Švicarska želi odrediti imigracijske kvote za kratke boravke stranaca i pogranične stanovnike
Švicarska želi odrediti imigracijske kvote za kratke boravke stranaca i pogranične stanovnike
Ilustracija: Guliver Image/Getty Images
ŠVICARSKA je obznanila u petak da želi odrediti imigracijske kvote za kratke boravke stranaca, pogranične stanovnike i osobe koje se žele definitivno nastaniti, nakon referenduma 9. veljače kojim je okončana masovna imigracija.
Tim odredbama, koje je u ime vlade najavila Simonetta Sommaruga, ministrica pravosuđa zadužena za to pitanje, zadatak je pokretanje referenduma 9. veljače, što je obveza prema švicarskom sustavu izravne demokracije, kao rezultat odluke suverenog naroda.
Trenutačno nema kvote za pogranične stanovnike koji imaju ugovor o radu, ni za sezonske radnike.
Osim toga Bern je naveo da će kantoni moći poduzimati dodatne mjere zaštite njihovog tržišta rada i rješavanja po nacionalnom ključu će se uvijek uzimati u obzir.
Mada će radn ici iz EU-a imati privilegirani status u usporedbi s ljudima iz trećih zemalja, i oni će ipak biti podvrgnuti kvotama.
Europska komisija je hitro reagirala osuđujući švicarski prijedlog kao "nepomirljiv" sa sporazumom koji od 2002. dopušta Švicarcima i građanima EU-a da prelaze slobodno granicu i rade na jednoj i drugoj strani sve dok imaju ugovor ili su samozaposleni.
"Kvantitativna ograničenja i nacionalne povlastice su suprotni našim ugovorima. Pregovaranje o njima nije moguće za Komisiju", rekla je glasnogovornica Europske komisije Maja Kocijančič.
Biračima bi se moglo ponovo predložiti da odluče hoće li prihvatiti bilateralne sporazume s EU-om.
Velike linije nove imigracijske politike, predstavljene u petak, tek su etapa u procesu koji će trajati još najmanje dvije i pol godine.
Ukrajina objavila tjedan dana primirja, Rusija prekid vatre nazvala ultimatumom
Ukrajina objavila tjedan dana primirja, Rusija prekid vatre nazvala ultimatumom
Foto: FAH
UKRAJINSKI predsjednik Petro Porošenko je najavio da će jednostrani prekid vatre od tjedan dana na separatističkom istoku početi u petak navečer kako bi se omogućilo proruskim pobunjenicima da polože oružje.
"U petak 20. lipnja počinje primirje, koje će trajati do 27. lipnja", rekao je novi prozapadni predsjednik tokom prvog posjeta regiji Donjecka, jednog od uporišta separatista gdje se nastavljaju borbe.
"To je više nego dovoljno za početak procesa razoružanja, početak osnivanja tampon zone duž granice između Rusije i Ukrajine", dodao je predsjednik spomenuvši dvije mjere njegovog mirovnog plana predstavljenog u petak.
Njegov plan u 14 točaka sadržava gospodarska, politička i sigurnosna poglavlja.
Plam određuje jamstva za sigurnost sudionika u razgovorima, amnestiju za one koji su položili oružje i nisu počinili teške zločine, oslobađanje talaca, osnivanje tampon zone od 10 km od granice između Ukrajine i Rusije.
Plan određuje i razoružanje, završetak ilegalnog zauzimanja zgrada regionalne uprave Donjecka i Luhanska koje kontroliraju pobunjenici, brzo organiziranje lokalnih parlamentarnih izbora i programa za osnivanje radnih mjesta u regiji.
Od travnja je u sukobima proruskih separatista i ukrajinske vojske u industrijskoj rusofonoj regiji Donbasa poginulo najmanje 365 ljudi. Sukobi prijete jedinstvu Ukrajine, bivše sovjetske republike koja bi trebala potvrditi povijesni sporazum pridruživanja s Europskom unijom 27. lipnja.
Rusija kaže da je ukrajinski prekid vatre ultimatum
Rusija je ocijenila ukrajinsku objavu prekida vatre u petak kao ultimatum proruskim separatistima i rekla kako granatiranje jedne od kontrolnih točaka na granici s Ukrajinom izaziva sumnju u mirovne planove Kijeva.
Ruski carinik ranjen je u granatiranju, prema ruskom ministarstvu vanjskih poslova.
Kremlj je u priopćenju rekao kako će pomno razmotriti prijedlog ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka za uspostavljanje mira na istoku Ukrajine gdje je separatistička pobuna izbila početkom travnja.
Kremlj međutim odbacuje njegovo proglašenje jednotjednog prekida vatre rekavši kako izgleda da ne uključuje ponudu dijaloga.
"Ovo nije poziv na mir i pregovore nego ultimatum milicijama na jugoistoku Ukrajine da polože oružje", rekao je Kremlj. "Zasada nedostaje jedan važan element - prijedlog za otpočinjanje pregovora".
Isto tako je rekao da je ruska kontrolna točka na granici s Ukrajinom dospjela pod "slučajnu ili namjernu" minobacačku paljbu i zatražio "objašnjenje i ispriku" Kijeva.
U odvojenom priopćenju ministarstvo vanjskih poslova je reklo da je ruski carinik ozbiljno ranjen kada su ukrajinske snage ispalile granate na graničnu kontrolnu točku u Novošahtinsku.
Opisalo je incident kao "izravnu provokaciju" koja baca sumnju na kijevsko proglašenje prekida vatre.
Iran i dalje ne odustaje od nuklearnog programa, pregovori se nastavljaju u srpnju
Iran i dalje ne odustaje od nuklearnog programa, pregovori se nastavljaju u srpnju
Foto: Guliver Image/Getty Images
ŠEST svjetskih sila s Iranom će nastaviti razgovore o iranskom nuklearnom programu 2. srpnja, rekao je u petak visoki kineski dužnosnik nakon ovotjednog kruga pregovora u Beču.
Po njegovim riječima, taj će se sastanak održati uoči 20. srpnja, krajnjeg roka da se o tome pitanju postigne sveobuhvatan sporazum, a bit će na političkoj, a ne na tehničkoj razini.
"Idući krug počinje 2. srpnja", rekao je Wang Qun novinarima. Dodao je da su se dvije strane dogovorile o "zajedničkom tekstualnom okviru" sporazuma, ali nije odao pojedinosti. "Toliko smo napretka uspjeli ostvariti", rekao je.
Visoki diplomati iz Sjedinjenih Država, Rusije, Kine, Francuske, Velike Britanije i Njemačke sastali su se od 16. do 20. lipnja u Beču s dužnosnicima Irana i Europske unije na razgovorima kojima žele završiti već cijelo desetljeće star spor oko nuklearnih ambicija službenog Teherana. Zapad strahuje da bi Iran mogao proizvesti nuklearno oružje, a Teheran tvrdi da se nukelarnom energijom kani koristiti isključivo u mirnodopske svrhe.
Ovo je najopasnija teroristička skupina od koje strahuje čitav svijet
Ovo je najopasnija teroristička skupina od koje strahuje čitav svijet
Foto: FAH
IRAČKE snage bore se protiv heterogene koalicije koju predvode džihadisti ISIL-a, ali okuplja i bivše časnike Sadama Huseina, salafističke skupine i članove arapskih plemena, a povezuje ih zajednički neprijatelj.
Borci Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) glavni su pokretač ofenzive kojom su u deset dana osvojeni veliki dijelovi sjevernog i središnjeg Iraka, što je zabrinulo međunarodnu zajednicu.
"ISIL je glavna pokretačka snaga" operacije, rekao je za France Presse jedan neimenovani dužnosnik ureda iračkog premijera Nurija al-Malikija. Ti džihadisti "ne dopuštaju nijednoj drugoj organizaciji da dijeli vodstvo" nad operacijom, rekao je.
ISIL, koji se otcijepio od terorističke mreže al-Kaide, koordinira svoje aktivnosti s čitavim nizom drugih sunitskih skupina, kao što su Vojska reda Naqshbandi i Muhamedova vojska, iako je njihova uloga ograničena i međusobno se razlikuju, objašnjava.
Vojska reda Naqshbandi navodno je bliska bivšem drugom čovjeku Sadama Huseina, Ezatu al-Duriju, najvišem dužnosniku bivšeg režima koji je još u bijegu.
Kad je riječ o Muhamedovoj vojsci, bliskoj raspuštenoj stranci Baas, ona se borila protiv američkih snaga u Faludži 2005. i sudjelovala je u pobuni u tom sunitskom gradu prošle godine.
Sve te skupine dobivaju logističku potporu iz stranke Baas, koja je vladala u Sadamovo vrijeme.
Među pobunjenicima su i članovi Mudžahedinske vojske, koju su formirali bivši časnici Sadamove vojske.
"Iako te skupine ne dijele ISIL-ovu ideologiju, one je sada podržavaju, polazeći od načela da je neprijatelj mojeg neprijatelja moj prijatelj", rekao je.
U ofenzivi protiv vladinih snaga sudjeluju i dvije salafističke skupine, Ansar al-Suna, koja je preuzela odgovornost za mnoge napade na američke snage, i Islamska vojska, koja okuplja bivše Sadamove časnike.
"Iako se u nekim pitanjima razlikuju, koordiniraju svoje djelovanje i razmjenjuju informacije", rekao je i bivši Sadamov general, Anvar Mahmud Halaf al-Džuburi.
Među pobunjenicima su i pripadnici arapskih plemena.
ISIL, koji je u prvom planu i u sukobu u Siriji, proglasio je Ninivu, prvu iračku pokrajinu koju je osvojio, dijelom svoje islamske države i počeo u njoj provoditi svoje zakone. Džihadisti su zauzeli i velike dijelove još triju pokrajina, Kirkuka, Salahedina i Dijale, i nalaze se manje od stotinu kilometara od Bagdada.
Iračka vlada zatražila je zbog toga od SAD-a da intervenira zračnim napadima.
Iračke snage, koje su prvih dana ofenzive bile zatečene, ponovno preuzimaju inicijativu i također su pozvale hiljade dobrovoljaca da im se pridruže.
Toby Dodge, direktor centra za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, smatra da bi ideološke razlike među pobunjenicima mogle olakšati situaciju iračkoj vladi.
"Ako se povijest ponovi, ISIL bi sa svojom ambicijom uspostave transnacionalnog kalifata, radikalizmom, apsurdnim pristupom islamu (...) mogao razbiti tu koaliciju", rekao je.
"Oni žele nametnuti islamski režim sunitskom stanovništvu Iraka koje to ne želi", ističe, dodajući da su takve inicijative propale 2005. i 2006., na vrhuncu pobune, i da će ponovno propasti.
ISIL je osnovan u travnju 2013., a nastao je iz Al-Kaide u Iraku (AQI). Vodstvo al-Kaide ogradilo se od njih.
Broj pripadnika ISIL-a nije poznat, ali se procjenjuje da ih ima nekoliko hiljada, među kojima je mnogo boraca koji nisu iz Sirije ili Iraka.
Vođa skupine je Abu Bakr al-Bagdadi, kojega njegovi sljedbenici smatraju pravim nasljednikom Osame Bin Ladena. Zovu ga i "nevidljivim šeikom" zbog sposobnosti maskiranja i zametanja tragova.
Vjeruje se da je rođen 1971. u Samari, sjeverno od Bagdada, te da se pobuni u Iraku pridružio nedugo nakon američke invazije 2003. Na čelo AQI-ja došao je 2010., a u borbama sudjeluje i kao zapovjednik i kao taktičar. Navodno je proveo četiri godine u američkom zatvoru.
Bagdadi je htio surađivati s Frontom Nusra, službenim ogrankom al-Kaide u Siriji, no oni su to odbili.
Vođa al-Kaide Ajman al Zavahiri tražio je od ISIL-a da Siriju prepusti Nusri i posveti se samo Iraku, što oni ne žele.
U Siriji ISIL bazu ima u gradu Raki, koji je osvojio u ožujku. Grad se nalazi u dolini Eufrata, manje od 200 kilometara od iračke granice.
Džihadisti nadziru svaki aspekt života u gradu, koji je prije 2011. imao 250.000 stanovnika. Imaju urede za gotovo sve, od zdravstva i obrazovanja do sigurnosti, odnosa s plemenima i čak veleposlanstvo emirata u Alepu. Strogo provode šerijatski zakon i zabranili su pušenje i slušanje glazbe.
Na vrhu okrutnog i dobro organiziranog režima su Saudijci i Iračani te u manjoj mjeri Tunižani, a na dnu hijerarhije nalaze se Sirijci, Egipćani, Europljani i Čečeni.
Emir ISIL-a u Raki je Sirijac Abu Lukman, a većinu odluka donose Iračani i Saudijci koji ga okružuju. Najviše rangirani borci su Iračani, među kojima ima mnogo bivših Sadamovih vojnika.
Skupina je svojim radikalizmom i dobrom organiziranošću privukla hiljade mladih Sirijaca, dok je Slobodna sirijska vojska slabo organizirana i loše opremljena. ISIL je bogat i dobro naoružan, a plaće isplaćuje u dolarima.
ISIL se u početku uglavnom oslanjao na donacije bogatih pojedinaca iz zemalja Perzijskog zaljeva, posebno iz Kuvajta i Saudijske Arabije, koji su podržavali borbu protiv Bašara al-Asada. Danas se navodno financira prihodima s naftnih polja koja kontrolira na istoku Sirije, odakle se prema nekim izvorima jedan dio nafte ček prodaje vladi u Damasku. Neprovjereni izvori kažu da se novac zarađuje i prodajom predmeta s arheoloških nalazišta. Prikuplja i poreze u područjima koja nadzire.
Profesor Peter Neumann s Kraljevskog koledža u Londonu procjenjuje da je prije juniskog zauzimanja Mosula ISIL raspolagao novcem i robom u vrijednosti od oko 900 milijuna dolara, no da je svota poslije narasla na dvije milijarde dolara. Dobar dio tog novca je ukraden iz poslovnice Iračke narodne banke u Mosulu, a idući cilj bi mogla biti naftna polja na sjeveru Iraka.
Rusija se žalila WTO-u na američke sankcije zbog ukrajinske krize, a SAD uveo nove sankcije
Rusija se žalila WTO-u na američke sankcije zbog ukrajinske krize, a SAD uveo nove sankcije
Foto: Guliver Image/Getty Images
RUSIJA se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji žalila na američke sankcije uvedene zbog ukrajinske krize, objavio je u petak ruski premijer Dmitrij Medvedev.
Moskva je već poručila Washingtonu da te sankcije uvedene zbog ruske aneksije ukrajinskoga poluotoka Krima, kao i zbog stalnog miješanja u ukrajinsku krizu, smatra ilegalnima po pravilima WTO-a.
"Kad su Sjedinjene Države Rusiji uvele sankcije koje imaju negativan učinak na našu vanjsku trgovinu, odlučili smo se žaliti Svjetskog trgovinskoj organizaciji", rekao je Medvedev na pravnoj konferenciji u sjevernoruskome gradu Sankt Peterburgu. "Poslali smo priopćenje WTO-u", dodao je.
Washington i Europska unija uveli su sankcije nekolicini ruskih i ukrajinskih pojedinaca, ali Washington je sankcije proširio i na veći broj ruskih poduzeća i banaka koje smatra povezanima s predsjednikom Vladimirom Putinom ili njegovim najbližim suradnicima.
SAD posebno optužuje Rusiju da podupire naoružane separatiste koji su ustali protiv vlasti na istoku Ukrajine.
"Takve sankcije krše pravila WTO-a", rekao je Medvedev koji drži da je zabrana rada pružateljima usluga iz druge zemlje kršenje statusa "privilegirane zemlje" koje zemlje članice WTO-a daju jedna drugoj.
SAD uveo sankcije 7 separatista u Ukrajini
Sjedinjene Države su najavile nove sankcije protiv sedam separatističkh dužnosnika u Ukrajini, optuženih za prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti zemlje, prema priopćenju američkog ministarstva financija.
Među separatističkim čelnicima koji se nalaze na američkoj crnoj listi je i čelnik Slovjanska, Vjaćeslav Ponomarev koji se samoproglasio gradonačelnikom.
Washington je ukazao na njega jer je izjavio da neće nikoga zatvoriti tokom sljedećih sukoba s članovima ukrajinskih snaga sigurnosti jer će njegovi ljudi sve ubiti, stoji u priopćenju.
Na popisu je Igor Strelkov, koji sada vodi prorusku miliciju Slovjanska.
Sjedinjene Države će i dalje ukazivati na one koji pokušavaju destabilizirati Krim i istok Ukrajine, rekao je zamjenik ministra financija zadužen za borbu protiv terorizma David Cohen.
Sankcionirani dužnosnici su i samoproglašeni guverner regije Luhanska, Valeri Bolotov, šef separatističkih pobunjenika Donjecka Denis Pučilin, Andrej Purguin, koji je zauzeo upravnu zgradu tog grada, Sergej Menijalo, samoproglašeni guverner Sevastopolja i Valerij Kaurov, koji se proglasio predsjednikom regije Novorosijska.
S novim imenima ukupno 52 pojedinca su pod sankcijama u Rusiji i Ukrajini uz 19 tvrtki, preciziralo je američko ministarstvo.
Putin će od EU zatražiti objašnjenje za protivljenje izgradnji Južnog toka
Putin će od EU zatražiti objašnjenje za protivljenje izgradnji Južnog toka
Foto: FAH
RUSKI predsjednik Vladimir Putin namjerava iskoristiti skori posjet Austriji da zatraži od Europljana objašnjenja njihovog stajališta o plinovodu Južni tok, koje ukrajinska kriza dovodi u pitanje, naveo je Kremlj u petak.
"To pitanje treba razjasniti", rekao je diplomatski savjetnik Kremlja Juri Ušakov.
"Očito je da će se o tome razgovarati, to je važna tema", dodao je.
Putin će u utorak u Austriji nazočiti potpisivanju sporazuma s austrijskom energetskom tvrtkom OMV o gradnji sekcije plinovoda Južni tok na austrijskom teritoriju.
Izgradnja plinovoda, koju vodi ruski Gazprom uz sudjelovanje europskih tvrtki, poput talijanske Eni i francuske EDF, pokrenuta je krajem 2012. Južni tok, čija je cijena procijenjena na 16 milijardi eura, a puštanje u rad krajem 2015., treba povezati Rusiju s jugom EU preko Crnog mora, izbjegavajući teritorij Ukrajine nakon što su sukobi oko plina između Moskve i Kijeva više puta poremetili europsku opskrbu.
Ovih šest zemalja je uspjelo izaći iz Postupka prekomjernog deficita
Ovih šest zemalja je uspjelo izaći iz Postupka prekomjernog deficita
Foto: FAH
MINISTRI financija zemalja članica potvrdili su u petak na sastanku u Luxembourgu prijedlog Europske komisije kojim se zatvara Postupak prekomjernog deficita (EDP) za šest zemalja članica.
Riječ je o Belgiji, Austriji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Danskoj i Češkoj, koje su svoje proračunske deficite uspjele svesti ispod tri posto BDP-a.
Sada u Postupku prekomjerenog deficita ostaje još 11 zemalja članica EU-a, među kojima je i Hrvatska.
"Pozdravljam današnju odluku Vijeća o zatvaranju EDP-a za šest zemalja. Time se broj zemalja koje ostaju u EDP svodi na 11, dok ih je prije tri godine bilo 24. To pokazuje da naša reformirana fiskalna pravila djeluju i rezultiraju održivijim javnim financijama u Europi", rekao je na konferenciji za novinare povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn.
Ovo je posljednji sastanak ECOFIN-a na kojem Rehn sudjeluje kao povjerenik jer 1. srpnja psreuzima dužnost zastupnika u Europskom parlamentu.
ECOFIN je također preporučio šefovima država ili vlada EU-a da na svom summitu sljedeći tjedan potvrde ulazak Litve u eurozonu od 1. siječnja sljedeće godine.
Europski ministri financija dogovorili su se i o promjeni zakona o oporezivanju koja bi trebala spriječiti neplaćanje poreza korištenjem rupa u propisima.
Donesena je dopuna direktive koja je prvotno bila donesena kako bi se izbjeglo da poduzeća, koja su registrirana u više zemalja članica a koja pripadaju istoj grupi ne plaćaju dva puta porez na isti prihod.
Međutim, neka poduzeća su iskoristila tu odredbu zahvaljajući različitim propisima u državama članicama, zbog čega je došlo do "dvostrukog neoporezivanja", umjesto izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
Matične tvrtke su kroz različite hibridne elemente osnivanjem podružnica u drugim zemljama članicama uspješno izbjegavale plaćanje poreza.
Hrvatski ministar financija Boris Lalovac je rekao da su promjene prihvaćene jednoglasno i da su svi podržali promjenu direktive tako da će taj oblik "dvostrukog neoporezivanja" biti sveden na minimum.
Zemlje članice imaju rok do 31. prosinca 2015. da u svoja zakonodavstva ugrade izmijenjenu direktivu.
Dogovor je pozdravio povjerenik za poreznu politiku Algirdas Šemeta. "To je dobra vijest za državne proračune, dobra vijest za poštena poduzeća i za one koji nastoje uvesti pravedna pravila o oporezivanju u EU-u", rekao je Šemeta.
Ministri financija započeli su raspravu i o proračuna EU-a za sljedeću godinu. Komisija je prošli tjedan objavila prijedlog proračuna za 2015. u visini od 142,1 milijardi eura, skoro 6 milijardi više od ovogodišnjeg, a tim povećanjem trebali bi se platiti dio zaostataka iz prethodnog razdoblja i financirati pomoć za Ukrajinu.
Komisija je predložila proračun od 145,6 milijardi eura u obvezama i 142,1 milijardi eura u plaćanjima. Najveći dio proračuna namijenjen je za buduće projekte koji će ojačati europsko gospodarstvo, a oko 40 posto iz stavke plaćanja namijenjeno je za projekte, čije je financiranje preuzeto u prethodnom financijskom razdoblju 2007-2013.
