Katastrofa u Meksičkom zaljevu: Gusti sloj nafte došao na obalu
Tekst: J.D.
Foto: AFP
GUSTI sloj nafte s potonule platforme Deepwater Horizon došao je do obale Louisiane, koja je iznimno ekološki krhka zbog kompleksnog močvarnog okoliša. Nakon mjesec dana dogodilo se ono čega su se svi bojali, rekao je guverner Bobby Jindal.
Po prvi put otkad je 20. travnja potonula platforma u Meksičkom zaljevu, na obalu Louisiane stigla je gusta sirova nafta, ne grumeni katrana ili tanki sloj. Problem s dolaskom nafte na obalu je u tome što se ona jako teško može čistiti u nepristupačnim i iznimno osjetljivim močvarnim područjima. Dosad se obalu relativno uspješno branilo gumenim barijerama, ali znalo se da to neće biti vječno rješenje.
Tvrtka British Petroleum u međuvremenu je objavila kako privremeno rješenje s manjom cijevi uguranom u podvodnu trenutno radi jako dobro. Mehanizam dnevno kupi 5.000 barela nafte. BP je ranije procijenio kako iz izvora u Zaljev curi 5.000 barela, ali mnogi su znanstvenici posumnjali u tu tvrdnju.
Prestanite s uporabom kemikalija
Dužnosnici američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) su u srijedu navečer obavijestili BP da ima 24 sata da izabere manje otrovne kemikalije za razgrađivanje nafte u Meksičkom zaljevu, rekli su za Washington Post izvori iz vlade. BP mora u roku od 72 sata dostaviti listu alternativnih rješenja za borbu s naftom.
Washington Post navodi kako je ovaj potez značajan jer pokazuje da savezna vlada vjeruje kako bi uporaba kemijskih razgrađivača mogla opasno naštetiti morskim organizmima u Zaljevu. BP koristi dva spoja, Corexit 9500A i Corexit 9527A, a dosad je na površinu izbacio preko dva milijuna te još oko 200 hiljada litara pod morem.
Zabrana za sve korištenje
"Razgrađivači nikad prije nisu korišteni u ovakvoj količini. Ovdje se koristi velika količina kemikalija, veća nego ikad prije, i to na podvodnu cijev iz koje još uvijek curi nafta", rekao je jedan izvor koji je zatražio ostati anoniman.
Nova zabrana odnosi se i na površinu i na podmorje. EPA, koja je odbila komentirati navode, tek je objavila BP-ove rezultate praćenja učinka podvodne primjene razgrađivača u odnosu na toksičnost i učinkovitost.
EPA je prije tjedan dana dopustila korištenje razgrađivača pod vodom, i to nakon što je BP proveo tri serije testiranja. Udruge za zaštitu prirode gotovo su odmah napomenule da je taj potez riskantan, jer je jednostavno nemoguće znati kakve će posljedice taj način borbe protiv naftne mrlje imati na morski okoliš. Radi se, zapravo, o velikom pokusu, kojemu se očigledno odlučuje stati na kraj.
Zabrinutost
U ponedjeljak je kongresnik Edward J. Markey poslao pismo ravnateljici EPA-e Lisi Jackson i upozorio na činjenicu da su Britanci prije više od deset godina zabranili uporabu nekih formi Corexita u moru zbog pogubnog utjecaja na okoliš.
"Puštanje milijuna litara kemikalija u Meksički zaljev mogao bi biti neviđeni, veliki i agresivni pokus na našim oceanima i zahtijeva vrlo pomno praćenje EPA-e i drugih saveznih agencija", navedeno je u pismu.
Nije sasvim jasno kakve učinke korištenje razgrađivača uopće ima na naftu. Oni inače molekule nafte rastavljaju na sastavne dijelove i omogućuju da potonu na dno. Inače se koriste za borbu protiv naftnih mrlja, ali nikad nisu korišteni u ovolikoj mjeri i na ovakvim dubinama.
Tržišta ponovno u crvenom, povjerenje slabo
Tekst: J.D.
Foto: AFP
TRŽIŠTA dionica danas su ponovno u crvenom diljem svijeta jer se sve veći broj ulagača boji da bi se krize kao što je grčka dužnička kriza mogle proširiti na globalnoj razini i usporiti slabi gospodarski oporavak.
Američki indeks Dow Jones pao je za 230 baznih bodova tokom prijepodneva po američkom vremenu, a svi drugi indeksi diljem svijeta i SAD-a pali su za više od dva posto. S&P 500 u zadnjih je mjesec dana pao za 10 posto. Takav pad vrijednosti nekog indeksa analitičari nazivaju "korekcijom" tržišta, koje se prilagođava novim uvjetima poslovanja. Zadnja korekcija dogodila se prije više od godinu i pol dana, kad je svijet još uvijek tresao prvi val financijske krize.
Korekcija?
U međuvremenu su se burze oporavile. Dow Jones je 26. travnja trgovanje završio na najvišoj razini od 9. ožujka 2009. godine, ali zadnja četiri tjedna sve su podsjetila da gospodarski oporavak u svijetu neće biti ni brz ni lagan te da je svjetsko gospodarstvo još uvijek u velikoj opasnosti.
Današnju rasprodaju dionica nije potaknuo nikakav veliki događaj. Čini se da investitori jednostavno nemaju pretjerano veliku vjeru u tržište, a mnogi od njih se pribojavaju i da bi američko gospodarstvo moglo biti u opasnosti.
Dodatni strah je širenje grčke krize na druge zadužene europske zemlje, prvenstveno Portugal i Španjolsku, te bojazan da bi to moglo proizvesti lančanu reakciju diljem svijeta. Euro, koji se uzima kao indikator povjerenja u europsko gospodarstvo, uspio je vratiti malo snage u odnosu na dolar, nakon što je ovaj tjedan pao na svoju najnižu razinu prema američkoj valuti u zadnjih četiri godine.
Loši znaci
Investitori su se jednostavno preselili iz riskantnijih u manje riskantne opcije. Prinosi na američke 10-godišnje obveznice, koje se smatraju jednom od najsigurnijih investicija uopće, narasli su za 0,15 posto. Prinos na obveznice raste obrnuto proporcionalno cijeni.
Loše su prošle sirovine jer se ulagači boje da bi slabo stanje u svjetskom gospodarstvu moglo smanjiti potražnju za njima. Nafta je u jednom trenutku na njujorškoj burzi pala za čak četiri dolara, na 65,88 dolara po barelu.
Dodatne brige prouzročio je tjedni izvještaj američkog ministarstva rada. Broj novih prijava za nezaposlene porastao je u prošlom tjednu za 25.000, na 471.000, što je najviša razina u zadnja tri mjeseca. Analitičari su očekivali pad na oko 440.000, posebno zato što je broj nezaposlenih padao četiri tjedna zaredom.
Sjeverna Koreja prijeti ratom Južnoj
Tekst: F.M.
Foto: AFP
SJEVERNA Koreja danas je sasvim otvoreno negirala potapanje južnokorejskog broda i upozorila da će bilo kakva odmazda biti povod za "opći rat".
Danas predstavljeni dokaz međunarodnog tima istražitelja da je južnokorejski brod Cheoan potopljen sjevernokorejskim torpedom izmišljen je u Seoulu, rekao je glasnogovornik sjevernokorejske ratne mornarice Pak In Ho. Naveo je i kako će bilo kakav napad zbog odmazde dvije zemlje gurnuti u opći rat.
U napadu je poginulo 46 vojnika i, iako je 86 spašeno, radi se o najgoroj vojnoj katastrofi od primirja koje je 1953. godine okončalo trogodišnji Korejski rat. Južnoj Koreji su dali potporu iz SAD-a i Japana. Obje zemlje taj su napad nazvale "neprihvatljivim" i "činom agresije" koji krši primirje.
Sukob malo vjerojatan
Analitičari ipak upozoravaju da su mogućnosti Južne Koreje iznimno ograničene. Prekid vatre iz 1953. ih sprečava da jednostrano krenu u vojni napad, a nije za očekivati da će Seoul provocirati sukob koji bi doveo do općeg rata. Vjerojatnije je da će zajedno s SAD-om provesti još jednu vojnu vježbu kako bi pokazali snagu.
Postoji opcija kažnjavanja Sjeverne Koreje financijski. Južna Koreja praktički potpuno ovisi o pomoći svojih susjeda za prehranu stanovništva, a moguće je i da će Južna Koreja tražiti sankcije od Vijeća sigurnosti UN-a. Problem kod toga je što je za nove sankcije neophodno skidanje veta Kine, a Kinezi, koji Sjevernu Koreju podupiru još od Korejskog rata, vjerojatno neće prihvatiti rezultate istrage.
Sjeverna Koreja optužena je da je u nekoliko navrata kršila primirje napadima na južnokorejske mete, ali nikad nije priznala niti jedan od napada. Južna Koreja sa svoje strane nikad na napade nije odgovorila vojnom agresijom, pa se ne očekuje ni da će to napraviti ovaj put.
Američki atletičar pao na skoku s motkom pa umro nakon četiri dana u kritičnom stanju
Tekst: Totalsport
Foto: Ilustracija (AFP)
ROBERT ZHONGJIE, mladi atletičar i student druge godine sveučilišta Grinnell iz Iowe, podlegao je u utorak navečer teškim ozljedama koje je zadobio prošli tjedan.
Zhongjie je nezgodno pao tokom natjecanja u skoku s motkom na mitingu koji je organiziralo sveučilište Illinois u Jacksonvilleu. "Robert se na neobičan način poskliznuo, promašio strunjaču i pao na leđa", opisao je jedan od trenera Grinnellove momčadi.
Nesretni je mladić u kritičnom stanju prevezen u bolnicu u Springfieldu, no nakon četiri je dana izgubio borbu za život.
Katastrofa u Meksičkom zaljevu: Cijev kupi 40 posto nafte s dna
Tekst: J.D.
Foto: AFP
TVRTKA British Petroleum objavila je da najnoviji način zaustavljanja curenja nafte u Meksičkom zaljevu radi dvostruko bolje nego što se jučer predviđalo. Cijev ugurana u izvor oštećen potonućem platforme Deepwater Horizon kupi 40 posto nafte.
Jučer je tvrtka procijenila da nova naprava kupi 1.000 barela nafte dnevno, a danas je tu procjenu podigla na 2.000. to znači da još 3.000 barela curi u more, ali ubrzano se radi na dodatnim rješenjima za izbjegavanjem katastrofe.
Ukupno je katastrofa britanskog naftnog diva dosad stajala 625 milijuna dolara, što je za 175 više nego prije pet dana. BP je odgovoran za bušenje novog izvora, reakciju na katastrofu, subvencije saveznim državama u Meksičkom zaljevu, savezne troškove i nagodbe.
Ogromna financijska šteta
Analitičari predviđaju da bi troškovi do kraja katastrofe mogli stajati između nekoliko stotina milijuna, do preko deset milijardi dolara. Sve ovisi o tome koliko brzo će BP uspjeti zaustaviti curenje i koliko odštetnih zahtjeva će morati isplatiti nakon svega. Dosad je podneseno 15.600 odštetnih zahtjeva, od kojih je isplaćeno 2.700.
Američka Obalna straža u međuvremenu je javila kako je kod Key Westa u Floridi pronađeno 20 loptastih katrana velikih od šest do 25 centimetara u promjeru, ali nisu rekli je li uzrok tome naftna katastrofa. Nakupine katrana već se danima mogu pronaći u brojnim državama na istočnoj obali SAD-a. Znanstvenici se boje da bi nafta mogla ući u Golfsku struju, što bi imao potencijalno nesagledive posljedice, jer bi ju ona raspršila diljem istočne obale.
Nova runda ispitivanja
Danas će američki ministar unutarnjih poslova Ken Salazar i drugi službenici savezne vlade izaći pred Kongres i dati svoja svjedočanstva o tome što je vlada napravila kako bi spriječila katastrofu. Uz Salazara će svjedočiti ravnateljica Agencije za zaštitu okoliša Lisa Jackson i zapovjednik Obalne straže Thad Allen, a na drugu rundu ispitivanja će doći i direktori BP-a.
Saslušanja dolaze u trenutku prve ostavke vladinog dužnosnika povezanog sa slučajem. Chris Oynes, pomoćnik ravnatelja Agencije za minerale, regionalni upravitelj programa bušenje morskog dna u Meksičkom zaljevu zadnjih 13 godina i zadnjih nekoliko godina ravnatelj svih projekata bušenja, obavijestio je svoje kolege da će do kraja mjeseca dati ostavku, saznao je Associated Press.
Obama osniva povjerenstvo
Istodobno, predsjednik Barack Obama najavio je osnovati posebno povjerenstvo koje će "prečešljati" sve podatke i pokušati saznati uzrok eksplozije koja je dovela do požara i potonuća Deepwater Horizona, a kasnije i do cijela ekološka katastrofe. Predsjedničko povjerenstvo bit će slično onom koje je istraživalo rušenje svemirske letjelica Challenger i nuklearne katastrofe na Three Mile Islandu.
Salazar, koji očekuje teška pitanja u Kongresu, jučer je najavio kako će ubuduće dozvole za bušenje morskog dna u potrazi za naftom biti puno teže nego dosad, iako se nove mjere neće primjenjivati na već postojeće platforme.
"Izlijevanje nafte u Meksičkom zaljevu opasan je podsjetnik na to da moramo nastaviti s reformama na kojima smo radili i koje su potrebne", rekao je.