
"Navalni je počinio delikt", rekla je sutkinja Vera Akimova čitajući presudu i dosudila mu novčanu kaznu u visini 9500 eura.
Osudili su ga zbog lažnih i uvredljivih informacija
Navalni je proglašen krivim za širenje lažnih i uvredljivih informacija o veteranu iz Drugog svjetskog rata koji je ljetos u promotivnom videospotu podržao ustavne promjene usmjerene na jačanje moći predsjednika Vladimira Putina. Ustavna reforma tako Putinu omogućuje da se nakon 2024. kandidira za još dva mandata ako to želi.
Navalni je ljude iz tog videospota nazvao izdajnicima i korumpiranim ulizicama, a vlastima rekao da se optužbama za klevetu koriste da mu okaljaju ugled.
Sovjetska pobjeda nad nacistima zauzima središnje mjesto u kolektivnoj ruskoj svijesti i naveliko je slave i vlasti i narod. Kritike na račun ratnih veterana uglavnom su izazivaju negodovanje javnosti.
Na prethodnim ročištima Navalni je iznosio opaske na pravosuđe te polemizirao sa sutkinjom kritizirajući njihovu podložnost vlastima. Ocijenio je da pravosuđe manipulira veteranom, čovjekom od 94 godine kako bi kaznio protivnika vlasti.
"Zašto ste svi tužni?"
Prije čitanja same presude, Navalni je još jednom pokazao ležeran stav nižući viceve iz svog staklenog kaveza u sudnici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Zašto ste svi tužni?" pitao je pa ispričao da je pokušao u kaznionici napraviti sladolede i pripremiti kisele krastavce.
Ranije danas prizivni sud odbacio je Navalnijevu žalbu na presudu od gotovo tri godine zatvora koja mu je dosuđena zbog kršenja uvjetne kazne, ali mu je ta viša instanca skratila boravak iza rešetaka za šest tjedana na što je on iz svog staklenog kaveza odgovorio ležerno: "Smanjili su kaznu za mjesec i pol. Super!".
Zatvorska kazna dosuđena mu je zbog kršenja uvjetne te je uhapšen po povratku iz Njemačke gdje je bio na liječenju zbog trovanja nervnim otrovom za što on optužuje Kremlj i u svojoj obrani je rekao da se zato nije mogao javiti zatvorskoj upravi u Moskvi.
"Cijeli svijet zna gdje sam bio. Nakon što sam se oporavio, kupio sam zrakoplovnu kartu i vratio se kući", rekao je.
Navalni ustrajno ističe da su optužbe na njegov račun politički motivirane, a Zapad je osudio ponašanje ruskih vlasti i najavljuje mogućnost uvođenja sankciji Moskvi.
0 ( + )
*
Tisuće Armenaca traže ostavku premijera: "On je izdajica"
Tisuće Armenaca traže ostavku premijera: "On je izdajica"
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TISUĆE protestanata danas su tražile ostavku armenskog premijera Nikola Pašinjana, koji je mjesecima izložen kritikama zbog poraza u ratu s Azerbajdžanom za kontrolu nad područjem Gorski Karabah.
Pred velikim brojem pripadnika policije na središnjem trgu u glavnom gradu Erevanu prosvjednici su skandirali "Armenija bez Nikola" i "Nikol je izdajica".
"Sanjamo o snažnoj i moćnoj domovini, a jedina zapreka do tog cilja je Nikol Pašinjan", izjavio je u govoru okupljenim prosvjednicima Iškan Sagatelian, čelnik oporbenog Armenskog revolucionarnog saveza.
"Nećemo stati, oslobodit ćemo se Pašinjana", naglasio je.
Premijera nazivaju izdajicom
Premijer Pašinjan pod pritiskom je oporbe otkako je Azerbajdžan porazio Armeniju u ratu za pokrajinu Gorski Karabah koji je završio sporazumom o prekidu neprijateljstva 10. studenog i kojim je Azerbajdžan dobio velike dijelove teritorija u toj planinskoj zoni Kavkaza za koju se dvije zemlje spore desetljećima.
Oporba zato naziva Pašinjana izdajicom i traži njegovu ostavku te je od tada organizirala nekoliko velikih prosvjeda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pašinjan je na vlast došao mirnom revolucijom 2018. godine i do sada se uspio oduprijeti pritisku da podnese ostavku.
Gorski ili Nagorno Karabah je sastavni dio Azerbajdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski armensko. Kad se Sovjetski Savez raspao regija je glasala da se pripoji Armeniji i odcijepila se od Azerbajdžana u ratu 90-ih godina u kojem je poginulo 30.000 ljudi, ali u svijetu nije bila priznata kao neovisna republika.
Enklava je i dalje bila dio Azerbajdžana, ali su je kontrolirali etnički Armenci uz podršku vlade u Armeniji i pregovori uz posredovanje međunarodnih sila, nikad nisu uspjeli dovesti do mirovnog sporazuma.
Ponovno izbijanje zamrznutog sukoba prošle jeseni izazvalo je zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, područja kojim prolaze važni plinovodi i naftovodi te strah od uvlačenja u sukob regionalnih sila Rusije i Turske.
Nakon šest tjedana sukoba Azerbajdžan i Armenija su pod pokroviteljstvom Rusije potpisali dogovor o prekidu neprijateljstava i veliki dijelovi pripali su Azerbajdžanu te su brojni Armenci iselili iz tih područja, no prije toga su spalili svoje kuće.
0 ( + )
*
U svijetu je dosad dano 200 milijuna doza cjepiva protiv korone
KORONAVIRUS U SVIJETU
U svijetu je dosad dano 200 milijuna doza cjepiva protiv korone
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BROJ doza kojima su cijepljeni ljudi protiv koronavirusa u svijetu je prešao 200 milijuna, podaci su AFP-a, koji dodaje kako su se bogate članice grupe G7 obvezale da će više nego udvostručiti svoju pomoć kako bi poduprle manje razvijene države u procesu cijepljenja.
S obzirom na 45 posto doza cjepiva koje su otišle klubu bogatih, a njega čini samo 10 posto svjetske populacije, članice G7 su izvijestile da će njihova pomoć za projekte poput Covaxa Svjetske zdravstvene organizacije odsad iznositi 7.5 milijardi dolara.
Povećani odaziv zemalja poput Sjedinjenih Država, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana i Kanade uslijedio je pošto je Britanija, stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, pokazala nacrt rezolucije ostalim članicama toga tijela, pozvavši bogate zemlje da podijele doze cjepiva sa siromašnima i ratom devastiranim državama.
U međuvremenu je Rusija zabilježila napredak u programu razvoja domaćeg cjepiva, izvijestivši da će 120.000 doza trećeg u Rusiji odobrenog cjepiva, CoviVaca, do ljudi stići do ožujka, nakon Sputnika V i EpiVacCorone. Novo cjepivo još je u završnoj fazi kliničkih ispitivanja, a proizveo ga je državni centar Šumakov sa sjedištem u Moskvi.
Ministar u Argentini sređivao cijepljenje na crno, dao je ostavku
Argentinski ministar zdravstva Gines Gonzalez Garci jučer je podnio ostavku na dosadašnju dužnost, nakon što se pokazalo da je pomogao prijateljima da se cijepe preko reda.
Predsjednik države Alberto Fernandez pozvao ga je da podnese ostavku pošto je 71-godišnji novinar Horacio Verbitsky na radiju rekao da mu je dugogodišnje prijateljstvo s ministrom pomoglo da se cijepi u svojem uredu prije ostale populacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Lokalni mediji izvijestili su da su u ministarstvu zdravstva cjepivo dobile i mnoge druge osobe bliske vladi.
U Rumunjskoj su prioritetna skupina beskućnici
U Rumunjskoj je vlada na popis prioriteta za cijepljenje stavila više hiljada beskućnika, pa su oni u rangu sa starijim i kroničnim bolesnicima. U prvim danima u toj ih je zemlji cijepljeno 300.
"Ti su ljudi među najizloženijima kada je posrijedi rizik od zaraze koronavirusom, a većini je vrlo teško poštovati restriktivne mjere čija je svrha suzbiti širenje epidemije", rekao je AFP-u ministar zdravstva Andrej Baciu.
Premda se u svijetu svakodnevno cijepi sve više ljudi, zamjećuje se i trend porasta broja umrlih.
Prema posljednjim podacima AFP-a, u svijetu je dosad umrlo više od 2.45 milijuna ljudi, a evidentirano je gotovo 111 milijuna slučajeva zaraze.
0 ( + )
*
NjemaÄŤki ministar: Ljudi cijepljeni AstraZenecom mogu kasnije dobiti drugo cjepivo
Njemački ministar: Ljudi cijepljeni AstraZenecom mogu kasnije dobiti drugo cjepivo
HINA
Foto: EPA
OSOBE cijepljene AstraZenecinim cjepivom protiv koronavirusa mogle bi kasnije dobiti neko drugo cjepivo, kazao je danas njemački ministar zdravstva Jens Spahn odgovarajući na pitanja sugrađana.
To bi bez ikakvih problema bilo moguće pod uvjetom da postoje dostatne zalihe, primjerice, krajem godine kad svima bude ponuđeno cjepivo, dodao je.
Ljudi su zabrinuti da AstraZeneca nije dovoljno učinkovita
Takva pitanja pojavila su se zbog zabrinutosti da cjepivo AstraZenece nije tako učinkovito kao druga dva koja je odobrila Europska unija - ona Moderne i Pfizer/BioNTecha.
Ta mogućnost odjek je ranijeg prijedloga Carstena Watzla, glavnog tajnika njemačkog društva za imunologiju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Bez ikakvih problema možete kasnije ojačati imunitet, potaknut cjepivom AstraZenece, cjepivom koje počiva na glasničkoj RNK", rekao je Watzl.
Cjepiva Moderne i Pfizer/BioNTecha temelje se na tehnologiji glasničke RNK.
0 ( + )
*
Biden proglasio stanje katastrofe u ledenom Teksasu
Biden proglasio stanje katastrofe u ledenom Teksasu
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Joe Biden proglasio je stanje katastrofe u Teksasu koji je pretrpio teške poremećaje u opskrbi strujom i vodom zbog smrtonosnog ledenog vala, priopćila je danas Federalna agencija za upravljanje hitnim situacijama.
Milijuni stanovnika te savezne države, najvećeg američkog proizvođača nafte i plina, suočili su se s nestancima struje, a gotovo polovica stanovnika Teksasa imala je problema i s opskrbom vode. Više od dvadeset smrtnih slučajeva pripisano je ledenom valu.
Nakon Bidenova poteza Teksasu su na raspolaganju savezna sredstva, uključujući pomoć za privremeni smještaj i popravke kuća te jeftiniji zajmovi.
Biden će otputovati u Teksas?
Biden također razmišlja o putu u Teksas kako bi se osobno uvjerio u to kako savezne vlasti odgovaraju na prvu krizu otkako je preuzeo dužnost prije mjesec dana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bijela kuća tijesno surađuje s guvernerom Teksasa Gregom Abbottom, republikancem koji u početku nije priznavao Bidenovu pobjedu na predsjedničkim izborima u studenom.
Sve su se teksaške elektrane vratile u pogon, iako je više od 195.000 domova jučer i dalje bilo bez struje, a stanovnici 160 od teksaških 254 okruga imali su problema u opskrbi vodom, prema podacima Teksaške komisije za kvalitetu okoliša.